| T O P I C R E V I E W |
| Raymond |
Posted - 06/04/2013 : 15:45:28
Procitao sam Rabinov Macak na engleskom (dvije knjige koje objavljuju 5 or Fr albuma..trebali su ovo u inetgralu ali ok) i velika preporuka..stvarno sam iznenadjen kako mi prija ovaj Sfar, pisanje i crtanje..(na videima sam vidio da crta na formatu manje od A4 slicno a5 ili malo vece)..i vidio sam na americkom firstsecond izdavac sajtu da je slao skenove izgleda kad je crta Klezmer price koje nisu izdate od tog izdavaca ali siguran sam da oni cekaju ili su cekali da nacrta dvije tri price jer oni vole da izdaju vise orig Fr albuma u jednoj knjigi pa se nadam da ce i ta knjiga (2 integral od njih) ugledati svjetlo ..to bi isto bilo ok u integralcic |
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| Peyo |
Posted - 01/01/2022 : 11:04:29
To i mene zanima iako na bedetheque.com vidim da su niske ocjene za nastavke. |
| SenG |
Posted - 01/01/2022 : 04:36:43
Vidim da je u zadnjih 7 godina izašlo još 6 nastavaka Rabinovog mačka nakon prvih 5 koje je izdao Bookglobe - hoćemo li dočekati i njih u nekom integralu? |
| Mord |
Posted - 11/09/2014 : 20:11:42
Kao losem poznavatelju religije, filozofije i zidovstva ovaj strip mi je nakon odlicnog pocetka vec negdje na polovici postao dosadan. Citajuci dalje vidim da ima neke dubine iza toga, ali jednostavno je tesko povezivati stvari o kojima inace ne razmisljas i o kojima ne posjedujes nikakvo znanje. S druge strane strip nema neku cvrstu pricu kao podlogu ispod toga pa da te osnovna prica drzi zainteresiranim a od ostaloga uzmes mali dio koji ti je jasan. Mislim da sam slican problem imao i sa Jodorowskim. |
| DeeCay |
Posted - 15/03/2014 : 00:09:44
Razgovori ugodni u Rabinovom mačku
by Željac Porobija
Osvrt na Sfarovog Rabinovog mačka, stripovsko remek-djelce u kojem se susreće religiozno, filozofsko, kritičko i pruža se dobar pogled na bogatu židovsku kulturu. Da ne dužim, prepuštam riječ Željku (a on se prepustio Rabinovom mačku)...
 |
| vukozec |
Posted - 15/12/2013 : 13:12:54
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Jergović u Jutarnjem:
Miljenko po običaju depresivno, da se poželiš baciti sa mosta, a ne pročitati strip... |
| Deers |
Posted - 10/12/2013 : 19:08:29
Krivo si me shvatio, mislio sam na činjenicu što je mačak da se ponaša u nekim trenucima previše pseće, znači nesebično i privrženo gospodaru. A i to sam rekao u šali. |
| mamlaz |
Posted - 10/12/2013 : 17:18:24
sto rabin nema palestinskog macka pa da vidimo razmisljanja o toj temi:) |
| mamlaz |
Posted - 10/12/2013 : 17:17:22
quote:
Originally posted by Deers
Odličan strip! Mačak je malo nerealno prikazan, previše privržen i ne iskazuje želju za svjetskom dominacijom 
neke dogme se ipak ne smije dirati:( |
| Deers |
Posted - 10/12/2013 : 16:39:54
Odličan strip! Mačak je malo nerealno prikazan, previše privržen i ne iskazuje želju za svjetskom dominacijom |
| Johnny Difool |
Posted - 07/12/2013 : 17:59:25
Jergović u Jutarnjem:
JERGOVIĆ O 'RABINOVOM MAČKU' Lijep crtani roman o identitetu i o rabinu koji je pričao s Bogom i sumnjao u vjeru
Autor: Miljenko Jergović
Objavljeno: prije 1 min
Rabin je imao mačka. Živjeli su u alžirskome gradu Oranu, a rabin je, kako i treba biti, bio vrlo zabrinut stariji čovjek. I bio je udovac, s kćerkom neobične, raskošne ljepote, imena Zlabija. Ona je rabina činila još zabrinutijim, jer ju je trebalo udati. Zlabija je voljela mačka, i mačak je volio nju.
