forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 Stripovi
 Stripovi
 Slovenski strip

Note: You must be registered in order to post a reply.
To register, click here. Registration is FREE!

Screensize:
UserName:
Password:
Format Mode:
Format: BoldItalicizedUnderlineStrikethrough Align LeftCenteredAlign Right Horizontal Rule Insert HyperlinkInsert EmailYoutubeInsert Image Insert CodeInsert QuoteInsert List
   
Message:

Smilies
Angry [:(!] Approve [^] Big Smile [:D] Black Eye [B)]
Blush [:I] Clown [:o)] Cool [8D] Dead [xx(]
Disapprove [V] Eight Ball [8] Evil [}:)] Facepalm [facepalm]
Hail [hail] Kisses [:X] LOL [lol] Mister No [mrno]
Pirat [pirat] Question [?] Sad [:(] Shock [:O]
Shy [8)] Sleepy [|)] Smile [:)] Tongue [:P]
Wink [;)] Zagor! [zagor]    

   -  HTML is OFF | Forum Code is ON
Check here to include your profile signature.
    

T O P I C    R E V I E W
Torghal Posted - 09/12/2013 : 22:33:47
Nabavia sam prije par dane nekoliko Qstripova koje nisam ima i u njima sam naletia na dva slovenska strip autora koja su me odusevila,Zorana Smiljanica i Iztoka Sitara.Zanima me da li je jos nesto od njih dvojice objavljeno na hrvatskom ili srpskom i postoji li jos koji slovenski autor na kojeg bi tribalo obratit pozornost?Ne racunajuci naravno Tomaza Lavrica,njegovo sve san vec procita.
25   L A T E S T    R E P L I E S    (Newest First)
Deers Posted - 25/02/2024 : 00:18:19
Hvalevrijedna ideja
Vlaadisha Posted - 24/02/2024 : 18:17:47
zakon, hvala puno taj most je simbol grada, zajedno sa vilom dole desno, koja je ruina decenijama. kad se obogatim od crtanja, kupicu je umesto jahte i napraviti muzej stripa
Deers Posted - 24/02/2024 : 09:30:31
Da

Vlaadisha Posted - 24/02/2024 : 01:17:29
quote:
Originally posted by Deers

Nikolić
most na suvom možda?

Deers Posted - 23/02/2024 : 23:51:25

Turbo pekmez marmelada pontonski mostovi
Razni autori

Strip albumčić naslovljen kao Mala antologija turbo folka predstavlja kratke jednostranične stripove raznih autora na temu stihova pjesama turbo folka nastalih kao produkt radionice održane 2006. godine. Istinski sirovi tour de force stripa, taman toliko dugački i raznovrsni da bude zanimljivo.


Mostovi magazin
Ciril Horjak i Gašper Rus

Iste godine Stripburger izbacuje i knjižicu kao nulti broj, odnosno uvod u Horjakovu trilogiju Mostovi. Osim prikaza putovanja po Srbiji koje slijedi u stripovima, sadrži i kratku uvodnu priču o čarobnoj olovci dopadljivog i jasnog, Rusovog, ako se ne varam, crteža


Mostovi
Dr. Horowitz (Ciril Horjak), Gašper Rus i Iztok Lovrić
Gostuje. Mr. Stocca

Prvi dio albuma se bavi detaljnijim prepričavanjem priče o čarobnoj olovci sa Cirilovom majkom na Ravnama. Nakon toga kreće naizgled nepovezana priča u kojoj ide Ciril na more sa svojim prijateljem Mišimom (inače tajnim agentom) da bi ga na tom putu presreo poziv Mišimovih šefova za hitnom intervencijom. Naime, u Srbiji je usred ljeta pao visok snijeg a sumnja se na utjecaj neprirodnih sila. Tada se Mišima teleportira zajedno sa Cirilom u jedan Yugić u Varvarin gdje Cirili ima poznanika još iz školskih dana. Tada kreće avantura povezna sa karikiranim špijunskim trilerom i pretumbanje uspomenama na svojevrsnom stripu ceste koji funkcionira i kao posveta djetinjstvu i mostovima. Mostovima koji bi trebali spajati.
Strip unutar stripa kojeg je radio Mr. Stocca (Milan Pavlović) je predivna minijatura i odlično se nadovezuje na priču o simbolici mostova.
Crtež je dosta grublji od najavnog broja. Neuredniji i skiciozniji. Tome vjerujem naviše doprinosi Horjakov tuš koji je dosta neukroćen. Osim križanja linija i raznih šrafura, kaotičnosti doprinosi i sivi raster koji također često izgleda van pasera. Ipak, usprkos svemu tome, priča je tečna, a crtež u služni pripovijedanja. Zabavna i zanimljiva priča, skoro kao neki tok misli, ali za zaigranim dječjim tvistom.


