forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Film & TV
 Western za sva vremena

Note: You must be registered in order to post a reply.
To register, click here. Registration is FREE!

Screensize:
UserName:
Password:
Format Mode:
Format: BoldItalicizedUnderlineStrikethrough Align LeftCenteredAlign Right Horizontal Rule Insert HyperlinkInsert EmailYoutubeInsert Image Insert CodeInsert QuoteInsert List
   
Message:

Smilies
Angry [:(!] Approve [^] Big Smile [:D] Black Eye [B)]
Blush [:I] Clown [:o)] Cool [8D] Dead [xx(]
Disapprove [V] Eight Ball [8] Evil [}:)] Facepalm [facepalm]
Hail [hail] Kisses [:X] LOL [lol] Mister No [mrno]
Pirat [pirat] Question [?] Sad [:(] Shock [:O]
Shy [8)] Sleepy [|)] Smile [:)] Tongue [:P]
Wink [;)] Zagor! [zagor]    

   -  HTML is OFF | Forum Code is ON
Check here to include your profile signature.
    

T O P I C    R E V I E W
cat claw Posted - 30/06/2010 : 00:33:02
Zagadili smo topic o broju i formatu flmskih kolekcija sa nasim malim western radostima.
Evo za pocetak, da li je The Good The Bad & The ugly samo po meni najbolji vestern svih vremena ili ima jos vas koji se slazete. Naravno, ako se ne slazete, imate pravo da to i kazete

25   L A T E S T    R E P L I E S    (Newest First)
vukozec Posted - 27/11/2019 : 17:32:10
Žene u špageti vesternima...

Mačizam je u špageti vesternima vjerojatno još naglašeniji nego u američkim klasičnim vesternima. Redatelji su ih uglavnom tretirali ili kao ukrase ili kao simbole (obično biblijske).

Odudarao je jedino Sergio Corbucci kojem u maltene svakom filmu žene igraju, ako već ne glavnu, onda ključnu sporednu ulogu: Vonetta McGee u Il Grande Silenzio, Loredana Nusciak u Django, Giovanna Ralli u Il Mercenario, Iris Berben u Companeros...

Leone je žene uglavnom ignorirao osim, naravno, jedne ali vrijedne iznimke. U svom masterpiecu Bilo jednom na Divljem zapadu Claudiji Cardinale je povjerio centralni lik žene-majke-kraljice Jill McBain, koja na kraju filma uspostavlja matrijahat.





going going Posted - 27/11/2019 : 00:42:30
quote:
Originally posted by Mr. Bushido

quote:
Originally posted by going going

Da, kad sam jednom video Gidru u nekom spageti vesternu odusevio sam se! Nisam imao pojma da je saradjivao sa italijanima. Film se zvao Django... nesto. Ne mogu da se setim.


Možda se radi o ovom filmu?

https://en.wikipedia.org/wiki/The_Last_Killer



Jeste! Hvala Bushido!
vukozec Posted - 27/11/2019 : 00:07:46
Gledao sam tri špagetija sa Gidrom, ovaj sa plakata (And Then a Time for Killing/...E venne il tempo di uccidere) mi je uvjerljivo najbolji.
Mr. Bushido Posted - 26/11/2019 : 23:27:05
quote:
Originally posted by going going

Da, kad sam jednom video Gidru u nekom spageti vesternu odusevio sam se! Nisam imao pojma da je saradjivao sa italijanima. Film se zvao Django... nesto. Ne mogu da se setim.


Možda se radi o ovom filmu?

https://en.wikipedia.org/wiki/The_Last_Killer
going going Posted - 26/11/2019 : 22:22:11
Da, kad sam jednom video Gidru u nekom spageti vesternu odusevio sam se! Nisam imao pojma da je saradjivao sa italijanima. Film se zvao Django... nesto. Ne mogu da se setim.
vukozec Posted - 26/11/2019 : 10:08:11
Naslovi i posteri...

