forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Film & TV
 Western za sva vremena

Note: You must be registered in order to post a reply.
To register, click here. Registration is FREE!

Screensize:
UserName:
Password:
Format Mode:
Format: BoldItalicizedUnderlineStrikethrough Align LeftCenteredAlign Right Horizontal Rule Insert HyperlinkInsert EmailYoutubeInsert Image Insert CodeInsert QuoteInsert List
   
Message:

Smilies
Angry [:(!] Approve [^] Big Smile [:D] Black Eye [B)]
Blush [:I] Clown [:o)] Cool [8D] Dead [xx(]
Disapprove [V] Eight Ball [8] Evil [}:)] Facepalm [facepalm]
Hail [hail] Kisses [:X] LOL [lol] Mister No [mrno]
Pirat [pirat] Question [?] Sad [:(] Shock [:O]
Shy [8)] Sleepy [|)] Smile [:)] Tongue [:P]
Wink [;)] Zagor! [zagor]    

   -  HTML is OFF | Forum Code is ON
Check here to include your profile signature.
    

T O P I C    R E V I E W
cat claw Posted - 30/06/2010 : 00:33:02
Zagadili smo topic o broju i formatu flmskih kolekcija sa nasim malim western radostima.
Evo za pocetak, da li je The Good The Bad & The ugly samo po meni najbolji vestern svih vremena ili ima jos vas koji se slazete. Naravno, ako se ne slazete, imate pravo da to i kazete

25   L A T E S T    R E P L I E S    (Newest First)
vukozec Posted - 18/03/2019 : 22:15:11
Ne bih rekao baš dosta, ali videoteke sam počeo brstiti u 90ima, ne 80ima.
stinky Posted - 18/03/2019 : 18:20:39
Mislio sam da si gledao, ali ipak si ti valjda dosta mlađi. To je bilo poznato, onako, kao neki mali kultić. I sada se to da gledati, solidno.
Red Dawn ide u razmatranje po liniji postapokaliptični filmovi. Postapokaliptični su kao neki rukavac u koji se grana vestern. E, ali opet ne može sve. Red Dawn ima elemente, a za odluku... to ćeš reći kad pogledaš.
vukozec Posted - 18/03/2019 : 17:36:08
Čim su Ben Johnson i Harry Dean Stanton u njemu mora biti vestern. Šalim se. Ne znam, nisam siguran jesam li ga gledao, naslov mi je poznat, možda jako davno. Možda ga pogledam, zvuči kao nešto što bi mi bilo zanimljivo (Milius + 80s paranoja).
stinky Posted - 18/03/2019 : 17:12:19
Da. Ništa, morat ću ponoviti taj film, da još jednom sagledam stvar.
To je taj problem kada se želi uraditi nešto što je, recimo, pionirski posao: treba puno vremena i treba donositi odluke koje idu oštricom britve. Days of Heaven je jedan film, a takvih ima puno. I svaki vuče na drugu stranu, pokazuje druge granice i kriterije.

Evo ti pitanje: Red Dawn, 1984. Vestern ili ne?
vukozec Posted - 18/03/2019 : 16:34:18
Mislio sam se bih li naveo Days of Heaven. Ipak me film vukao da ga doživim kao vestern, vjerojatno opet zbog otvorenih teksaških pejsaža. Imamo i taj "go west young man" element, bijeg od dekadentne civilizacije u čistoću prirode kako bi se pronašlo novi (bolji) početak. Imamo i neke prilično biblijske prizore, zatim motive grijeha i kajanja koji su također prilično biblijski.

Što se tiče puškaranja, film počinje i završava nasilnim činom, a mogućnost nasilja cijelo vrijeme visi u zraku, nakratko imamo i tipičnu vestern potjeru (posse), tako da je taj nužni uvjet (nasilje) ipak zadovoljen.
stinky Posted - 18/03/2019 : 15:40:37
Days of Heaven nisam stavio u vesterne. To je taj jedan od onih graničnih, gdje je teško odrediti. Lakši je (a i bolji) Badlands, kojega brojim.
Ali sve mi se čini da sam sada možda i "popustljiviji", pa tko zna kako bih se odredio da ponovim Days of Heaven. Ima tu dosta elemenata, ali sve skupa nije posloženo kao vestern. Mislim da nema ni puškaranja, ako se ja to dobro sjećam. Nije nužno da bude puškaranje (jer ima tipova neovesterna gdje to nije bitno - ali ima mnogo čega drugog koje je prepoznatljivo kao vestern), no za Days of Heaven bi to možda i prevagnulo.
Nemam pojma, napiši ako misliš da bi trebalo ići u vestern, i zašto.