Mostovi 2
Dr. Horowitz (Ciril Horjak), Gašper Rus i Iztok Lovrić
Gostuju: Miroslav Lazendić, Vladan Nikolić i Wostok

Putovanje se nastavlja, uz pomoć od strane Milosave, babe-agentice bez podlaktica, uspješno po putu rješavaju most po most. Put ih tako vodi od Beograda, Zemuna, Novog Sada pa sve to Zrenjanina i Vrščca. Ipak, čini se da Srbiju ne mori samo snijeg, slova tajanstveno nestaju kao i dobri i nezavisni poslovi za naše prijatelje crtače.
Možda sam krvio okarakterizirao ovaj strip, ovo je strip ceste ali i omaž Horjaku dragim kolegama strip autorima. Kroz njihove stripove o mostovima i razgovore s njima secira društvo i okolinu i govori o njegovim željama, strahovima i realnosti. Jako puno zanimljivih slojeva ima ovaj naoko jednostavan strip. U gostujućem stripu Miroslava Lazendića imamo strip, u stripu, u strip časopisu u stripu (ako sam dobro pobrojao). Kod Nikolića, iako prelomljen četiri stranice na jednu, strip je crnohumorni vrhunac ovog albuma. Wostok s treće strane u svojoj maniri anarho pjesnika povezuje Vršac s Afrikom. Sve redom zanimljivi radovi.
Crtež glavne priče je sličan prethodnom albumu s tim da je malo čišći. Da li sam se naviknuo na njega ili je to stvarno tako ne znam. Strip završava s cliffhangerom pa me zanima da li postoji taj treći dio trilogije? Zna li tko?
Deers Posted - 17/07/2023 : 13:59:00


Črni plamen: Požig Narodnega doma v Trstu

Ivan i Zoran Smiljanić

Još jedan povijesni strip Zorana Smiljanića. Ovaj put se Smiljanić(i) bave događajem od 13. srpanja 1920. godine kad su skvadristi uz svesrdnu pomoć vlasti i kraljevske vojske spalili narodni dom u Trstu, koji je dugo godina bio trn u oku djelu talijanske većine. U sklopu doma je tada djelovao hotel, kavana, knjižnica, banka i štedionica kao i razna slavenske društva.
Naravnao, strip se ne bavi samo tim događajem već ga pokušava staviti u kontekst vremena i prostora. Trst je početkom dvadesetog stoljeća jedan multikulturalni grad na razmeđi talijanske, slovenske i njemačke kulture. Tada, pod vlašću Hasburgovaca i u vrijeme probuđene talijanske ali i buđenja slavenske nacionalne svijesti i zahtjeva manjina, dolazi do prvih razmirica i superpozicije prednosti jedne nacije pred drugom.
Smiljanić ima iskustva u pripovijedanju povijesti, kako kaže Ivan u pogovoru, i to čak jako uspješan iskustva. Uspijeva prenijeti veliku količinu informacija ali nikad tako da zaguši čitanje. Uvijek uspije izvući neki trik iz rukava. Tako i ovdje imamo stranice sa velikom količinom teksta da bi na sljedećoj tabli bila gotovo nijema scena, ili ozbiljnost table prebija sa nekim karikaturnim crtežom koji opisuje važne trenutne povijesne događaje.
Za bolje shvaćanje konteksta prostora i vremena iznutra, koristi likove Josipa i Giuseppea, dvojce vršnjaka, po rođenju Slovenca i Hrvata a po opredjeljenju Apaša. Nerazdvojne prijatelje koje će povijesni događaju silom smjestiti na suprotne strane nišana. Od povijesnih događaja tu su naravno prvi svjetski rat i rađanje fašizma gdje je tu tim događajima Trst. Likove tako koristi kao nositelje radnje koja pokreće strip da se ne bi svelo samo na nabrajanje, ili boje reći, interpretaciju činjenica iz povijesnih izvora već da bi se vidjela i primjena određenih odluka na lokalno stanovništvo.
Možda najvažnije od svega, strip je zanimljiv, nikad dosadan osim možda za nekog tko je više upućen u same događaje.
Smiljanićev crtež je ovdje nešto slobodnije nego u Plečniku, mada je i dalje to njegov prepoznatljiv crtež sa možda nešto manje grafičke ekstravagancije. Posebno mi se svidjela i arhitektura i kako je prikazao Trst.
Deers Posted - 08/07/2023 : 16:30:29


