| T O P I C R E V I E W |
| mladjo |
Posted - 19/05/2008 : 18:57:06
Popis svih recenzija na ovom topicu:
Vernor Vinge: Jazbina na nebu (mladjo) str. 1
Vernor Vinge:Vatra nad dubinom (mladjo) str 1
William Gibsom:Neuromancer (mladjo) str. 1
William Gibson: Count zero (mladjo) str. 1
Runemarks – Joanne Harris str. 2
Orson Scott Card: Enderova igra str. 2
Richard Matheson: Ja sam legenda str. 2
Walter M. Miller, Jr. - "A canticle for Leibowitz" str.2
Arthur C. Clarke - ideje i dostignuća str. 3
Isac Asimov - lik i djelo str.3
Roboti - mali traktat str. 4
Restoran na kraju Vaseljene (The restaurant at the end of the Universe) str.4
Roboti - mali traktat vol. 2 str. 5
Daglas Adams - "Zivot, Vaseljena i sve ostalo"str. 5
Magle Avalona - Marion Zimmer Bradley str. 5
Phillip Jose Farmer:Dveri vremena str. 6
Louis M. Bujold: Vorkosigan saga str. 6
Lois M. Bujold - "Diplomatski imunitet" str. 8
Časopis Ubiq - kratki osvrt str. 9
'Crvena soba' od spisateljice Niki Frenč. str. 9
Leva ruka tame i Svijet se kaže šuma str. 11
Maks Bruks: Svetski rat str. 12
Ijan Mekdonald: Bespuće str. 12
Zoran Jakšić:Severnjak str. 13
Steven King:Dolores Clairbone i Gerald s game str. 13
Steven King: It str 13
Polarisova SF antologija/95 str. 13
Ilija Bakić: Jesen Skupljača str. 13
Kraj Večnosti'(Isak Asimov) str. 13
"Kratka povest vremena" profesora Stivena Hokinga. str. 14
Michael Chabon: Gospoda pustolovi str. 14
Asimov: The shortest story ever made str. 14
Klark:'Spuštanje noći'. str. 14
Makroskop, Pirs Entoni
Pol Anderson:Krstaški pohod
Monolith vol. 2
Dragoslav Mihailović: Kad su cvetale tikve str. 16
Filip K. Dik: Doktor Bladmani
Polarisova SF antologija/97 str. 18
Dan Simmons:Hyperion str. 18 i 20
'2001:Odiseja u svemiru''. str. 20
Leva ruka tame LeGvin str. 20
Stephen King:Just after sunset str. 21
Tom Rimi:Slepi glasovi str. 22
Dejvid Gemel: Parmenion. str. 22
Kliford Simak:Svet - groblje str. 22
Dan Simmons:Pad Hyperiona str. 23
Donesite mi glavu Dražesnog Princa str. 23
Pol Anderson: Moždani talas str. 23
Filip K. Dik: Marsovsko vremensko iskliznuće str 24.
