| T O P I C R E V I E W |
| Johnny Difool |
Posted - 27/09/2012 : 19:10:52
Ne znam u koji od postojećih topica bih ovo stavio, pa evo u zaseban!
Iz Jutarnjeg lista:
STRIP O ŽIVOTU VELIKOG PISCA
Batman, Mandrak, Fantom i konačno...Krleža u stripu.
Autor: Teofil Pančić
Objavljeno: prije 11 h i 47 min
Scenarist Bora Ćosić vodi nas kroz djetinjstvo, rane jade, ratne traume, vinske sumaglice, erotske halucinacije, dvorska šahiranja s Titom...
Strip o životu, to jest o “poslovima, sumnjama i snovima” Miroslava Krleže?! Pa još po scenariju Bore Ćosića, i u slobodnoj crtačkoj izvedbi četvorice hrvatskih i srpskih stripaša? Zvuči autentično šašavo, ali u pitanju je deo jednog projekta koji je u sebi već nosio crtu neke plemenite šašavosti sa elementima dražesnog utopizma: “Festival jednog pisca”, u Beogradu Anno Domini 2012, u trajanju od mesec dana, a sav posvećen Miroslavu Krleži. Gledano iz tog ugla, zašto ne bi bilo i stripa o Krleži, rock opere o Andriću ili guslarskog epa (možda rappa?) o Kišu?
Kulturni centar Beograda organizovao je ovaj festival, i angažovao znamenitog underground stripaša Aleksandra Zografa da osmisli ovaj ekscentrični, u dobrom smislu reči rizični izdavački projekt. Prvobitna je ideja, koliko znam, bila da se sam Zograf poduhvati crtačkog posla, no na kraju je on odabrao dvojicu renomiranih hrvatskih autora ( Igora Hofbauera iz Zagreba i Damira Steinfla iz Opatije) te dvojicu isto takvih srpskih ( Danila Miloševa Wostoka iz Vršca i Borisa Stanića iz Pančeva) da po Ćosićevom “libretu” osmisle i realizuju ono što će se pojaviti pod nazivom “Miroslavljevo jevanđenje - apokrifna verzija”; uz KC Beograda, suizdavač stripa je Leksikografski zavod “Miroslav Krleža”.
Teško da je moglo biti boljeg izbora za ovaj posao od Bore Ćosića: koliko zato što je Ćosić autor nekoliko važnih knjiga inspirisanih direktno Krležinim životom i radom i jedan od ponajboljih živih poznavalaca Krleže, i što u njegovoj ljudskoj sudbini i spisateljskom habitusu ima nemalo “krležinskog”, toliko i stoga što je upravo njegov autorski senzibilitet odlična poveznica klasične književne kulture kojoj je sam Krleža - u stvarima pre svega vizualnih umetnosti poprilično konzervativnog ukusa - nesumnjivo pripadao, sa “novom”, mixed-media umetnošću koju je Bora Ćosić ustrajno promovisao još dok je to bilo uistinu hot stuff.
Reklo bi se da je Ćosić moguće početne dvojbe brzo preobrazio u izazov, sudeći po njegovim predgovornim retcima: “Već je u celoj ovoj zamisli bilo nešto ludo, da od znamenitog književnika načinimo nekakvog Flash Gordona ili Mandraka. (...) Ako neko ipak reši da utvrdi ko je bio ovaj dugoveki gospodin (1893-1981), mora zaviriti u nešto od tih mnogobrojnih knjiga, bar u neku od njih. Jer ova crtana pripovest samo jednim delom opisuje njegov život, a prilično često prepušta se čistom izmišljanju. Zato što ova sveska nije nikakva poučna čitanka, nego skup divnih crtarija, u kojima najpre treba da uživate”.