Za sad ga klasificiram u filmove sa vestern elementima (a to je nešto slabija "prisutnost" pravog vestern žanra, nego što je to slučaj od onih filmova koje brojim u široko shvaćeni vestern).

Nisam brojio ni Places in the Heart, 1984. To je nešto blisko tematski, a možda još i bliže ulasku. Ako ovi uđu, onda treba opet dobro pogledati razne filmove sa farmama, poljima, rančevima, plantažama...
vukozec Posted - 18/03/2019 : 11:55:48
Cut-throats nine mi nije bio pretjerano zanimljiv. Najjača karta na koju igra je taj gore-horor, što ni inače nije moj tip horora, a danas nakon silnih Hostela, Sawa itd. nema ni ondašnji shock-value. Da vidimo, na mojoj listi 103 pogledana SW-a (premda nije "pravi" SW, jer je španjolski), trenutno drži 81. mjesto :)

Zadnje što ima veze sa vesternom što sam gledao je Mallickov Days of Heaven. Film koji je šteta gledati onako kako sam ga ja gledao: krepan, na kauču, sa spuštenim tonom. To treba gledati u mraku na velikom platnu i u dobrom ozvučenju, da osjetilni receptori mogu bolje reagirati na audio-vizualne podržaje koji taj film čine posebnim.
stinky Posted - 13/03/2019 : 15:56:29
CUT-THROATS NINE, 1972.
Špageti vesterne sam uglavnom preskočio u mome istraživanju. Osim onih desetak najboljih, ostalo sam izbjegavao, jer je sve to beznačajno (niža razina od B filmova pedesetih). Iskreno, nisam ni znao kada sam nabavio Cut-Throats Nine da je to špageti. Prevarilo me što je riječ o španjolskom.

Uglavnom, više-manje bezveze filmić u kojemu ljudi uglavnom šeću po snijegu i zavezani su lancima.
Kad sam već krenuo gledati, onda sam pogledao do kraja. To je jedan zimski vestern, makar je i pokušaj nekakvog horora sa dosta nasilnih scena, eksplicitno krv i crijeva kao u giallo filmovima. Ekipa najgorih nitkova preživi prevrtanje kočije u kojoj su bili sprovođeni i sad oni bauljaju po planini. Shvate da su lanci kojima su zavezani zapravo zlato koje vojska prevozi i da su oni dobar paravan kako bi se sakrilo zlato. U svemu tome je i najgrđi motiv špagetija - osveta. Narednik koji je preživio i koji ih želi odvesti na odredište, želi saznati ime ubojice njegov ežene (jedan od ovih nitkova je taj ubojica). Ali ovi ga srede, siluju mu kćer i sve skupa je to nasilno i polubezvezno. Usput se i međusobno pobiju, a na kraju kćer stavlja točku na i: ubije sebe i posljednju dvojicu nitkova eksplozivom.

Kad se ovako priča, može još izgledati na nešto; ali realno, slabo je to. To su onakve tarantinovske gluposti, samo siromašnije izvedene. Tko voli dosjetke koje ništa ne znače i likove sebičnjake i svijet mračnjaka, njemu će valjda i ova glupost biti dobra.
stinky Posted - 12/03/2019 : 15:02:45
HELLGATE, 1952.
Hellgate me najviše zanimao zbog Zagora haha. Da vidim taj čuveni zatvor u kojemu je Zagor završio. Osrednji filmić. Sterling Hayden je tu, i Ward Bond kao zapovjednik Hellgatea koji ne podnosi gerilce (Haydenu je napakirano da je pomagač zloglasne gerile, pa završi nevin u Hellgateu, kao i Zagor). Na kraju se naravno sve dobro završi, Sterling se opravda. Čak je radnja na jedan način bizarna: Bond povjeri Sterlingu da dostavi vodu u zatvor (Hellgate nema vode, nego im se doprema); voda je neophodna, jer praktički počinje epidemija. Nakon nekih peripetija, ovaj uspije nagovoriti ljude da pomognu i tako spasi zatvorenike.
Ovaj Hellgate je poptuno drukčiji od Zagorovog; nalazi se među stijenama, a zatvorenici su doslovno u spiljama haha. Praktički prirodni zatvor, samo su nabili rešetke na te pećine.
Ispod šestice, možda minus 6/10 uvrh glave.
Sneaksie Thiefsie Posted - 09/03/2019 : 15:09:48