Wells:Rat svijetova str. 25
E. C. Tubs:Zvijezdana smrt str. 25
Polarisova SF antologija/93
Kliford Simak: Izbor Bogova str. 26
Filip K. Dick: Galaktičarski iscjeljitelj keramike str. 26
Jared Diamond, Sva naša oružja: zarazne bolesti, čelik i puške
Mirjana Novaković:Strah i njegov sluga str. 27
Robert Šekli:Savršena planeta str. 27
Pol Anderson: Biće vremena str. 28
Polarisova SF antologija/94
Artur Klark, Gregori Bedford:Sa one strane spuštanja noći
Stephen King:Salemovo str. 28
Dan Simmons:Hyperion str. 28, 29
Richard Matheson:I am legend str. 28
Ursula LeGvin:Hainske priče str.29
Ursula LeGvin:Dvanaest četvrti vetra
Philip K. Dick:A maze of death str 31
Piter Vajt:Prošlost je ljudska str. 31
Polarisova SF antologija/96 str. 32
Isak Asimov:Zadužbinska trilogija str. 33
Dejan Stoiljković:Konstantinovo raskršće str. 33
JOŠKO BELAMARIĆ:Freud u Splitu str. 36
Franc Kafka:Preobražaj str. 37
Roberto Saviano Gomora str. 37
Dan Simmons:Uspon Endymiona str. 39
EX - YU SF: edicija X - 100 str. 40
EX - YU SF: edicija Kentaur str. 41
Den Simons:Drud I. i II. deo str. 41
EX - YU SF:Biblioteka SIRIUS str. 42
EX - YU SF:edicija SUPERNOVA str. 42
ISAAC ASIMOV NA RAPIDSHAREU! (AUDIO KNJIGE )str. 45
Gordon N. Dickinson: Vojniče ne pitaj str. 45
EX - YU SF:Edicija POLARIS str. 47
EX - YU SF: SFera i SFeraKON str. 47
Polarisova SF antologija/99 str. 47
EX - YU SF:Furtinger, Pihač, Mikuličić str. 48
EX - YU SF: Povijest SFere i SIRIUSA I. - III. dio STR. 48
Filip Dik: Klanovi Alfinog mjeseca str. 48
Robert A. Henlein: Zvjezdani jurišnici str. 51
EX - YU SF:Irena Rašeta : Kako netko može ne voljeti znanstvenu fantastiku? str. 51
Robert Silverberg:Legende str. 51
Isaac Asimov: Zadužbina i zemlja str. 52
STEPHEN KING - snovolovka str. 53
Greg Ber, EON str. 53
kolebanje smrti str. 53
Niccolo Ammaniti: Ja se ne bojim, Pokupit ću te i odvesti, Kako Bog zapovijeda str. 54
Greg Bear: Legat str. 55
Clarke/Baxter: Oko vremena str. 55
Albert Camus: Stranac str. 56
Aleksandar Solženjicin: Jedan dan Ivana Denisoviča str. 56
JOHANES MARIO SIMMEL:Pustite cvijeće cvjetati str. 56
Greg Ber, PUT SVIH DUHOVA str. 56
R.A. Heinlein: Luna je okrutna ljubavnica str. 56
Riftwar saga str. 57
Charles Bukowski: Post - Office str. 57
Isaac Asimov:Čelične pećine i Golo sunce str. 57
Goran Skrobonja: Istinite laži str. 57
Stiven Presfild: ALEKSANDAR - vrline rata str. 57
Kliford Simak:Vreme je najednostavnija stvar str. 58
POLARISOVA SF ANTOLOGIJA 1998. g. str. 58
Den Simons:Pesme Boginje Kali str. 58
Den Simons: Ilion str. 58
STEAMPUNK str.59
Ursula Leguin: Pričanje str. 59
Stephen King:Cell str. 59
POLARISOVA sf antologija:2000 str. 60
Michael Swanwick - mali traktat str. 60
Filip Dik, UBIK str. 60
N. Calder: Magic Universe (Grand Tour of Modern Science) str. 60
S. Baxter: Dark Future str. 60
B. Knight: Figure of Hate str. 60
Val McDermid: A Place of Execution str. 61