Dnevnik Ane Tank
Iztok Sitar

Prvi susret s Sitarovim stripovima bio mi je kroz insert iz njegovog stripa Glave u Q stripu. Tada me više privukao sa svojim pripovijedanjem nego sa samim crtežom iako je i crtež bio sve samo ne običan. Vremenom, sam se sve više i više vraća tom stripu i sve više pažnje pridavao njegovom crtežu dok me nije potpuno uvukao u crnilo njegove debele masne linije. I tu mi je lijepo.
Njegov crtež je poput Rorschachove mrlje u kojoj iščitavamo, osim onog oko nas, i ono u nama. Čak i ako smo potpuno prazni, nećemo biti zakinuti za mrlje, jer će nam ih on tako lijepo i tako jasno iscrtati za nas, da ćemo teško ostati ravnodušni. Nakon čitanja Sitara, nitko ne ostaje čist. Čovjek, isto tako voli i šokirati, i to često. Nikad taj šok nije sam sebi svrhom već je uvijek u službi priče, ma makar izvitoperio priču da se tome prilagodi.
Sada, kakav je Dnevnik? Kako što ga u predgovoru (koji bi trebao biti pogovor) citira a Đukanović, ovaj strip se bavi malo veselijom temom, ovaj je o narkomanima. Osobno, iako nije krivo, mislim da nije to ni najtočniji opis - strip je to, prvenstveno, o odrastanju.
Strip je pseudodnevnik jedne narkomanke, Ane, koju autor kratko upoznaje. Kao takav je pripovjedan iz prvog lica dotične osobe. Kroz njezino pripovjednija, upoznajemo njezin život, praktično od rođenja, kroz adolescenciju, do pada u narkomansku ovisnost pa sve do… pa, do kraja dnevnika. Kroz nepotpune opise, najvjerojatnije jer su uvjetovani time da su to impresije djeteta, saznajemo da je Ana rođena u jednoj naizgled običnoj ali na svoj način i disfunkcionalnoj obitelji. Odsutan otac, gojazna zaštitnička majka i razmaženo dijete su temelj na kojem je postavljena cijela predstava. Nije to jedino krivo za to kamo će nas sve priča odvesti ali svakako igraju veliku ulogu. Prije toga pratimo njezin razvoj, odrastanje, prve ljubavi, prva buntovništva, susret sa smrti, prvi poljubac, prvi seks, prvi šut… opet brzam. Teško je zapravo odvojiti jedno i drugo, Sitar o odrastanju priča sa takvom živošću i autentičnošću (barem ja to tako doživljavam) da se taj isti osjećaj proteže i na temu ovisnosti. Nmea klapne, nema prekida. Čak mislim da više briljira u ovim prvim elementima. Kad se zna da autor i brojnih tinejdžerskih i dječjih stripova nije to ni čudno.
Šokantni dijelovi u ovom stripu možda i nisu uobičajeno eksplicitni. Lakoća kojom se upadne u ralje ovisnosti, kriziranje, razočarenje i triježnjenje, šokantno kako lako čovjek upadne u zamku. Na kraju, najeksplicitniji dio u samom finalu se izobličava u crnu grotesku.
Zaboravio sam napomenuti, ovaj strip je rađen u boji. Meni su Sitarovi akvareli vrhunski. Uspijeva gotovo nemoguće, table naizgled nejasno šarene uspijeva naracijom prikovati oko na crtež i stvara efekt kao da ti netko digne koprenu sa očiju i odjednom je sve jasno i sve na svojem mjestu.
Od nedostataka, mogu spomenuti samo pomalo linearnu naraciju same priče i par nezgodnih postavki table gdje možda oko ide na krvi kadar ili krivi oblačić.
Sitara ima premalo u prijevodu, mislim da njegove priče, iako često pričaju izravno o slovenskom društvu, imaju puno toga za reći i o našem društvu.
Sad kad nema Brecelja, Sitar je posljednji partizan slovenske kulture.
Ovaj strip sam čitao u Omnibusovom izdanju koje je bez obzira na meke korice i manji format, vrhunski izrađeno sa bogatim pogovorom i nekoliko skica i ilustracija.


