forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 Stripovi
 Stripovi
 Stripovi prema istinitim događajima

Note: You must be registered in order to post a reply.
To register, click here. Registration is FREE!

Screensize:
UserName:
Password:
Format Mode:
Format: BoldItalicizedUnderlineStrikethrough Align LeftCenteredAlign Right Horizontal Rule Insert HyperlinkInsert EmailYoutubeInsert Image Insert CodeInsert QuoteInsert List
   
Message:

Smilies
Angry [:(!] Approve [^] Big Smile [:D] Black Eye [B)]
Blush [:I] Clown [:o)] Cool [8D] Dead [xx(]
Disapprove [V] Eight Ball [8] Evil [}:)] Facepalm [facepalm]
Hail [hail] Kisses [:X] LOL [lol] Mister No [mrno]
Pirat [pirat] Question [?] Sad [:(] Shock [:O]
Shy [8)] Sleepy [|)] Smile [:)] Tongue [:P]
Wink [;)] Zagor! [zagor]    

   -  HTML is OFF | Forum Code is ON
Check here to include your profile signature.
    

T O P I C    R E V I E W
Paka01 Posted - 11/12/2020 : 15:43:52
Mislim da ne bi bilo loše imati jedan zbirni topic gdje bismo mogli preporučiti stripove koji su inspirirani stvarnim događajima. Zasigurno ih ima gomila, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu, a nije uvijek lako iskopati one kvalitetne.

E da, mislim da ovdje ne bi trebalo navoditi (auto)biografske slice-of-life stripove koji baš obrađuju život autora, čisto eto jer smatram da bi oni mogli biti zasebna kategorija. Ovaj sam topic zamislio više kao svojevrsni katalog stripova koji baš obrađuju neke značajne događaje, povijesne, kulturne, ratne i slične...

Dakle, preporuke, dojmovi, osvrti, popisi i slično
25   L A T E S T    R E P L I E S    (Newest First)
VALTER Posted - 31/07/2021 : 08:02:27
Vidim da se na prethodnoj stranici raspravljalo o IMPERIJI (Pecau / Koredej), koja je ukronija, a ne strip nastao prema stvarnom događaju.

Je li čitao tko, da prenese dojmove?
CountCagliostro Posted - 18/12/2020 : 20:01:15
Kauboj u pamuku, najnovija pustolovina Luckyja Lukea iz pera Achdéa i Jula. Lucky, spletom okolnosti nasljeđuje veliku plantažu pamuka u Louisiani. Polazi tamo kako bi bivšim robovima razdijelio imanje, te će - podrazumijeva se – stati na žulj ku klux klanu. Pukim spletom okolnosti vezanih za francuski i hrvatski jezik dijalog postaje urnebesno smiješan kad Lucky spomene da ne pravi razliku među bojama, a domaćini ga tješe da “daltonizam” nije tako strašan.

Zapaženu ulogu ima šerif Bass Reves, pojavljuju se Tom Sawyer i Huck Finn (OK, nisu stvarne osobe, ali o jugu Amerike se od njih može doznati više nego li iz mnogih povijesnih knjiga), a bivša ropkinjaAngela – nagađam – inspirirana je aktivisticom Angelom Davis.

Aktualan naslov, u skladu s 'Black lives matter' pokretom, odlično konstruiran, duhovito napisan i još bolje nacrtan. Uzmemo li u obzir kako bi Lucky Luke trebao, prije svega, biti štivo za djecu i mlade, držim ga jednim od važnijih novijih naslova ovog dugovječnog serijala jer odašilje doista pozitivnu poruku.
GGG Posted - 17/12/2020 : 18:49:51
Od Fibre...
Lepage - Mjesec bjele boje, Ar-men, Putovanje na samotne otoke
Lutesov Berlin
Maus
Neustašive od Penelope Bagieu
Zaboravljeni robovi Tromelina

Još onako na brzinu
Tardijevi stripovi o 1. i 2. svjetskom ratu, Girl in Dior, Science Tales,A Sailor's Story, Kabul Disco, Best of Enemies od Davida B, Twists of Fate of Paca Roce, pa Alan's War, Two generals...