Špageti vesterni su snimani u koprodukciji. Naravno, pripadaju talijanskoj filmskoj industriji pa su redatelji, producenti i ostatak filmske ekipe uglavnom bili Talijani, no glumci i lokacije na kojima su snimani su bili internacionalni. U to doba Talijani su imali praksu da filmove naknadno sinkroniziraju, tako da su na setu glumci izgovarali rečenice na svom materinjem jeziku. Naknadno bi ih sinkronizirali (npr. Clint je sinkronizirao sebe u engleskoj varijanti). Filmovi bi se onda plasirali na različita tržišta pod različitim naslovima. Talijanski naslovi su uglavnom bili dugački i vrlo živopisni, engleski su bili kraći i umjereniji, a Njemcima se u skoro svaki naslov ubacivao neki od junaka (Django, Gringo, Ringo, Sartana...), čak i kad film nije imao veze sa njima. Jugoslavija je također dala svoj obol u koprodukciji nekih špageti vesterna, korištene su i lokacije i glumci, neki su postali i nositelji glavnih uloga, puput Giannija Garka (Zadranin Giovanni Garković) i Anthonyja Ghidre (Kragujevčanin Dragomir Bojanić).

Originalni talijanski posteri su obično bili u duguljastom formatu zvanom locandina. Jugoslavenski posteri su imali domaće naslove koji su opet bili često potpuno unikatni, vjerojatno su ih proizvoljno lijepili distributeri i uglavnom su bili vrlo prozaično opisni.

vukozec Posted - 25/11/2019 : 14:39:58
Faze...

Špageti vesterni se mogu podijeliti u 4 glavne faze i njima pripadajuća stila.

1. faza počinje 1964. sa Za šaku dolara, a kulminira 1968. sa Bilo jednom na Divljem zapadu. To je faza inicijalnog buma žanra, hiperprodukcije koja je uslijedila, te rasta popularnosti koja doseže svoj zenit sa Dobar, loš, zao i spomenutim BJNDZ. Filmovi iz te faze obično se vrte oko misterioznih ciničnih anti-junaka, standardni macguffin koji pokreće radnju je nekakvo skriveno blago, a čest je i motiv osvete.

2. fazu
čine tzv. "Zapata vesterni". To su filmovi sa političkom porukom. Radnja im je obično vezana uz Meksičku revoluciju i odvija se na američko-meksičkoj granici. Po strogoj definiciji ti filmovi i nisu "vesterni", međutim dijele iste redatelje, glumce, skladatelje, lokacije i estetiku kao i špageti vesterni iz prve faze, pa ih se obično ubraja u špagetije. Film koji je započeo trend je Zlatni metak (Quien Sabe?) Damiana Damianija, a točku na i stavio je opet Leone sa svojim Za šaku dinamita iz 1971.

3. fazu čine špageti vestern parodije i komedije. Pred kraj 60ih popularnost žanra počinje opadati. Hiperprodukcija je dovela do zasićenja i desilo se ono što se obično desi sa formulama koje se beskonačno eksploatiraju: počelo ju se parodirati. Prvi film u tom stilu bio je If you meet Sartana, pray for your Death. Redatelj Parolini se nakon toga razilazi sa producentima koji nastavljaju snimati Sartana filmove sa Giannijem Garkom u naslovnoj ulozi, a on snima svoju Sabata trilogiju. Prvi Sabata film sa Lee van Cleefom je najraskošniji i najuspjeli film tog stila. Sartana/Sabata parodije ismijavaju neke standardne elemente špageti vesterna njihovim prenaglašavanjem: odjeća postaje ekstra-ekstravagantna, preciznost strijelaca postaje nadljudska, zapleti postaju nemoguće zapetljani, gadgeti postaju suludi, a uglovi kamere i korištenje zumova i sličnih tehnika ekstra napadno itd. Ti filmovi ipak još uvijek nisu bili potpune komedije. Do njih je došlo sa Trinity filmovima Buda Spencera i Terrenca Hilla. Obojica su već snimali "ozbiljne" špageti vesterne, no do najveće popularnosti dolaze sa spomenutim slapstick komedijama koje su postale omiljena zabava za mnoge generacije Talijana, naročito u vrijeme Božićnih blagdana kad se tradicionalno prikazuju. Uz filmove Sergia Leonea, Trinity filmovi su vjerojatno najpopularniji špageti vesterni i pokrenuli su brojne (uglavnom manje uspjele) imitacije. Leone je ipak imao prste i u najboljem ostvarenju i završnoj riječi tog podžanra, u filmu My name is Nobody kojeg je nomimalno režirao Tonino Valerii uz Leoneovu superviziju, no stil filma nosi tako snažan leoneovski pečat, da mnogi smatraju kako je to de facto njegov film. Sjetni ton tog filma je najavio i finalnu fazu špageti vesterna.