Deers Posted - 25/06/2023 : 11:10:47


Marjan Amalietti: Strip album I.

Marjan Amalietti

Najavljen kao prvi od serije strip albuma koji je trebao pokriti strip stvaralaštvo Marjana Amaliettija, ova knjiga sadrži njegove erotske stripove, kako navodi predgovor. Da li je to baš tako?
Stripove u ovom albumu bih više svrstao u žanrovske i to eksploatacijske stripove više nego erotske. U prve dvije priče erotika je najviše i nekom voajerskom kutu kamere ili nešto sitno golotinje. Treći strip ima toga nešto više. Bez obzira na to, stripovi nisu loši.
Amalietti je možda najpoznatiji čitateljima van Slovenije po tome što je bio posljednji dobitnik Poletove nagrade za strip u bivšoj Jugoslaviji.

Kora in Dora

Strip prati dvije naslovne heroine (i njihovu nespomenutu crnu pomoćnicu madam Florinu) dok kao privatne istražiteljice rade na slučaju otmice prestolonasljednice jednog bogataša. Stvar, kako to obično biva, nisu tako čiste kao na prvi pogled osim u slučaju same priče koja poštuje sve smjernice žanra. Usprkos tome, autor si uzima vremena da sve polako ispriča nikud ne žureći i ne preskakujući u priči. Radi se o dobrom pripovijedanju pa nema osjećaja da je strip predugačak. Crtež s druge strane je dosta neobičan. Autor koristi dosta grubih šrafura za sjene i teksture, a kako mu je stil više stiliziran daje dojam nekog underground stripa. De znam da li je do reprodukcije ili su originali takvi, crtež ima dosta teške linije koje se spajaju, kao da se radi o loše uvećanoj fotokopiji.

Pet očetov Neninega otroka

Ovo je strip koji je dobio Poletovu nagradu. Radi se o klasičnoj "rape & revenge" priči sa malo antiklimatičnim krajem i nešto eksplicite muške golotinje.
Nenu i Maru napadnu i siluju banda motorista. Kao posljedica toga Nena ostane trudna a Mara izgubi oko te se odluče uzeti pravdu u svoje ruke te se osvetiti nakon što se dijete rodi. Kraj u kojem banda sama sebe dokrajči možda je antiklimatičan ali smisleno prati priču.
Crtež je u ovom strip nešto čišći nego u prethodnom a pripovijedanje je manje detaljno i linearno. Dobra stara vremena kad se nije trebalo sve objasniti nešto si je mogao i čitatelj sam predstaviti. Gledajući tako, sa distance, smatram je je strip koju razinu, i tehnički i pričom, lošiji od prethodnih dobitnika (Paheka nisam još čitao).

Kolor verzija je osim što je nanovo nacrta dopunjena i pričom na onim mjestima gdje je radnja bila malo zbrzanija. Te dopune su ok ali nisu baš bile nužne. Pogotovo jer mislim da neka dodatna priča ubija ritam samog stripa. Ah da, među dopunama je i više erotike :). Što se tiče boje, koliko god je u predgovoru nahvaljen kao kolorist to se tu baš ne vidi. U redu su mu boje ali u bojanje u baš fali discipline, kao u debljini nanosa tako u stvaranju dubine i plastičnosti likova. Najviše je fušareno na većim površinama (osim kod drveća) i ono s Neninom kosom koje ne mogu objasniti.

