forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 Stripovi
 Bonelli
 Priče s divljeg zapada 14

Note: You must be registered in order to post a reply.
To register, click here. Registration is FREE!

Screensize:
UserName:
Password:
Format Mode:
Format: BoldItalicizedUnderlineStrikethrough Align LeftCenteredAlign Right Horizontal Rule Insert HyperlinkInsert EmailYoutubeInsert Image Insert CodeInsert QuoteInsert List
   
Message:

Smilies
Angry [:(!] Approve [^] Big Smile [:D] Black Eye [B)]
Blush [:I] Clown [:o)] Cool [8D] Dead [xx(]
Disapprove [V] Eight Ball [8] Evil [}:)] Facepalm [facepalm]
Hail [hail] Kisses [:X] LOL [lol] Mister No [mrno]
Pirat [pirat] Question [?] Sad [:(] Shock [:O]
Shy [8)] Sleepy [|)] Smile [:)] Tongue [:P]
Wink [;)] Zagor! [zagor]    

   -  HTML is OFF | Forum Code is ON
Check here to include your profile signature.
    

T O P I C    R E V I E W
TrOMISLAWSKI Posted - 16/08/2013 : 13:02:14


Od danas u SNK sutra na kioscima.

25   L A T E S T    R E P L I E S    (Newest First)
dsormaz1 Posted - 04/09/2013 : 19:09:55
quote:
Originally posted by Johnny Difool

Odlični dsormazovi postovi i odličan razvoj topica.
Čitam ga s većim guštom nego same stripove...


Čekaj samo dok dođe epizoda koja obrađuje Little Bighorn.
dsormaz1 Posted - 04/09/2013 : 19:09:08
quote:
Originally posted by Ernie Pike

Mislim da je Gatling prvi put korišten u pravom okršaju sredinom 1864. kod Petersburga i to model sa slike koju je dsormaz postao.


Upravo tako. O tome sam pisao u onom topicu o Američkom građanskom ratu u "svaštari", ima možda već 2 godine (šteta, već je nestalo puno slika i ilustracija koje smo tamo stavljali, kad uhvatim vremena morat ću to obnoviti).
General Benjamin Butler, nakon što ga je ispitao na terenu, kupio je 12 komada tog oružja (za 1000 $ svaki).
Kao što si naveo, 1864. to oružje prvi puta je upotrijebljeno na bojišnici kod Petersburga (Virginia).
bjelolasica Posted - 04/09/2013 : 18:47:52
quote:
Originally posted by Ernie Pike

Mislim da je Gatling prvi put korišten u pravom okršaju sredinom 1864. kod Petersburga i to model sa slike koju je dsormaz postao.

Da i general Butler se toliko prepao učinka ovog oružja da je zabranio njegovu upotrebu. Kasnije se to oružje koristilo protiv bilo koga samo ne protiv Amerikanaca.
Poli Posted - 04/09/2013 : 18:41:49

Sto se netocnosti tice...

- Bill ima na strani 25 ljepo vezane ruke, dok na str. 26 u prvom kadru odjednom leti razvezanih ruku, a na str. 27 opet je vezan.

- Na str. 144 Belinda popije sakom po tikvi (posljednji kadar), a kasnije ima plavo desno oko. Ali ok, recimo da je udarac pao toliko sa strane da je i oko nastradalo.
U ovoj prici mi je prvi put malcice zao Belinde, ali samo malcice. Jos uvijek bi je strijeljao.


Steta sto se tu građanski rat (vec) zavrsi. Htio bi jos... ali indijanci cekaju.


I dobar tekst dsormaz1.


