| T O P I C R E V I E W |
| Mr. Bushido |
Posted - 30/04/2011 : 00:14:34
Mislim da bi dobro došla jedna tema gdje se može raspravljati o žanru, a da ne bude nužno o Texu, Ken Parkeru ili PSDZ. Tih tema ima dovoljno na podforumu Bonelli.
Evo, za početak bih želio raspraviti o jednom stripu po imenu Scalphunter (Lovac na skalpove).
Kada je početkom 1970-ih godina DC pokrenuo serijal Weird Western Tales, perjanica stripa bile su priče o unakaženom revolverašu, Jonahu Hexu. Međutim, Hex je s vremenom postao toliko popularan da je dobio vlastiti strip. Sada je trebalo osmisliti junaka koji će postati nova perjanica stripa. Odgovori na pisma čitatelja otkrivaju kako su koncept novog junaka osmislili Sergio Aragones (poznat po stripu Groo, the Wanderer) i Joe Orlando. Međutim, sami strip stvarali su sasvim drugi autori. Prvih nekoliko priča scenaristički potpisuje Michael Fleisher, čovjek koji je uvelike bio odgovoran za veliku popularnost Jonaha Hexa. Njega je na mjestu scenarista naslijedio Gerry Conway. Jedina kreativna konstanta cijelog serijala bio je Dick Ayers, velikan američkog stripa. Po meni je Ayersov fenomenalni crtež najodgovorniji za veliku kvalitetu stripa, s obzirom da je crtao sve epizode Scalphuntera. Naravno, Fleisher i Conway nisu napravili ništa manje slab posao. Pisali su zabavne priče, ponešto "prljavije" i s više moralnog sivila, tipične za revizionistički duh koji je krasio western filmove 1970-ih godina. Radnja Scalphuntera odvija se tijekom američkog građanskog rata, tako da se dotiče nekih ozbiljnih tema, poput ropstva.
Tko je Scalphunter?
Brian Savage bio je malo dijete kada je pleme Kiowa napalo farmu njegove obitelji. Kiowe su ga otele, prihvatile u pleme i odgajale u svom duhu. Brian Savage postao je snažan i hrabar ratnik po imenu Ke-Woh-No-Tay, ili u prijevodu, "Onaj Koji Je Manje Od Čovjeka". Kao što vidite, ostali članovi plemena nisu ga sasvim prihvatili kao dio svoje zajednice. Bijelci ga doživljavaju kao crvenokošca. Za njih je on Scalphunter, Indijanac koji skalpira svoje protivnike, kako bi dobio snagu i poštovanje drevnih duhova. Općenito, Ke-Woh-No-Tay je čovjek između dva svijeta, Indijanac koja se hrva sa svojim bijelačkim podrijetlom. Lutalica, plaćenik, pustolov, stat će na stranu slabijih kad god zatreba. Ali će se sa svojim bowie nožem surovo obračunati sa onima koji mu stanu na putu.
 |
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| jaki |
Posted - 17/01/2023 : 19:21:35
Znaš nešto? |
| Renky |
Posted - 17/01/2023 : 19:19:58
quote:
Originally posted by alaniusfordius
quote:
Originally posted by Vlladimir
quote:
Originally posted by Iluvatar
Ako bi morali preporuciti izmedju Komance i Bluberija, koji serijal bi to bio?
Ako je između ta dva, koji serijal preporučiti, onda bi to bio Mek Koj.
A ako treba za preporuku izabrati jedan od ta dva, onda bi to bio Bluberi.
Steta sto ce po svemu sudeci Mek Koj ostati na ova dva DW integrala...