Imali su i papagaja. Grozna i brbljava ptičurina, dosadna kao što dosadni mogu biti samo papagaji. I mačak što će, nego sačeka zgodnu priliku, i pojede papagaja. Kako ga je progutao, tako je dobio dar govora. Taj događaj sasvim je izmijenio rabinov život, mačak je ušao s njime u ozbiljne teološke rasprave, zahtijevao je da mu rabin priredi bar micvu, ali mačci ne mogu imati bar micvu, mačke nisu Židovi, kako nisu, ja sam Židov, raspravljali su, tako njih dvojica, sve dok mačak nije izgubio dar govora. Kako ga je izgubio?
Tako što je njegov gospodar morao polagati ispit iz francuskog jezika, da bi mogao ostati rabin u Oranu, a nije imao pojma, jer bio je on jedan prilično neobrazovani i vrlo zabrinuti rabin, pobožan onoliko koliko dobar rabin i treba biti - nipošto preko te mjere! - i onda je mačak uplašeno krenuo zazivati Božje ime, činiti ono što Židovu nije dopušteno. Ponavljao je: Adonaj, Adonaj, Adonaj... I dozlogrdio je Bogu, pa mu je on oduzeo dar govora i pustio ga da nemušto mijauče. Ali rabin je položio ispit iz francuskog jezika...
Ne volim kad mi prepričavaju knjige koje bih trebao pročitati, najmrži su mi oni književni kritičari koji se ne mogu suzdržati od izlaganja cjelokupnog sadržaja romana, ali u ovom slučaju sam se jedva zaustavio, jer bih i sam najradije išao od sličice do sličice, od epizode do epizode, i nanovo pripovijedao ono što je na genijalan način ispripovijedano u strip albumu ili u crtanom romanu Joanna Sfara “Rabinov mačak” (izdanje Booklobe, Zagreb 2013, prijevod s francuskog i lektura Jelena Bulić i Darko Macan).
Ne bih se opravdavao, ali mogu objasniti tu naglo probuđenu strast: “Rabinov mačak” je genijalni narativni, režijski i crtački spoj bajke i dokumentarnog realizma, židovskoga, sefardskog života početkom dvadesetog stoljeća, i posve lude imaginacije. Bajka se slušaču i čitaču zavuče pod jezik, obuzme ga i zakovitla tako da je ima potrebe stalno prepričavati, onako kako ju je upamtio i transformirao u svom vlastitom doživljaju.
Bajke su, to doista vjerujem, ozbiljniji poticaj za rađanje djece od svakoga nagona za razmnožavanjem i biološkog sata kojim biva najavljeno vrijeme za prokreaciju. Ako bi mi i zbog čega moglo biti krivo što ovom ružnom svijetu neću ostaviti potomstva, to je zbog tih dvadesetak bajki koje pamtim i koje ostaju neispričane onima koji bi ih najbolje mogli razumjeti.
A luđih od židovskih bajki nema, ni mahnitije imaginacije, koja će od prosječnoga pripovjedača učiniti virtuoza i čudotvorca: svi jevrejski violinisti virtuozni su, svim jevrejskim piscima u tekstu se događaju čuda iz bajki. Od Singera do Bellowa, od Samokovlije i Aleichema do Đorđa Lebovića i Aleksandra Tišme, njihov je dar čudesa, kao što je crnački dar ritma. Treba od njih krasti i otimati, koliko god se više može, i koliko god nam dar čitanja, dar divljenja i dar gledanja dopuštaju. Pred “Rabinovim mačkom” čitatelj je u iskušenju da otme i prisvoji cijeli jedan svijet, raskošan, tragičan i duhovit.
Joann Sfar (1971.) hiperaktivni je francuski strip crtač i filmski redatelj. Radi mnogo, i svašta - uključujući i komercijalne, zabavne kiosk stripove, ali važan dio njegova stvaralaštva, onaj koji je umjetnički ambiciozniji, posvećen je razradi identitetskih tema. Sfar se rodio od oca Sefarda, sjevernoafričkog Židova, i majke ukrajinske Aškenaskinje.
Kroz njegovu imaginaciju i izvanredan likovni dar biva to nevjerojatno bogata i plodonosna kombinacija. Način na koji Sfar u “Rabinovom mačku” rekonstruira dijelove svoga identiteta neusporediv je, jer spaja različite i teško spojive stilske i žanrovske elemente. Onaj tko bi tako htio, mogao bi “Rabinovog mačka” čitati kao intelektualno-avanturistički strip, čak i kao zabavnu grafičku literaturu iz aerodromskih čekaonica, ali, istovremeno, malo bi se danas našlo tako ozbiljnih i tradicionalno postuliranih identitetskih romana kao što je ovaj.