stinky Posted - 09/03/2019 : 08:34:12
THE LAST CHALLENGE, 1967.
Jedan standardni (i beznačajni) vestern sa Glennom Fordom kao najbržim pistolerom - nekada odmetnik, sada šerif. Radnja se vrti oko Fordove legendarnosti i potrebe samodokazivanja mladog revolveraša koji se želi oprobati sa legendom. Izvedba je banalna: Fordu se zapravo mladić sviđa; neiskvaren je, idealističan, ali i tvrdoglav. Vidi sebe samog u mladim danima. No, ne može ništa učiniti da spriječi dvoboj, jer je mladić uporan...
Iako smještena u obrazac prave grčke tragedije (mladić sam radi na svojoj propasti; Ford gubi sve što je stvorio otkada je iz outlawa prešao u društveno priznati život: ni jedan ni drugi ne mogu ništa učiniti, kao da neka sila vuče njihove konce i sve završava tragično), radnja je vođena mlako, bez potresa koji bi pristajali onome što se želi prikazati. Otpočetka je zapravo sve uredno, sve ide kao po loju, kao da imamo dogovorene uloge i sada se još samo pomiču figure po tabli bez ikakvog pravog angažmana. Rječju, čitava stvar koja bi trebala nositi dramu, sve je to izvještačeno, pa time - fejk.
Presuda: može se gledati, čak će možda nezahtjevnim-a-velikim-ljubiteljima vesterna biti ugodno, no radi se o jednom među stotinama istih kakvih su pune pedesete (pa još i šezdesete. iako ovaj dolazi na kraju ere, do grla je pripadnik "B vesterna pedesetih").

WILD ROVERS, 1971.
Blake Edwards nije najpoznatiji po vesternima, ali ovo je već značajnije od Posljednjeg izazova. William Holden i Ryan O'Neal su dvojica kauboja koji rade na ranču velikog gazde. Oni zapravo obožavaju kaubojski život, slobodno jahanje, tučnjave, bordele... Holden je stari kauboj, dok je O'Neal upola mlađi. I tako mladi O'Neal pripomene Holdenu da bi njih dvojica mogli opljačkati banku. Ovaj se složi s tom idejom, te njih dvojica, samo tako, odjednom i iz čista mira opljačkaju banku u gradiću gdje su bili odomaćeni, gdje se sa svima poznaju i gdje su zapravo sa svima prijatelji. Te postanu outlawi koje lovi potjera i gazdini sinovi.
Wild Rovers je verzija nostalgičnog vesterna kakvi su došli na dnevni red pri kraju velike ere, samo ne na razini najboljih tipa Divlja horda ili Monte Walsh. Ali i ovaj film ima svoje momente i smještam ga u treću kategoriju, dakle - prilično je dobar.
Kod Edwardsa nema one namrgođene ozbiljnosti; sve se odvija u ležernom tonu i tu je i forte ovoga filma: Edwards je majstorski sugerirao to propadanje starog Zapada kroz razigrane kauboje. Ni pljačka ni sukobi, ništa to nije kod ove dvojice zgrčeno, nije u prvom planu novac, nego njihova sloboda, igra, baš taj "kaubojski" odnosno odnos slobodnog čovjeka, slobodnog od stega, normi, od društvenih otuđujućih pravila. Ovo je film više životnosti u odnosu na spomenuti Posljednji izazov, iako i tu završava tragično. Valjalo bi još jednom vidjeti tu međuigru komedije i tragedije da bi se bolje sagledala pozicija otkuda Blake zapravo govori.
U svakom slučaju, Wild Rovers = preporuka.
stinky Posted - 07/03/2019 : 16:22:06
Pogledao sam Black '47, irski vestern. Volim takve adaptacije vestern teme, pa je ovo imalo sve potencijale da mi bude vrh - no, ipak nije baš najbolje. Okej je, možemo reći solidno (Rosewood mi je nešto bolji, recimo).
Priča je klasika za tu vrstu adaptacija: obično neka jača sila (kolonijalna ili imperijalna ili nekada savezna vlada) tlači lokalno stanovništvo ili etničku skupinu ---> dolazi do pobune ili pobunu izražava jedan osvetnik. Ovdje imamo taj slučaj, osvetnika. Ali možda fali dinamike, često radnja zaluta u meditativan film. Dakle, na prvu, nije me se pretjerano dojmio - vrijedi ga i ponoviti za bolje uvide, ali tko zna kada...