Hm 
|
| jaki |
Posted - 17/01/2023 : 17:38:36
 |
| knauso |
Posted - 23/11/2021 : 17:29:53
Da nastavim onaj spisak domacih izdanja, nisam video da je neko napisao i ovo:
Duranga KORAK PREMA PAKLU - Bookglobe
Meni je odlican crtez, bolji nego Yves kad je crtao
https://www.youtube.com/watch?v=un3JpMwsX90&ab_channel=smgportal
Durango integrale je krenula Golconda:
https://www.facebook.com/watch/?v=793378991215341
A bice i WildWest,mada ja cekam Fibrino izdanje,to je vec proveren kvalitet :)
https://carobnaknjiga.rs/wild-west-1 |
| Poli |
Posted - 23/11/2021 : 16:38:49
quote:
Originally posted by alaniusfordius
Steta sto ce po svemu sudeci Mek Koj ostati na ova dva DW integrala...
|
| alaniusfordius |
Posted - 23/11/2021 : 16:26:43
quote:
Originally posted by Vlladimir
quote:
Originally posted by Iluvatar
Ako bi morali preporuciti izmedju Komance i Bluberija, koji serijal bi to bio?
Ako je između ta dva, koji serijal preporučiti, onda bi to bio Mek Koj.
A ako treba za preporuku izabrati jedan od ta dva, onda bi to bio Bluberi.
Steta sto ce po svemu sudeci Mek Koj ostati na ova dva DW integrala... |
| Vlladimir |
Posted - 23/11/2021 : 10:31:45
quote:
Originally posted by Iluvatar
Ako bi morali preporuciti izmedju Komance i Bluberija, koji serijal bi to bio?
Ako je između ta dva, koji serijal preporučiti, onda bi to bio Mek Koj.
A ako treba za preporuku izabrati jedan od ta dva, onda bi to bio Bluberi. |
| Tonto |
Posted - 23/11/2021 : 10:29:27
quote:
Originally posted by Iluvatar
Ako bi morali preporuciti izmedju Komance i Bluberija, koji serijal bi to bio?
Velika vecina ce ti predlozit bluberija, ja ti preporucujem komancu. Kao i u svemu vecina je uvijek u krivu... |
| Iluvatar |
Posted - 23/11/2021 : 10:25:16
Ako bi morali preporuciti izmedju Komance i Bluberija, koji serijal bi to bio? |
| Mr. Bushido |
Posted - 02/11/2021 : 12:54:53
https://france-amerique.com/en/the-american-west-in-franco-belgian-comics/ |
| going going |
Posted - 17/11/2020 : 20:29:47
@stinky radujem se tom opsirnom tekstu i listi i nadam se da ces ga uskoro okaciti ovde negde na forum da mozemo svi da procitamo pa da jos diskutujemo.
quote:
Originally posted by vukozec
Dobar je i nastavak Sicaria. Diminishing return, no i dalje iznad prosjeka.
Ne znam, ja sam ga bas nedavno gledao i bas me je razocarao.
Nekako mi je prvi deo filma bio odlicno zaokruzena celina, lik Benicia Del Tora je ispunio svoj narativni luk i tu bih ga ostavio. ( spojler o onom metku u glavu i drugim pomalo glupim i naivnim scenama da i ne pisem)
Nije los film Sicario 2, ali je mnogo slab u odnosu na keca.
Da li je to do Villeneuvea? Ja sam skloniji misljenju da je Sheridan prosto zakazao, uradio je scenario za pare, nije znao sta ce sa likovima pa eto evo vam ovo. Nadam se da ce treci film malo popraviti utisak. |
| vukozec |
Posted - 17/11/2020 : 11:29:54
Dobar je i nastavak Sicaria. Diminishing return, no i dalje iznad prosjeka. |
| stinky |
Posted - 17/11/2020 : 10:53:08
Going, ti ratni filmovi nisu vesterni. Pogotovo ne oni o 1. i 2. svjetskom ratu, jer su tu sukobljene razne države, odnosno moći koje već drže kontrolu i uređenost na svom području. Znači, u pravilu nisu, a onda treba vidjeti iznimke. Jer, u pojedinom slučaju može nešto upasti, ako se, recimo, uradi kao sukob nekakvih američkih heroja sa lokalnim, samoproglašenim gospodarom (koji je samo naoko 'domaći', dok zapravo terorizira lokalno stanovništvo, pa Ameri ustvari svrgavaju diktatora i rade za domaće stanovništvo). Teoretski su takvi filmovi mogući, i rade se (najčešće o meksičkoj revoluciji).