Zaključuje da se usprkos svemu, ipak radi o zanimljivom autoru i da je prava šteta da kolekcija nije izašla kompletna.
Što se tiče samog izdanja, dizajn i naslovnica katastrofa a unutra u jednom stripu fali tekst u oblačići (možda je do stripa, ne znam).
Deers Posted - 31/03/2023 : 17:52:03


Glavo v oblačke

Više autora

Na zadnjoj Tinti, između ostalog, nabavio sam i ovu zbirku stripova. Ako se ne varam, mislim da se djelila besplatno.
Album, odnosno almanah, sakuplja radove sa stripovske radionice Glavo v oblačke u sezoni 2018/2019. Stripovi kao temu imaju pčele.
Iako je vidljivo da se radi o mladim autoricama i autorima, radovi time nisu ništa manje zanimljivi. Dobar dio njih već ima izgrađen neki svoj izražaj, dobro barataju figurama, prostorom i/ili bojama. Kako se radi o kratkim stripovima, od jedne do četiri stranice, nema nekih većih razvoja priče pa je dobar dio njih na temelju dosjetke ili fore. Mada, i tu ima izuzetaka. Bez obzira, kakvo bilo baratanje sa stripom, autori ne prezaju od eksperimentiraju s formom.
Na kraju, ima i poučnih stvari pa sam nešto i naučio.
Ako je suditi prema ovome, budućnost stripa je svijetla.

Mentor na radionicama je bio Ciril Horjak
Izdavač je LUD Literatura
xilrion Posted - 03/03/2023 : 18:37:20
ova zadnja je živa istina.
Deers Posted - 03/03/2023 : 16:57:28


2022: Sopotja in Egon - 10 let v Bazovici

Bojan Grlica

Dobro, ovo nije ni strip ni slovensko ali je barem na slovenskom. Izdanje izdano od strane Slovenskog doma KPD Bazovica iz Rijeke povodom izložbe karikatura Bojana grlice povodom 10 godina pojavljivanja istih u glasilu Bazovice - Sopotje.

Bojanove karikature su stiliziranog i jasnog jednostavnog crteža, često odražavaju trenutno stanje, osjećaje ili aktualne teme, najčešće rukom bojane drveni bojicama. Glavni akteri karikatura su samodopadni Egon i njegova supruga Metka.
Karikature su zabavne, ništa revolucionarno ali su obrade nekih tema zabavne i smiješne.

Neke karikature u nastavku.





Deers Posted - 02/03/2023 : 17:23:18


Reformatorji v stripu ali kako smo Slovenci dobili prvo res dooooolgo knjigo (in eno krajšo, ki je opisala, kako pišemo) (P)

Boštjan Gorenc i Jaka Vukotič

Za razliku od nedavnih biografskih stripova koje sam čitao ovaj je znatno manje detaljan i činjeničan na uštrb stripa. Strip se, kroz mješavinu stvarnih događaja i likova ustripljenih u koherentnu priču, bavi važnim dijelom slovenske povijesti i tome kako su Slovenci dobili prvi prijevod Bilibije na slovenski (ok, kranjski). Općenito, buđenje nacionalne svijesti i samo opismenjavanje naroda je jako povezano uz reformaciji i protenstantizam da bi čovjek pomislio da im je to glavna religija. Ali nije.

Strip u kratko prati život i rad Jurija Dalmatina iz Krška i njegovog učitelja i mentora Adama Bohoriča. Od rođenja u Kršku, studiranja pa sve do preuzimanja štafete od strane Primoža Trubara u cilju stvaranja prvog prijevoda cjelokupne Biblije na slovenski jezik i latinicu. Na kraju su Slovenci već 1584. dobili, kao 14. narod na svijetu, prijevod na svoj jezik. Kao nusproizvod lektoriranja, Adam Bohorič je napisao i prvu slovensku gramatiku naslanjajući je na onu latinsku. I po tome su Slovenci bili 9. u svijetu.

Strip je relativno kratak (50-tak stranica) sa veselim stiliziranim crtežom i reduciranom paletom boja. Pripovijedanje je tečno, bez obzira na vremenske skokove a upotpunjeno je zabavnim detaljima bilo u vidi crteža ili teksta. Dovoljno zanimljivo da zainteresira i dovoljno zabavano da drži pažnju.
Za one koje žele znati više, na kraju je pogovor dr. Kozme Ahačiča.
Možda najzanimljiviji detalj mi je bio da, iako je Dalmatin radio prvi pravi cjelokupni prijevod Biblije, nije mogao pobjeći od toga da mora poštovati tradiciju nekih ranijih prijevoda određenih dijelova od strane Trubara i drugih. Prevodilačka je tuga pregolema.
Deers Posted - 06/01/2023 : 22:02:09
Mozak me i službeno izdaje. Sjećam se informacije da je Lavričevo Slepo sonce još negdje izlazilo (mislim u HR ali nisam 100% siguran) ali ne mogu sada naći tu informaciju ali sam prilično siguran da sam je pročitao na forumu.
Deers Posted - 06/11/2022 : 21:39:13