ps - radnja se događa 1850-tih mislim, imamo i neku vrstu crvenih mundira haha
stinky Posted - 05/03/2019 : 19:09:12
Nisam fan crnačkih filmova. No, ovo nije loše. Ali nije to baš punokrvni ekploatacijski film (tim bolje), nego ima određenog kolebanja: bi li ozbiljno ili bi se i zezao. Možda i to kolebanje ruši ukupni dojam, ne znam. U svakom slučaju, nešto izmiče. On uzima istiniti događaj za podlogu, i sad je tu to što se tebi sviđa: ubacuje crnce junake, pa imamo i akcijski film, a ne biografski. Ali time događaj (a radi se o prilično velikom masakru, barem prema onim uputama na kraju) gubi na dramatičnosti. Nisam ja fan ni nekih patetičnih poruka, tek to je teško, uraditi snažan potresan film; možda zato i bolje da je išao na svojevrsnu akciju, no, kako izgleda, htio je igrati na dvije stolice i zadržati si i poziciju moralke (društvene higijenike). Nije mi to najuspjelije.
Film počne malo sporije, možda i predugo fali pravog ritma; onda krene mas histerija i bijelci podivljaju; tu dobivamo dinamiku i stvar postaje bolja; ali i to divljanje onda traje i traje, pa se gubi prava mjera.
Kada linčuju Vinga, a on obješen visi i živi, te se sam oslobodi omče - nemam pojma kako bih ovoga trena to okarakterizirao - tu imaš "eksploataciju", premda čitava stvar i nije mišljena parodično. I okej je scena i pretjerano.
Vrijedi gledati, teme linča, bjelačko-crnački odnosi, jug, rasizam, to mi jest zanimljivo - ali nije u rangu Mississippija, A Time to Kill ili Gran Torina koji nema crnce, ali se bavi temom međurasnih odnosa.
vukozec Posted - 05/03/2019 : 17:17:00
Davno sam ga gledao, pa ne znam bi li na ponovljeno gledanje ostavio jednak utisak. No sjećam se zašto mi je na prvo gledanje ostavio tako dobar dojam: zato jer je to antirasistički film ali u ruhu punokrvnog eksploatacijskog osvetničkog filma (vesterna). Redatelj je crnac, glavna uloga je najkulerskiji madafaka među crnim glumcima. Nema tu nikakvog suptilnog palamuđenja, nije to 12 godina ropstva i Amistad, već navijanje za Vinga stisnutih šaka da im se krvi napije, poput Clinta u High Plains Drifteru. Tako da je ta eksploatacijska jednostranost sa mene plus. Baš zbog te nesuptilnosti antirasistička poruka je efektnija, nego kad se krene sve ufino nešto objašnjavati.
stinky Posted - 05/03/2019 : 16:01:56
quote:
Originally posted by vukozec

Evo još jedan naslov koji, premda po strogoj definiciji nije, za mene je 100% vestern i to jedan od boljih od Unforgiven naovamo: Rosewood (1997, John Singleton).



Pogledao sam Rosewood. Svakako ide u vestern, no meni nije u ovoj kategoriji, kako kažeš "jedan od boljih". Solidno, ali ne više od toga.
Dosta jednostrano je to napravljeno, a čak su mi bolje uspjeli klanovci iz Mississippija, makar su naglašenije karikirani. Jon Voight je neki posrednik između bjelačkog i crnačkog svijeta, no dosta je mlak lik. 6,5/10.
cronos six Posted - 24/02/2019 : 23:13:51
film koji sam tri puta gledao!Open Range (2003)
stinky Posted - 23/02/2019 : 12:29:54
Nakon reda slabih, evo jednoga iz kategorije - "dobri".
THE EDGE (1997.) stavljam po liniji pustolovno-robinzonskih-survival filmova, i to usprkos ovome:

"Ante Peterlić, prvi hrvatski filmolog, isključio je Jeremiah Johnsona iz žanra vesterna jer je film „traperski, prvenstveno avanturistički, putopisni ili robinzonski“".

http://www.filmokaz.com/?p=349

Jeremiah Johnson svakako doživljavamo kao vestern, a isto tako Man in the Wlderness (1971.) ili u novijoj verziji The Revenant (2015.). Kako rekosmo, nije nam stalo do potpune čistoće, nego do široko shvaćenog vesterna. U tom smislu su filmovi koji su netom spomenuti čvrsto polazište.
Kada jednom imamo črvsto polazište, može se tražiti šire - varijacije na temu. The Edge je jedna izvedena tema: radnja se ne događa u "doba" Divljeg zapada, nego je prebačena u suvremenost. Time dobivamo da i survival filmovi mogu biti tip neovesterna.