J. Theorin: Echoes from the Dead str. 61
K. Maitland: Company of Liars str. 61
David Icke - Priče Iz Vremenske Omče str. 61
C. Palliser: Quincunx str. 61
C. J. Sansom: Dissolution str. 61
C. J. Sansom: Dark Fire str. 61
C. J. Sansom: Sovereign str. 61
C. J. Sansom: Revelation str. 61
Stanislav Lem:Fijasko str. 61
James Ellroy:Veliko ništavilo str. 61
L. Penny: A Fatal Grace str. 62
M. Crighton: 13. borac str. 62
L. Grosmann: Codex str.62
I. Banks: Excession str. 62
I. Banks: The Algebraist str. 62
A. Mathews: The Apotecary's House str. 62
S. Berry: The Templar Legacy str. 62
I. Pears: An Instance of the Fingerpost str. 62
White, Haft, White: The Key to the Name of the Rose str. 62
Bates: Liječenje oči bez pomoči naočala str. 62
Jefremov: Tajna tamne planete (Tumannost Andromedi) str. 62
Lem: Eden str. 62
Lem: Nepremagljiva str. 62
Christie: Misteriozni događaji u Stylesu str. 62
Christie: I poslije toga više nije bilo nikoga str. 62
Dexter: Misa za mrtve str. 62
Mankell: Muž, koji se je smijao str. 62
Gregory: Zavjera nasilja str. 62
Feynman: Ma sigurno se šalite, gospodine Feyman! str. 63
Petančič: Anor Kath - putevi magova str. 63
Verne: Tajnoviti otok str. 63
Jaroslav Hašek: Doživljaji dobrog vojnika Švejka str. 63
Jaroslav Hašek: Lik i djelo str. 63
Phillip K. Dick: Tamno skeniranje str. 63
Kod Kalicha - birtija koju je proslavio Švejk str. 64
Oscar Wilde: Slika Doriana Greya str. 64
Mark Nykannen: Search Angel str. 64
Lovecraft: Planine ludila str. 64
William Dietrich: Napoleonove piramide str. 65
Josef Škvorecky: Oklopni bataljon str. 65
Greg Bear: Premještanje Marsa (Vope) str. 65
Roberts: Kraj nafte (Panzer) str. 65
Taleb: Crni labud (Panzer) str. 65
Smith: Child 44 (Panzer) str. 65
Sigurdardottir: Poslednji rituali (Panzer) str. 66
Akunin: Ahilova smrt (Panzer) str. 66
Den Simons:Šuplji čovjek (Vope) str. 66
Pratchett: Barva magije (Panzer) str. 66
Khoury: Poslednji templar (Panzer) str. 66
Gibbins: Atlantida (Panzer) str. 66
Sussman: Kambizova zagonetka (Panzer) str. 66
Preston: Kodeks (Panzer) str. 67
Rollins: Karta kosti (Panzer) str. 67
Bourne: The righteous men (Panzer) str. 67
MacLean: Polarna postaja Zebra (Panzer) str. 67
Džef Vandermer:Zaljubljeni Dradin (Vope) str. 67
Balard:Četverodimenzionalni košmar (Vope) str. 67
MacDermid: Pjesma sirena (Panzer) str. 67
Clifford Simmak:Tranzitna stanica (Mladjo) str. 67
Hrvoje Kovačević: Putnikova smrt (Rock.BobRock.) str. 68
Guareschi: Don Camillo (Panzer) str. 68
Deutsch: Urota srebra (Panzer) str. 68
Goli otoci Jovo Kapičić (Osim) str. 68
Space - Opera (Mladjo) str. 68
Miroslav Krleža (Mladjo) str. 69
Martin, Carranza: Gaudijev ključ (Panzer) str. 69
Harris: Archangel (Panzer) str. 69
Morrison: The Ark (Barka) (Panzer) str. 69
Cooper: Tajna sedmog sina (u Evropi Knjižara mrtvih) (Panzer) str. 69
