| T O P I C R E V I E W |
| mladjo |
Posted - 19/05/2008 : 18:57:06
Popis svih recenzija na ovom topicu:
Vernor Vinge: Jazbina na nebu (mladjo) str. 1
Vernor Vinge:Vatra nad dubinom (mladjo) str 1
William Gibsom:Neuromancer (mladjo) str. 1
William Gibson: Count zero (mladjo) str. 1
Runemarks – Joanne Harris str. 2
Orson Scott Card: Enderova igra str. 2
Richard Matheson: Ja sam legenda str. 2
Walter M. Miller, Jr. - "A canticle for Leibowitz" str.2
Arthur C. Clarke - ideje i dostignuća str. 3
Isac Asimov - lik i djelo str.3
Roboti - mali traktat str. 4
Restoran na kraju Vaseljene (The restaurant at the end of the Universe) str.4
Roboti - mali traktat vol. 2 str. 5
Daglas Adams - "Zivot, Vaseljena i sve ostalo"str. 5
Magle Avalona - Marion Zimmer Bradley str. 5
Phillip Jose Farmer:Dveri vremena str. 6
Louis M. Bujold: Vorkosigan saga str. 6
Lois M. Bujold - "Diplomatski imunitet" str. 8
Časopis Ubiq - kratki osvrt str. 9
'Crvena soba' od spisateljice Niki Frenč. str. 9
Leva ruka tame i Svijet se kaže šuma str. 11
Maks Bruks: Svetski rat str. 12
Ijan Mekdonald: Bespuće str. 12
Zoran Jakšić:Severnjak str. 13
Steven King:Dolores Clairbone i Gerald s game str. 13
Steven King: It str 13
Polarisova SF antologija/95 str. 13
Ilija Bakić: Jesen Skupljača str. 13
Kraj Večnosti'(Isak Asimov) str. 13
"Kratka povest vremena" profesora Stivena Hokinga. str. 14
Michael Chabon: Gospoda pustolovi str. 14
Asimov: The shortest story ever made str. 14
Klark:'Spuštanje noći'. str. 14
Makroskop, Pirs Entoni
Pol Anderson:Krstaški pohod
Monolith vol. 2
Dragoslav Mihailović: Kad su cvetale tikve str. 16
Filip K. Dik: Doktor Bladmani
Polarisova SF antologija/97 str. 18
Dan Simmons:Hyperion str. 18 i 20
'2001:Odiseja u svemiru''. str. 20
Leva ruka tame LeGvin str. 20
Stephen King:Just after sunset str. 21
Tom Rimi:Slepi glasovi str. 22
Dejvid Gemel: Parmenion. str. 22
Kliford Simak:Svet - groblje str. 22
Dan Simmons:Pad Hyperiona str. 23
Donesite mi glavu Dražesnog Princa str. 23
Pol Anderson: Moždani talas str. 23
Filip K. Dik: Marsovsko vremensko iskliznuće str 24.
Wells:Rat svijetova str. 25
E. C. Tubs:Zvijezdana smrt str. 25
Polarisova SF antologija/93
Kliford Simak: Izbor Bogova str. 26
Filip K. Dick: Galaktičarski iscjeljitelj keramike str. 26
Jared Diamond, Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške
Mirjana Novaković:Strah i njegov sluga str. 27
Robert Šekli:Savršena planeta str. 27
Pol Anderson: Biće vremena str. 28
Polarisova SF antologija/94
Artur Klark, Gregori Bedford:Sa one strane spuštanja noći
Stephen King:Salemovo str. 28
Dan Simmons:Hyperion str. 28, 29
Richard Matheson:I am legend str. 28
Ursula LeGvin:Hainske priče str.29
Ursula LeGvin:Dvanaest četvrti vetra
Philip K. Dick:A maze of death str 31
Piter Vajt:Prošlost je ljudska str. 31
Polarisova SF antologija/96 str. 32
Isak Asimov:Zadužbinska trilogija str. 33
Dejan Stoiljković:Konstantinovo raskršće str. 33
JOŠKO BELAMARIĆ:Freud u Splitu str. 36
Franc Kafka:Preobražaj str. 37
Roberto Saviano Gomora str. 37
Dan Simmons:Uspon Endymiona str. 39
EX - YU SF: edicija X - 100 str. 40
EX - YU SF: edicija Kentaur str. 41
Den Simons:Drud I. i II. deo str. 41
EX - YU SF:Biblioteka SIRIUS str. 42
EX - YU SF:edicija SUPERNOVA str. 42
ISAAC ASIMOV NA RAPIDSHAREU! (AUDIO KNJIGE )str. 45
Gordon N. Dickinson: Vojniče ne pitaj str. 45
EX - YU SF:Edicija POLARIS str. 47
EX - YU SF: SFera i SFeraKON str. 47
Polarisova SF antologija/99 str. 47
EX - YU SF:Furtinger, Pihač, Mikuličić str. 48
EX - YU SF: Povijest SFere i SIRIUSA I. - III. dio STR. 48
Filip Dik: Klanovi Alfinog mjeseca str. 48
Robert A. Henlein: Zvjezdani jurišnici str. 51
EX - YU SF:Irena Rašeta : Kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku? str. 51
Robert Silverberg:Legende str. 51
Isaac Asimov: Zadužbina i zemlja str. 52
STEPHEN KING - snovolovka str. 53
Greg Ber, EON str. 53
kolebanje smrti str. 53
Niccolo Ammaniti: Ja se ne bojim, Pokupit ću te i odvesti, Kako Bog zapovijeda str. 54
Greg Bear: Legat str. 55
Clarke/Baxter: Oko vremena str. 55
Albert Camus: Stranac str. 56
Aleksandar Solženjicin: Jedan dan Ivana Denisoviča str. 56
JOHANES MARIO SIMMEL:Pustite cvijeće cvjetati str. 56
Greg Ber, PUT SVIH DUHOVA str. 56
R.A. Heinlein: Luna je okrutna ljubavnica str. 56
Riftwar saga str. 57
Charles Bukowski: Post - Office str. 57
Isaac Asimov:Čelične pećine i Golo sunce str. 57
Goran Skrobonja: Istinite laži str. 57
Stiven Presfild: ALEKSANDAR - vrline rata str. 57
Kliford Simak:Vreme je najednostavnija stvar str. 58
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 1998. g. str. 58
Den Simons:Pesme Boginje Kali str. 58
Den Simons: Ilion str. 58
STEAMPUNK str.59
Ursula Leguin: Pričanje str. 59
Stephen King:Cell str. 59
POLARISOVA sf antologija:2000 str. 60
Michael Swanwick - mali traktat str. 60
Filip Dik, UBIK str. 60
N. Calder: Magic Universe (Grand Tour of Modern Science) str. 60
S. Baxter: Dark Future str. 60
B. Knight: Figure of Hate str. 60
Val McDermid: A Place of Execution str. 61
J. Theorin: Echoes from the Dead str. 61
K. Maitland: Company of Liars str. 61
David Icke - Priče Iz Vremenske Omče str. 61
C. Palliser: Quincunx str. 61
C. J. Sansom: Dissolution str. 61
C. J. Sansom: Dark Fire str. 61
C. J. Sansom: Sovereign str. 61
C. J. Sansom: Revelation str. 61
Stanislav Lem:Fijasko str. 61
James Ellroy:Veliko ništavilo str. 61
L. Penny: A Fatal Grace str. 62
M. Crighton: 13. borac str. 62
L. Grosmann: Codex str.62
I. Banks: Excession str. 62
I. Banks: The Algebraist str. 62
A. Mathews: The Apotecary's House str. 62
S. Berry: The Templar Legacy str. 62
I. Pears: An Instance of the Fingerpost str. 62
White, Haft, White: The Key to the Name of the Rose str. 62
Bates: Liječenje oči bez pomoči naočala str. 62
Jefremov: Tajna tamne planete (Tumannost Andromedi) str. 62
Lem: Eden str. 62
Lem: Nepremagljiva str. 62
Christie: Misteriozni događaji u Stylesu str. 62
Christie: I poslije toga više nije bilo nikoga str. 62
Dexter: Misa za mrtve str. 62
Mankell: Muž, koji se je smijao str. 62
Gregory: Zavjera nasilja str. 62
Feynman: Ma sigurno se šalite, gospodine Feyman! str. 63
Petančič: Anor Kath - putevi magova str. 63
Verne: Tajnoviti otok str. 63
Jaroslav Hašek: Doživljaji dobrog vojnika Švejka str. 63
Jaroslav Hašek: Lik i djelo str. 63
Phillip K. Dick: Tamno skeniranje str. 63
Kod Kalicha - birtija koju je proslavio Švejk str. 64
Oscar Wilde: Slika Doriana Greya str. 64