O skoro već iščezlom svijetu alžirskih i sjevernoafričkih Sefarda Joann Sfar pripovijeda kroz priču o rabinu i njegovom mačku, ali u njoj su sadržane povijesne, kulturološke i političke činjenice epohe, ona pripovijeda o antisemitizmu i o suživotu (da upotrijebimo i tu ubijenu bosansku riječ), i o svemu onom što je činilo društveni i životni okvir jednog svijeta. Njegov crtež ekspresivnošću karaktera likova podsjeća na Huga Pratta, dokumentarističan je kao u Willa Eisnera, Sfar je sklon (istina ne u “Rabinovom mačku”) likovnim citatima Marca Chagalla... Ovo je zaista veliki roman, nevjerojatne slojevitosti...
Židovski je humor, kao i svaki drugi urbani, intelektualni, oduhovljeni humor, izrazito autorefleksivan, autoironičan i blasfemičan. Između izrazite ceremonijalnosti tradicijskoga židovstva, koje kao ni islam nije samo vjera, nego je i dugi spisak uputa za svakodnevni život i za svaku zamislivu životnu okolnost (o kojoj biste se svakako trebali posavjetovati sa svojim rabinom), i bliske sumnje, blasfemije i otvorenog bezbožništva, neusporedivo je manje koraka, barem u umjetnosti, nego između kršćanske religioznosti i kršćanskoga ateizma. Nije sad važno zašto je tako, u doktrinarnom, povijesnom i društvenom smislu, ali ta bliskost vjere i nevjere, molitve i ruganja, moćno je umjetničko sredstvo, kojim se služe i Joseph Roth i Joann Sfar, i Art Spiegelman i Danilo Kiš.
Evo jedne čudesne rabinove propovijedi Sfarovog stripa: Moraj verabotai, dragi prijatelji, upoznao sam jednoga Židova koji je uvijek jeo svinjetinu. A na šabat je pušio. I nikad se nije molio. Kahal Hakadoš, pogledao sam ga i pomislio: Ti ne štuješ Toru koja daje upute za življenje.
Ti to ne znaš, ali moraš biti manje sretan nego ja. Dobro sam ga promotrio, i ne vjerujem da je živio lošije od mene. Dakle, prijatelji, ako je moguće biti sretan bez poštivanja Tore, zašto se zamarati primjenom tolikih zapovijedi koje nam tako kompliciraju život? Na te njegove riječi ljudi u hramu su se počeli smijati i dobacivati mu: Hajde, Abrahame, reci nam zašto, čekamo te. On ih je samo gledao, i slegnuo ramenima: Pa i ne znam zašto. Abrahame, je li se ti to nama rugaš, pobunili su se, hoćeš li završiti tu svoju propovijed, iskali su poantu, što je s ovim rabinom, vikali su jedni, lud je, eto što, odgovarali su drugi.
On ih je smirio: Hajmo izreći kiduš jer, ako zakasnite na večeru, vaše će me žene ukoriti... Jom Hašiši vajehulu hašamajim vehaarec vehol cevaam... I tu je kraj propovijedi, i kraj jedne epizode iz “Rabinovog mačka”. Ruga li se to, možda, Joann Sfar židovskim pobožnostima? Nipošto, on upravo ovom scenom pokazuje koliko je duboko religiozan bio njegov rabin. I koliko je njegova vjera iznad i izvan razumski postavljenih činjenica o ovome svijetu, i o sreći i nesreći u njemu.
Vijest o “Rabinovom mačku”, a onda i dva albuma s engleskim titlovima, stigla su do mene davno, prije četiri-pet godina, zahvaljujući prijatelju i stripadžiji Vladi Šagadinu. Njemu sam, u znak zahvalnosti, ali i kao svojevrsni narativni komentar, posvetio priču “Rabinova mačka”, objavljenu u knjizi “Mačka, čovjek, pas” (Rende, Beograd 2012). Zahvaljujući Nebojši Radiću, uredniku Bookglobea, “Rabinov mačak” je konačno stigao i u Hrvatsku, kao malo kulturno, likovno i književno čudo. Dogodilo se to u zla doba, kada je Hrvatska bila kao nožem podijeljena između mržnje i straha.