4. fazu čine tzv. "twillight špageti vesterni". "Sumrak" ovdje označava ujedno i sumrak žanra prije njegovog konačnog gašenja i ton tih filmova koji je bio smkrnutiji i sjetniji od špageti vesterna iz prethodnih faza. U tim filmovima nema ničeg komičnog (ako ne računamo "indijansku" frizuru Franca Nera u filmu Keoma i muški vokal na soundtracku).


vukozec Posted - 22/11/2019 : 16:40:00
quote:
Originally posted by vukozec

http://kinotuskanac.hr/cycle/portreti-talijanski-vesterni-sergia-leonea

Od 28.11. Do 30.11.2019.



Povodom ovog maratona napravit ću mali špageti vestern specijal na topicu.

In the beggining...

Za šaku dolara (1964) nije bio prvi talijanski vestern. Recimo još 1913. je Vicenzo Leone, tata od Sergia snimio film La Vampira Indiana. Čak se ne može reći ni da je prvi špageti vestern jer "drugi Sergio", Corbucci (drugi najvažniji redatelj žanra), je godinu prije već snimio svoj prvi vestern Massacro al Grande Canyon, a i Ennio Morricone je već radio glazbu za Gunfight at Red Sands.

Međutim, prije Za šaku dolara nije postojao žanr kao takav, uspjeh tog filma ga je stvorio i u komercijalnom i u estestskom smislu. Spomenuti Corbuccijev film još nije imao prepoznatljive karakteristike špageti vestern žanra, već je još uvijek bio više pokušaj imitacije američkih vesterna, pa mu je i identiten skrivan iza amerikaniziranih pseudonima redatalja i glumaca. Nakon Za šaku dolara talijanska imena redatalja se umjesto skrivanja, sve više počinju isticati.

Za šaku dolara je prerada Kurosawinog filma Tjelesna straža (Yojimbo). Zanimljivo je koliko puno je Leone preuzeo od tog filma. Ne samo da je zaplet potpuno identičan (misteriozni stranac/plaćenik dođe u mali gradić i nađe se između dvije zaračene bande - taj zaplet je još puno puta recikliran u špageti vesternima, uključujući i Corbuccijev Django), već Yojimbo ima i neobično glasnu, zveckavu muziku, a takva muzika je naravno kasnije postala jedan od zaštitinih znakova špagetija.

stinky Posted - 29/10/2019 : 08:02:19
Ponovio FARGO, 1996.
Na Fargo uvijek umrem od smijeha, u pojedinim likovima i odnosima ovdje je postignuto savršenstvo. Ipak, da bi čitav film bio savršen, fali mi bolji lik šerifa. Dapače, lik šerifice, a taj je lik jedan od važnijih, mi je jako nezadovoljavajuć. Tu možda nije trebalo ići na komiku, karikaturu. Ona i njen pospani muž, ma to mi nije smiješno ni najmanje, nego dosadno.