A imaju francuzi čuda tih povjestno-vojnih serija
Operation Overlord, the Regiment, Les grandes batailles navales, U47, Biggles recounts...


Ne znam, da li se broje razni autobiografski stripovi:
Guy Delisle, Rabagliati (Paul), Trondheim (Petits riens), Neznalice, Arapin budučnosti, Petruša, Persepolis...
going going Posted - 17/12/2020 : 04:53:34
quote:
Originally posted by CountCagliostro

Praški puč, grafička novela, u žanru špekulativno-špijunskog trilera, nastala 2017. godine suradnjom francuskog scenarista Jean-Luca Fromentala i američkog slikara i ilustratora Milesa Hymana.

Premise na kojoj temelji zaplet su nekoliko naizgled trivijalnih i međusobno isprepletenih fusnota iz anala povijesti filma: tijekom zime 1948. godine proslavljeni pisac Graham Greene došao je u Beč, ratom razoren grad – poražen, ponižen, malaksao i rascjepkan među savezničkim silama koje su već započele novo hladnoratovsko neprijateljstvo – kako bi se inspirirao za pisanje scenarija za film Treći čovjek te je, nakon boravka u austrijskom glavnom gradu, bez pravog objašnjenja nakratko otputova u Prag baš u vrijeme kad se tamo odigravao komunistički državni udar što je oborio poratnu legalno uspostavljenu demokratsku vlast.

Autori grafičkom novelom postavljaju intrigantno pitanje: što ako spisateljev jedini razlog za ovo putovanje nije bilo tek upijanje atmosfere zarobljenog grada i nadahnuće za pisanje scenarija? Što ako je Greene u Beč i Prag pošao kako bi pronašao dokaze o tome je li njego prijatelj, jedna od najvažnijih osoba britanske obavještajne službe, zapravo dugogodišnji sovjetski špijun koji se uspješno krije pred očima sviju? I u konačnici, ako je tako, je li Greenov scenarij za film Treći čovjek zapravo spisateljeva tajna i intimna šifrirana poruka usmjerena samo jednoj osobi – izdajniku njihova prijateljstva i njihove domovine: “Znam što si”?

Ova multidimenzionalna, mnogoslojna i kompleksna grafička novela unaprijed je osuđena na limbo jer od čitatelja, željnog nekoliko sati bezbrižne razonode, traži minuciozno poznavanje politike i povijesti, posebice poratnog razdoblja i hladnog rata kao i specifičnih okolnosti u kojima je Beč funkcionirao u vrijeme dok je bio okupiran od saveznika, rigoroznu informiranost o svjetskom špijunskom miljeu, najviše o britanskoj obavještajnoj zajednici i o tome koliko je bila kompromitirana sovjetskim špijunskim krticama, detaljno poznavanje svjetske literature s naglaskom na jednog od najpoznatijih britanskih spisatelja 20. stoljeća kao i temeljito znanje povijesti filma. Uz to, strip je praktički besmislen svakome tko nije gledao film Treći čovjek, remekdjelo koji je British Film Institut 1999. godine proglasio najboljim britanskim filmom svih vremena. Priča, naizgled jednostavna, bez poznavanja cjelokupnog konteksta gubi više od devedeset posto svog potpunog i stvarnog smisla i značenja.

Povrh toga, Hymanov slikarski stil, istovremeno raskošan i prigušen te prebogat citatima i posvetama svjetski poznatih fotografija i plakata, kao i ikoničkih scena i kadrova iz noir filmova, realiziran u fotorealističkom stilu koja autoru donijela univerzalnu slikarsku slavu, drastično odudara od onoga na što je čitatelj stripa inače priučen te je – također – daleko prezahtjevan i nakrcan nebrojenim skrivenim “ključevima” za nekoga tko se htio opustiti uz džemsbondovsku pustolovinu.