Naputak scenariste, naizgled preskroman, treba doslovno shvatiti, i prepustiti se uživanju. Kako je povod čitavom festivalu, pa tako i ovom stripu, stogodišnjica prvog Krležinog dolaska u Beograd (uzgred, prilično neslavnog: umalo da ga žandarmi utepaju kao “austrijskog špijuna”), taj je Krležin višedecenijski san o Beogradu, kao svojevrsnoj zrcalnoj projekciji Zagreba, a ujedno i oličenju čitave te hrvatsko-srpske “smjese ljepljivih upitnika” i neka vrsta leitmotiva “Miroslavljevog jevanđenja” (pre bih rekao Miroslavljeve Biblije, sa četvoricom darovitih evanđelista). Pripovest o Krleži, nelinearna, fragmentarna, ispreturana, skokovita, podeljena je u pet poglavlja koja crtaju autori ne može biti različitijih rukopisa i likovnih senzibiliteta. Čitaocu, bar ovom potpisanom, čak će u prvi mah malo zasmetati promena registra, taman što se bio navikao (i “navukao”) na sjajan Hofbauerov rad koji otvara ovaj album, ali će brzo shvatiti da je baš u tom izmenjivanju potpuno različitih pristupa i perspektiva, a opet ujedinjenih Ćosićevim tekstom i Krležinom sveprisutnom senkom, jedna od velikih vrednosti ove božanstveno bizarne knjižice.
Kombinujući sopstveni tekst sa citiranjem i kolažiranjem, pa i persifliranjem samog Krleže, Ćosić nas vodi kroz djetinjstvo u Agramu, rane jade, pomutnje gojenca Krleže u dalekome internatu, prve i potonje dolaske u monarhistički i potom komunistički Beograd, kroz prvoratne traume i drugoratne noćne more Krležine, kroz klerikalne propovedi i malograđanska cendranja koja su ga okruživala, kroz vinske sumaglice i erotske halucinacije, kroz grozomorne snove o skrivanju i bekstvu i vremešna dvorska šahiranja s Titom... A crtači sve to prate i nadograđuju koloritnom imaginacijom, poetički šarajući od snovitog lirizma do underground raspojasanosti, od grafiterskog streetwise pristupa do senovite “noćne” poetičnosti. Uostalom, kad bolje pogledaš, ta kako bi Krležin život i mogao pokušati nacrtati i obujmiti jedan jedini crtač, ma koliko darovit? Kad to ionako i nije bio jedan život istesan iz jednog komada, nego više nekakav niz, često protivrečan i prilično nepregledan?
Kako god bilo, da su ovo “divne crtarije”, tu je Bora Ćosić posve u pravu. Krleža, doduše, nije bio i neće ni postati ni Betmen ni Mandrak ni Fantom: njegovi su podvizi i čarolije od druge vrste, a i stvarnost kroz koju je pronosio glavu na ramenu ispisujući te kutije olovnih slova bila je neretko fantastičnija od one koja se obično nalazi u stripovima. Nešto važno od te blistave i strašne stvarnosti nalazi se u “Miroslavljevom jevanđelju”. A svaka je verzija nečijeg života apokrifna po definiciji, ali malo je koja poštena da to prizna.
|
| 11 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| Mali_Mate |
Posted - 20/11/2012 : 23:13:53
quote:
Originally posted by tinton
Na tvojoj tribini?
ne, ovo je nevezano za tribinu
O tribini sutra  |
| tinton |
Posted - 20/11/2012 : 20:52:40
Na tvojoj tribini? |
| Mali_Mate |
Posted - 20/11/2012 : 10:39:12
quote:
Festival 1 pisca, koji organizira Kulturni centar Beograda (autorica koncepcije je Olivera Stošić Rakić), jedinstvena je književna manifestacija u regiji, ali i šire, prije svega po multimedijalnom, interdisciplinarnom kreativnom čitanju pisaca modernističkog i avangardnog naslijeđa, odnosno po produkcijama rađenima po narudžbi specijalno za festival. Uz to što suvremenim piscima i umjetnicima omogućuje da uđu u stvaralački dijalog s tradicijom, prije svega kritičkim čitanjem, festival inzistira na novim produkcijama odnosno ideji da umjetnici moraju živjeti od svog rada.