Perfekcija je lik pokretač radnje. Službenik šonjo, najneugledniji stvor na svijetu ---- ali sada tu imamo taj obrat koji ovoga lika lansira u zvijezde: taj bijednik, mucavac, plašljivac, bezličnjak ima VOLJU. On pokazuje jednu životnost kroz sve te oklope najgrđeg mediokritetstva. Taj kontrast je savršeno izražen. Sva komika počiva na tom nesrazmjeru, toj neočekivanosti.
Ne vjerujem da su Coeni čitali Bergsona, ali to što su ovdje postigli je direkt primjena njegove teorije o komičnom (ima mala knjižica O smijehu, vrijedi pročitati). Bergson taj mehanizam komike zove: vrag na oprugu. "Vrag na oprugu" je izlaženje iz standardnog, uhodanog, recimo, kada slučajno vidimo na ulici da se netko popikne. Tada dolazi do nesuvislih pokreta, padanja, a taj izlazak iz standarda mi doživljavamo kao ono komično.
U Fargu je to podignuto na čitav karakter čovjeka i tamo gdje šonjo službenik izlazi iz svog karaktera, to je za umrijeti od smijeha. A "izlazak iz karaktera" je zapravo čitava radnja; zato Fargo ostaje za mene jedan od nasmješnijih filmova.

No, ovdje ga bilježim, zato što ga stavljam u neovestern. Coeni dosta operiraju sa vestern folklorom i primjenjuju na nove načine. Fargo je jedan zimski vestern, u američkoj provinciji, sa pravim outlawima. Sam zaplet probija klasične vestern postavke, jer se glavnina odvija u pravcu komedije, ali ipak ostaje puno elemenata koji me sile da ga stavim na listu 1. druge kategorije najboljih vesterna svih vremena 2. neovesterna.
vukozec Posted - 28/10/2019 : 15:15:59
http://kinotuskanac.hr/cycle/portreti-talijanski-vesterni-sergia-leonea

Od 28.11. Do 30.11.2019.
stinky Posted - 09/07/2019 : 09:53:13
HATFIELDS & MCCOYS, mini serija, 2012.

https://www.imdb.com/title/tt1985443/

Sukob između dvije obitelji, praktički na plemenskoj osnovi, gotovo da podsjeća na krvne osvete iz nama bliskih krajeva. Dodatno je zanimljivo što se susjedi nalaze na granici Zapadne Virginije i Kentuckyja, pa kroz čitavu stvar probijaju zamršenosti američkog unutrašnjeg uređenja u sudskim, zakonskim, političkim različitostima pojedinih država.
Obavezno pogledati.
vukozec Posted - 25/06/2019 : 22:30:55
U srijedu 3.7. u kinu Tuškanac (zatvorenom, ne ljetnom) Divlja Horda, director's cut. Veliki film na velikom platnu.
stinky Posted - 25/06/2019 : 20:37:50
LEAN ON PETE, 2017.
U red neovesterna s konjima, ali ne rodeo, nego utrke. Trkačko-kladilačka scena je platforma na kojoj se razvija ova lijepa drama o jednom dječaku. Nisam očekivao neku kvalitetu, no film me ugodno iznenadio. Zato ga prijavljujem.

Neobična poveznica, po liniji alternativni cowboy way lajfstajl (ovdje konjske utrke) je film solidno cijenjenoga Montea Hellmana - COCKFIGTER, 1974. Cockfigter prikazuje život na rubu pasioniranih aktera scene borbe pijetlova. Da, ne biste pomislili da postoji "vestern film" koji se bavi pijetlovima. Eto, i toga ima. Naravno, samo za one koji vole proširiti granice razmatranja: za takve je Cockfighter obavezna lektira.
fandango Posted - 31/05/2019 : 12:22:34
lwood Posted - 01/05/2019 : 19:56:07
Ne gledan nešto westerne al prošle nedilje pogledah:
https://www.imdb.com/title/tt0075029/?ref_=nv_sr_2?ref_=nv_sr_2

ok filmić. 7/10
stinky Posted - 30/04/2019 : 08:17:48
Nakon starih, dva friška.
NEVER GROW OLD, 2019. je irski vestern. U središtu je pogrebnik koji se nađe između puritanaca koji žive biblijski i opakih tipova koji žive otpuštenih kočnica. Što je bolje za zajednicu: starozavjetni religijski život bez pića, kocke i žena ili bordeli i biznis, ali koji donose nasilje?
Moram reći da me film, malo je reći, ugodno iznenadio; obično ovakvi manji filmovi donose i manje neambiciozne priče. Ova je možda i preduboka za ovakav film, gotovo filozofija egzistencije. Zato ipak ostaje neko hrvanje, film ni sam ne zna što hoće reći (da tako kažem), ali već samo postavljanje pitanja, problemi koji se tu podižu, to je vrh. Izuzetan film, iako nije za one koji bi obične vesterne s pucnjavom i klasičnim akcijskim zapletom.