Iako se nedvojbeno radi o jedinstvenom i vrhunskom remekdjelu, k tome još i dramatičnoj suvremenoj biblijskoj paraboli (ne treba smetnuti s uma da je Greene bio, prije svega, pisac katoličke provenijencije, a njegova stripovskog antagonista drže drugom najvećom prodanom dušom, nakon Jude, u povijesti čovječanstva) o izdaji i oprostu, Praški puč je uvelike promašio svoj cilj jer od čitatelja, naprosto, traži više nego li se smije očekivati.



Jako lep prikaz!
lwood Posted - 16/12/2020 : 22:38:45
Uzavrela Doris
anto Posted - 16/12/2020 : 22:28:59
Nezajažljiva Anži
CountCagliostro Posted - 16/12/2020 : 20:12:46
Praški puč, grafička novela, u žanru špekulativno-špijunskog trilera, nastala 2017. godine suradnjom francuskog scenarista Jean-Luca Fromentala i američkog slikara i ilustratora Milesa Hymana.

Premise na kojoj temelji zaplet su nekoliko naizgled trivijalnih i međusobno isprepletenih fusnota iz anala povijesti filma: tijekom zime 1948. godine proslavljeni pisac Graham Greene došao je u Beč, ratom razoren grad – poražen, ponižen, malaksao i rascjepkan među savezničkim silama koje su već započele novo hladnoratovsko neprijateljstvo – kako bi se inspirirao za pisanje scenarija za film Treći čovjek te je, nakon boravka u austrijskom glavnom gradu, bez pravog objašnjenja nakratko otputova u Prag baš u vrijeme kad se tamo odigravao komunistički državni udar što je oborio poratnu legalno uspostavljenu demokratsku vlast.

Autori grafičkom novelom postavljaju intrigantno pitanje: što ako spisateljev jedini razlog za ovo putovanje nije bilo tek upijanje atmosfere zarobljenog grada i nadahnuće za pisanje scenarija? Što ako je Greene u Beč i Prag pošao kako bi pronašao dokaze o tome je li njego prijatelj, jedna od najvažnijih osoba britanske obavještajne službe, zapravo dugogodišnji sovjetski špijun koji se uspješno krije pred očima sviju? I u konačnici, ako je tako, je li Greenov scenarij za film Treći čovjek zapravo spisateljeva tajna i intimna šifrirana poruka usmjerena samo jednoj osobi – izdajniku njihova prijateljstva i njihove domovine: “Znam što si”?

Ova multidimenzionalna, mnogoslojna i kompleksna grafička novela unaprijed je osuđena na limbo jer od čitatelja, željnog nekoliko sati bezbrižne razonode, traži minuciozno poznavanje politike i povijesti, posebice poratnog razdoblja i hladnog rata kao i specifičnih okolnosti u kojima je Beč funkcionirao u vrijeme dok je bio okupiran od saveznika, rigoroznu informiranost o svjetskom špijunskom miljeu, najviše o britanskoj obavještajnoj zajednici i o tome koliko je bila kompromitirana sovjetskim špijunskim krticama, detaljno poznavanje svjetske literature s naglaskom na jednog od najpoznatijih britanskih spisatelja 20. stoljeća kao i temeljito znanje povijesti filma. Uz to, strip je praktički besmislen svakome tko nije gledao film Treći čovjek, remekdjelo koji je British Film Institut 1999. godine proglasio najboljim britanskim filmom svih vremena. Priča, naizgled jednostavna, bez poznavanja cjelokupnog konteksta gubi više od devedeset posto svog potpunog i stvarnog smisla i značenja.

Povrh toga, Hymanov slikarski stil, istovremeno raskošan i prigušen te prebogat citatima i posvetama svjetski poznatih fotografija i plakata, kao i ikoničkih scena i kadrova iz noir filmova, realiziran u fotorealističkom stilu koja autoru donijela univerzalnu slikarsku slavu, drastično odudara od onoga na što je čitatelj stripa inače priučen te je – također – daleko prezahtjevan i nakrcan nebrojenim skrivenim “ključevima” za nekoga tko se htio opustiti uz džemsbondovsku pustolovinu.