Ja baš ne pratim te novije ratne filmove o Afganistanu, ali da bi došlo u naš fokus, trebalo bi biti tako urađeno: imaš lokalnog gospodara, koji je prividno domoljub, a ustvari nitkov i sama lokalna raja zapravo podržava Amerikance da ga sruše kroz svoje odabrane heroje/komandose. Mislim da takve filmove više ne rade, na toj postavci, jer je sve to otišlo u neke druge sfere i religija igra toliku ulogu da Ameri moraju priznati domaćima da su 'dobri muslimani', odnosno, moraju prihvatiti i igrati na 'različitosti' i sve to upakirati u standardne narative o političkoj korektnosti.
Mislim da ni Black Hawk Dawn nije urađen kao sukob sa namjerom civiliziranja granice, nego je tu centralna tema nekakav američki vojnički kodeks, pa se požrtvovno spašavaju oni koji su zapeli među lošim momcima; ali se odustaje od civiliziranja, nego se ostavlja nek se ovi bakću sami sa sobom i dave u svojem divljaštvu. Nisam to dugo gledao, ali mislim da je tako nekako.
Znači, ti ratni filmovi nisu vesterni.
Od partizanskih, samo su Mitrovićevi kosovski urađeni po opisanom obrascu i tu uvijek imaš baliste kao otpadnike, a partizani dolaze riješiti te bande. Također, važno je da je krajolik koji podsjeća na Divlji zapad, pa su tu planine, rijeke, vrleti, jaše se na konjima... uglavnom, simulira se, ili preslikava Granica.
Još smatraju filmove Hajrudina Krvavca partizanskim vesternima, ali to moram ponoviti i vidjeti; makar bi oni išli po drugoj liniji, kao neke komandoske akcije koje su zapravo primarno u vestern ušle iz filmova kao 12 žigosanih.
Jedan težak slučaj, koji sam osobno uvrstio u vestern, je film Gluvi barut. Tu ima mnogo tih elemenata koji onda donose prevagu da se može uvrstiti: otvoreni pejzaži, kaos u smislu uređenja (nema građanske vlasti), sukobi lokalnih bosova (pretendenata na vlast) slično kao u meksičkim previranjima, konji... Taj film je težak, granični slučaj, ali kažem, ispunjava više uvjeta pa sam ga stavio. (naravno, ovo se ne smije shvatiti kao da je to ZAPRAVO vestern; nije, nego TEK može ući u našem ispitivanju granica)
Kad već pitaš o ratnim filmovima, evo ti nekoliko koje sam ja uvrstio:
ZULU 1964. (dok Zulu Dawn nisam stavio; makar ovoga trena ne znam detalje kojima sam se vodio, morao bih ponoviti, ali ne mogu sad to sve raditi)
MARCH OR DIE 1977.
PRAWO I PIESC 1964.
KAVKAZSKIY PLENNIK 1996.
GUERRA DE CANDUOS 1997.
Ruskih (red western) ima dosta.
Od hrvatskih imaš ČARUGA i MALA PLJAČKA VLAKA.
Od srpskih ZLATNA PRAĆKA.
Ratnih filmova (izuzevši te ruske varijacije građanskog rata i poraća) nema puno u vesternu, što znači da se oni drukčije rade; više je prisutan taj period poraća, ali to nisu pravi ratni filmovi. Američki građanski rat i meksička revolucija su velike teme vesterna, premda to više dolazi u fokus u kasnijem periodu, revizionističkom vesternu (i naravno, špagetiji su maltene samo to).