BUFFALO BOYS, 2018. je indonezijski vestern. Za razliku od prethodnog, ovo je vestern baš za klasičare: lijepa akcijska priča kakvu smo gledali mnogo puta, samo sa Meksikancima recimo. Stvar je ovdje prebačena na Javu; zli Nizozemac je svrgnuo dobrg sultana i potčinio sav narod, pretvorio ih u roblje praktički. Ali dolaze sinovi ubijenog sultana, pravi kauboji odgojeni na Divljem Zapadu i oni će povesti borbu i obračunati se sa zlikovcima.
Standardna priča, ali jako dobro napravljeno. Tko voli bonelijevske priče, mora voljeti i ovo.

Oba filma iznad 7/10, baš lijepa iznenađenja.
stinky Posted - 27/04/2019 : 11:35:37



Nisam do sada posebnu pozornost svrnuo na Curtiza, ali nakon dva sjajna filma popeo se na istaknuto mjesto.
VIRGINIA CITY, 1940. je vrhunska priča iz građanskog rata. Errol Flynn je sjevernjak, a Randolph Scott južnjak; oba predana strani za koju se bore. No, zaplet ove priče je takav da će se njih dvojica spojiti, a Flynn će biti spreman podnijeti prijeki sud za veleizdaju, jer je u južnjacima prepoznao ono najviše ljudsko, plemenitost, požrtvovnost, čast, dostojanstvo.
Ne želim se sada puno raspisati niti prepričati cijelu radnju; film u kojemu Humphrey Bogart ne dolazi do izražaja, ostaje u drugom planu koliko je dobra priča i koliko su dobra dva glavna protagonista, neka svatko sam provjeri.

THE HANGMAN, 1959. je drugi sjajni uradak. Priča o beskompromisnom saveznom šerifu koji predano lovi zlikovce te zbog toga nosi nadimak Dželat. Robert Taylor i lijepa Tina Louise (nisam znao ovu glumicu, ali ovdje mi se izuzetno dopada).
Zaplet se vrti oko šerifa koji slijedi zakon i odmetnika koga lovi, a kojega zapravo čitav grad poštuje, jer se pokazao kao dobar čovjek. Šerif će sve poduzeti da ga identificira i uhiti, ali će ovaj slučaj nadrasti suho izvršavanje i potaknuti šerifa na preispitivanje, praktički ćemo imati egzistencijalni skok.

Ne želim ni ovdje sve ispričati, samo ću reći da se Curtiz pokazao kao veliki majstor. Ustvari su oba filma slična, jer se u obje priče postavlja teza da je život puno više (ili dublje) od ukopanih pozicija. Baš ono što bi i nama dobro došlo, izlazak iz simplificiranih frontovskih pozicija koje nemaju veze sa zbiljskim stanjem. Tamo neprijateljska strana, južnjaci: ali to je površina. Ispod toga je bogatstvo, jer i oni su pravi ljudi, koji se časno bore za smisleno oblikovan život (premda ta nastojanja na površini izražavaju kroz pogrešnu ideju; rijetko se može vidjeti ovakva otvorenost, da se prihvaća da su oni drugi u osnovi jednako sposobni za najviše ljudske vrijednosti, premda su istovremeno pogriješili na površini, recimo po pitanju ropstva itd.). Ovdje odmetnik: ali i to je površina, jer je to čovjek koji je posrnuo u jednom trenutku. U njemu ima puno više, uostalom šerif to na kraju prihvaća.
Filmovi koji idu iznad simplifikacija, koji nadrastaju vojni zakon i građanski zakon, jer zakoni su slijepi za bogatstvo varijabiliteta. Zakoni su polazište, a ne kraj.