Iako se nedvojbeno radi o jedinstvenom i vrhunskom remekdjelu, k tome još i dramatičnoj suvremenoj biblijskoj paraboli (ne treba smetnuti s uma da je Greene bio, prije svega, pisac katoličke provenijencije, a njegova stripovskog antagonista drže drugom najvećom prodanom dušom, nakon Jude, u povijesti čovječanstva) o izdaji i oprostu, Praški puč je uvelike promašio svoj cilj jer od čitatelja, naprosto, traži više nego li se smije očekivati.
sir_oliver Posted - 15/12/2020 : 23:13:17
Ken Parker - Legenda o generalu
https://www.stripovi.com/recenzije/ken-parker-kp-lib-32-legenda-o-generalu/2061/
njofra32 Posted - 15/12/2020 : 20:59:40
Rimski orlovi
CountCagliostro Posted - 13/12/2020 : 13:49:20
Corto Maltese u Sibiru. Corto u Sibiru ganja zlatnu carsku riznicu nakon ruske revolucije. Dok je sudbina dijela blagajne cara Nikole II koju kontrarevolucionarna vlada nastoji sačuvati od boljševičkih buntovnika, kineskih tajnih društava, japanskih militarističkih sekti i raznih pustolova što se nastoje brzo obogatiti u krvavom vrtlogu građanskog rata i danas nejasna, povijesne osobe - Admiral Aleksandar Vasiljevič Kolčak, barun Roman Fyodorovich von Ungern-Sternberg, ataman Grigorij Mihajlovič Semjonov, Sükhe-Bătora (Damdin Sükhbaatar, osnivača Mongolske narodne stranke i vođu mongolskog partizanskog pokreta koji je ratovao za neovisnost Monoglije), jedan od ključnih negativaca, general Čang, inspiriran kineskim gospodarom rata Žang Cuo-linom (Zhang Zuolin), vojvotkinja Marina Seminova čiji je lik svakako nadahnut legendarnom glumicom Marlene Dietrich u filmu Shanghai Express - što ih Corto tijekom pustolovine susreće itekako dobro su znane. Ono što Corto u Sibiru čini veličanstvenim djelom je atmosfera očaja i propasti jednog doba, začinjeno laserski preciznim crtežima oklopljenih vlakova koji u ledenoj pustoši djeluju poput izgubljenih ratnih galeona na beskrajnoj pučini.

U priču Pratt posredno uvlači i svog djeda Eugenia Genara čiju poemu Voljenoj Veneciji Corto Maltese recitira u jednom trenutku.
CountCagliostro Posted - 13/12/2020 : 11:33:38
Dres za Alžir, (Un maillot pour l'Algérie) grafička novela Javija Reya, Bertranda Galica i Krisa, gotovo je savršen spoj omiljenih razbibriga: stripa i nogometa, ali je obogaćen višeslojnom, kompleksnom i uzbudljivom povijesno-političkom pričom iz razdoblja borbe naroda Alžira za neovisnost od francuske kolonijalne vlasti. Pred samo Svjetsko nogometno prvenstvo u Švedskoj (1958. godina) dvanaest nogometaša alžirskog podrijetla potajice napušta redove svojih francuskih nogometnih klubova kako bi se priključili FLN-u, socijalističkoj političkoj stanci čija je temeljna nakana izboriti se za neovisni Alžir. Cilj im je oformiti nacionalni nogometni tim čiji bi zadatak trebao biti da u sportskoj areni pronosi ideju neovisnosti njihove zemlje. U najnepovoljnijim su okolnostima odigrali osamdesetak nogometnih susreta, a političari i povjesničari se slažu kako su svojim djelovanjem dosljedno širili ideju o nezavisnom Alžiru te da su doprinijeli tome da se proces internacionalnog priznavanja zemlje značajno ubrza, čime su doprinijeli da se smanji broj žrtava za nezavisnost njihovih sunarodnjaka.