Mark Nykannen: Search Angel str. 64
Lovecraft: Planine ludila str. 64
William Dietrich: Napoleonove piramide str. 65
Josef Škvorecky: Oklopni bataljon str. 65
Greg Bear: Premještanje Marsa (Vope) str. 65
Roberts: Kraj nafte (Panzer) str. 65
Taleb: Crni labud (Panzer) str. 65
Smith: Child 44 (Panzer) str. 65
Sigurdardottir: Poslednji rituali (Panzer) str. 66
Akunin: Ahilova smrt (Panzer) str. 66
Den Simons:Šuplji čovjek (Vope) str. 66
Pratchett: Barva magije (Panzer) str. 66
Khoury: Poslednji templar (Panzer) str. 66
Gibbins: Atlantida (Panzer) str. 66
Sussman: Kambizova zagonetka (Panzer) str. 66
Preston: Kodeks (Panzer) str. 67
Rollins: Karta kosti (Panzer) str. 67
Bourne: The righteous men (Panzer) str. 67
MacLean: Polarna postaja Zebra (Panzer) str. 67
Džef Vandermer:Zaljubljeni Dradin (Vope) str. 67
Balard:Četverodimenzionalni košmar (Vope) str. 67
MacDermid: Pjesma sirena (Panzer) str. 67
Clifford Simmak:Tranzitna stanica (Mladjo) str. 67
Hrvoje Kovačević: Putnikova smrt (Rock.BobRock.) str. 68
Guareschi: Don Camillo (Panzer) str. 68
Deutsch: Urota srebra (Panzer) str. 68
Goli otoci Jovo Kapičić (Osim) str. 68
Space - Opera (Mladjo) str. 68
Miroslav Krleža (Mladjo) str. 69
Martin, Carranza: Gaudijev ključ (Panzer) str. 69
Harris: Archangel (Panzer) str. 69
Morrison: The Ark (Barka) (Panzer) str. 69
Cooper: Tajna sedmog sina (u Evropi Knjižara mrtvih) (Panzer) str. 69
Robert A. Heinlein: Dvostruka zvijezda (ZG Naklada, 2008./org. izdanje 1956.) (Rock. Bob Rock)
Asimov:Roboti zore (Lord Vader 89 ) str. 70
TEMA:Domaći autori str. 70
Asimov:Roboti i carstvo (Lord Vader 89) str. 71
Smith: Gorky park (Panzer) str. 72
Monaldi, Sorti: Secretum (Panzer) str. 72
Zoran Žmirić:BLOCKBUSTER (Mladjo) str. 72
Sacks: Muž, koji je imao ženu za šešir (Panzer) str. 72
Singh: Lijek ili sljepilo? (Panzer) str. 72
Nesbo: Rodstrupe (Panzer) str. 72
Indridason: Grad čaša (Panzer) str. 72
Dahl: Zbirka kratkih priča (Panzer) str.72
Bram Stoker: DRACULA (mladjo) str. 72
Belani (Blažič): Obzidani grad (Panzer) str. 72
Smith: Ruins (Panzer) str. 72
Preston: the Cobra Event (Panzer) str. 72
Marr, Baldwin: The Eleventh Plague (Panzer) str. 72
Kurt Vonnegut: Mali traktat (Kunoichi) str. 73
Stephen King:Izmaglica (Mhejl) str. 74
Zoran Žmirić:VRIJEME KOJE NAM JE POJEO PAC - MAN (mladjo) str. 74
Asimov: Život u svemiru (Panzer) str 75
Bujold: "Pripravnik za ratnika". (DeeCay) str. 75
''Ljeto noći''(Den Simons) (Mhejl) str. 75
Arthur Clarke i Frederic Pohl: POSLJEDNJI TEOREM (Mladjo) str. 76
Theodor Stergen: VENERA PLUS X (Mladjo) str. 76
Hanlon: The science of the Hitchhiker's guide to the galaxy (Panzer) str. 76
STIEG LARSSON: TRILOGIJA MILLENIUM (Ken2) str.76
Panzer:Pilgrim (from the Chronicles of Un) (Mladjo) str. 76
Cornwell: Portrait of a killer, Jack the Ripper, Case Closed (Panzer)str. 76
Krakauer: Into the wild str. (Panzer)76
Frederick Pohl:DOLAZE KVANTNE MAČKE (Mladjo) str. 77
Parasvemir (Mentor und SFera, 2010.) str. 77
Panzer: Changes in Heaven (Mladjo) str. 77
Arthur C Clarke: serijal o Rami (Mladjo) str. 77
Rock.Bob Rockovih "par brzopoteznih":)) - King, Coben...
J. K. Jerome: Three men in a boat, to say nothing about the dog (Panzer) str. 77
KENTAUR - biblioteka znanstvene fantastike (mladjo) str. 78
Robert Silverberg: Noćna krila (Nightwings) (mladjo) str. 78
Kliford Simak: GRAD (mladjo) str. 78
Robert A. Heinlein: VRATA U LJETO (mladjo) str. 78
Arkadij i Boris Strugacki: HOTEL KOD POGINULOG ALPINISTE (mladjo) str. 79
Predrag Raos:MNOGO VIKE NIZAŠTO (mladjo) str. 79
Đoko Ostojić:SUČELICE NA TARI (Mhejl) str. 79
Atkinson(Yogi Ramacharaka): Science of Breath (Panzer) str. 79
Krunić: Med i krv (Panzer) str. 79
Gene Wolfe: The Book of the New Sun (Panzer) str. 80
Arkadij i Boris Strugacki:PUŽ GOLAĆ NA URVINI (mladjo) str. 81
William Tenn(Philip Mass): Of Men and Monsters (Panzer) str. 81
Thomas M. Disch: The Genocides (Panzer) str. 81
Stephen King: The girl who loved Tom Gordon (Vope) str. 82
Cordwainer Smith: A Planet named Shaygol (Panzer) str. 82
Alan Dean Foster: Midworld (Panzer) str. 82
James Blish:ZVIJEZDANE SPORE (mladjo) str. 83
Philip Jose Farmer: Dark is the Sun (Panzer) str. 83
Eric Frank Russell: Wasp (Panzer) str. 85
Kim Stanley Robinson: LEDENI HRAM (mladjo) str. 85
Hal Clement: Iceworld (Panzer) str. 85
Hal Clement: Mission of Gravity (Panzer) str. 86
Feldman: Svakidašnje tajne (Imponderables) (Panzer) str. 87
Lewis: Smijeh i kladivo (Komunistični vicevi 1917-1989) (Panzer) str.87
Isaac Asimov i Robert Silverberg: Spuštanje noći (Vope) str. 88
Jack Vance: Tales of the dying earth (Panzer) str. 88
Džo Haldemen:Večiti mir (Vope) str. 89
Ellison: I have no mouth, and I must scream (Panzer) str. 89
Isak Asimov - Nemsezis (Vope) str. 89
Somoza: Špilja ideja a.k.a The Athenian Murders (Panzer) str. 89
Risto V. Radunovića "Istorijska osnova završnice Njegoševog Gorskog vijenca" (Mhejl) str. 89
Christie: Murder of Roger Ackroyd (Panzer) str. 89
Gregori Benford - Saga o centru galaksije (Vope) str. 89
Kladnik: Ljubljana sa nostalgijom (Panzer) str. 89
Panzer: IDEAL FAMILY (mladjo) str. 91
Po: Viljem Vilson (Mhejl) str. 91
Milisav Popović:Zaboravljena gora (Culfis) str. 91
Djordje Balašević:TRI POSLERATNA DRUGA (Mladjo) str. 92
Roberts: The end of food (Panzer) str. 92
Albom: Tuesdays with Morrie (Panzer) str. 92
Scott Card: Kraljevski ručak (Panzer) str. 92
Stephen King:Under the done (Vope) str. 93
Olga Larionova:Leopard sa Kilimandžara (Pirgavi) str. 94
Isak Asimov i Robert Silverberg: Dete vremena (Vope) str. 94
NICCOLO AMMANITI - nek' zabava počne (Ken2) str. 95
Panzer:INSANE ASYLUM (Mladjo) str. 95
Pötzsch: Krvnikova kčer (Panzer) str. 95
George Orwell:Životinjska farma (Mhejl) str. 95
Paolo Koeljo:Đavo i gospođica Prim (Bruce S.) str. 96
Damir Hoyka:XAVIA (mladjo) str. 97
Riel: Otkvačene arktičke priče (Panzer) str. 98
Mara R. Sirako: Dangober (Panzer) str. 98
Gartner: Praznina napretka (iz pradavnine u daljnu budučnost) (Panzer) str. 99
Phillp K. Dick:UBIK (mladjo) str. 99
Kurkov: Piknik na ledu a.k.a Smrt i pingvin (Panzer) str. 99
Alfred Bester: RAZORENI ČOVJEK (mladjo) str.101
Aldiss: Hothouse a.k.a The Long Afternoon in Earth (Panzer) str. 101
Miljenko Jergović:SARAJEVSKI MARLBORO (mladjo) str. 101
Paolo Koeljo:Anđeo ćuvar (Bruce Springsteen) str. 101
Isak Asimov:Zvezde prah nebeski (Lord Vader89) str. 101
Miljenko Jergović:Ruta Tannenbaum (Osim) str. 102
Phillip K. Dick:TECITE SUZE MOJE, REČE POLICAJAC (mladjo) str. 102