Robert A. Heinlein: Dvostruka zvijezda (ZG Naklada, 2008./org. izdanje 1956.) (Rock. Bob Rock)
Asimov:Roboti zore (Lord Vader 89 ) str. 70
TEMA:Domaći autori str. 70
Asimov:Roboti i carstvo (Lord Vader 89) str. 71
Smith: Gorky park (Panzer) str. 72
Monaldi, Sorti: Secretum (Panzer) str. 72
Zoran Žmirić:BLOCKBUSTER (Mladjo) str. 72
Sacks: Muž, koji je imao ženu za šešir (Panzer) str. 72
Singh: Lijek ili sljepilo? (Panzer) str. 72
Nesbo: Rodstrupe (Panzer) str. 72
Indridason: Grad čaša (Panzer) str. 72
Dahl: Zbirka kratkih priča (Panzer) str.72
Bram Stoker: DRACULA (mladjo) str. 72
Belani (Blažič): Obzidani grad (Panzer) str. 72
Smith: Ruins (Panzer) str. 72
Preston: the Cobra Event (Panzer) str. 72
Marr, Baldwin: The Eleventh Plague (Panzer) str. 72
Kurt Vonnegut: Mali traktat (Kunoichi) str. 73
Stephen King:Izmaglica (Mhejl) str. 74
Zoran Žmirić:VRIJEME KOJE NAM JE POJEO PAC - MAN (mladjo) str. 74
Asimov: Život u svemiru (Panzer) str 75
Bujold: "Pripravnik za ratnika". (DeeCay) str. 75
''Ljeto noći''(Den Simons) (Mhejl) str. 75
Arthur Clarke i Frederic Pohl: POSLJEDNJI TEOREM (Mladjo) str. 76
Theodor Stergen: VENERA PLUS X (Mladjo) str. 76
Hanlon: The science of the Hitchhiker's guide to the galaxy (Panzer) str. 76
STIEG LARSSON: TRILOGIJA MILLENIUM (Ken2) str.76
Panzer:Pilgrim (from the Chronicles of Un) (Mladjo) str. 76
Cornwell: Portrait of a killer, Jack the Ripper, Case Closed (Panzer)str. 76
Krakauer: Into the wild str. (Panzer)76
Frederick Pohl:DOLAZE KVANTNE MAČKE (Mladjo) str. 77
Parasvemir (Mentor und SFera, 2010.) str. 77
Panzer: Changes in Heaven (Mladjo) str. 77
Arthur C Clarke: serijal o Rami (Mladjo) str. 77
Rock.Bob Rockovih "par brzopoteznih":)) - King, Coben...
J. K. Jerome: Three men in a boat, to say nothing about the dog (Panzer) str. 77
KENTAUR - biblioteka znanstvene fantastike (mladjo) str. 78
Robert Silverberg: Noćna krila (Nightwings) (mladjo) str. 78
Kliford Simak: GRAD (mladjo) str. 78
Robert A. Heinlein: VRATA U LJETO (mladjo) str. 78
Arkadij i Boris Strugacki: HOTEL KOD POGINULOG ALPINISTE (mladjo) str. 79
Predrag Raos:MNOGO VIKE NIZAŠTO (mladjo) str. 79
Đoko Ostojić:SUČELICE NA TARI (Mhejl) str. 79
Atkinson(Yogi Ramacharaka): Science of Breath (Panzer) str. 79
Krunić: Med i krv (Panzer) str. 79
Gene Wolfe: The Book of the New Sun (Panzer) str. 80
Arkadij i Boris Strugacki:PUŽ GOLAĆ NA URVINI (mladjo) str. 81
William Tenn(Philip Mass): Of Men and Monsters (Panzer) str. 81
Thomas M. Disch: The Genocides (Panzer) str. 81
Stephen King: The girl who loved Tom Gordon (Vope) str. 82
Cordwainer Smith: A Planet named Shaygol (Panzer) str. 82
Alan Dean Foster: Midworld (Panzer) str. 82
James Blish:ZVIJEZDANE SPORE (mladjo) str. 83
Philip Jose Farmer: Dark is the Sun (Panzer) str. 83
Eric Frank Russell: Wasp (Panzer) str. 85
Kim Stanley Robinson: LEDENI HRAM (mladjo) str. 85
Hal Clement: Iceworld (Panzer) str. 85