Međutim, i ovdje treba biti oprezan, jer stvar nije riješena jednostavnom formulom - survival filmovi. Ne mogu svi survival filmovi ući u vestern. Npr. Alive (1993.) ili Gravity (2013.). Mora se kombinirati sa ostalim kriterijima. Kod filmova tipa Man in the Wilderness je lako, jer se tu uprizoruju doslovno traperi i čitav taj svijet koji mi zamišljamo kao Granicu. Iako nemamo klasične kauboje, imamo štošta drugo prepoznatljivo, takorekuć odomaćeno (pitanje je koliko je sam Zagor -ili slični stripovi- pridonio ovoj odomaćenosti trapera, preživljavanja u divljini itsl.). The Edge ima prepoznatljiv krajolik: šuma, rijeka, prigodne planine sa snježnim vrhuncima; ima i opasnost od divljih životinja. Borbe sa medvjedom su klasične za spomenute stripove, posebno Zagora (nedavno sam se podsjetio da je Ken Parker zagorovski sredio medvjeda). Medvjed, traperska koliba, stari lovac, pa i Indijanac koji se pojavljuje u nekoliko scena, sve to pridonosi da The Edge stavimo u našu široku listu vesterna.

Drugi jedan kriterij jest paralela sa sličnim filmovima, pa otuda "prepoznavanje podžanra". Na tom putu imamo slavni primjer - Dersu Uzala (1975.). Malo poznat pak je Mother Lode (1982.), koji nije toliko survival, ali jest robinzonski i u sličnom krajoliku kao The Edge.

I neću sada detaljno o svim pustolovno-robinzonskim-survival filmovima, dovoljan je ovaj mali uvod u temu: zašto The Edge stavljam u vestern.
Da ni ovdje situacija nije jednostavna, neka posluži primjer filmova The Naked Prey (1965.), kojega stavljam u listu vesterna i Neotpravlennoe pismo (1960.) za kojega nisam sasvim siguran (prije u kategoriju filmova sa vestern elementima). Zašto jedno, zašto drugo, detaljnije sada neću.

Na kraju, nisam pričao što je dobro u The Edge; možda nekom drugom prilikom raspravimo taj film, tko zna. Ovo su više bilješke za jednu opću teoriju vesterna, dakle za one koji se ozbiljnije zanimaju da i sami istražuju granice vesterna.
Mr. Bushido Posted - 23/02/2019 : 11:28:12
stinky Posted - 22/02/2019 : 11:11:45
Da prijavim još jednog iz kategorije - "slabi".
THUNDER II (Thunder Warrior II) je suprotni pol od Dirty Little Billyja, koji ima neke ozbiljne ambicije: Thunder II je esencijalni VHS uradak, osamdesete u svojim najluckastijim momentima. Zanimljivo da se ta dva pola dodiruju u rezultatu, oba su na pragu gledljivosti.

Postoji opasnost da se Thunder II uzme gikovski pa se nalazimo u onom poznatom "toliko loše da je dobro" stavu. Ima privlačnost to zezanje, ali ono promašuje jer zaboravlja da se ipak radi samo o zezanju, pa je pogrešno shvaćati samoga sebe u tom stavu ozbiljno. Thunder II je loš, to mora uvijek biti jasno pred očima.

Da se pogledati (onaj tko može gledati špagetije, može i ovo, jer to su isti slučajevi talijanskog poigravanja vestern šablonama, bez ikakvog "egzistencijalnog angažmana"), teško da može čak i zabaviti (ili?).

Thunder sa lasom protiv helikoptera, pomislio sam da će srušiti helikopter, a on je samo visio na užetu i tako se vozio vozio vozio. Te scene traju nekoliko minuta, Thunder visi na lasu zakačenom za helikopter i ovi nemam pojma što pokušavaju, otresti ga se tako da ga zalete u stijene ili što. Onda Thunder skoči u rijeku, ovi proglase da je gotov, standard. Naravno, Thinder se vraća i ponovo kao u prvom dijelu raznese grad. Šerif ga na kraju pušta, kao super mu je Thunder. Thunder sa ženom i prijateljem odlazi u autu, šerif ih pozdravi ---- onda se smrkne, uzme snajper i mi vidimo auto na nišanu. Šerif opali. To je kraj.