Isaac Asimov:Svemirske struje (LordVader89) str. 102
Kurt Vonegut jr.:KLAONICA 5 (mladjo) str. 103
Predrag Crnković: BEOGRAD ZA POKOJNIKE (mladjo) str. 104
Vladimir Pištalo:MILENIJUM U BEOGRADU (mladjo) str. 105
Aleksandar Novaković:VOĐA (mladjo) str. 105
Buzzati: Sedam katova (Iz knjige 60 priča) (Panzer) str.105
Dule Nedeljković:PONEDJELJAK (mladjo) str. 106
Mankell: Muškarac iz Pekinga (Panzer) str. 106
Hochgatterer: Slatkost života (Panzer) str. 106
Veselin Gatalo: GETO (mladjo) str. 108
Veselin Gatalo:CAFE OXYGEN (mladjo) str. 108
Monaldi & Sorti: Veritas (Panzer) str. 108
Mordecai Roshwald:LEVEL 7 (Panzer) str. 110
Michelle Moran: "Nefertiti" (DeeCay) str. 110
David Albahari:SNEŽNI ČOVEK (mladjo) str.110
Jaroslav Hašek:DOBRI VOJAK ŠVEJK UOČI RATA I DRUGE ČUDNOVATE ZGODE (mladjo) str. 111
Robert Heinlein:Stranger in a strange land (Pirgavi) str.111
Patrick Ness:The knife of never letting go (Panzer) str. 112
David Morrell:The Totem (Mhejl) str.114
Collins: Arena smrti, 1. dio Igre gladi trilogije (Panzer) str. 114
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 1:ZVIJEZDE ĆE BITI NJIHOVE (mladjo) str. 114
Mahabharata (Mhejl) str. 114
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 2:ŽIVOT ZA ZVEZDE (mladjo) str. 114
Jevgenij Zamjatin:MI (ordell) str. 115
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 3:ZEMLJANINE VRATI SE KUĆI (mladjo) str. 115
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 4:TRESAK CIMBALA (mladjo) str. 115
George R.R. Martin:DYING OF THE LIGHT (Panzer) str. 116
Giljermo Del Toro/Čak Hogan:SOJ (Swamp thing) str. 116
Robert A. Heinlein:DVOSTRUKA ZVIJEZDA (mladjo) str. 116
Philip K. Dick - Čovjek u visokom dvorcu (Pirgavi) str. 116
Robert A. Heinlein:LUNA JE OKRUTNA LJUBAVNICA (mladjo) str. 117
Beckett: Geneza (panzer) str. 117
Patrik MekKejb - Snježna šuma (Mhejl) str.117
Toole: Urota idiota (Panzer) str.119
Stanislaw Lem. nepobedivi (Pirgavi) str.119
Roger Zelazny:The dream master (Pirgavi) str.121
Zusak: Kradljivka knjiga (Panzer) str.122
Phillp K. Dick: Sanjaju li androidi električne ovce? (mladjo) str.123
Viktor Peljevin:Život insekata )Gil-galad) str.123
Džordž Orvel - Niko i ništa u Parizu i Londonu (zorglub) str.123
Srđan Valjarević - Dnevnik druge zime (zorglub) str.123
Phillip K. Dick: FILMSKE PRIČE (mladjo) str.124
Neal Stephenson:ANATHEM (Panzer) str.124
Stanislav Lem:FIJASKO (mladjo) str.126
Stanislav Lem:SOLARIS (mladjo) str.127
Stanislav Lem:GLAS GOSPODARA (mladjo) str.128
Joe Haldeman:VJEČNI RAT (Pirgavi) str.129
Odraslima Slovenije (Panzer) str.130
John Brosnan:NEBESKI GOSPODARI (Pirgavi) str.130
Vikas Swarup:ŠESTORICA OSUMNJIČENIH (Panzer) str.133.
George Orwel:1984. (mladjo) str.134
Arthur Clarke i Gentry Lee:KOLEVKA (mladjo) str.134
Brian Aldiss:HELIKONIJA PROLEĆE (Pirgavi) str.135
Matej Mertik:KAPETANE NA ZEMLJI IMA SVE MANJE I MANJE TRATINČICA (Panzer) str.136
Ivan Ivanji:NA KRAJU OSTAJE REČ (mladjo) str. 136
Dennis Lehane:LIK I DJELO (Johnny Difool) str.136
Luis McMaster Bujold:ZIMOSLAVNI DAROVI (mladjo) str.138
Jerzy Kosinski:BEING THERE (Jonny Difool) str.139
David Hewson:THE KILLING (Panzer) str.140
Brian Aldiss: HALIKONIJA LETO (Pirgavi) str. 140
Luis McMaster Bujold:DIPLOMATSKI IMUNITET (mladjo) str. 141
Luis McMaster Bujold:LEDENE OPEKLINE (mladjo) str. 141
Dean Koontz:ISKORISTI NOĆ (Pirgavi) str. 142
Dean Koontz:ŽESTINA (Pirgavi) str. 142
Fred Saberhagen:BERSEKERSKI TRON (mladjo) str. 142
China Mieville:STANICA PERDIDO (DeeCay) str.143
MONOLITH 002 (Pirgavi) str. 143
Greg Bear:THE FORGE OF GOD (Vope) str.143
George R.R. Martin i Lisa Tuttle:VJETROVITO UTOČIŠTE (Pirgavi) str. 143
Zoran Živković:BIBLIOTEKA (Pirgavi) str.144
C.J.Cherrych:DOWNBELOW STATION (Vope) str.144
Adam Troy Castro:LIK I DJELO (Ernie Pike) str.144
Harper Lee:UBITI PTICU RUGALICU (Johnny Difool) str.144
Peter Pišćanek:RIVERS OF BABYLON - KAKO JE LOŽAČ POSTAO TAJKUN (Panzer) str.144
Peter Terrin:STRAŽAR (Panzer) str.144
Inka Parei:RASHLADNA STANICA (Panzer) str.145
Fred Saberhagen:BERSEKERSKI TRON (mladjo) str.145
J.K. Rowling: THE CASUAL VACANCY (pANZER) STR.145
Branislav Glumac:FIUMIANKA (Just_Charlie) str.145
Srećko Cuculić:ZAGREPČANKA (Just_Charlie) str.145
C.J.Cherryh:CYTEEN (Vope) str.146
Hannu Rajaniemi:THE QUANTUM THIEF (Vope) str.146
Khaled Alkhamissi:TAXI (Panzer) str.146
Roger Zelazny:ZOVEM SE KONRAD (Pirgavi) str. 146
J.G. Ballard:POTOPLJENI SVIJET (Pirgavi) str. 147
Manuel De Pedrolo:MESANOSCRIT DEL SEGON ORIGEN (Panzer) str.147
Volter Trevis:ČOVJEK KOJI JE PAO NA ZEMLJU (mladjo) str.147
Rod Rees:POLUSVIJET(ZIMA) (mladjo) str.150
John Scalzi:OLD MAN'S WAR (Pirgavi) str.151
Thompson Walker: DOBA ČUDA (Panzer) str.151
Julianna Baggott: ČISTI (PRVI DIO TRILOGIJE) (Panzer) str.151
Martin Cruz Smith:PARK GORKOG (mladjo) str.151
Ray Bradbury:VATRA I LED (DeeCay) str.151
H.G. Wells:ZVIJEZDA (DeeCay) str.151
Martin Cruz Smith:VUKOVI JEDU PSE (mladjo) str.152
H.P Lovecraft:POTRAGA ZA NEZNANIM KADATHOM (DeeCay) str.151
Robert A. Heinlein:ZVIJEZDANI JURIŠNICI (DeeCay) str.154
Phillip K.Dick:SANJAJU LI ANDROIDI ELEKTRIČNE OVCE? (DeeCay) str.154
Martin Cruz Smith:STALJINOV DUH (mladjo) str.154
J.K. Rowling:THE CUCKOO'S CALLING (Panzer) str.154
Forest Carter: THE EDUCATION OF LITTLE TREE (Panzer) str.154
Martin Cruz Smith:ZVIJEZDA SJEVERNJAČA (mladjo) str.155
Martin Cruz Smith:HAVANSKI ZALJEV (mladjo) str.155
John Burdett:BANGKOK 8 (mladjo) str.156
John Wyndham:DAN TRIFIDA (DeeCay) str.156
Sam J. Lundwall:NIJE VREME ZA HEROJE (DeeCay) str.156
K.W. Jeter:BLADE RUNNER 2 - NA RUBU LJUDSKOSTI (DeeCay) str.157
Brian W. Aldiss:NON-STOP (DeeCay) str.158
Antti Tuomainen:ISCJELJITELJ (DeeCay) str.158
Stanislaw Lem:NEPOBEDIVI (DeeCay) str.158
Orson Scott Card:ENDAROVA IGRA (DeeCay) str.159
Orson Scott Card:GOVORNIK ZA MRTVE (DeeCay) str.160
Harry Harrison:SVIJET SMRTI (mladjo) str.160
SIRIUS BROJ 19 (mladjo) str.161
SIRIUS BROJ 19 (DeeCay) str.162
Lee Child:JEDAN HITAC (Johnny Difool) str.163
Kim Stanley Robinson:2312 (Vope) str.164
Darko Macan:KOŽA BOJE MASLINE (Johnny Difool) str.164
Roger Zelazny:GOSPODAR SVJETLOSTI (Johnny Difool) str.164
Roger Zelazny: THIS IMMORTAL (Erine Pike) str.164
John Scalzi:REDSHIRTS (Ernie Pike) str.164
Goran Vojnović:ČEFURI RAUS! (Johnny Difool) str. 164
John Scalzi:REDSHIRTS (Vope) str. 164
Fred Saberhagen:BERSERKERS:THE BEGINNING (Vope) str. 164
Robert Bryndza:SMRTONOSNE TAJNE (mladjo) str. 237
Popis će redovito biti ažuriran...