Plečnik. (P)

Blaž Vurnik i Zoran Smiljanić


Biografski strip o velikom (najvećem?) slovenskom ali i europskom arhitektu. Priča o viziji, upornosti i odlučnosti. Usponu jednog predodređenog stolara do vizionara Ljubljane. Prava resnična pravljica!

Za početak, strip ima nevjerojatno puno detalja iz života arhitekta Jožeta Plečnika. To odmah zvoni na uzbuni. Zbog toliko detalja i informacija, mora patiti strip. Na kraju, ovo bi trebala biti više ilustrirana biografija nego pravi - pravcat strip, ne? Na sveopće moje iznenađenje, nije. Dapače. Usprkos količini informacija, autori uspijevaju to ispripovjediti na jedan baš stripovski način. Uz pomoć par trikova. Na kraju, sama priča, odnosno život arhitekta Plečnika je jako zanimljiv. Svi ti detalji nisu samo za razumijevanje nekih drugih odluka, razmišljanja ili kronologije, oni su tu jer upotpunjavaju sliku o osobnosti tog arhitekta.

Kad smo kod trikova, moram se posebno osvrnuti na crtež Zorana Smiljanića. Na stranu što ga nikad nisam previše čitao i ostao mi je u sjećanju njegov crtež od pred 30 godina, ovo izgleda kao jedan korak više. Na dosta mjesta su se one njegove šrafure pretvorile u nešto nalik na otisak bakrotiska. Njegov realistični crno - bijeli crtež s time dobiva na čvrstoći s kojom lako nosi tu temu.

Kako bi izbjegla zamka samog navođenja podataka i ubio "strip" Smiljanić skoro svaku tablu razbija. Da li je to s nekom novom šrafurom, ekstremnom promjenom kamere, probijanjem kadrova, probijanjem četvrtog zida, razbijanjem rešetke ili stilizacijom. Sve to uspješno koristi, kako bi tabla zaokupila čitateljevo oko. Kako se ne bi samo izgubilo u tekstu i malim kadrovima. Stilizaciju podosta koristi. Često njome izražava unutarnje stanje duha samog Plečnika. Sam strip je i pisan u prvom licu te je i zbog toga taj dio trebao biti rekonstruiran. Smatram da taj dio nije svugdje najbolje uspio. Svi drugi aspekti odaju dojam o čovjeku koji je skroman i rezerviran, strogog pogleda na svijet sukladno odgoju i vremenu pa takve ekspresije su dosta nespojive sa likom. S druge strane, kad izražavaju dječake emocije prema nečemu što stvarno voli, kao i strahove od odbijanja i neprihvaćanja, tada su pun pogodak.
Kao protuteža ili temelj reinterpretaciji određenog izraza, autori koriste i povijesnu građu u vidu pisama, dnevničkih zapisa i slično. Oni dodaju vjerodostojnost samoj priči iako smo svjesni da su upravo oni bili polazna točka za određenu zgodu.
Od aspekata crteža koji mi se nikako nije svidio je samo jedna stvar: Često crtež (crkve ali i drugi elementi) probija okvire "didaskalija" što posljedično i prelama teksta da dva različita okvira. Kako je kadar samo jedan, oko čita tekst u kontinuitetu.

Za kraj, zašto uzeti u ruke ovaj strip ako nisi Ljubljančanin ili bar Slovenac? Pa zato jer se radi o dobrom stripu sa zanimljivo ispričanom pričom. Priča je to o čovjeku koji je htio Ljubljanu otkinuti iz ruka habsburške provincije i približiti je Mediteranu kamo je smatrao da pripada. Čovjeka jakog duha i odlučne volje. Ima nešto ohrabrujuće u tome da je u velikoj mjeri i uspio u svojim namjerama. Da je talent ipak isplativ. Mada, možda je to i zato jer nije uzimao dodatne plaće osim one koje je dobivao kao profesor. Opet, ispada da se i poniznost isplati. Uz sve to, ako ste ikad bili u Ljubljani, morali ste naići na neka njegova djela. Ovaj strip vam time daje širu sliku, podlogu za razumijevanje.