Hal Clement: Mission of Gravity (Panzer) str. 86
Feldman: Svakidašnje tajne (Imponderables) (Panzer) str. 87
Lewis: Smijeh i kladivo (Komunistični vicevi 1917-1989) (Panzer) str.87
Isaac Asimov i Robert Silverberg: Spuštanje noći (Vope) str. 88
Jack Vance: Tales of the dying earth (Panzer) str. 88
Džo Haldemen:Večiti mir (Vope) str. 89
Ellison: I have no mouth, and I must scream (Panzer) str. 89
Isak Asimov - Nemsezis (Vope) str. 89
Somoza: Špilja ideja a.k.a The Athenian Murders (Panzer) str. 89
Risto V. Radunovića "Istorijska osnova završnice Njegoševog Gorskog vijenca" (Mhejl) str. 89
Christie: Murder of Roger Ackroyd (Panzer) str. 89
Gregori Benford - Saga o centru galaksije (Vope) str. 89
Kladnik: Ljubljana sa nostalgijom (Panzer) str. 89
Panzer: IDEAL FAMILY (mladjo) str. 91
Po: Viljem Vilson (Mhejl) str. 91
Milisav Popović:Zaboravljena gora (Culfis) str. 91
Djordje Balašević:TRI POSLERATNA DRUGA (Mladjo) str. 92
Roberts: The end of food (Panzer) str. 92
Albom: Tuesdays with Morrie (Panzer) str. 92
Scott Card: Kraljevski ručak (Panzer) str. 92
Stephen King:Under the done (Vope) str. 93
Olga Larionova:Leopard sa Kilimandžara (Pirgavi) str. 94
Isak Asimov i Robert Silverberg: Dete vremena (Vope) str. 94
NICCOLO AMMANITI - nek' zabava počne (Ken2) str. 95
Panzer:INSANE ASYLUM (Mladjo) str. 95
Pötzsch: Krvnikova kčer (Panzer) str. 95
George Orwell:Životinjska farma (Mhejl) str. 95
Paolo Koeljo:Đavo i gospođica Prim (Bruce S.) str. 96
Damir Hoyka:XAVIA (mladjo) str. 97
Riel: Otkvačene arktičke priče (Panzer) str. 98
Mara R. Sirako: Dangober (Panzer) str. 98
Gartner: Praznina napretka (iz pradavnine u daljnu budučnost) (Panzer) str. 99
Phillp K. Dick:UBIK (mladjo) str. 99
Kurkov: Piknik na ledu a.k.a Smrt i pingvin (Panzer) str. 99
Alfred Bester: RAZORENI ČOVJEK (mladjo) str.101
Aldiss: Hothouse a.k.a The Long Afternoon in Earth (Panzer) str. 101
Miljenko Jergović:SARAJEVSKI MARLBORO (mladjo) str. 101
Paolo Koeljo:Anđeo ćuvar (Bruce Springsteen) str. 101
Isak Asimov:Zvezde prah nebeski (Lord Vader89) str. 101
Miljenko Jergović:Ruta Tannenbaum (Osim) str. 102
Phillip K. Dick:TECITE SUZE MOJE, REČE POLICAJAC (mladjo) str. 102
Isaac Asimov:Svemirske struje (LordVader89) str. 102
Kurt Vonegut jr.:KLAONICA 5 (mladjo) str. 103
Predrag Crnković: BEOGRAD ZA POKOJNIKE (mladjo) str. 104
Vladimir Pištalo:MILENIJUM U BEOGRADU (mladjo) str. 105
Aleksandar Novaković:VOĐA (mladjo) str. 105
Buzzati: Sedam katova (Iz knjige 60 priča) (Panzer) str.105
Dule Nedeljković:PONEDJELJAK (mladjo) str. 106
Mankell: Muškarac iz Pekinga (Panzer) str. 106
Hochgatterer: Slatkost života (Panzer) str. 106
Veselin Gatalo: GETO (mladjo) str. 108
Veselin Gatalo:CAFE OXYGEN (mladjo) str. 108
Monaldi & Sorti: Veritas (Panzer) str. 108
Mordecai Roshwald:LEVEL 7 (Panzer) str. 110
Michelle Moran: "Nefertiti" (DeeCay) str. 110