Evo, na početku, počeo bih sa jednom isprikom;imam samo dvadesetak min vremena između obaveza, pa Vas molim za razumijevanje glede gramatičkih i inih grešaka;shvatite ovo prvenstveno kao jedan tok misli.
Dugo se već pripremam otvoriti ovakav jedan topic, topic gdje bi (uvjeren sam) veliki broj ljubitelja dobre knjige mogao popričati i iznijeti svoje mišljenje o pročitanom djelu. Svakako, postoje specijaliziraniji forumi za ovu temu, ali zašto ne otvoriti jedan ovakav topic i među ljubiteljima stripa, te na taj način uvidjeti kakva je čitalačka kultura, razina razmišljanja, pa i tolerancija različitih mišljenja glede (ne)pročitanih knjiga.Dakle, ne mislim ovdje ni na koji žanr posebno; ovaj topic otvoren je za apsolutno sve vrste pisane riječi. Stoga, pucajte sa svojim recenzijama (malim, srednjim, velikim ) komentarima, mišljenjima, prodikama, iživljavajte se slobodno:). Nadam se da će se barem par ljudi odvažiti da nešto napiše, a ako se nitko ne javi...ha, pa barem sam pokušao
Evo jedne moje:
TAKO BLIZU, A TAKO DALEKO, IZA SVAKOG UGLA JE SAZNANJE NEKO
Vernor Vinge: Jazbina na nebu
A deepness in the sky
Žanr:SF
Hugo i Nebula winner
Algoritam, 2006.
745 str.
Prijevod:Kristijan Vlašić
Lektura: Zinka Joh
Science-fiction oduvijek je od strane "stručne" kritike bio prikazivan kao "pulp" žanr namijenjen prvenstveno nezahtijevnoj publici željnoj lakoga štiva. Ti argumenti, na žalost, i dan danas su aktualni i ne pokazuje se mogućnost njihova skorog iskorijenjivanja. Jedan banalan primjer to dokazuje: što mislite da li je moguće da jedna sf knjiga završi u lektiri za srednju školu? Naravno da ne, ta ideja Vam je smiješna sama po sebi. Zašto? Jer znate, kao i ja, da će "stručni" milje takvu ideju odbaciti kao nešto izrazito neozbiljno. Zašto ovo sve govorim? Zato što je knjiga koju predstavljam jedno istinsko remek djelo, ne samo u domeni žanrovske kritike, nego uopće. Međutim, nikada ovakvo dijelo nećete naći u lektiri, ali zato će "Madam Bovary", koja je, kako god okreneš, jedan obični ljubić, uvijek biti sveprisutna.Također, dosta često se čuje mišljenje da je veliki dio sf književnosti loš. Tu bih citirao velikog sf barda Theodora Sturgeona:"Točno je da je 95% sf-a smeće. Ali 95% bilo kojeg drugog žanra je također smeće". Mislim da je s tim sve rečeno.
Ali, okrznimo malo konačno i samu knjigu:Evo kratkog sadržaja(LIGHT SPOILER):
Radiosignal s ugasle zvijezde koja nikako nije mogla nastati prirodnim putem poput zova sirene privući će dvije ekspedicije iz različitih dijelova svemira naseljenog ljudkom rasom. Zvijezda koja se pali i gasi svakih 250 godina ima planet koja naseljavaju inteligentna bića. Prva koja bi ljudi mogli susresti otkad su krenuli u istraživanje svemira. Genijalni umovi sva tri svijeta sukobiti će se u bitci na život i smrt u kojoj su ulozi daleko veći nego što bilo tko od njih može pretpostaviti (SP OFF).
Karakterizacija likova u ovoj knjizi dovedena je do savršenstva. Likova je popriličan broj, međutim količina osobnih podataka te iznenađujućih preokreta, kako u osobnom pogledu likova, tako i glede njihovog identiteta, na vrlo je visokom nivou. Ljudi su ovdje prikazani onakvima kakvima jesu, u pravom smislu riječi. Međutim, kao i u stvarnom životu, na sreću cijeloga ljudskog roda, uvijek postoji nekolicina pojedinaca koji su u stanju promijeniti stvari. Genijalnost jednog pojedinca vanzemaljske rase( namjerno Vam neću reći ništa glede njihovog izgleda:)), toliko očarava i ponovno me uvjerava u jednu činjenicu primjenjivu na ljudski rod; nisu ljudi zaslužni za napredak na raznim poljima znanosti tokom tisućljeća. nije čovječanstvo postiglo napredak i svijet u kakvom živimo. Ne, nije to zasluga ljudskog roda nego nekolicine pojedinaca. Da, imamo sreću da se svako malo u ovom našem svijetu rodi genijalac poput Einstena ili Tesle, i zahvaljujući njihovoj mudrosti i genijalnosti čovječanstvo (ipak) gura naprijed. Takav je i Shakner Underhill,vanzemaljac i jedan od glavnih junaka ove priče.
Također, kaže se da su svi ljudi jednaki u svojim pravima. Proširio bih malo tu izjavu i dodao da smo svi mi, bića u svemiru jednaki u logici i bez obzira gdje se nalazili, uvijek će iza nekog kutka vrebati neko saznanje koje jedva čeka da bude ubrano.
P.S. za Vope-a (koji je jedini ovo pročitao do kraja:)) Radnja ove knjige se dešava 30 000 godina prije knjige "Vatra nad dubinom.
Eto. Pucajte!
< |
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| ridiculus |
Posted - 21/03/2025 : 11:05:11
quote:
Originally posted by Salkan
Kad su mi spominjali "englesku novelu", ja sam vidio dignute noseve, zulufe, perike i "samo vi svi vozite desnom stranom, mi ćemo kako mi znamo". Kako sam malo znao i bio tup kad sam odbijao da i dalje učim!
Takva predstava o Englezima je proizvod nekoliko prethodnih vekova vladavine puritanizma. Pre toga, Englezi su bili drugačiji. Hardy je duhovni učenik Shelleya, a engleski romantizam je pokušaj obnove engleske renesanse, koja nije bila puritanska i dendijevska ali uopšte. Ili začetak nove renesanse, svejedno. |
| ridiculus |
Posted - 21/03/2025 : 10:53:04
quote:
Originally posted by stinky
ridiculus, ovo je knjiga za tebe, ne znam jesi li čitao
Nisam čitao, ali ima je u lokalnoj biblioteci. Možda je uzmem posle ove rasprave.
quote:
zatim ovo, ne znam jel možeš do toga u srbiji: https://www.antikvarijat-vremeplov.hr/knjige/knjizevnost/oskar-walzel-njemacka-romantika
To ne znam.
quote:
usput, kaj ima u srbiji o romantizmu, pogotovo njemačkom? jel ima nekih dobrih knjiga?