Autori grafičke novele vješto spajaju kompleksnu povijesnu političku priču s uzbudljivim sportskim natjecanjima te u prvi plan ističu individualne sudbine profesionalnih sportaša koji su bili spremni žrtvovati sigurnost, zaradu i slavu kako bi pomogli osigurati neovisnost svoje zemlje. Nadam se skorom domaćem izdanju.
Peyo Posted - 13/12/2020 : 00:24:37
quote:
Originally posted by CountCagliostro
.... legendarnih stripaša Jijea, Morrisa i Franquina koji su 1948. godine u iznajmljenom Ford Hudsonu lutali američkim zapadom gdje su se zatekli kad ih je na suradnju pozvao studio Disney. Vagabundske pustolovine trojice stripmahera obradili su 2012. godine Yann i Olivier Schwarz u strip album Gringos locos koji, također, opisuje stvarne događaje tijekom njihova putovanja.



Ne sjećam se da sam igdje pročitao da ih je Disney pozvao na suradnju. Sjećam se da sam čitao da su oni željeli raditi za Disneya.

Navodno je motiv za tu avanturu/emigriranje pored toga bio i veliki strah Jijea (koji je bio veliki katolik) od širenja komunizma poslije rata i započinjanje hladnog rata.

Kako je u to vrijeme je Disney bio u poteškoćama i smanjivao broj zaposlenih pa se ni njima nije ostvarila inicijalna želja i oni su se vratili natrag.

Album se navodno bazira na šaljivim sjećanjima Franquina i Morissa, a vode se sporovi koliko je ono što je prikazano u njemu uopće istinito. Nasljednici Franquina i Jijea su izgleda uspjeli stopirati daljnje nastavke.

Tokom njihovog boravka u USA dogodio se i susret sa Goscinnyjem što je ovoga motiviralo da nastavi karijeru u Europi, a ostalo je povijest.

Ako nekog zanima ovdje ima više o tome:
https://www.bdtheque.com/series/11850/gringos-locos

https://www.youtube.com/watch?v=cmjlsakkOtk

panic Posted - 12/12/2020 : 22:26:39
Gringos locos objavio Politikin Zabavnik...
BeaGea Posted - 12/12/2020 : 18:59:20
Odlični upisi grofe!
kiky Posted - 12/12/2020 : 18:58:51
svaka epizoda marti misterije ;)
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 18:52:05
Yann i Schwarz su nastavili derati po istom desetljeću pa su u sljedećem stripu, Atom Agency, obradili događaj iz naredne - 1949. godine - kada je skupina pljačkaša, koristeći metode uobičajene za vojne akcije pokreta otpora, u Nici opljačkala Agu Khana, jednog od najbogatijih ljudi svijeta, otevši pri tome njegovoj supruzi basoslovan iznos u nakitu među kojim je bio i jedan od najvećih dragulja tog vremena. Gringos Locos je genijalan - posebno za ljubitelje stripova - ali Atom Agency (ove godine Dupuis je objavio drugi album) bi mogao biti i bolji.
Risar_69 Posted - 12/12/2020 : 18:42:36
serija istorijskih priča Nikad robom.
Macon Posted - 12/12/2020 : 18:37:47
quote:
Originally posted by xilrion

većina radova Željka Lordanića



Pogotovo Guliver.
ivanl Posted - 12/12/2020 : 18:33:48
quote:
Originally posted by CountCagliostro

Fort Navajo, Grmljevina na zapadu i Usamjeni orao, prva nacrtana pustolovina poručnika Blueberryja nadahnuta je povijesnim događajima poznatima kao Bascomov masakr ili Slučaj Bascom koji se odigrao kad su se, u proljeće 1861. godine, na području Arizone Apaši sukobili s američkom konjicom pod zapovjedništvom poručnika Georga Nicholasa Bascoma. Časnik je dobio zadatak vratiti dvanaestgodišnjeg Felixa Warda kojeg su u pljački stoke na farmi Wardovih oteli Cochiseovi ratnici. Tvrdoglavost svih sudionika, u konačnici, rezultirala je dvadesetpetogodišnjim ”apaškim ratom”.