Ernie Pike Posted - 04/09/2013 : 16:51:19
Mislim da je Gatling prvi put korišten u pravom okršaju sredinom 1864. kod Petersburga i to model sa slike koju je dsormaz postao.
dsormaz1 Posted - 04/09/2013 : 10:49:10
quote:
Originally posted by Sneaksie Thiefsie

mozda su imali na umu ovaj Gatling
http://lmgtfy.com/?q=U.S.+Model+1883+Colt+Gatling+Gun






Ovo je model iz 1883., a vrijeme radnje epizode "Gerilci" je 1863. i 1864. godina. Moguće je da su autori negdje vidjeli ovu sliku i tako ga nacrtali, bez da su išli provjeravati otkada datira taj model.
Johnny Difool Posted - 04/09/2013 : 09:16:26
Odlični dsormazovi postovi i odličan razvoj topica.
Čitam ga s većim guštom nego same stripove...

Sneaksie Thiefsie Posted - 04/09/2013 : 09:07:59
mozda su imali na umu ovaj Gatling
http://lmgtfy.com/?q=U.S.+Model+1883+Colt+Gatling+Gun



dsormaz1 Posted - 03/09/2013 : 19:42:39
quote:
Originally posted by Ernie Pike

Dobar tekst dsormaz, svaka čast.
Dodao bih samo da akcije bushwhackera i jayhawkera počele dosta prije rata (1854.) i rat ih je samo pojačao, a okrutnost je s godinama rasla.



Da, epizoda PSDZ "Kanzas" obrađuje tu temu.
Evo malo o Kanzasu prije građnskog rata, vezano uz ovo što si naveo u svom postu...
Na teritorij oko rijeke Kansas, gdje je nekad živjelo indijansko pleme Kaw ili Kanse, "narod južnog vjetra", bijelci su se počeli naseljavati tridesetih godina devetnaestog stoljeća, a nagli porast naseljavanja dogodio se nakon 1850., zbog razloga koji su kasnije doveli do Građanskog rata.
Kad su se Sjedinjene Države počele širiti na jugozapad i zapad, kupnjom Louisiane 1803. i osvajanjem teritorija Kalifornije, Nevade i Novog Meksika nakon američko-meksičkog rata 1848., pitanje ropstva postalo je najveća jabuka razdora i narušilo tzv. "Missourijski kompromis" iz 1820. kojim je ropstvo zabranjeno sjeverno od 36. paralele osim u Missouriju (donesen da bi se istodobno primile u Uniju Missouri kao robovlasnička i Maine kao slobodna država i održala ravnoteža Sjevera i Juga u Kongesu). "Kansas-Nebraska act" iz 1854. omogućio je, u ime narodne suverenosti, građanima te dvije teritorije da prilikom stjecanja državnosti sami odlučuju hoće li biti robovlasničke ili ne, i to je uzrokovalo veliku borbu obje strane. Sa Sjevera i Juga su robovlasnici i abolicionisti (pristaše ukidanja ropstva) nahrupili u Kanzas ne bi li ga osvojili za svoju stranu. Pomamu oko Kanzasa uzrokovalo je i to što je od tog političkog pitanja ovisila budućnost drugih država dalje na zapadu, koje su još uvijek bile ustrojene kao teritorije, i koje bi dale prevlast jednoj ili drugoj struji u SAD.
Tijekom paklenog desetljeća pedesetih, politička podmetanja su sudbinu buduće države prebacivala čas na stranu sjevera a čas na stranu juga. U jednom trenutku je Kanzas imao dvije kompletne vlade i parlamenta, a svaki nije priznavao zakone koje je donijela on druga strana, dok su u zajedničkom parlamentu česta bila mlaćenja štapovima, a zastupnici su znali i potezati revolvere na predstavnike druge strane. Zbog političkog kaosa prijestolnica države morala je iz Lecomptona, gdje su pristaše ropstva donijele dokument o kanzaškoj državnosti koji Kongres nije ratificirao, biti premještena u Topeku. Abolicionisti su koristili Kanzas kao bitnu postaju na putu "underground railroada" ("podzemne pruge") kojom su odbjegli robovi organizirano krijumčareni s Juga na slobodni Sjever.
Borbe su buktale u Kanzasu, često prelazeći u otvoreni rat, uz izraženu surovost i bezobzirnost. Abolicionistički "Free Staters" i zagovornici robovlasništva "border ruffians" imali su gerilske odrede, koji su nakon izbijanja Građanskog rata postali paravojne jedinice u poluslužbenom "kanzaško-missourijskom graničnom ratu".
Tommy.H Posted - 03/09/2013 : 00:39:46
dsormaz1 čestitatm na uloženom trudu i moram reči da mi je drago da nisam jedini kojega zanimaju takve povjesne činjenice i detalji.
Ernie Pike Posted - 03/09/2013 : 00:04:51
Dobar tekst dsormaz, svaka čast.
Dodao bih samo da akcije bushwhackera i jayhawkera počele dosta prije rata (1854.) i rat ih je samo pojačao, a okrutnost je s godinama rasla.
velka031 Posted - 02/09/2013 : 23:27:35
dsormaz, kapa dolje!!
dsormaz1 Posted - 02/09/2013 : 21:36:30
Hvala na pohvalama.
Mogao sam i opširnije, jer o gerilcima za vrijeme građanskog rata u SAD može se dosta pisati, ali sam se ipak usredotočio samo na neke događaje (npr. Lawrence, Centralia i protagoniste istih...) o kojima je bilo govora i u samom stripu.
trolodtroje Posted - 02/09/2013 : 08:27:27
dsormaz you freak - bravo. ovo mi izgleda ko diplomski historije građanskog rata usa.
Curunir Posted - 02/09/2013 : 01:36:57
lijepo da si dao osvrt i za Jayhawkerse.
u stripu su horde gerilaca prikazane posve jednostrano, kao da su ih samo južnjaci imali.
ima još netočnosti, poput one da je "MONITOR" bio veći od "VIRGINIJE/MERRIMACKA", lol.
dsormaz1 Posted - 01/09/2013 : 21:31:54