Jedino što sam čitao od domaćih stvari o romantizmu je iz knjiga enciklopedijskog tipa, čiji jedan deo govori o toj temi. Povijest svjetske književnosti, deo o onoj njemačkoj, ima dosta o njihovom romantizmu, ali to je izdanje Mladosti iz 1970-ih.
Ono što ja imam je na engleskom, ali je ili (relativno) univerzalno ili se prevashodno bavi romantizmom na engleskom jeziku, tako da nemam ništa što se bavi samo Nemcima, čak ni u muzici.
Najbolje od svega je The Mirror and the Lamp od M.H. Abramsa, o tome kako se teorija romantizma oblikovala i odvojila od tradicije, ali i ta knjiga se bavi engleskim pesnicima i kritičarima (mada ima izlete i u Nemačku).
Noviji književni kritičari ili teoretičari koje najviše volim da čitam su po preferencijama romantičari - i Northrop Frye i Harold Bloom - tako da materijala uvek ima. |
| stinky |
Posted - 20/03/2025 : 18:16:07
ma okej, eto da mu bude srce na mjestu: nek onda ti divni ljudi čitaju pune knjige i nek ostavljaju pune komentare ovdje. možda manhunter sam povede seriju punih komentara, bez praznog filozofiranja. nek i u filozofiranju bude mjerodavan naš manhunter, kao što mjerodavan u policiji misli.
sve pet, ja o knjigama više neću, što bih kvario topic praznim filozofiranjem. idem s ponchom o mediterancima, a s francom o tragediji. nek živi ljubav. nismo studenti, al' se trudimo biti ljubavni ljudi. |
| Salkan |
Posted - 20/03/2025 : 06:21:47
U pročitanim knjigama nalazimo filosofije (koje nisu prazne).
Ne znam u čemu je problem?
Jesmo li to dobili starog amidžu koji hoda okolo po komšiluku da nas nađe i potjera, kad već nikom ne smetamo?
Ne može, amidža, adžo, za ove džanarike imamo i urbanističku i upotrebnu papirologiju.
Sjedi, zapali, progovori koju
:) |
| manhunter |
Posted - 19/03/2025 : 22:06:31
Ljudi ovde ostavljaju osvrte na pročitane knjige, za prazno filozofiranje već postoji topic. |
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 21:24:58
hajmo malo spustiti loptu na format večere na selu
kad se kaže "tragedija", ljudi odmah misle nesreća. to je zdravorazumsko ili kako da kažemo, opće mišljenje, bilo da se radi o ljudima sa sela ili ljudima iz grada. svi oni barataju prosječnim pojmovima.
međutim, nesreća nije ono što je tragično, u ovom smislu filozofije tragedije. ne znam Tessu, ne poznajem ni autora ni tu priču. da bi Tessa imala tragičnu sudbinu u onom filozofskom smislu, trebaju biti ispunjeni točno određeni uvjeti: njoj mora biti dosuđena krivnja i to ne čak ni njenom zabludom, kako kaže Aristotel, nego s viših instanci. sa strane "nužnosti": Tessa mora biti kriva bez da je išta učinila vlastitom slobodnom radnjom. ako toga ima, onda se nalazimo u tragediji.
da bismo ovo objasnili, pozvat ćemo u dijalog: Peyu - Mcna - Franca - Krugera - Pcoru - Moorea - Delboja - Jakog - Poncha - Jogurta - Kaspera - Džimija Gitaru - Ridiculusa - Salkana - naravno stinkyja kao voditelja ove tribine o tragediji - i Markosa.
ne bez zezanja. svi ovi ljudi bi trebali doći raspravljati o tragediji, a finalni rezultat će biti: zacjeljivanje raspuklina scoma.
|
| Salkan |
Posted - 19/03/2025 : 21:08:11
Malo dalje od ovih postulata, samo da spomenem da sam ušao duboko u Hardyjevu Tessu od d'Ubervillea, po preporuci dobrog kolege ridiculusa i veoma sam zadovoljan.
Sve što je napomenuo o načinu na koji Hardy opisuje samu Prirodu i njene odraze u formiranju jedne tragičnom sudbinom zasjenjene, napaćene seljačke, ženske dušice je toliko istinito i ujedno pitko, da ću kad završim roman morati dobro razmisliti o tome koliko malo dendizma u tu ima, odnosno koliko je tragedije dovoljno da se vjerodostojno oslika jedan smisleni život i žudnja za "providnošću".
Pa ću natipkat ovdje nešto u dogledno vrijeme.
Uvijek me moja isključivost zayebe.
Kad su mi spominjali "englesku novelu", ja sam vidio dignute noseve, zulufe, perike i "samo vi svi vozite desnom stranom, mi ćemo kako mi znamo". Kako sam malo znao i bio tup kad sam odbijao da i dalje učim!
|
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 20:35:34
dakle,
ako bi tragedija izražavala samo zle činove i da se gledatelji privikavaju na to, pa to bi bio krajnji protusmisao. Schelling s pravom pita "a gdje bi onda bila ljepota u tome?"
taj protusmisao je izražen u markosovim stripovima, preacher, maršal bass, mi mrtvi i slični bulšit. stripovi i filmovi chainsaw masakra, gutanje za priglupu publiku bombardiranu senzacijama.
tragedija ne može biti i nije to.
udubi se u ovo gore što sam stavio, tu je Schelling suvereno objasnio o čemu se radi. ima još, ali da sad ne stavljam sve.
volio bih da popričamo o tragediji. pa što čekaju drugi da se ne uključe?????????????? |
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 20:27:44
 |
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 20:06:53
ma znam za aristotela, mislio sam na komentar
kaže da se gledatelj u tragediji "privikava na zao čin", dok je Schelling dao sasvim drugo tumačenje, meni smislenije. |
| Salkan |
Posted - 19/03/2025 : 20:03:00
Pa, Nauk o pjesničkom umijeću. Poetika Aristotelova.
(pst nemoj nikom reć, poslikao sam samo Bilješku o Aristotelovoj Poetici Martina Kuzmića iz 1912., autora teksta Vladimira Filipovića za "nefilozofe")
|
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 19:37:37
Ma to je jako plitko tumačenje tragedije.
Rekao sam da ću objasniti Schellingovo viđenje, ali mi se ne da toliko pisati i citirati. Možda ću ipak morati.
Platon nije mogao biti tako plitak, kako je tu predstavljeno. Ta on je kralj filozof. Razlog zašto je on odbacio (loše) pjesnike je dublji. Nešto sam već citirao.
Ali onako kako je Schelling objasnio tragediju, dakle. Platon je i sam morao to još bolje shvaćati, jer je neposredno to živio. Bio je bliži izvoru.
Koja ti je to knjiga, tko je to pisao? Po meni, dosta je to slabo. Plitko. |
| Salkan |
Posted - 19/03/2025 : 18:47:21
Dobro.
Da se onda probamo vratiti na same početke, koji su očito neizostavni primjeri u svakom sledećem pokušaju promišljanja o umjetnosti:
Poetika 24/XV
Komentar i tumačenje osnove razlika između Aristotela i njegovog učitelja Platona:
i
Znači
Platon: umjetnost je uzvišena ali nije dovoljno dobra furka.
Aristotel: umjetnost je uzvišena i treba da bude dobra furka.
Sinteza: Umjetnost je uzvišena.
Ili griješim?
3,4, sad!
 |
| stinky |
Posted - 19/03/2025 : 13:03:46
ridiculus, ovo je knjiga za tebe, ne znam jesi li čitao
zatim ovo, ne znam jel možeš do toga u srbiji: https://www.antikvarijat-vremeplov.hr/knjige/knjizevnost/oskar-walzel-njemacka-romantika
usput, kaj ima u srbiji o romantizmu, pogotovo njemačkom? jel ima nekih dobrih knjiga? |
| ridiculus |
Posted - 19/03/2025 : 12:24:55
quote:
Originally posted by Salkan
Zar Blejk nije bio satanista?
Znam da stinky pada u nesvijest...
Jak čovek da pada tek tako u nesvest, na vrhovima snage?! 