Klasični vestern se više bavi konjicom i indijanskim ratovima, ali tu ti nije ta nastupajuća centralizacija negativna, nego upravo suprotno. Ili je otvoreno pozitivna ili je razvijen tragički sukob u kojemu divlji pionir mora ustupiti mjesto nadolazećem poretku (i ovo su najbolji vesterni). Tek se kasnije dovodi u pitanje i tek kasnije prodire gledište izdvojenog pojedinca (ali kažem, ovo nipošto ne znači da su ti filmovi superiorniji klasičnom vesternu; iako i tu ima pravih stvari).
Uglavnom, o svemu tome i vesternu na sve moguće načine, radim već dugo, pa ću i sastaviti nešto malo ozbiljnije. Ujedno sa najvećim popisom neovesterna ikad (preko 400) i također popisom vesterna izvan Amerike (najvećim;)
|
| going going |
Posted - 17/11/2020 : 01:46:43
quote:
Originally posted by stinky
quote:
Originally posted by alexts
jer znam da se, u širem smislu, westernom mogu nazvati i filmovi koji se odigravaju u sadašnjem trenutku (tj. momentu snimanja, pisanja, crtanja...), tipa Lonely Are the Brave, Extreme Prejudice ili Hell or High Water
ovo također je predmet mog velikog interesa, istraživanje neovesterna. tek tu su granice rastezljive, i čak uopće i nema neke kanonske teorije koja bi bila obvezna. primjeri koje si dao su laki i to su, recimo, 'klasični' neovesterni. ispada da je Taylor Sheridan tu neko polazište i da on sa svojom trilogijom definira granice tog podžanra vesterna. ali, kako ja to pozorno pratim i istražujem, mislim da je njegova definicija preuska i neovestern je puno širi. naime, nije samo nasilni film neovestern. o tom potom.
ovdje je za tebe (i za nas) bitno da uzmeš u obzir da je jedan od Sheridanovih filmova - Sicario. Sicario pak se čini drugačijim od Hell or High Water i Wind River, koji su (lakše) prepoznatljivi kao vesterni (neovesterni). Sicario je treći film, a naizgled nema veze sa vesternom. a opet je uzet kao čvrsti oslonac i polazište Sheridanove definicije neovesterna.
u našem kontekstu važno je uočiti da se tu radi o istoj onoj temi koju sam gore spomenuo: sukob centralne vlasti (ovdje agencija za narkotike, pa razne američke službe i profesionalci te policajci) sa lokalnim bosovima (narko karteli), a sve se odvija na granici (rub civilizacije), gdje važe pravila snalaženja, preživljavanja, ili da kažemo - pionirstva (kao u pravom vesternu).
uglavnom, neovestern smješten u klasični krajolik vesterna (američki srednji zapad ili jugozapad) je lakši slučaj i opet, kao neka baza; a onda se stvar razvija i tako komplicira, jer se rade inačice u: malim provincijskim mjestima, udaljenim predjelima, šumskim, planinskim, pustinje (odnosno, pustolovni žanr), naposljetku i izvan Amerike u sličnim predjelima i sa sličnom postavkom: provincija ili pak lik čovjeka izvan zakona itd. da sad ne pišem dalje.
Apsolutna preporuka za Sheridanove filmove: Hell or high water, Wind River i Sicario (ali ne preporucujem nastavak Sicaria: day of the Soldado, za koji je takodje Sheridan pisao scenario).
Sva tri filma su vrhunska i bas ono sto kaze stinky predstavljaju u najjasnijem svetlu neowestern.
Napravio je Sheridan i seriju Yellowstone sa Kevinom Kostnerom u glavnoj ulozi. To bih bas zeleo da pogledam.
@stinky interesantna je ova rasprava o granicama vesterna, posto se nasi domaci partizanski filmovi i odredjeni ratni sovjetski filmovi smatraju u sirem smislu vesternima, sta mislis onda o americkim ratnim filmovima. Da li su i oni vesterni? Pogotovo ovi noviji.
Npr. Black Hawk Down americka vojska pokusava da zavede red i eliminise neprijatelja u divljem podrucju bezakonja. Slicno je i sa American Sniperom.