David Albahari:SNEŽNI ČOVEK (mladjo) str.110
Jaroslav Hašek:DOBRI VOJAK ŠVEJK UOČI RATA I DRUGE ČUDNOVATE ZGODE (mladjo) str. 111
Robert Heinlein:Stranger in a strange land (Pirgavi) str.111
Patrick Ness:The knife of never letting go (Panzer) str. 112
David Morrell:The Totem (Mhejl) str.114
Collins: Arena smrti, 1. dio Igre gladi trilogije (Panzer) str. 114
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 1:ZVIJEZDE ĆE BITI NJIHOVE (mladjo) str. 114
Mahabharata (Mhejl) str. 114
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 2:ŽIVOT ZA ZVEZDE (mladjo) str. 114
Jevgenij Zamjatin:MI (ordell) str. 115
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 3:ZEMLJANINE VRATI SE KUĆI (mladjo) str. 115
James Blish:GRADOVI U LETU, Knjiga 4:TRESAK CIMBALA (mladjo) str. 115
George R.R. Martin:DYING OF THE LIGHT (Panzer) str. 116
Giljermo Del Toro/Čak Hogan:SOJ (Swamp thing) str. 116
Robert A. Heinlein:DVOSTRUKA ZVIJEZDA (mladjo) str. 116
Philip K. Dick - Čovjek u visokom dvorcu (Pirgavi) str. 116
Robert A. Heinlein:LUNA JE OKRUTNA LJUBAVNICA (mladjo) str. 117
Beckett: Geneza (panzer) str. 117
Patrik MekKejb - Snježna šuma (Mhejl) str.117
Toole: Urota idiota (Panzer) str.119
Stanislaw Lem. nepobedivi (Pirgavi) str.119
Roger Zelazny:The dream master (Pirgavi) str.121
Zusak: Kradljivka knjiga (Panzer) str.122
Phillp K. Dick: Sanjaju li androidi električne ovce? (mladjo) str.123
Viktor Peljevin:Život insekata )Gil-galad) str.123
Džordž Orvel - Niko i ništa u Parizu i Londonu (zorglub) str.123
Srđan Valjarević - Dnevnik druge zime (zorglub) str.123
Phillip K. Dick: FILMSKE PRIČE (mladjo) str.124
Neal Stephenson:ANATHEM (Panzer) str.124
Stanislav Lem:FIJASKO (mladjo) str.126
Stanislav Lem:SOLARIS (mladjo) str.127
Stanislav Lem:GLAS GOSPODARA (mladjo) str.128
Joe Haldeman:VJEČNI RAT (Pirgavi) str.129
Odraslima Slovenije (Panzer) str.130
John Brosnan:NEBESKI GOSPODARI (Pirgavi) str.130
Vikas Swarup:ŠESTORICA OSUMNJIČENIH (Panzer) str.133.
George Orwel:1984. (mladjo) str.134
Arthur Clarke i Gentry Lee:KOLEVKA (mladjo) str.134
Brian Aldiss:HELIKONIJA PROLEĆE (Pirgavi) str.135
Matej Mertik:KAPETANE NA ZEMLJI IMA SVE MANJE I MANJE TRATINČICA (Panzer) str.136
Ivan Ivanji:NA KRAJU OSTAJE REČ (mladjo) str. 136
Dennis Lehane:LIK I DJELO (Johnny Difool) str.136
Luis McMaster Bujold:ZIMOSLAVNI DAROVI (mladjo) str.138
Jerzy Kosinski:BEING THERE (Jonny Difool) str.139
David Hewson:THE KILLING (Panzer) str.140
Brian Aldiss: HALIKONIJA LETO (Pirgavi) str. 140
Luis McMaster Bujold:DIPLOMATSKI IMUNITET (mladjo) str. 141
Luis McMaster Bujold:LEDENE OPEKLINE (mladjo) str. 141
Dean Koontz:ISKORISTI NOĆ (Pirgavi) str. 142
Dean Koontz:ŽESTINA (Pirgavi) str. 142
Fred Saberhagen:BERSEKERSKI TRON (mladjo) str. 142
China Mieville:STANICA PERDIDO (DeeCay) str.143
MONOLITH 002 (Pirgavi) str. 143
Greg Bear:THE FORGE OF GOD (Vope) str.143