Ali zvati Blejka satanistom je isto kao i kada danas nazovu nekog transfobom: magična reč koja daje opravdanje protivnicima da ignorišu šta se priča. |
| ridiculus |
Posted - 19/03/2025 : 10:40:28
Ne, Blake je imao svoju mitologiju, koja je možda najjači primer mitopeje (čitaj: mitotvorstva) od strane jednog čoveka u istoriji književnosti. Ali je u suštini religiozan u smislu izvornog hrišćanstva.
Mock on, mock on, Voltaire, Rousseau;
Mock on, mock on; 'tis all in vain!
You throw the sand against the wind,
And the wind blows it back again.
And every sand becomes a gem
Reflected in the beams divine;
Blown back they blind the mocking eye,
But still in Israel's paths they shine.
The Atoms of Democritus
And Newton's Particles of Light
Are sands upon the Red Sea shore,
Where Israel's tents do shine so bright.
Shelley je u mladosti napisao "Neophodnost ateizma", ali čak ni Shelley nije zaista ateista. Protiv crkve i organizovane religije, da; protiv prvog principa, ne. No, to je druga priča.
Ali, k'o što stalno nagoveštavam, treba čitati primarnu literaturu, a ne tumačiti je preko sekundarne, i toga što je neko nekad napisao o tome. |
| Salkan |
Posted - 19/03/2025 : 10:27:02
Zar Blejk nije bio satanista?
Znam da stinky pada u nesvijest kad mu se spomene i Blejk i dalje u tim frekvencijama, remek djelo
FROM HELL
:) |
| ridiculus |
Posted - 19/03/2025 : 10:06:02
Pa zar ćemo sada čitati sve preko Camusa? Milton ima masku (čitaj: poemu) Comus, koja bi obavila taj zadatak bolje.
Kafka je pisao o Sistemu, ili o Mašini, ako tako hoćete, a pastorala bi mu bila dosadna - da li to znači da je na strani Mašine? Ne, za mene je sasvim dovoljno objašnjenje Camusa ono što je napisao Emerson, a već sam jednom pomenuo: "Činimo što moramo, i nazivamo to najlepšim imenima." Ima još nešto, čijih se tačnih reči ne sećam, ali otprilike ide ovako: "Sredstva su prejaka za ljude, oni odu za njima i zanemare ciljeve."
Generalno, pisci, pesnici, i uopšte književnici nisu najbolji tumači drugih književnika (pa ni sopstvenih radova), a pogotovo ne onih koji imaju drugačije pogleda na pitanja uloge i sadržaja umetnosti.
A ako ćemo o buntu, pomenuti William Blake je veći buntovnik od Camusa. On je svoj bunt iskazao kroz život i rad. Nije ga bilo briga što je njegove pesme čitalo 20 ljudi, a neke niko sem familije. Percy Shelley je još veći buntovnik, ali tu je i granica pobune, preko koje smrtno biće ne može da ide. Utopio se u 30-oj godini, a neki misle da to nije slučajno, i da je bila umešana britanska tajna služba. |
| stinky |
Posted - 18/03/2025 : 21:00:20
Nismo se razumjeli.
Ti u svakom slučaju precjenjuješ fibru, ali ja i ne pričam o tome. Jesu li ti stripovi kvalitetni ili ne, to je drugorazredno pitanje, ili preciznije rečeno: dolazi nakon što postavimo u fokus prvorazredno pitanje.
Prvorazredno pitanje je ovo što lebdi i u citatima koje si stavio, a to je pitanje jedinstva. Ako pogledaš te citate, sve što oni kažu je da dendi nema jedinstva, odnosno, izgubio je jedinstvo i sada si ga mora stvoriti, a dendijev pokušaj stvaranja jedinstva je - život pred ogledalom. Znači, tek u paslici, ne autentično i izvorno, dendi si kompenzira jedinstvo. Camus zapravo dosta misinterpretira, jer dendi uopće ne uzima stvar u svoje ruke, nego živi u paslici, iluziji jedinstva ogledanog u ogledalu.
Sve ovo, i ako baš sad hoćeš taj Camusov termin dendizma, može se sagledavati i na scomu iliti našoj strip zajednici. Umjesto izvornog jedinstva, paslično ogledanje kroz fotkane police, zapitkivanja što će novo markos izdati i sav ostali surogat.
Camusova rečenica koju si stavio "sudbina isključuje vrijednosne sudove" je pogrešno mišljena. Bolje imati sudbinu, nego vrijednosne sudove. U osnovi, sudbina sama JEST vrijednosni sud, samo Camus to nije razumio ispravno. Na scomu nema sudbine, ali nema ni vrijednosnih sudova. Nego ima moraliziranja. Tko nema sudbinu, taj moralizira. Odnosno, jalov je, nemoćan i impotentan, pa NE MOŽE podnijeti jakost drugih (drugačijih) te ih sve svodi pod izvitoperene "vrijednosne sudove", a to se ispravnije rečeno zove moraliziranje.
Takozvana moderatura je izraz nemoći i moraliziranja, pokušava se misaonom policijom dati privid nekog jedinstva. Toga nema i sve pušta na sve strane, pa razni likovi pod pritiskom koriste sve krivine da bi kopipejstali - pazi sad dobro!! - novinske članke. Hrpa pasivnih zgubidana traži kolekcije ludosti i zanimljivosti po novinama, to pejsta na forum ----- i u tome se sastoji čitavo njihovo forumsko biće. Naravno da takvi surogati jedinstva, nazovi povezanosti i komunikacije, ne znače ništa i ne idu nikud.
O tome, dakle, ja pričam. To je prvorazredno pitanje, ne kvaliteta fibre. O kvaliteti fibre možemo drugi puta, i gdje je veličina i granica markosovog ukusa i neukusa.
Markos je kriv, ne zbog fibre, nego jer NIJE NIŠTA UČINIO DA POVEŽE DUHOVE. On misli da misli kada misli da je dovoljno učinio što je
a) osnovao scom
b) počeo manijakalno izdavati samo_dobre_stripove
Ali ovo nije dovoljno, ni blizu. Čak je to princip razdvoja, i nihilizma. Jer na drugoj strani ostaje pasivnost. A u pasivnosti se rađaju iluzije, paslike i tvoj dendizam pred zrcalom. Zaštopana pasivnost, koja traje - ovo je važno: trajanje pasivnosti! - vodi čudnim fenomenima, koji su polako počeli kulminirati u ovo posljednje vrijeme, izlaziti na vidjelo. Govorim o trovanju. Malo po malo, pasivni u svom izrazu nemoći, biva preplavljen otrovima, jer je zaštopan u akciji, ma koji bio razlog (da sad u to ne ulazim) i rađa se resantimanski moral. Moral pakosti, zlobe, zavisti, sve negativna obilježja koja truju i onda rastvaraju zajednicu.
Zajednica pak mora imati mitologiju.
Tu Grička vještica, zato sam je spomenuo kao fenomen.
Umjetnost, zapravo, suprotno Camusovim prekratkim shvaćanjima, mora u prvom redu imati epiku. Epika je identitet. To je, prije markosovog fibraškog prepada, za nas ovdje, za čitavu ovu zajednicu od hrvata do srbeka, bio bonelli, ili kolokvijalno zagor. Ovo neće reći da mora biti dogma i samo kanonska literatura tipa zagor. Ali mora se shvatiti prvenstvo toga, e da bi bilo zajednice.
Fibra je lirika i princip subjektivnosti. Ona i dolazi u vremenima raspada, kako je Schelling pokazao za grčku kulturu: lirika je došla s republikanizmom, odnosno raspadanjem grčke kulture.
Dobro, na stranu ove visoke spekulacije,
ono što je za nas bitno je da se shvati važnost epike i identiteta. To je jedinstvo koje traži Camus, a koje ustvari tražimo svi, jer jedinstvo u ovom smislu znači isto što i: radost, dobro, dobar osjećaj. Doći na forum i biti radostan, jer sudjeluješ zajednički sa svojim prijateljima u nečemu što ima smisla.
Markos je to zanemario, umislivši da je dovoljan ekonomski moment, izdavanje, prodavanje, slikanje i fotkice polica. Ali to ne povezuje, jer je to princip subjektivnosti, ne identiteta. Herojski dani franine livade, kada smo pričali o Žeželju, Devliću itd., pariraju i zasjenjuju markosov napor u izdavanju. To je jednostavno tako. Jer samo ovo zajedničko sudjelovanje vodi radosti egzistencije, dok privatno popkonzumiranje u samotnim sobicama vodi dendizmu: životu pred ogledalom.
Nadam se da je sada jasnije.