Jedan od najbizarnijih ikada, ovaj iznenadni preokret, tzv. otvoreni kraj. Što je motiviralo takav završetak, to su misterije talijanskog popa kojega smo jednom proglasili ultimativnim popom na svijetu.
stinky Posted - 18/02/2019 : 14:28:46
Ponovio sam DIRTY LITTLE BILLY (1972.). Film o kojemu mi se i ne da pisati, tj. ne bih ga spomenuo da nema jedna fusnota. Nisam sasvim siguran više gdje točno, moguće u knjizi kod Škrabala, uglavnom, ima tih lista najboljih vesterna u jednoj knjizi. I jedan od naših redatelja ili kritičara, ni to se ne sjećam više točno tko je u pitanju, stavio je na svoju listu među najbolje vesterne Dirty Little Billy. Meni je to enigma, ali tada nisam znao: neko vrijeme sam jurio da nađem taj film i prije par godina sam uspio pogledati. Odmah mi je bilo razočaranje, a sada sam ga ponovio da vidim i - ništa se nije promijenilo. Strašno dosadan film, sa pretenzijom kvazirealističnosti, opisuje rane dane Billyja the Kida, dok je ovaj još bio mali šonjo u jednom prljavom, blatnom gradiću u nastajanju. Tko želi "drugačije", ima to, ali ne i više od toga.

Ponovio sam i DEUS E O DIABO NA TERRA DO SOL (1964.), kad već ide sve, nek ide i to. Sličan slučaj kao Dirty Little, možda i mrvicu negledljivije. Tema je vraški privlačna, cangaceiro, kapetan Corrisco, Brazil između kršćanstva i zemljoposjednika, ali ovaj uradak ostaje praktički pokušaj. Tko je gledao Glaubera Rochu u najgorim izdanjima (Der Leone Have Sept Cabecas, O Dragao Da Maldade itd.), otprilike zna što može očekivati. Ovo je gledljivije, ali samo za entuzijaste. Iz nekog razloga, Glauber Rocha je priznat, čuven i svi ti epiteti; ovoga Deusa sam nabavio rano rano, tamo u mojim početnim danima istraživanja filma; kao, to je dobro. Ne dajte se smesti, ovo je daleko od dobrog, iako postoje određeni krugovi film-proučavatelja kod kojih ovo kotira - bit će da je stvar više u ljevičarenju, jer ovo ima te neke marksističke potencijale (ali ne da mi se ni razmišljati nešto dalje).

Ukratko, dva slaba nakon nekih sjajnih. Ujedno i dva bizarna, može i ta kvalifikacija.
stinky Posted - 16/02/2019 : 10:54:37
Moja veljača u vesternu:

1.2. In Pursuit of Honor, 1995.
4.2. Blowing Wild, 1953.
5.2. Thunder, 1983., Skins, 2002.
6.2. Cattle Annie and Little Britches, 1981.
7.2.-8.2. Kansas Raiders, 1950.
9.2. Frozen River, 2008.
11.2. Never Cry Wolf, 1983.
14.2. Day of the Evil Gun, 1968.
14.2.-15.2. Way of a Gaucho, 1952.
15.2. Lonely Are the Brave, 1962., Rambo: First Blood, 1982.

Ima svega, klasike, graničnih, antivesterna, neovesterna, građanskog rata, robinzonskih...

Neosporni pobjednik je LONELY ARE THE BRAVE (moje četvrto gledanje, mislim), ujedno jedan od utemeljitelja neovesterna. Film nostalgije, obavezan za sve bonelijevce. Sustav i progres protiv kauboja, sa moćnom završnom metaforom o zahodskim školjkama koje pregaze konja i kauboja - jedna od najjačih ideja uopće i efektno dovođenje u pitanje civilizacije koja maršira nezaustavljivo. Moguća paralela je No Country for Old Men sa trostranom podjelom likova kauboj - šerif (između novog i starog, progresa i tradicije) - psihopat (Bardem je u No Country dominantniji lik, ali i u Lonely Are the Brave ima zapažena uloga Georga Kennedyja kao psiho-policajca i kontrapunkta Kirku Douglasu). No Country na jedan način proizlazi iz Lonely, ali dublja sagledavanja za neku drugu priliku.

RAMBO je dobro znani kult, a meni je bilo stalo da ga provjerim: može li u vestern ili ne. I prema lokaciji, small-town priči, šerif i sustav protiv usamljenika, šuma, rudnik, traperske vještine - stavljam ga. Rambo se održao dan-danas; jedini gaf je završetak, tj. Ramboova "priča": nesnalaženje u modernom ili normalnom svijetu (po toj liniji je podudarno sa Lonely Are the Brave i sukladno: vestern tema), ali je to izvedeno u jednoj patetičnoj gesti kada Rambo pukne i jada se. To je pad, ali ipak je ostalo dosta jako da izdrži taj pad.