George R.R. Martin i Lisa Tuttle:VJETROVITO UTOČIŠTE (Pirgavi) str. 143
Zoran Živković:BIBLIOTEKA (Pirgavi) str.144
C.J.Cherrych:DOWNBELOW STATION (Vope) str.144
Adam Troy Castro:LIK I DJELO (Ernie Pike) str.144
Harper Lee:UBITI PTICU RUGALICU (Johnny Difool) str.144
Peter Pišćanek:RIVERS OF BABYLON - KAKO JE LOŽAČ POSTAO TAJKUN (Panzer) str.144
Peter Terrin:STRAŽAR (Panzer) str.144
Inka Parei:RASHLADNA STANICA (Panzer) str.145
Fred Saberhagen:BERSEKERSKI TRON (mladjo) str.145
J.K. Rowling: THE CASUAL VACANCY (pANZER) STR.145
Branislav Glumac:FIUMIANKA (Just_Charlie) str.145
Srećko Cuculić:ZAGREPČANKA (Just_Charlie) str.145
C.J.Cherryh:CYTEEN (Vope) str.146
Hannu Rajaniemi:THE QUANTUM THIEF (Vope) str.146
Khaled Alkhamissi:TAXI (Panzer) str.146
Roger Zelazny:ZOVEM SE KONRAD (Pirgavi) str. 146
J.G. Ballard:POTOPLJENI SVIJET (Pirgavi) str. 147
Manuel De Pedrolo:MESANOSCRIT DEL SEGON ORIGEN (Panzer) str.147
Volter Trevis:ČOVJEK KOJI JE PAO NA ZEMLJU (mladjo) str.147
Rod Rees:POLUSVIJET(ZIMA) (mladjo) str.150
John Scalzi:OLD MAN'S WAR (Pirgavi) str.151
Thompson Walker: DOBA ČUDA (Panzer) str.151
Julianna Baggott: ČISTI (PRVI DIO TRILOGIJE) (Panzer) str.151
Martin Cruz Smith:PARK GORKOG (mladjo) str.151
Ray Bradbury:VATRA I LED (DeeCay) str.151
H.G. Wells:ZVIJEZDA (DeeCay) str.151
Martin Cruz Smith:VUKOVI JEDU PSE (mladjo) str.152
H.P Lovecraft:POTRAGA ZA NEZNANIM KADATHOM (DeeCay) str.151
Robert A. Heinlein:ZVIJEZDANI JURIŠNICI (DeeCay) str.154
Phillip K.Dick:SANJAJU LI ANDROIDI ELEKTRIČNE OVCE? (DeeCay) str.154
Martin Cruz Smith:STALJINOV DUH (mladjo) str.154
J.K. Rowling:THE CUCKOO'S CALLING (Panzer) str.154
Forest Carter: THE EDUCATION OF LITTLE TREE (Panzer) str.154
Martin Cruz Smith:ZVIJEZDA SJEVERNJAČA (mladjo) str.155
Martin Cruz Smith:HAVANSKI ZALJEV (mladjo) str.155
John Burdett:BANGKOK 8 (mladjo) str.156
John Wyndham:DAN TRIFIDA (DeeCay) str.156
Sam J. Lundwall:NIJE VREME ZA HEROJE (DeeCay) str.156
K.W. Jeter:BLADE RUNNER 2 - NA RUBU LJUDSKOSTI (DeeCay) str.157
Brian W. Aldiss:NON-STOP (DeeCay) str.158
Antti Tuomainen:ISCJELJITELJ (DeeCay) str.158
Stanislaw Lem:NEPOBEDIVI (DeeCay) str.158
Orson Scott Card:ENDAROVA IGRA (DeeCay) str.159
Orson Scott Card:GOVORNIK ZA MRTVE (DeeCay) str.160
Harry Harrison:SVIJET SMRTI (mladjo) str.160
SIRIUS BROJ 19 (mladjo) str.161
SIRIUS BROJ 19 (DeeCay) str.162
Lee Child:JEDAN HITAC (Johnny Difool) str.163
Kim Stanley Robinson:2312 (Vope) str.164
Darko Macan:KOŽA BOJE MASLINE (Johnny Difool) str.164
Roger Zelazny:GOSPODAR SVJETLOSTI (Johnny Difool) str.164
Roger Zelazny: THIS IMMORTAL (Erine Pike) str.164
John Scalzi:REDSHIRTS (Ernie Pike) str.164
Goran Vojnović:ČEFURI RAUS! (Johnny Difool) str. 164
John Scalzi:REDSHIRTS (Vope) str. 164
Fred Saberhagen:BERSERKERS:THE BEGINNING (Vope) str. 164
Robert Bryndza:SMRTONOSNE TAJNE (mladjo) str. 237
Popis će redovito biti ažuriran...