Tu se sada trebaju uključiti odgovorni. Čekamo franca haha!! A pogotovo bi mcn trebao izaći iz dendizma, jer je upravo ovaj markosov kućni filozof nekada igrao ulogu koju je stinky preuzeo s više energije, pa i duha. Mcn je nešto radio na povezivanju duhova, ali se onda stropoštao u teški dendizam i ograničava se na uređivanje sumnjivih Hrvatskih godišnjaka. Zatim dupli, koji je sramežljiv, ali barem ima žara da skupi Maurovićeve originale. Nekada je jedan jurica imao nešto muda, danas je i on teški pajserski dendi. Pcoro dendi. Poncho ima ulete sa strane i on može držati bokove. Spock dendi, jer se zakopao u recenzije koje ostaju razbijeno ogledalo. U svakom slučaju smanjiti matorog spamera, koji može sekundirati kao promatrač i navijač, ali na pravim mjestima. Džimi Gitara postao dendi. A ovaj bi mogao - i morao! - bolje. I tako dalje...
A sad, nastavite.
I bez straha. I srama. |
| Salkan |
Posted - 18/03/2025 : 19:26:47
Ne može Fibra biti prozvana kao glavna i odgovorna u "dendizmu" koji je zavladao stripovskom scenom, ali ne smije biti ni izostavljena iz konteksta ove priče, jer je itekako vodeći lučonoša među izdavačima sa ovih prostora. Istina je da Fibra izdaje egzistencijalistički strip i da je Markos dosad vješto kombinovao politiku ekonomske isplativosti i praćenje trendova u svijetu stripa. Obzirom na dosadašnja izdanja, veliki procenat otpada na kvalitetne stripove koji su najbitniji na svjetskoj sceni i tu mu se nema šta oduzeti i treba skinuti kapu.
Ako tražimo umjetnički strip koji promoviše pozitivne društvene trendove, moraju se malo opasnije zasukati rukavi i birati pažljivije. Ali tu ne mislim da Markos i njegova ekipa trebaju više grbačiti i mudrovati pri odabiru, nego da čitaoci bolje prepoznaju ono što je ponuđeno. Koliko je u Fibrinim nerasprodanim Kolorkama odličnih stripova koji su prošli nezapaženo, odnosno nisu dobili odgovarajuću pažnju čitalaca? Eto primjera! Pa, bezbroj. Ne samo to, nego su takvi neeksponirani stripovi potpuno pali u zaborav i tu nema spasa, jer ni silne preporuke ni pozitivne ocjene ne mogu ovdašnjeg čitaoca natjerati da uzme što ga na neki način, automatski odbija čim otvori knjigu. Ovde govorim samo o čitanju, prvom dodiru, a ne o značajnijem pokušaju dešifrovanja poruke koja stoji negdje ispod. Dakle, govorimo o klici konformizma koja je naklijala i izrasla u korov kojeg je zasad nemoguće oplijeviti.
Evo šta kaže Camus o dendijima, nakon što za ogledni primjer u Pobunjenom spomene bitku Sotone protiv Zla iz Miltonovog "Izgubljenog raja":
"...sudbina isključuje vrednosne sudove...romantičarski junak je fatalan i po tome što u njemu uporedo sa rastom sile i genijalnosti raste i sila zla. Svaka sila, svaka obest sakriva se iza načela 'to je tako'. Drevna misao po kojoj umetnik, a pre svega pesnik, nosi u sebi demonsku silu, kod romantičara je pala na plodno tlo..."
Da bolje približimo termin dendija, a ako nije dovoljno sjetiti se Oskara Vajlda, evo daljih Camusovih tvrdnji:
"Milton je, zapaža Blejk (Vilijam?), o Bogu i anđelima pisao suzdržano, a o demonima i paklu sasvim otvoreno, zato što je bio pravi pesnik, a svaki takav je, i ne znajući to, na strani demona. Pesnik, genije, sam čovek u svom najuzvišenijem obličju zajedno sa Sotonom uzvikuje 'Zbogom nado i zbogom zajedno s njom strahu i grižo savesti...neka zlo bude moje dobro! To je uzvik uvređene nedužnosti".
Do krajnosti:
"...cilj tog doba (romantičarskog, romanesknog) je bio da se čovek izjednači sa Bogom i ostane na njegovom nivou. Bog se ne uništava, ali čovek uporno odbija da mu se pokori. Dendizam je niži oblik asketizma. Dendi estetskim sredstvima ostvaruje sopstveno jedinstvo. Ali to je estetika posebnosti i poricanja. 'Živeti i umreti pred ogledalom': to je prema Bodleru glavna parola dendizma. To je dosledna parola. Dendi je po svom opredeljenju uvek u opoziciji. On opstaje samo zahvaljujući prkosu. Sve do sada, čovek je izvodio doslednost iz svog Tvorca. Ali onog časa kad je potvrdio svoj raskol sa Njim, on je bio izložen trenutku koji nestaje, izložen danima koji prolaze i osećajnosti koja se gubi i raspada. On stoga mora uzeti svoj život u svoje ruke..."
Dakle, da budemo potpuno jasni: dendizam označava završetak romantizma i uvod u nihilizam koji u umjetnosti predvodi niko drugi do - veliki Dostojevski, a Camus Bodlera spominje kao teoretičara dendizma (i kritičara), koji je tek svojom genijalnošću i inventivnošću odstupao od tog zločina što masakrira duh, a piše se
k o n f o r m i z a m.
|
| stinky |
Posted - 18/03/2025 : 13:35:31
To su dobre vijesti.
Ma, ja sam samo htio isprovocirati vas da sudjelujete u razmišljanjima o umjetnosti. Preko umjetnosti do filozofije života. Jer, bez obzira na sve, nisam ja ni pola tolko loš ko što kruže glasine. I čak mislim da je puno bolji forum - moguć. Dalo bi se ovdje i ozbiljnije. Pojavljuju se ljudi, tu i tamo, koji bi mogli voditi. Razabrati duhove i postići pomirenje.
Trenutno, ne znam koliko to vidite, scom se nalazi u raspadanju. Ne da nema pomirenja, kako bi Camus, čitavog svijeta, nego na jednom malom scomu nema praktički više ni minimuma povezanosti. A trebalo bi biti drugačije, jer ovdje kakti stripovi povezuju.
Naprotiv: stripovi ne povezuju. Stripovi su čak princip razdvoja, to je sada evidentno. Prepušteno samo sebi, i pomahnitalom izdavaštvu, strip zajednica je u takvom rastrojstvu da je to epohalno. Ovdje maltene nitko ni sa kim ne priča, barem ne ozbiljno. Sve se vrti oko jalovog čekanja nekakvog savršenog izdanja, krajnjeg izdanja koje bi valjda donijelo veliki udarac. Ta katarza izostaje.
Koliko je markos uspio na planu izdavanja stripova, toliko je pogriješio u povezivanju duhova. Zanemarivši tu stranu, koja je zapravo bitnija, odškrinuo je vrata nihilizmu. Revolucija u izdavaštvu stripova, jednako kao revolucija u svijetu, rađa samo nihilizam, što je Camus dobro vidio.
A nama treba pomirenje. Što će ti svi ti lijepi stripovi dizajnirani u sterilnim kabinetima, kada nema radosti egzistencije??!!! Otuda je luda vožnja antologijskim stvarima ili franinom livadom, čak i kao takva luda, maltene jedini proplamsaj života ovdje. Otkako smo frano i ja otišli svaki svojim putem, urušavanje se ubrzalo.
Pomiriti se u stripu, ili u umjetnosti, to je sad pitanje. Zadatak. Kako je to moguće? Kako se to događa?
E tu sada, treba sudjelovanje. Kao što Salkan kaže, nastavite. Kako to da je jedna Grička vještica, čiji scenarij ne dopire ni do prosječnog Nolittinog Zagora, uzburkala duhove i zavladala scenom? Te fenomene treba sagledati. Scellingovo mišljenje o umjetnosti tu pomaže. Ali, da ne davimo s time, hajmo čuti sad dendije. Tko će biti prvi dendi koji će se odvažiti reći nešto o umjetnosti i našoj bolnoj raskidanosti na scomu?? |
| verab |
Posted - 18/03/2025 : 10:36:19
quote:
Originally posted by stinky
... za večeru na selu, tu je peyo, verab i zašto kvariti njima raspoloženje: oni se uzajamno odgajaju, markos i ovi ljubitelji dobrih_stripova. Nebo im je granica.
Pa ne baš.