Nestvarno dobri filmovi.
stinky Posted - 26/04/2019 : 10:19:53
Evo dva vesterna iz različitih era. Na imdb su oni spojeni ocjenom 5,9. To je još jedan primjer nepouzdanosti te masovne filmske baze, jer se moje ocjene dobrano razilaze, pa mi se tako i filmovi razilaze.

PONY EXPRESS, 1953. - film koji se zove Pony Express i ima Charltona Hestona, čovjek bi tu tražio nešto (barem) blizu vrhunskog. Na žalost, ovaj film ostaje drven, običan, većim dijelom šablonski u lošem vidu. Charlton Heston je Buffalo Bill, a Forrest Tucker Divlji Bill Hickok. Njih će dvojica pomoći uspostavljanju komunikacijske linije Istoka i Zapada. I ovdje imamo taj američki mit (što je dobro) ispričan kroz istaknute točke (osnivanje Pony Expressa). Ne smeta ni to što je fikcionalizirano i povezano sa legendarnim likovima Granice kao što su Buffalo Bill i Divlji Bill i što je Pony Express prikazan kao sredstvo koje je odlučujući faktor da Kalifornija ostane u Uniji. Film, naime, radi zaplet sa separatistima, koji pokušavaju osujetiti povezivanje Kalifornije sa ostatkom, kako bi pokazali da je Kalifornija daleko od vlade i da je bolje da krene svojim putem, neovisna. Sve te ideje su dobre, ali tako traljavo izvedene. Jako drveni Divlji Bill, ovdje potpuno podređen u odnosu na Buffala. Pa sukob sa Indijancima i Buffalove partije sa njihovim poglavicom, sve je to sklepano bez prave organske veze sa cjelinom (iako je ideja bila pokazati opasnosti s kojima se susreću pioniri Pony Expressa; Indijanci su standardni motiv). Sredina filma, kada Indijanci opsjedaju kolibu u koju se sklonilo naše društvo, to me jako zamorilo, umjesto da ispuni akcijsku funkciju.
Tek je završetak opravdao naslov: vrtoglava trka i izmjena jahača, prevaljivanje dionica u trci s vremenom da se pobijede planovi separatista, to je dosta atraktivno. U tom smjeru je i trebalo raditi film, jer ipak se zove Pony Express i jahanje kroz divljinu, krajolike, svladavanje opasnosti, to je moglo činiti okosnicu.
Moja ocjena se približava više petici.

Dok se ocjena za TALL TALE, 1995. približava više sedmici.
Tall Tale nam donosi lijepu priču iz Disneyeve radionice o sukobu svijeta snova sa realnošću. Zločesti poduzetnik želi otkupiti sve farmere iz Paradise Valley; dolazi industrija, profit, realnost. Ali jedan farmer ne mari za te stvari, nego je vezan za zemlju, za pravi život. Sinu priča stare priče sa Granice, o velikim junacima američkog folklora. Sin sve to drži bajkama, ali kada zločesti industrijalci rane oca, sin poduzima iskupljujuće putovanje u zemlju snova i sreće se sa Pecosom Billom, Paulom Bunyanom i Johnom Henryjem. Ovi junaci će nadahnuti borbu i potaknuti zajednicu da se suprotstavi prljavoj industriji i poduzetništvu te sačuvati pravi život u Paradise Valley po kodeksu Zapada.
Zanimljivo je da industrija zabave priča ovakve priče (protiv same sebe, zapravo!); ali bez obzira ne sve, priča ostaje lijepa, neuprljana i vrijedi.
Jedan od boljih Disneyevih vesterna.
stinky Posted - 25/04/2019 : 08:44:57


THE BIG TRAIL, 1930. - epska priča o osvajanju Zapada. Mladi John Wayne kao vodič karavane, čovjek koji poznaje divljinu i puteve, vjeruje u kodeks koji vlada na granici i zato će se obračunati sa zlikovcima. Ovo su filmovi koji su utjecali na stripove našeg djetinjstva, podjela karaktera je baš takva: s jedne strane dobri pioniri, s druge prevaranti, koljači i bitange. Između naseljenici koji traže obećanu zemlju. Pravi američki mit, a time što je mitski, znači da je svevremenski. Odličan film.
stinky Posted - 22/04/2019 : 10:57:33
Gledao sam dosta klasičnih vesterna u posljednje vrijeme, da malo presječem neovesterne.
Tu mislim na one standardne, kakvi su se snimali u pedestima (i prije) i koji ne spadaju među najpoznatije takve. Bilo mi je okej to gledati, lijepi filmovi. Neću sada nešto opširno, možda da spomenem one koji su me ugodni iznenadili.