Na 16. stranici, u gornjem kadru, pogrešno je naveden datum napada na Lawrence. Naveden je 27.8.1863., a napad se zbio 21.8.1863. Istu epizodu imam i u ZS (tamo je naslovljena kao „Spasilački puk“) i u onom piratskom izdanju. I tamo su navedeni pogrešni datumi (dakle 27.8. umjesto 21.8.). Iz ovoga se može zaključiti da nije greška do Strip agenta već tako vjerojatno stoji i u originalu.






Ovdje je strojnica Gatling pogrešno nacrtana, na crtežu se ne vide puščane cijevi od kojih se sastojala strojnica, koje su bile postavljene u snop koji okretao pomoću ručice.
Trebali su je ovako nacrtati:



Inače, osim onog neprostivog „Gerilici“ na samoj naslovnici, i prvih 10-ak stranica epizode „Gerilci“ ima dosta tipfelera, negdje i 2-3 na jednoj stranici. Kasnije ih nisam baš primjetio.
Uvodni tekst Gina D'Antonia, naslovljen kao „Drevna mržnja“, pisan je pomalo tendenciozno, nigdje se ne spominju sjevernjački gerilci jayhawkersi, spominju se samo zlodjela južnjaka.
Osim toga u tom tekstu, kao i u samoj epizodi, riječ koja označava južnjačke gerilce u Missouriju pogrešno je napisana kao „bushwacker“, umjesto „bushwhacker“.
U stripu obrađen pokolj kod Centralije povijesna je činjenica, iako se to sve nije baš odigralo tako kako je prikazano. Npr. nisam naišao na podatak da su vojnici koji su bili poubijani prilikom napada na vlak bili crnci, kako je to u stripu prikazano. Zanimljivo da je kasniji okršaj s unionističkim 39. missourijskim dragovoljačkim bataljunom, kojim je zapovjedao bojnik Johnston, u stripu solidno prikazan, iako ne potpuno točno u prikazu samog tijeka tog događaja. Ali detalj kad skupina gerilskih konjanika uvlači unioniste u zasjedu je istinit.
Onaj napad na St. Louis na samom kraju epizode je izmišljen. Inače St. Louis koji je u ono vrijeme imao 160 tisuća stanovnika (uglavnom njemačkih i irskih katolika) bio je jako unionističko uporište s velikim vojnim garnizonom, strateški važan logistički centar i polazna točka Unionista za kampanje na tzv. zapadnoj ratnoj pozornici. Južnjački gerilci mogli su samo sanjati o napadu na taj grad.
Anderson naravno nije poginuo u tom izmišljenom napadu na St. Louis, već na jednoj drugoj lokaciji na području Missourija, i pod drugim okolnostima.
Ja čak i nemam neku veliku zamjerku autorima, ove inače meni drage i zanimljive epizode, zbog tih nekih propusta (vezanih uz taj izmišljeni napad na St. Louis i drugačije prikazane sudbine nekih povijesnih ličnosti, kao što su napravili s Andersonom) jer to bi se sve moglo podvesti pod umjetničku slobodu. Jedino se pogrešno navedeni datum napada na Lawrence i loše nacrtna strojnica Gatling ne mogu time opravdati, oko tih detalja su se trebali malo više potruditi.