Recimo ovako, da nastavim revijalno, nekad davno ocjena te večere na selu bi vjerojatno bila 9 ako ne i 10, a danas, ako bih i došao za stol, teško da bi ocjena bila viša od 5 i to ako bi me ponijela atmosfera, nakon deserta i tamburica. Ali ne zato jer je večera neukusna, bez soli i dvaput podgrijana nego jer mi nepce traži nešto novo, neku novu senzaciju... ili pak teži za bakinom kuhinjom. Ono između mi je (većinom i dalje) jestivo ali ne guštam dok žvačem pa radije izbjegavam.
dotakao sam se svoje "evolucije" naspram Fibre na nekom tamo topiku, jednom...
quote:
Originally posted by verab
... kad je Fibra startala kupovao sam sve što je objavljivala, i tako skoro 10 godina, dok sam sad od zadnjih 50-tak naslova kupio tek dva (Cestu i Gričku). Ne kažem da su ostalo loši naslovi, nisu, samo mene više ne zanimaju te priče, ti rukopisi.
|
| ridiculus |
Posted - 18/03/2025 : 10:01:58
Pazite, meni upravo zatvorenost i doslednost sistema ne odgovara.
Ali, sve to uzevši u obzir, Schelling mi odgovara zato što je romantičarski filozof. S kakvim mišljenjima i ukusima su me ljudi napadali!!! Habermas, Adorno, Marx... Kao da su njihovi estetski sudovi išta značajniji od onih književno talentovanog mesara koji je odbio zvanično obrazovanje zato što se razočarao u sistem!
Koji bi roman Schelling priznao kao treći? Prousta sigurno, da se tu odmah zaustavimo.
Ergo, Schellingova filozofija mi nije nepoznata, ali znam je samo iz druge ruke, pa ne volim da ulazim u detalje. Imam nekoliko knjiga o teoriji umetnosti romantizma, a i čitao sam nekoliko istorija filozofije. Međutim, kako rekoh, sve to je opisano rečima drugih ljudi.
Coleridge, najveći engleski teoretičar, bazira svoje kasnije poglede na Schellingovoj metafizici paralelnosti prirode i psihe.
I dokle više to o težini? Svaki filozof je relativno težak za čitanje, ako čovek hoće da ga dublje razume, ali ni blizu koliko najteži pesnici. Poezija, pogotovo njene kraće forme, su sabijanje mišljenja, osećanja, i iskustva u male dijamante, koji, kad bi ih rastavio na sastavne delove, bi dali dovoljno supstance da nahranimo barem Balkan, ako ne i svet.
O konkretnoj filozofiji kad stignem, jer od danas sam baš zauzet nekoliko dana, ali da kažem i to da nije sve što je Schelling rekao poteklo baš od njega. Neoplatonizam je došao nešto posle Platona, i taj pravac je izmenio i čak obrnuo Platonov stav prema umetnosti.
U tom smislu, i ja lično sam poštovalac i sledbenik legendarnog Longinusa, koji kaže da je umetnost transfer moći između umetnika i publike. |
| stinky |
Posted - 18/03/2025 : 08:40:05
Ima jedna zanimljiva knjiga, čak su je Srbi napisali;)
Uglavnom, Schelling se, nasuprot Hegelu, okrenuo umjetnosti, religiji, mitologiji. Petrović to zove "meke forme", a protiv Hegela koji je proglasio panlogizam, odnosno "tvrdu formu". Hegel je pomirenje htio doslovno kao zaokruženo, u umu, i za njega je zbiljsko = umno. Otuda posljedice koje naivne, bezazlene, ali iritantne neznalice koje srećem po forumima i koje tobože razumiju i vole Hegela, ipak ne razumiju. Iz Hegelove tvrde forme slijedi njegov sumnjivi sunovrat, koji uostalom Camus problematizira u svojoj knjizi (iako, po meni, nisam siguran da je on ozbiljno čitao Hegela, nego je više poučen izvitoperenom Hegelu kroz marksizam): Hegel je filozof uspjeha i on, obrni-okreni, opravdava uspjeh. Otuda obožavanje države - otuda je prisiljen biti državni filozof - otuda začudni stavovi o zločinu i kazni - otuda njegovo, za nepoznavatelje, začudno mišljenje da je zločin nemoguć - i otuda, uostalom, kulminacija u obožavanju pruske monarhije.
Nasuprot tome, Schelling je genijalniji i dosta originalniji mislilac od Hegela, ali to ujedno znači i da je radikalniji te neshvaćeniji te pogotovo izvan matice. Matica je postala izvitopereni Hegel, tzv. okretanje Hegela na noge i daljnje onda guslanje kroz marksizam. Schelling je jednostavno shvatio da je ta priča penis, i da se zbilja ne pomiruje s umom. Otuda njegovo okretanje k tzv. pozitivnoj filozofiji, tj. problemu egzistencije. Egzistencija je nešto što pada izvan uma i ne da se konstruirati a priori. Hegel je bio dovoljno odvažan da konstruira sve, znači, ama baš sve i kod njega nema pukotina: sve što ne štima, on proglašava jednostavno kao nebitno.
Da skratim,
Schelling, ne treba reći kako nije cijenio um, nego on vidi još dalje i dublje, pa stavlja umjetnost iznad racionalizma. Za mene je on u pravu, samo što to vrijedi, kad na svijetu je možda 10 ljudi čitalo ozbiljno Schellinga, a još manje razumjelo. To što on priča o umjetnosti je besmrtno, ujedno i izvan struje i teško je zamisliti da npr. markos uskladi svoj izdavački program s ovim besmrtnikom. Dakle, bez obzira što ovaj - a preko njega i ja - znamo bolje od markosa i posjedujemo dublji i viši ukus, markos će pičiti po svom subjektivnom određenju i izdavati svašta: dobre stvari, kao i najgore svinjarije sa dosta neukusa i protusmisla. Zapravo je to sve u redu, i ujedno dokaz da zbilja nije = umna. Markos ima umjereni izdavački program za 5 osoba, za večeru na selu, tu je peyo, verab i zašto kvariti njima raspoloženje: oni se uzajamno odgajaju, markos i ovi ljubitelji dobrih_stripova. Nebo im je granica.
Schelling je odrješitiji od Hegela i za njega nema umjetnosti bez mitologije, a samo dva romana su, kaže, do sada napisana: Don Quijote i Wilhelm Meister. To je bilo valjda oko 1840-te, ne znam jel otada napisan još koji, jesu li Karamazovi za Schellinga roman i Budakovo Ognjište.
Ukoliko je umjetnost pomirenje, ona to nije svjesno. Nije ni nesvjesno. Ti si, nevjerojatno, ali sasvim dobro pogodio kako Schelling gleda umjetnost.
Nakon ovoga uvoda, ja ću vam staviti neke citate, koliko mi se bude dalo prepisivati, da nanišanimo što Schelling smatra umjetnošću. Neka vas ne boli glava ako ništa ne razumijete: ne pitaj ništa, Šeki je to.
|
| Salkan |
Posted - 17/03/2025 : 21:50:13
Ovo nije Odbrana Albertova.
Pratim vas, pomno vas pratim.
Dajte da ovu trojicu provučemo kroz Hegelovsku dijalektiku.
Usudimo se da matematički nađemo poveznice.
Ako je Platon skeptičan i tvrdi da umjetnici (u suštini) odvlače ljude od stvarnosti i istine, pa samim tim mogu stvoriti problem čovjeku u njegovoj Duši
Camus forsira ideju da umjetnik MORA da stvara umjetnost kao vid pobune, odnosno da umjetnost ima zadatak i da u tom zadatku stvara oslobađanje
Schelling valjda kaže da je "umjetnost vrhunski izraz ljudskog duha", spojka između svjesnog i nesvjesnog pa kroz to čak i da ima metafiziku, odnosno "kreativni princip" univerzuma,
Šta je tu sinteza?
Prousta je Camus ocijenio kao predstavnika jednog ekstrema u umjetničkom stvaranju. Toliko odlutalog da je u svom stvorenom i izolovanom svijetu odčamio plačući za izgubljenim vremenom. Ali Proust nam ne treba, situacija je dovoljno komplikovana i sa tri boldovana konstitutivna mišljenja o umjetnosti.
Nastavite, moliću.
Ćutanje, prećutkivanje, okretanje glave, gutanje knedli i slijeganje ramenima vas vodi u Kafkine Dvorce, tamo gdje ćete prije postati Barnabasov otac koji se baca pod kočije činovnika da mu oproste nešto što nije za oprosta. Ako ćutite i okrećete glavu od važnih stvari, nemate morala, ni obraza, ni svoje Ja. Postaćete Barnabasov otac koji se smrtno prehladi na kiši i snijegu, čovjek koji je samo svoja sjena, odrpanac u najboljem odijelu koji se štrecne kad mu dobri komšija pokrije nazebla leđa ćebetom. I onda se prehladite i razbolite.
Nastavite, moliću.
|
|
|