BARBARY COAST 1938.
THE VIRGINIAN 1946.
PILLARS OF THE SKY 1956.

(kako sada čitam Blueberryja, samo da spomenem da Jeff Chandler u Pillars of the Sky daje jedan takav, dosta sličan lik: neortodoksni časnik, koji je vrlo sposoban na terenu, ima pionirskog iskustva i 'stručnjak' je za indijanska pitanja, dok je istovremeno izvan vojničke discipline, druži se sa veteranima (Lee Marvin) i cuga.)
stinky Posted - 22/04/2019 : 10:44:07
Sva 3 su veliki vesterni, na mojoj listi najboljih, znači, u onom najužem krugu koji će sačinjavati nekih tridesetak filmova.
Ovo što Goran kaže u recenziji na filmokazu

"Howard Hawks je izjavio da je Rio Bravo (1959) snimio kao ispravku Zinnemannovog Točno u Podne i Davesovog U 3:10 za Yumu. ... No, onaj bitan zajednički motiv koji je Hawksa toliko iziritirao je protagonist koji pati od unutarnjih previranja. Psihološki vestern, kakve su to pomodne gluposti? Po Hawksu junak mora biti sposoban i pun samopouzdanja. Nema tu mjesta samopropitkivanju."

nije nešto naivno od strane Hawksa. To je dobro shvaćanje junaka. Ali je Zinnemann pokazao da se može uraditi sjajan vestern čak i kad se naruše ti kanoni nepokolebljivog junaka. U osnovi, junak i dalje ostaje nepokolebljiv, jer ne odstupa od svog kodeksa. Samo se sad stavlja u prvi plan i proces samopropitivanja, ulazi se malo u unutrašnjost junaka. To se Hawksu ne sviđa. S druge strane se daje konzervativna kritika društva, a to ne vidim što bi Hawksu smetalo, jer i on je na toj liniji. Pa i sam Rio Bravo ('obični' građani se povlače, junaci se suprotstavljaju bandi). Bit će da Hawks pod svaku cijenu želi zajednički pothvat, da se prikaže ona pionirska zajednica odvažnih (usporedi njegov film o pionirima The Big Sky). Oni izvlače tu širu sliku (država, nacija), a ne da bi već samo društvo bilo to pozitivno.

Hawks: postoje pioniri, ljudi koji su iskrčili šume, močvare, pustinje, pomeli Indijance i desperadose i tako omogućili Ameriku. Ostali, 'građani', nisu ni tako dobri ni hrabri, ali prihvaćaju to što im omogućuju pioniri i nastavljaju; oni dolaze naknadno i sve skupa je to jedna cjelina, sve je dobro naposljetku, jer ovi obični priznaju iznimne zasluge odvažnih, pionira.

Zinnemann: postoji junak i postoje obični. Među njima nema baš prave prohodnosti, oni nekako ostaju odvojeni. Junak će izvršiti svoje djelo, obični će ga napustiti-a-kad-sve-bude-gotovo-i-pohvaliti, ali sve to ostaje načeto sumnjom: društvo je licemjerno. Junak nakon posla odlazi, nema integracije u licemjerno društvo.

Bit će da se Hawksu ne sviđa taj beskompromisni pogled i da on smatra kako se mora raditi na prohodnosti junaka (pionira) i običnih, krotkih koji će nasljediti Zemlju.