**********************************************************************

Povijesni osvrt na događaje opisane u epizodi „Gerilci“...

Mnogi stanovnici Missourija podupirali su odcijepljenje. Državna infrastruktura povezivala je Missouri uglavnom sa sjevernim i istočnim dijelom SAD. Nadalje, slobodne države Illinois, Iowa, Kansas, i Nebraska graničile su s Missourijem i držale ga u svojevrsnom poluokruženju. Jedini dodir Missourija s Konfederacijom bio je granica s Arkansasom na jugu i manjim dijelom s Tennesseejem i Kentuckyjem na jugozapadu. Usprkos pritisku projužnjačkog guvernera Claibornea Jacksona, skupština Missourija izglasala je ostanak u Uniji pa se čekao dalji razvoj događaja. Bivši guverner Sterling Price pokušavao je pomiriti suprotstavljene frakcije ali njegovi napori nisu urodili uspjehom. Kongresmen Francis Blair podiže unionističku domaću gardu dok Jackson poziva miliciju. Jackson osuđuje Lincolnov poziv dobrovoljcima kao “ilegalan, neustavan i revolucionaran u svojoj svrsi”. Blair nudi domaću gardu Nathanielu Lyonu, federalnom zapovjedniku u St Louisu. Lyon okuplja ljude u vojnu službu.
Hrabar, često nepromišljen i nagao, Nathaniel Lyon razvio je reputaciju u skladu sa svojom gadnom naravi i mržnji prema južnjacima. Nadao se ratu do uništenja secesionista i njegov antagonizam ubrzao je krvoproliće u Missouriju. Njegove odluke na bojnom polju stajale su ga života kod Wilson’s Creeka. Lyon je bio prvi sjevernjački general koji je poginuo u građanskom ratu čime postaje “mučenik” za stvar Unije.
Lyon se pribojavao da će secesionisti zauzeti vojni arsenal u St Louisu. Ustvari to je Jackson i namjeravao, ali Lyon udara prvi i zauzima oružarnicu sa 60.000 pušaka. Tada, prerušen, osobno izviđa tabor južnjačke milicije. Usprkos glasinama da se milicija namjerava raspustiti, okružuje tabor i zarobljava 600 pripadnika milicije Missourija. Dok su sjevernjaci sprovodili zarobljenike ulicama grada, duž ceste okupilo se mnoštvo gledatelja. Neki su počeli provocirati vojnike i kad je gomila postala nasilna Lyonovi ljudi otvaraju vatru i ubijaju njih 28. Za tu akciju Lyon je promaknut u čin brigadira i povjereno mu je zapovjedništvo nad 10.000 vojnika. Jackson prima pomoć Konfederacije i imenuje Sterlinga Pricea zapovjednikom južnjačkih trupa u Missouriju.
Napori za obuzdavanjem daljeg krvoprolića propadaju kad sastanak između Pricea i Lyona rezultira daljnjim prijetnjama, ispadima i incidentima na terenu.
Sredinom lipnja 1861. Lyon zauzima Jefferson City, prisliivši Jacksona i pro-konfederalne zakonodavce na bijeg u jugozapadno područje Missourija. Preostali pripadnici Skupštine pod pritiscima Lyona okupljaju se ponovo i proglašavaju novim zakonodavcima. Izabiru unionističkog guvernera i proklamiraju lojalnost Sjedinjenim Državama. Jackson i odbjegli zakonodavci pak proglašavaju odcijepljenje Missourija.
U kolovozu Lyon sa 6.000 vojnika kreće prema jugozapadu Missourija. 10 milja južno od Springfielda otkriva Priceovu južnjačku vojsku, dvostruko brojniju od njegove, ulogorenu pored Wilson’s Creeka. 10.kolovoza unionisti pokreću iznenadni napad, ali konfederalisti su izvojevali pobjedu u bitki u kojoj je i Lyon izgubio život. Na obje strane bilo je oko 1.200 žrtava, sjevernjaci su se povukli u Rollu, dok je Price napredovao prema Lexingtonu. Nakon što John C. Fremont, zapovjednik Zapadnog odsjeka, pokreće 38.000 unionističkih vojnika zapadno od St Louisa, Price se povlači natrag, preko granice s Arkansasom.