CATTLE ANNIE AND LITTLE BRITCHES je jedan od posljednjih velikih vesterna, sa ozbiljnom ekipom. U osamdesetima je Clint Eastwood još održavao velike vesterne, naravno tu je i Walter Hill, ali on nakon odličnih JAHAČA NA DUGE STAZE uglavnom mijenja narativ u neovestern ili se čak zadovoljava sa vestern elementima.
Tako da Cattle Annie ostaje zaista jedan od posljednjih. I on spada u veliku vestern temu koja se profilirala kako je vestern kao dominantni žanr zabavne produkcije zalazio - u temu nostalgije. Vrijeme outlawa sa starog Zapada prolazi, ali odnos prema svemu tome ostaje dvosmislen: progres donosi i boljitak, ali i automatizaciju, otuđenost, porobljenost u novim vidovima. Burt Lancaster kao posljednji outlaw starog kova ukazuje i na slobodu, pa i slobodu svijesti, jer on je kao outlaw slobodan i od slijepe vezanosti tradiciji, te prihvaća u bandu i praktički djevojčice. Ta međuigra između mačo banditizma i cura, starih vrijednosti i slobode jako je lijepo izvedena u ovom odličnom, ali čini mi se, nedovoljno poznatom filmu. Burt Lancaster je meni savršen u ulogama potentnih tipova, i baš zato što ima takvu pojavu, događa se nova vrijednost kada ga se snižava, smanjuje u mačoizmu (The Swimmer, Elmer Gantry, The Rainmaker itd. itd.). I ovdje on uspješno balansira između mačizma i degradacije (veliki outlaw ovisan o otome da ga neke šiparice spašavaju iz zatvora), a opet zadržava gard: cure ostavlja civilizaciji: popravnim domovima i uključivanju u društvo.
Obavezno gledati za sve ljubitelje vesterna.

Ugodno iznenađenje su mi bili filmovi koje sam po prvi puta gledao: DAY OF THE EVIL GUN i WAY OF A GAUCHO.
Evil Gun je pravi vestern sa Glennom Fordom i njegovim partnerom-suparnikom Arthurom Kennedyjem, sa nekim zanimljivim minijaturama (jedna takva vrhunska je sa vojnicima outlawima koji se pokušaju domoći vojničkih plaća koje su opet oteli Apači; ovi vojni otpadnici su likovi kakvi se često mogu sresti u Zagoru, u onim boljim izvedbama. jednu od zapaženijih uloga jednog takvog vojnog otpadnika igra Harry Dean Stanton).
Ideja ovoga vesterna je zanimljiva, jer se stvar vrti oko žene i kome će pripasti: mužu revolverašu koji je iznevjerio i otišao - pa se vratio (Glenn Ford) ili dobrohotnom susjedu koji je brže-bolje uskočio u cipele (ne zna se da li i postelju) muža (Arthur Kennedy). Iako dilema nije tako jasna, rješenje je...
Way of a Gaucho je također zanimljiv, jer premješta američku temu u Argentinu. I ponovo imamo temu nostalgije, tako da ova tema već otpočetka zapravo prožima žanr (a nešto slično je i Peterlić pisao o Fordu). No tu je rješenje još kanonsko: gaučo outlaw mora odstupiti da bi - nakon odsluženja pravedne kazne za banditizam - postao gaučo uklopljen u civilizaciju, u napredak. Zanimljivo je da kod Tourneurove izvedbe imamo suprotno rješenje nego kod Fora u Libertyju Valancu: ovdje političar-idealist-naprednjak podnosi žrtvu za spas kauboja-outlawa-gauča, dok je kod Forda obratno.

Thunder je nastao direkt iz Ramba; iako je to slab film, ima neke momente za ljubitelje.

Skins je vrijedan pažnje indijanski film, s određenim umjetničkim pretenzijama.

Kansas Raiders je također vrijedan pažnje, makar je to standardni B film. Ali tema banditizma, i kroz Jessea Jamesa i kroz Quantrilla, vrijedi. Auddie Murphy kao Jesse James (prije nego je postao Jesse James, znači rani dani u Quantrillovoj gerili).

Blowin Wild ima Garryja Coopera, ali me je razočarao.
In Pursuit of Honor sa Donom Johnsonom i konjima, gledljivo ali ništa više.
Frozen River bi dramu, ali ja ga ne svrstavam visoko, dok Never Cry Wolf sa robinzonsko angažiranom temom o vukovima također ne kotira visoko na mojoj ljestvici.

MSBlueberry Posted - 14/02/2019 : 21:59:46
quote:
Originally posted by vukozec

quote:
Originally posted by MSBlueberry


...uz promašen naziv ˝Prerija Časti˝ (radnja uopće nije u američkoj preriji)...