Jean-Michel Charlier doznao je detalje priče od trojice prijatelja, legendarnih stripaša Jijea, Morrisa i Franquina koji su 1948. godine u iznajmljenom Ford Hudsonu lutali američkim zapadom gdje su se zatekli kad ih je na suradnju pozvao studio Disney. Vagabundske pustolovine trojice stripmahera obradili su 2012. godine Yann i Olivier Schwarz u strip album Gringos locos koji, također, opisuje stvarne događaje tijekom njihova putovanja.



Ovaj tvoj drugi dio posta mi je naprosto nepoznata a izvanredno zanimljiva informacija.
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 18:12:17
Fort Navajo, Grmljevina na zapadu i Usamjeni orao, prva nacrtana pustolovina poručnika Blueberryja nadahnuta je povijesnim događajima poznatima kao Bascomov masakr ili Slučaj Bascom koji se odigrao kad su se, u proljeće 1861. godine, na području Arizone Apaši sukobili s američkom konjicom pod zapovjedništvom poručnika Georga Nicholasa Bascoma. Časnik je dobio zadatak vratiti dvanaestgodišnjeg Felixa Warda kojeg su u pljački stoke na farmi Wardovih oteli Cochiseovi ratnici. Tvrdoglavost svih sudionika, u konačnici, rezultirala je dvadesetpetogodišnjim ”apaškim ratom”.

Jean-Michel Charlier doznao je detalje priče od trojice prijatelja, legendarnih stripaša Jijea, Morrisa i Franquina koji su 1948. godine u iznajmljenom Ford Hudsonu lutali američkim zapadom gdje su se zatekli kad ih je na suradnju pozvao studio Disney. Vagabundske pustolovine trojice stripmahera obradili su 2012. godine Yann i Olivier Schwarz u strip album Gringos locos koji, također, opisuje stvarne događaje tijekom njihova putovanja.
ivanl Posted - 12/12/2020 : 17:26:02
quote:
Originally posted by delboj

quote:
Originally posted by verab

ide li Kordejeva Imperia u ovu kategoriju, čitao netko?




btw, nikad neću shvatiti izdavače koji ne reklamiraju svoja izdanja, je li ih nije briga ili što, stvarno mi nije jasno...


Kad je ovo uopšte objavljeno?


Sad. Frisko. U prosincu.
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 16:48:01
Duel, grafička novela francuskog strip-autora Renauda Faracea temeljena na kratkom romanu Josepha Conrada The Duel: A Military Story koja je početkom 1908. godine serijalizirana u časopisu The Pall Mall Magazine.

Grafička novela slijedi Conradovu priču o dvojici časnika Napoleonove vojske koji, zbog razlika u statusu i karakterima što izazivaju iracionalnu netrpeljivost te sklopa nesretnih okolnosti, započinju osobni sukob što će se sve više produbljivati kroz niz dvoboja u razdoblju od dvadesetak godina. Dok sva Europa oko njih dvojice izgara Napoleonovim ratnim osvajanjima, mnogobrojnim žrtvama i užasnim razaranjima Conradovi protagonist svojevrsni su simboli svako individualnog, plemenskog i nacionalnog sukoba: žrtve vlastite nesposobnosti da se otresu socijalnih i povijesnih okolnosti koje im zasljepljuju zdrav razum, nevoljni prepoznati vlastite zablude, gluhi i slijepi za racionalna obrazloženja kojima se dvoboj ili rat, uz malo dobre volje, zatomljivanje bolesnih ambicija i poneki plemenit ustupak može izbjeći.