Od Fremontovog dolaska u srpnju i njegove odluke o osnivanju Vojnog suda, stekao je moćne političke protivnike. Najštetnija njegova odluka bila je ona o zapljeni imovine konfederalnih simpatizera uključujući i njihovih robova. Ta de facto odluka o emancipaciji robova bila je previše za mnoge stanovnike Missourija pa je Lincoln (želeći još neko vrijeme u središnjim državama održavati status quo po tom pitanju) bio prisiljen povući određene poteze. 2.studenog razriješuje dužnosti Fremonta i imenuje Henryja H. Hallecka na čelo vojnog odsjeka “Missouri”. Unionisti se povlače u središnji Missouri, pa Konfederalisti ulaze u Springfield (na jugozapadu Missourija).
Duž pograničnog područja Kansasa i Missourija razbuktava se gerilski rat. Senator iz Kansasa Jim Lane vodio je mnoge upade sjevernjačkih gerilaca u Missouri i ubijao svakog tko bi mu se našao na putu, bez obzira na dob i spol. Stanovnici Missourija zvali su ga “Okrutni poglavica”. U Kansas Cityju, dr.Charles Jennison organizirao je vlastitu pljačkašku bandu, regrutirajući ljudstvo iz lokalnih zatvora. Stvorio je vlastitu sadističku reputaciju dodavajući silovanja i osakaćivanja u svoj program terora. Lane, Jennison i ostali unionistički gerilci (poznati i kao Red-Legs, zbog crvenih hlača koje su nosili) svojim postupcima znatno su doprinjeli okretanju mnogih stanovnika Missourija prema Konfederaciji. Guverner Kansasa smatrao ih je bandom “razarajućih anđela”.
U ožujku 1862. slijedi odgovor konfederalaca u vidu Williama J. Quantrilla (bivšeg učitelja iz Ohia), koji je poveo gerilski odred u Kansas. Vješt jahač predodređen za vođu, Quantrill ubrzo zadobiva zastrašujuću reputaciju, i njegovi “Bushwhackers” postaju najpoznatiji konfederalni gerilci zapadno od Mississippija. Quantrill nije samo napadao civile, već i unionističke ophodnje i instalacije, odvlačeći federalne trupe od njihovih glavnih dužnosti.
1863. unionisti formiraju “Granični okrug” i daju zadatak bivšem sucu iz Kansasa Thomasu Ewingu da osigura granicu između Missourija i Kansasa. Ewing je prije toga služio kod Lanea pa je jedan od njegovih prvih koraka kao zapovjednika bio zatvoriti južnjačke simpatizere. 13.8.1863. pet žena je poginulo a nekoliko desetaka osakaćeno prilikom urušavanja zatvora. Već razbješnjene zbog Ewingove politike, ovaj događaj dodatno je razjario Quantrillove ljude koji u potrazi za osvetom 21.8.1863. napadaju Lawrence u Kansasu. U napadu su ubili 150 civila i zapalili grad prije bijega preko međudržavne granice. Ewing je izvršio odmazdu, primijenjujući Opću zapovijed br.11, što je rezultiralo deportacijom 20.000 stanovnika Missourija iz nekoliko okruga duž granice s Kansasom. Nakon što su te civile poslali u egzil, Unionisti su im opustošili farme i domove. Ewingove represivne mjere doprinjele su eskalaciji krvoprolića u pograničnom području. U listopadu Quantrill vrši pokolj nad unionističkim trupama kod Baxter Springsa u Kansasu, a 1864. jedan od njegovih poručnika, William Anderson, potukao je neprijateljske snage kod Kingsvillea u Missouriju. Kod Andersona sukob je bio osobne naravi. Oca su mu ubili sjevernjački gerilci (“Jayhawkers”), a sestra mu je poginula u nikad razjašnjenim okolnostima u već spomenutom urušavanju zatvora u Kansas Cityju, pa je posljedično gajio veliku mržnju prema sjevernjacima. Njegovi gerilci odražavali su stav i držanje svog vođe, usvajajući nemilosrdni način ratovanja. Anderson je bilježio svako ubojstvo vezanjem čvora na vrpci i stavljanjem skalpova neprijatelja na uzdu. Ubrzo je dobio nadimak “Bloody Bill” i njegov napad na Centraliju, Missouri, u rujnu 1864. ubraja se među najstrašnije u ratu.
Po svršetku rata mnogi gerilski odredi nisu se predali već su radije bili raspušteni. Dok Quantrill i Anderson nisu doživjeli završetak rata, neki koji su služili s njima, poput Franka i Jesse Jamesa, nastavili su svoj nasilni put kao poslijeratni odmetnici. Gerilsko djelovanje zapadno od Mississippija nije utjecalo na ishog građanskog rata. Gerilski prepadi, međutim, prisilili su obje strane na preraspoređivanje vojnih resursa radi suzbijanja gerilskih aktivnosti.