Samo je to vestern iz perspektive negativaca iz klasicnog vesterna. U klasicnom vesternu su obicno oni koji namecu red i birokratiju zli. Dok u americkim ratnim filmovima, oni koji zadove i uspostavljau red medju ,,divljacima" su neosporni pozitivci, u njihovim ocima. To vazi za sve filmove smestene za vreme Prvog i Drugog svetskog rata (osim mozda Ayerovog Furya?) i za sve ratne filmove smestene u Avganistanu, Iraku, Somaliji itd. Sem za filmove smestene u Vijetnamu (osim naravno Ramboa 2). |
| vukozec |
Posted - 16/11/2020 : 14:51:07
Nisam čitao Lestera, djeluje prattovski, ovjerim jednom. |
| Tonto |
Posted - 16/11/2020 : 12:19:14
Slažemo se, manje više. Druga knjiga donosi dosta bolje priče iako franzovi pripovjedački problemi ne nestaju. Meni je super izgrađen taj trojac odnos Lester-Ilona-Tarana. |
| stinky |
Posted - 16/11/2020 : 12:05:11
quote:
Originally posted by Tonto
Zgotovio i drugi integral Lestera. Uživancija, europski gentleman western. Imam određenih problema s Franzom i načinom na koji vodi priču, ali mu opraštam.
Ja sam pročitao prvu knjigu, a do druge tek trebam doći.
Možda ipak nije u potpunosti ispunio moja očekivanja, ali mi je svakako Lester Cockney jako zanimljiv. Nemam pojma, možda sam i pod dojmom ovih naših malih razgovora i vesterna u Afganistanu, zamislio Lestera određenijim, preciznijim i sigurno vođenim.
Ispada da ipak ima određenih poteškoća i Franz nekako frenetično vodi radnju, pogotovo u prva dva albuma. Treći je već nešto smireniji i fabula preciznija, usredotočenija. To obećava u nastavku, a i kao da mi je u nekom sjećanju da su kasniji albumi bolji. I sam izbor scena (nacrtanih, prikazanih prizora) mi je povremeno čudan: zadržava se i prenaglašava neke detalje u par kadrova, dok druge preskače u čizmama od sedam milja. Zato i kažem da je sve to nekako frenetično i nesređeno.
Uza sve te falinge, izbor ovakvog vojnika-pustolova na granicama britanskog carstva mene dobro pogađa. Jedino bih više volio da se opredijelio za stvaranje vlastitih priča u tom univerzumu "granica u kolonijama", a manje na historijsku poduku. Možda je taj dojam i zbog napomena izdavača, koji se koncentrirao na te podatke; ali za mene, to je manje-više dosadna pedanterija i priče gube na snazi, djeluje uštogljeno. Prva dva albuma su podosta zasićena tom historijskom pedanterijom, dok u trećemu se više prebacuje na tipičnu pustolovnu fabulu: egzotični zlikovac drži zarobljenu bijelu ljepoticu, junak sve poduzima da ju spasi.
Usput, u toj golemoj preciznosti koju je htio izdavač, ipak se grdno zeznuo, jer nije prvi Indiana Jones o Tugsima, nego drugi: Indiana Jones i ukleti hram. |
| Jocko |
Posted - 15/11/2020 : 14:51:33
Evo jednog dobrog gulaš easterna: ''Talpuk alatt fütyül a szél''
https://hu.wikipedia.org/wiki/Talpuk_alatt_f%C3%BCty%C3%BCl_a_sz%C3%A9l
https://www.imdb.com/title/tt0075305/
I Crni Gruja je takođe gibanica eastern.