Nakon prva tri izdanja, koja su bila posvećena Rastku Petroviću, Stanislavu Vinaveru i Momčilu Nastasijeviću, četvrti Festival posvećen je Miroslavu Krleži i rađen je kao koprodukcijski projekt Kulturnog centra Beograda i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža. Nakon beogradskog dijela održanog 10. svibnja do 10. lipnja, čije je izložbe, programe, tribine i performanse vidjelo oko 7.000 ljudi, početkom ovog mjeseca u Leksikografskom zavodu otvorena je izložba Krleža: San o drugoj obali i održan znanstveni skup Krleža danas, kojim je započet zagrebački dio Festivala.
Osim rekapitulacije programa, koju će u Booksi dati članovi uredničkog tima, Marjan Čakarević i Tomislav Brlek, a koji će podrazumijevati i analizu mnogobrojnih javnih, često suprotstavljenih reakcija na Festival, ovom će prilikom scenarist Bora Ćosić i crtač Igor Hofbauer premijerno predstaviti strip Miroslavljevo jevanđelje – apokrifna verzija, u čijoj izvedbi su sudjelovali i crtači Damir Steinfel, Vostok (Danil Milošev) i Boris Stanić.
sutra u Booksi (Martićeva 14d, Zagreb) u 20:30
Strip će se dijeliti zainteresiranima (koliko komada? onoliko koliko pošalju iz Lexa) |
| Obi-wan |
Posted - 15/10/2012 : 19:30:08
Znate onaj strip kada na ratničko tijelo natakare glavu pjesnika Zarana pa on onda ima kontradikcije u osjećanjima.  |
| Luca_Torelli |
Posted - 28/09/2012 : 21:36:16
Hlo u PUK - isprva sam mislio da je to samo nečija dobra zajebancija.
Krleža za nju nije dovoljno intrigantan, a i mrtav je pa nema koristi od njega.
O Zlatarici zasad samo jedna riječ - foteljašica. |
| Johnny Difool |
Posted - 28/09/2012 : 21:22:53
Yup, naši su se Krleže sjetili s debelim zakašnjenjem, i u srpnju smandrljali nekakve Dane na Gvozdu, ili tako nekako, s neizbježnim Goranom Matovićem kao domaćinom.
I dalje se prema njemu odnosi malo je reći maćehinski, što barem od ministrice Zlatar nikad ne bih očekivao.
Pa kako onda očekivati da se piše i izvještava o stripu (?!) o Krleži (!?!).
Kakve smo sreće, o tome će Hloverka napraviti prilog za Pola ure kulture, a to će tek biti tragedija.
Računam da bi se ovo ako ne prije, a ono barem na Interliberu moglo pojaviti. |
| Luca_Torelli |
Posted - 28/09/2012 : 16:09:48
quote:
Originally posted by stinky
jel to izašlo kod nas, ima li u knjižnicama?
Zasad ne, možda bude jer je LZMK suizdavač. |
| stinky |
Posted - 28/09/2012 : 15:29:21
jel to izašlo kod nas, ima li u knjižnicama? |
| Luca_Torelli |
Posted - 28/09/2012 : 13:16:24
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Opa, nisam znao da je to predstavljeno još prije 4 mjeseca.
U (hrvatskim) medijima se o Miroslavljevom jevanđelju piše tek sad, a ni na forumu nisam pronašao ništa o tome.
Čudno je da se uopće piše.
Hrvatskim krležolozima to nikad neće biti bitna vijest. |
| Johnny Difool |
Posted - 28/09/2012 : 12:39:21
Opa, nisam znao da je to predstavljeno još prije 4 mjeseca.
U (hrvatskim) medijima se o Miroslavljevom jevanđelju piše tek sad, a ni na forumu nisam pronašao ništa o tome. |
| Luca_Torelli |
Posted - 28/09/2012 : 06:02:21
Evo i snimke promocije iz svibnja:
|
|
|