Jesse James borio se za Jug kao gerilac. Ostalo je nejasno je li se pridružio Quantrillu u jesen 1863., i tako bio nazočan kod Baxter Springsa, ili se priključio skupini „Krvavog Billa“ Andersona nakon raspada Quantrillovog odreda te zime. Sigurno je da je jahao s Andersonovom skupinom nakon tog razlaza. Ovdje ga vidimo na fotografiji iz 1864., u tipičnoj košulji koju su nosili „bushwhackeri“.




Quantrillovim napadom na Lawrence, koji je rezultirao s oko 200 ubijenih uglavnom nenaoružanih muškaraca i dječaka i spaljenim gradom, započelo je novo poglavlje na ratnoj pozornici Trans-Mississippija. Unionističko zapovjedništvo odgovorilo je iseljavanjem većine civilnog stanovništva iz pograničnih okruga Missourija na granici s Kanzasom u nastojanju da se onemogući potpora gerilcima, što je rezultiralo njihovim još nasilnijim odmazdama. S jedne strane smatran pozadinom ratne pozornice, Missouri je zapravo pretrpio više ratnih strahota nego većina ostalih država.




Quantrillovi gerilci spalili su gotovo cijeli Lawrence u Kanzasu. To nije bio jedini uništeni grad u tom području. Nekoliko ostalih bilo je spaljeno od strane unionističkih i konferedalnih trupa, gerilaca ili bandita. Unionisti i kansaški „jayhawkeri“ često su tako postupali s farmama i naseljima koja su pružala potporu pobunjenicima, kao što su konfederalisti i njihovi gerilci često postupali s lojalističkim domovima i gradovima. Takva nedjela, koja su uglavnom počinjena od strane neregularnih snaga, rijetko su rezultirala kažnjavanjem počinitelja. Warsaw, gradić u Missouriju kroz koji je protutnjio Shelby sa svojim odredom, na kraju rata imao je samo jednu čitavu zgradu, gostionicu koja je korištena kao lokalni unionistički stožer.