|
| stinky |
Posted - 15/11/2020 : 11:24:46
ipak još samo, da si predočiš težinu problema sa neovesternom i određivanjem granica, filmovi kao Južnjačka utjeha, Rambo (prvi dio), Fargo ulaze unutra, jer postoje dobri razlozi da budu uvršteni (ako je uvršten, recimo, Logan ili Outland). |
| stinky |
Posted - 15/11/2020 : 11:11:39
quote:
Originally posted by alexts
jer znam da se, u širem smislu, westernom mogu nazvati i filmovi koji se odigravaju u sadašnjem trenutku (tj. momentu snimanja, pisanja, crtanja...), tipa Lonely Are the Brave, Extreme Prejudice ili Hell or High Water
ovo također je predmet mog velikog interesa, istraživanje neovesterna. tek tu su granice rastezljive, i čak uopće i nema neke kanonske teorije koja bi bila obvezna. primjeri koje si dao su laki i to su, recimo, 'klasični' neovesterni. ispada da je Taylor Sheridan tu neko polazište i da on sa svojom trilogijom definira granice tog podžanra vesterna. ali, kako ja to pozorno pratim i istražujem, mislim da je njegova definicija preuska i neovestern je puno širi. naime, nije samo nasilni film neovestern. o tom potom.
ovdje je za tebe (i za nas) bitno da uzmeš u obzir da je jedan od Sheridanovih filmova - Sicario. Sicario pak se čini drugačijim od Hell or High Water i Wind River, koji su (lakše) prepoznatljivi kao vesterni (neovesterni). Sicario je treći film, a naizgled nema veze sa vesternom. a opet je uzet kao čvrsti oslonac i polazište Sheridanove definicije neovesterna.
u našem kontekstu važno je uočiti da se tu radi o istoj onoj temi koju sam gore spomenuo: sukob centralne vlasti (ovdje agencija za narkotike, pa razne američke službe i profesionalci te policajci) sa lokalnim bosovima (narko karteli), a sve se odvija na granici (rub civilizacije), gdje važe pravila snalaženja, preživljavanja, ili da kažemo - pionirstva (kao u pravom vesternu).
uglavnom, neovestern smješten u klasični krajolik vesterna (američki srednji zapad ili jugozapad) je lakši slučaj i opet, kao neka baza; a onda se stvar razvija i tako komplicira, jer se rade inačice u: malim provincijskim mjestima, udaljenim predjelima, šumskim, planinskim, pustinje (odnosno, pustolovni žanr), naposljetku i izvan Amerike u sličnim predjelima i sa sličnom postavkom: provincija ili pak lik čovjeka izvan zakona itd. da sad ne pišem dalje.
sve ovo nije tradicionalni, općepoznati američki vestern, a opet, ima puno elemenata i poveznica s njime. mene (ili nas) zanima baš tako široko shvaćeni vestern, pa eto, otud Lester Cockney u vesternu.
a sada bih napokon mogao i pročitati Lestera;) |
| stinky |
Posted - 15/11/2020 : 10:40:19
alex, dao sam ti referencu: ostern
znači, pogledaj koje filmove stavljaju u vestern. možda si gledao White Sun of the Desert (Beloe solntse pustyni), taj je jako poznat. ili Mikhalkov Svoy sredi chuzhikh, chuzhoy sredi svoikh. Nijedan od ta dva poznata filma nema ništa od tradicionalnog vesterna (kakve ljudi uglavnom poznaju). oni se vode i kao pustolovni filmovi. upravo unutar žanra pustolovnog filma, imaš ovakve varijacije vesterna. svi ti ruski vesterni su na foru sovjeti (centralna vlast) protiv ostataka bjelogardejaca, otpadnika ili pak nekih lokalnih (obično) muslimanskih gospodara rata. to ti je u yu filmu Kapetan Leši i svi ti Mitrovićevi kosovski filmovi.