Iz pogovora grafičkoj noveli Duel, Vincenta Petita:

Conrad je ovu podužu priču, jedan od najdramatičnijih antiratnih pamfleta uopće, utemeljio na stvarnim osobama i događajima. Féraud je inspiriran povijesnom ličnošću, generalom Fournier-Sarlovèzeom, rođenim 1773. nedaleko Sarlata. Bio je pučkog podrijetla - otac mu je bio krčmar -, a vojsci se pridružio u dobi od 17 godina. Služio je (neprekidno u konjici) pod republikom, carstvom i restauracijom. Zbog svog svađalačkog karaktera i spremnosti na nepodopštine, povjesničari su ga prozvali “najgorim pripadnikom vojske”!

Iako su mu zbog vojnih podviga u Španjolskoj (gdje su mu gerilci nadjenuli nadimak El demonio) i sudjelovanja u bitkama kod Eylaua, Friedlanda i Beresine dodijeljena vojna odlikovanja, njegove loše navike su mu često znale naštetiti, tako da se posvađao čak i sa samim carem.

Ostao je međutim jednim od rijetkih časnika koji se mogu podičiti dvjema plemićkim titulama, titulom baruna koju mu je dodijelio Napoleon i grofovskom titulom kojom ga je imenovao Luj XVIII. Umro je u Parizu 1827.

Luj XVIII je, također zbog iznimne hrabrosti, imenovao grofa Pierrea-Antoinea Duponta de l'Etanga, prema kojem je kreiran lik d'Huberta, zapovjednikom reda svetog Luja, da bi kasnije, u vrijeme carstva, bio odlikovan Velikim križem Legije časti. Taj se general pješadije, rođen u Limousinu 1765., istaknuo svojom neustrašivošću tijekom vojnih kampanja u Italiji, Prusiji i Poljskoj. Po povratku iz Bourbonsa, imenovan je ministrom i izabran za zastupnika okruga Charente. Umro je u Parizu 1840, u poodmakloj dobi od 74 godine.

Sukob dvojice oficira oko pitanja časti, koji je u redovima velike armije ubrzo prerastao u legendu, otpočeo je 1794. u Strasbourgu. Ta će se dva muškarca uzastopno međusobno sukobljavati tijekom sljedećih 19 godina.
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 15:31:24
Murena, čija radnja se zbiva polovicom 1. stoljeća naše ere, prati uspon na vlast Lucija Domicija Nerona koji će postati poznat kao peti rimski car Neron Klaudije Cezar August Germanski te je ispripovjedana iz perspektive njegova mladenačkog prijatelja Lucija Murene. Serijal se može okarakterizirati kao obiteljska saga (prati sudbine nekolicine rimskih plemenitaških obitelji, prije svega Neronove i Murenine) u ključu političkog trilera koji dočarava niz poznatih historijskih zbivanja i ličnosti.
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 14:49:33
Corto Maltese: Tango; i ovo djelo snažno je inspirirano Prattovim osobnim iskustvima, ovoga puta spoznajama što ih je stekao tijekom boravka u Argentini. Corto traga za prijateljicom Louise Brookszowyc koja likom i imenom asocira na briljantnu glumicu jazz razdoblja Louise Brooks, a zapravo je nadahnuta borbom bivše prostitutke Raquel Liberman protiv organizirane kriminalne skupine Zwi Migdala (u Tangu je Warsovija) koja se uglavnom bavila trgovinom bijelim robljem. Većina zapleta vezanog za zemljišne manipulacije “señora Habban” u Patagoniji je tek površno prikriveno prepričavanje stvarnih događaja koji su nacionalna sramota Argentine, ali još više Velike Britanije. Što se tiče Cortova prijateljstva s proslavljenim odmetnikom Butchom Cassdyijem, to je stvar Prattove interpretacije brojnih legendi i glasina o boravku Cassdyija i Sundance Kida u Južnoj Americi pa je sve dopušteno.
CountCagliostro Posted - 12/12/2020 : 13:48:35
Brončano doba: Eric Shanowerova interpretacija trojanskog rata o kojoj – osim Ilijade – i nema previše pisanih tragova. Više na http://age-of-bronze.com

forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.1 seconds. Snitz Forums 2000