I jedno i drugo shvaćanje ima svoje rezone, i jedno i drugo je izvrsno napravljeno. Točno u podne mi je moguće bolje od Rio Brava, ali to ću provjeriti nakon što sve dogotovim u svezi vesterna.
vukozec Posted - 09/04/2019 : 13:32:15
Da, odličan je originalni 3:10 za Yumu. Tih godina se snimalo puno vesterna i budžetske razlike su tada bile manje, tako da se može reći da su ti filmovi u startu bili u ravnopravnim položajima. 3:10 je jedan od onih vesterna za koji odmah na prvo gledanje vidiš da je iskočio iz mase, a to je napravio preko elementarnih stvari: scenarij, režija, gluma. Kao kad neki bend koji ima samo gitaru, bas i bubanj iskoči iz mora istih takvih bendova. Možda ga ponovim ovih dana, ako se odlučim otići u Kinoteku pogledati "odgovor" na njega Rio Bravo. Hawksa je smetao taj indivdizualizam u Yumi i Točno u podne, to što se zajednica ponaša kukavički i pojedinac je prepušten sebi. On je vjerovao da se šira zajednica (grad u sva 3 filma, a u širem smislu država i nacija) mora pokazati u pozitivnijem svijetlu. Tako sam ja shvatio motive za taj "odgovor" u vidu Rio Bravo (i kasnije recikliranje istih motiva u El Dorado i Rio Lobo).

Trebao bih ponoviti i Mangoldov remake, gledao sam ga kad je izašao u kinu i ne sjećam ga se previše, a kasnije sam uglavnom vidio da mu reputacija dobro kotira, premda je meni ostavio dojam (barem koliko se sjećam) da je to obični moderni holivudski film.

A Witch mi je pri vrhu horor watchliste već neko vrijeme, možda bih trebao potruditi se pronaći taj film dok nije previše ostario.
fandango Posted - 08/04/2019 : 21:03:18
stinky Posted - 08/04/2019 : 16:57:46
nova stvar, THE WIND, 2018.
horor koji je smješten (vrijeme, mjesto) u vestern, a zapravo je taj film najviše drama. tematski je to slično mnogo poznatijem (i ponešto razvikanijem), također novijem uratku, The Witch (http://www.filmokaz.com/?p=535), samo što se radi o skromnijem, malom filmiću. tema "vrag u kolonijama" (ovdje: na Zapadu, prvi doseljenici osvajaju prostranstva) mi je zanimljiva. naravno, nije da je ovdje tema nešto elaborirana; prije se samo dotiče, tako da mnogim gledateljima neće ni biti jasno da ovaj film govori jednu širu priču, čak univerzalnu - čovjekovo iskušavanje u dalekim, nepoznatim, divljim predjelima, u usamljenosti, izvan ljudskih sveza i svijeta.
sam film je baš kako kažem, mali, tako da se ne može očekivati nešto vrhunsko. trebao bih ga još jednom vidjeti da se bolje odredim, ovako na prvu, pa dajem nekih 6, možda 6,5/10.

(ps - u svojim "istraživanjima" razmatrao sam The Witch bi li u vestern ili ne, i nisam se odlučio da ga stavim. sada se situacija možda mijenja, jer je došao jedan tematski sličan a stavljen baš na područje zapadne granice, u pravo vestern okružje. Vještica je kolonijalni period, 17. stoljeće i istočna obala, tj. prevestern ili kako bismo to nazvali. ima nešto takvih filmova, kolonijalni vestern, no Vještica se ne bavi vestern temama, akcije, borbe, osvajanja, nego više pojedincem i psihološkim stanjima te izričito magijom, vještičarenjem, demonskim... ali moja razmišljanja idu u pravcu: ako postoji tip filma, znači više sličnih filmova koji onda čine tip, onda možemo proglasiti da postoji takva i takva podvrsta vesterna. tako da The Wind zapravo vuče The Witch u vestern ----- premda, pravo rečeno, ni jedan ni drugi nemaju puno veze sa našim standardnim shvaćanjem vesterna, pa makar se The Wind odigrava na zapadnoj granici)
stinky Posted - 02/04/2019 : 14:02:15
jedan od najboljih vesterna ikada 3:10 ZA YUMU

http://www.filmokaz.com/?p=1641

forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.22 seconds. Snitz Forums 2000