e sad, kako je došlo do ovakvog tipa filma? jer, očito je da se ponavlja ista fora, i sad se ona može varirati na bezbrojne (lokalne) načine. (neću sada opširno pisati o tome i davati razne primjere, jer već duže istražujem tu stvar i napisat ću ozbiljniji tekst)
uglavnom, budući da se stvar ponavlja na raznim stranama svijeta, a spomenuta ruska verzija je već općeprihvaćena (praktički kategorizirana kao vestern), izgleda da moraju biti čvrste poveznice sa tipičnim, publici prepoznatljivim američkim vesternom. i one postoje, ako se ne baziraš isključivo na tipičan krajolik, kaubojski šešir i indijance. klasičan primjer je rat američke (savezne) konjice protiv bandi Apaša = ovo je jasna postavka svakom gledatelju vesterna, premda ju on možda ne apstrahira kao temu. tada se i to proširuje i dolazi tema: građanski rat. iza građanskog rata, ostaju razne bande otpadnika i stvar se opet formira kao sukob centralne vlasti sa partikularitetom (ovaj može biti etnički, politički, religijski itd.) na toj liniji se dalje razvijaju pravi tragički sukobi pionira, koji su prokrčili divljinu (i postali patrijarsi = kao tamo afganistanski i slični war lordovi i feudalci ili na Kosovu begovi), ali sada dolaze u sukob sa centralnom vlašću koja više ne može trpjeti takve gospodare, nego sve želi uravniti i birokratizirati. to je opet pravi vestern, izveden kao sukob velikih rančera sa nastupajućom američkom državom (The Big Country itd.).
i tako dalje i tako dalje...
u svemu tome se događaju razni pravci razvijanja, a ključno je da uvijek imaš 1. granicu (rub uređenog svijeta... kojemu nasuprot stoji kao obećanje neki centar koji obećava civilizaciju -> a to može biti, i najčešće jest, ideološko-propagandni narativ, kao u slučaju boljševika, ili partizana i komunjara, ili same američke demokracije i patriotizma) 2. sukobe, koji moraju biti oružani i nasilni 3. pustolovne likove: dezertere, outlawe, vojnike, pionire, pobunjenike
ako ovoga svega ima u Lesteru Cockneyu, onda ti je to taj tip vesterna, odnosno, može ući u vestern (bez obzira što je i pustolovni strip; mnogu klasični vesterni su pustolovni) |
| ninel |
Posted - 14/11/2020 : 20:16:09
Odličan vestern je Crni bregovi (Black Hills) 1890 Yvesa Swolfsa (scenarista) i Marc-Reniera (crtač).
Izašao je dosad samo na slovenačkom jeziku i baš je šteta što ga neko ne izda na srpskohrvatskom.
Četiri albuma su zaključen serijal i baš bi ga bilo lepo videti u integralnom izdanju.
 |
| alexts |
Posted - 14/11/2020 : 20:10:17
Mada, ni ja ga nisam skoro čitao. Ako bi Kapetana Lešija ili filmove Hajrudina Krvavca smatrali uslovno westernima, onda zašto ne i Lestera Cockneyja. |
| alexts |
Posted - 14/11/2020 : 20:03:57
Nije blasfemično, jer znam da se, u širem smislu, westernom mogu nazvati i filmovi koji se odigravaju u sadašnjem trenutku (tj. momentu snimanja, pisanja, crtanja...), tipa Lonely Are the Brave, Extreme Prejudice ili Hell or High Water, kao i dela koja nisu smeštena na američki zapad (bizarne japanske produkcije), ali poštuju pravila žanra, pa čak i SF post-apokaliptične vizije i sl.
Ali Lester je klasičan avanturistički strip (istorijsko-avanturistički, kao i svi Franzovi stripovi (Jugurta, Lutka od slonovače...)) i nategnuto je jedan drugi žanr uguravati u western. Možda neki zajednički elementi postoje. |
| stinky |
Posted - 14/11/2020 : 13:03:24
ne baš do beskonačnosti, jer je to već prihvaćena stvar.
ti se nisi bavio tim rukavcem vesterna, pa ti valjda zato izgleda blasfemično. ali meni ne, jer već 3 godine intenzivno pratim vestern u svim vidovima.
uostalom, ako ti želiš samo tradicionalni vestern, onda se tu nemamo što sporiti. to je najpoznatiji, najprihvaćeniji i najčišći obrazac, otkuda izviru varijacije.
ali o tome svemu više jednom, a također i o Lesteru Cockneyu uskoro (čim ponovim prvi tom) |
|
|