Da, tako je, jedan pravi dragulj među mnogobrojnim takvim "biserima".
Da je bilo "Rijeka časti" imalo bi još kakvog takvog smisla, ali di nađe preriju :D

Najstroža definicija vesterna je da je radnja smještena nakon rata, a prije 20. stoljeća. Dakle 1865.-1900. Znači, Dobar, loš, zao nije vestern. Ne samo da nema Indijanaca, nego je smješten usred Am. Građanskog rata. :)

Pa dobro sad ˝Dobar, Loš, Zao˝..., vic sa tim filmom je šta je Leone ukomponira sve da privuče što širu publiku, i pucačinu ˝svi na sve˝ sa gomilom mrtvih, i lov na zakopano blago (bjelačka opsesija sa Novim Svijetom, Eldorado itd.), i šta se meni potpuno sviđa Civil War da stavi šlag na epopeju glavnih junaka. Tako da, u pravu si 1865-1900, pravi film tog žanra je nakon rata i prije ˝proklete˝ civilizacije.
vice Posted - 13/02/2019 : 20:01:57
Noir po meni triba imat obaveznu dozu cinizma, osobnog sunovrata, moralnog preispitivanja, fatalnih žena, a sve to, po mogućnosti upakirano u krimi milje društva. Neo noir koketira sa većom slobodom. Noir mi je stoga bliži antiwesternu.
stinky Posted - 13/02/2019 : 19:23:54
Noir je obično gradski žanr, dok je vestern provincijski. Ovo je isto jako bitna odrednica, ma kako banalno zvučalo.
Naravno, neovestern sve to ispremiješa, zato i dolazimo do dilema.
Blood Simple ima i pogodnu lokaciju, ima i šešir (haha), šerifa, ima i "izvan zakona". Ali sve to nekako u nedovoljnoj ili nedovoljno intenzivnoj mjeri. Nije tu čista outlaw situacija, previše se i psihologizira. To sve preteže da on ostaje film s vestern elementima (ne u smislu noira kao nastavka vesterna, kako kažeš, nego baš ima konkretnih elemenata koji ga čine jednim kandidatom).

Noir uzima u obzir 'civilizacijsku' dimenziju, tj. socijalnu razuđenost koju junak NE MOŽE savladati svojim snagama: nitko nije toliki junak da može apsorbirati čitav svijet, kaže noir. Zato tu policija itd. predstavlja društvene snage koje su NADMOĆNE junaku.
Vestern ovo transcendira i junak MOŽE biti nadmoćan svemu, čitavoj društvenoj strukturi. U klasičnom je ova stvar i jasna, jer se upravo i radi o konstituiranju zajednice, te junak to svojom herojskom akcijom omogućava uspostavu normi (i to kroz onu etičku dimenziju o kojoj se gore priča i to vrlo jasno, crno-bijelo).
Hell or High Water, iako je sad složeniji slučaj (ovo složeniji ne shvatiti da je i superiornije starim crno-bijelim izvedbama, jer ono najbolje od vesterna čini dosta tih klasičnih), zadržava tu nadmoćnost junaka, bez obzira na sve; i u novim, modernim, visokocivilizacijskim uvjetima junak može prevariti sistem, štoviše, pokazati da je on etički ispravan, a ne društveni poredak. Noir se ne bavi etičkom sferom, on može biti nihilističan čak, kako kažeš.
vukozec Posted - 13/02/2019 : 18:56:40
quote:
Originally posted by stinky

film s vestern elementima - to bi isto bilo svrsishodno popisati, jer može u paraleli sa "široko shvaćenim vesternom" ukazivati na granicu



Preobimno bi to bilo, tko bi sve to pobrojao.

Blood simple je tribute noiru i onoliko je vestern koliko je svaki noir vestern. A noir jest svojevrsni američki nastavak vesterna.

Ova druga dva su također primjerci neonoira, a naravno imaju još jače izražen vestern element zbog mjesta radnje i pejsaža.

Ono što bi vjerojatno bila glavna razlika, jest što je noir puno ciničniji žanr od izvornog vesterna. U noiru je često pozadinska radnja civilizacijski napredak, dolazak novog doba, kao i u vesternu, no noir nam otkriva dekadenciju iza tog napretka, dok klasični vestern promovira pobjedu temeljnih vrijednosti. Čak i ovaj noviji, tzv. revizionistički nije toliko dekadentan kao noir: i u Nepomirljivima obitelj, odanost, prijateljstvo na kraju pobjeđuju korumpiranog gradonačelnika.

Ps: Tyler Cross, strip, pogađa taj vestern-noir.

forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.25 seconds. Snitz Forums 2000