„Martial Law“, slika Georgea Caleba Binghama iz 1870., prikazuje posljedice Ewingovog akta „General Order Number 11“. Temeljem te zapovijedi ispražnjeno je nekoliko okruga u Missouriju koji su graničili s Kanzasom, kao odmazda za Quantrillov masakr u Lawrenceu. Uklanjanjem civilne mreže koja je podupirala gerilu htjelo se spriječiti njezino djelovanje na tom području. Sve što je time postignuto bilo je da su gerilci prenijeli svoje aktivnosti u druge okruge.
Rahazlam Posted - 19/08/2013 : 21:30:20
quote:
Originally posted by roby05

quote:
Originally posted by Rahazlam

quote:
Originally posted by roby05

Najjace kiosk izdanje trenutno,mislim poslije Zagora...Extra

Ne trenutno je najbolje kiosk izdanje zagor klasik!!!


Pravo zboris!!!Imamo tri najveca i najbolja junaka:Zagor,Zagor i Zagor!

roby05 Posted - 19/08/2013 : 21:05:10
quote:
Originally posted by Rahazlam

quote:
Originally posted by roby05

Najjace kiosk izdanje trenutno,mislim poslije Zagora...Extra

Ne trenutno je najbolje kiosk izdanje zagor klasik!!!


Pravo zboris!!!Imamo tri najveca i najbolja junaka:Zagor,Zagor i Zagor!
Rahazlam Posted - 19/08/2013 : 19:42:36
quote:
Originally posted by roby05

Najjace kiosk izdanje trenutno,mislim poslije Zagora...Extra

Ne trenutno je najbolje kiosk izdanje zagor klasik!!!
roby05 Posted - 18/08/2013 : 19:05:55
Najjace kiosk izdanje trenutno,mislim poslije Zagora...Extra
dsormaz1 Posted - 18/08/2013 : 17:02:07
quote:
Originally posted by Rahazlam

quote:
Originally posted by velka031

quote:
Originally posted by Rahazlam

Zanimljivo ovo nikada nisam citao kolko to ima stranica i jel valja???



Nešto preko 200, 2 stripa u jednoj sveski... Valja, ali Blek je bolji.

A likovi su u svakoj prici drugiili???


Ima više glavnih likova. Priče prate nekoliko generacija obitelji McDonald i njihovih prijatelja, kroz osvajanje Zapada, u rasponu od 1805.-1890.godine.
Rahazlam Posted - 18/08/2013 : 16:30:54
quote:
Originally posted by velka031

quote:
Originally posted by Rahazlam

Zanimljivo ovo nikada nisam citao kolko to ima stranica i jel valja???



Nešto preko 200, 2 stripa u jednoj sveski... Valja, ali Blek je bolji.

A likovi su u svakoj prici drugiili???
velka031 Posted - 18/08/2013 : 09:09:32
quote:
Originally posted by Rahazlam

Zanimljivo ovo nikada nisam citao kolko to ima stranica i jel valja???



Nešto preko 200, 2 stripa u jednoj sveski... Valja, ali Blek je bolji.
Rahazlam Posted - 18/08/2013 : 05:33:23
Zanimljivo ovo nikada nisam citao kolko to ima stranica i jel valja???
roby05 Posted - 17/08/2013 : 21:15:26
quote:
Originally posted by goksi

Obzirom da ima još više od 4 meseca, verovatno će biti još najmanje jedna sveska ove godine i tako zaokružiti 30 epizoda. Sjajno. Prvih 12 svesaka (ili 24 epizode) su mi sasvim, sasvim dobre.


Ostale su iste,pa cak i bolje.U svakom slucaju,ovo vrijedi imati.Meni,jedan od boljih serijala.

forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.14 seconds. Snitz Forums 2000