Blasfemični disclaimer. Čitati dalje na vlastitu odgovornost.
Kao inženjer imam poslovični problema sa arhitektima i smatram da je umjetnost prije funkcionalnosti pogreška kod izrade javnih zgrada ili prostora. Samo funkcionalnost, opravdano je se grozi Plečnik, je put u pakao sterilnosti i samoreciklaže. Vrtenje u mjestu. Ali, kad na jedan most staviš dvije-tri vrste antičkih stupova, to, po meni, opasno graniči sa kičom. Priznam mu reciklažu elemenata, kako arhitektonskih tako i građevinskih, pa makar tada funkciju zamijenili estetikom. To je nešto što se danas sve manje promišlja.

Meni jako zanimljiv strip iz kojeg sam puno naučio, puno se prisjetio stvari koje sam znao, i koji pomaže da na neke stvari gledaš drugim očima.
Deers Posted - 23/04/2022 : 19:17:18
Postavimo to i ovdje:

quote:
Originally posted by Spock

https://www.stripovi.com/recenzije/crveni-alarm-orka-26-crveni-alarm/2810/


Deers Posted - 18/01/2022 : 21:14:52
Ponovio sam Rdeči alarm, ovaj put na slovenskom.
Iako sam vremenom bio mišljenja da mi je Slepo sonce nekako draži strip ovo ponovljeno čitanje ga je opet postavilo na neprikosnoveni vrh. Možda zbog optimizma, da ideali ne moraju biti izgubljeni pod svaku cijenu.
Idem si sada pustit neke pankere. Oi! Oi! Oi!
ninel Posted - 17/03/2021 : 06:47:43


Željko Lordanić & Ciril Gale
RDEČI GUSAR
izdavač: Klub devete umetnosti
broj stranica: 64
datum: 15. 3. 2021
Poli Posted - 19/02/2021 : 13:01:22

Sam strip se dosta drzi povijesnih cinjenica i gradi na tome, ali naravno neki akteri moraju biti stripovski (mada i tu su neki likovi koji su zaista bili tamo, bas to im se dogodilo itd.). Zoki je i o tome dosta govorio.


corto33 Posted - 19/02/2021 : 12:06:25
quote:
Originally posted by Deers

Vidim da ga dosta njih stavljaju na vrh, kakav je tebi ninel, Črni plamen?
Razmišljam da ga nabavim.



Ja bi ga preporučio, dobio je i nagradu Zlatirepec za najbolji strip prošle godine:
https://www.primorski.eu/kultura/crni-plamen-avtorski-strip-leta-MD647284
Deers Posted - 19/02/2021 : 09:58:51
Vidim da ga dosta njih stavljaju na vrh, kakav je tebi ninel, Črni plamen?
Razmišljam da ga nabavim.
ninel Posted - 19/02/2021 : 09:38:00
Ovde možete da glasate i za najbolji slovenački strip prošle godine:

http://forum.striparna.com/viewtopic.php?f=3&t=5039

Možete i na fejsu: https://www.facebook.com/stripoholik
Ili po mejlu: stripoholik@gmail.com
ninel Posted - 10/02/2021 : 22:19:55


Željko Lordanić & Ciril Gale
GULLIVER
(u albumu su dva stripa: Guliver i Taras Buljba)
izdavač: Klub devete umetnosti
broj strana: 48
uvez: meki
datum: 9. 2. 2021
Deers Posted - 10/02/2021 : 10:31:38
Jer je tu vidljivije?

slažem se da bi trebao ići u pdf Domaći strip ali mislim da će tako zgubiti na vidljivosti, što je šteta.
ninel Posted - 10/02/2021 : 10:18:08
Zašto se ovaj topik ne stavi u "Domaći strip"?
ninel Posted - 10/02/2021 : 10:15:59
Jože Trobec je inače najviše poznat kao autor maskote sarajevskih olimpijskih igara, Vučka.

forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.12 seconds. Snitz Forums 2000