Jedni su mrzili, jer ih je bilo više, i mržnja im je davala nadljudsku snagu, a drugi su premirali od straha. Na neki način, boljeg vremena za ovakve knjige nema. “Rabinov mačak”, naime, govori o narodu čija je povijest protekla u strahu i u pokušajima da utekne mržnji. Iz straha je nastala velika umjetnost, strahom se oštrio dar njezinog prepoznavanja. Vječna priča o Židovima i o onima koji se tako osjećaju.
|
| karven |
Posted - 09/11/2013 : 17:16:43
quote:
Originally posted by Markos
quote:
Originally posted by karven
Skoro 300 kuna naspram DW koji će iznositi ne više od 150, hmmmmmmm. Agonija izbora, što bi rekao stari dobri kapetan Blackadder!
otkad je to 217 skoro 300?
Ajde ajde, 'si bre sitničar, permutovao sam na 271 |
| jaki |
Posted - 09/11/2013 : 15:34:34
quote:
Originally posted by Markos
otkad je to 217 skoro 300?
Pa skoro je.Fali sitnica od 83 kune |
| Mr. Bushido |
Posted - 09/11/2013 : 14:36:39
quote:
Originally posted by vronski 2
Sfar je autor Malog princa kojeg je pre par godina objavio VČ?
Da, i koautor serijala Tvrđa. |
| Markos |
Posted - 09/11/2013 : 14:35:07
quote:
Originally posted by karven
Skoro 300 kuna naspram DW koji će iznositi ne više od 150, hmmmmmmm. Agonija izbora, što bi rekao stari dobri kapetan Blackadder!
otkad je to 217 skoro 300? |
| vronski 2 |
Posted - 09/11/2013 : 14:31:35
Sfar je autor Malog princa kojeg je pre par godina objavio VČ? |
| karven |
Posted - 09/11/2013 : 13:17:49
Skoro 300 kuna naspram DW koji će iznositi ne više od 150, hmmmmmmm. Agonija izbora, što bi rekao stari dobri kapetan Blackadder! |
| Raymond |
Posted - 09/11/2013 : 09:09:37
Svaka cast Bookglobe-u...integral...ovo se uzima. |
| split85 |
Posted - 08/11/2013 : 17:35:11
Da. Svih 5 albuma.
http://www.bedetheque.com/serie-2313-BD-Chat-du-Rabbin.html |
| byoman |
Posted - 08/11/2013 : 17:32:44
ovo je omnibus, svih 5 albuma? |
| Mr. Bushido |
Posted - 08/11/2013 : 17:07:41
http://www.stripovi.hr/detalji_proizvoda.b4cc1453e7d74cd7bdf4062a1c20932c.rabinov-macak.aspx
 |
| zorglub |
Posted - 31/05/2013 : 14:14:32
Lepo. Daj još neku insajdersku informaciju. :)
Baš sam pre neki dan skinuo sken prvog albuma. Na "prelistavanje" fino izgleda.
Edit: Video i sam šta se još sprema na DW-u. |
| anto |
Posted - 29/05/2013 : 21:31:32
DW radi integral za sajam knjiga. |
| Peyo |
Posted - 06/04/2013 : 23:37:41
Obje knjige na engleskom su mi bile izvrsne.
Prva je provokativnija zbog odnosa prema religiji, dok je druga otkačenija.
|
| Johnny Difool |
Posted - 06/04/2013 : 20:18:16
Ovaj Sfarov strip nisam čitao, ali sam gledao njegov odličan istoimeni crtić napravljen prema stripu.
Izvrsna, s jedne strane subverzivna i cinična, a s druge dobrodušna i vrlo altruistična zafrkancija na sve i svašta, od ortodoksnog židovstva i rasizma preko praznovjerja općenito do nacionalizma, položaja žena u Izraelu i koječega još.
Cinični brbljavi mačak je genijalan.
Evo samo djelić:
|
| Raymond |
Posted - 06/04/2013 : 19:19:26
Stvarno dobar autor a ima na engleskome za pre-narudzbu neka Pascin knjiga od nikad cuo izdavaca
http://www.amazon.com/Pascin-Joann-Sfar/dp/0984681477/ref=sr_1_3?ie=UTF8&qid=1365268533&sr=8-3&keywords=sfar+pascin |
|
|