Evo, na početku, počeo bih sa jednom isprikom;imam samo dvadesetak min vremena između obaveza, pa Vas molim za razumijevanje glede gramatičkih i inih grešaka;shvatite ovo prvenstveno kao jedan tok misli.
Dugo se već pripremam otvoriti ovakav jedan topic, topic gdje bi (uvjeren sam) veliki broj ljubitelja dobre knjige mogao popričati i iznijeti svoje mišljenje o pročitanom djelu. Svakako, postoje specijaliziraniji forumi za ovu temu, ali zašto ne otvoriti jedan ovakav topic i među ljubiteljima stripa, te na taj način uvidjeti kakva je čitalačka kultura, razina razmišljanja, pa i tolerancija različitih mišljenja glede (ne)pročitanih knjiga.Dakle, ne mislim ovdje ni na koji žanr posebno; ovaj topic otvoren je za apsolutno sve vrste pisane riječi. Stoga, pucajte sa svojim recenzijama (malim, srednjim, velikim ) komentarima, mišljenjima, prodikama, iživljavajte se slobodno:). Nadam se da će se barem par ljudi odvažiti da nešto napiše, a ako se nitko ne javi...ha, pa barem sam pokušao
Evo jedne moje:
TAKO BLIZU, A TAKO DALEKO, IZA SVAKOG UGLA JE SAZNANJE NEKO
Vernor Vinge: Jazbina na nebu
A deepness in the sky
Žanr:SF
Hugo i Nebula winner
Algoritam, 2006.
745 str.
Prijevod:Kristijan Vlašić
Lektura: Zinka Joh
Science-fiction oduvijek je od strane "stručne" kritike bio prikazivan kao "pulp" žanr namijenjen prvenstveno nezahtijevnoj publici željnoj lakoga štiva. Ti argumenti, na žalost, i dan danas su aktualni i ne pokazuje se mogućnost njihova skorog iskorijenjivanja. Jedan banalan primjer to dokazuje: što mislite da li je moguće da jedna sf knjiga završi u lektiri za srednju školu? Naravno da ne, ta ideja Vam je smiješna sama po sebi. Zašto? Jer znate, kao i ja, da će "stručni" milje takvu ideju odbaciti kao nešto izrazito neozbiljno. Zašto ovo sve govorim? Zato što je knjiga koju predstavljam jedno istinsko remek djelo, ne samo u domeni žanrovske kritike, nego uopće. Međutim, nikada ovakvo dijelo nećete naći u lektiri, ali zato će "Madam Bovary", koja je, kako god okreneš, jedan obični ljubić, uvijek biti sveprisutna.Također, dosta često se čuje mišljenje da je veliki dio sf književnosti loš. Tu bih citirao velikog sf barda Theodora Sturgeona:"Točno je da je 95% sf-a smeće. Ali 95% bilo kojeg drugog žanra je također smeće". Mislim da je s tim sve rečeno.
Ali, okrznimo malo konačno i samu knjigu:Evo kratkog sadržaja(LIGHT SPOILER):
Radiosignal s ugasle zvijezde koja nikako nije mogla nastati prirodnim putem poput zova sirene privući će dvije ekspedicije iz različitih dijelova svemira naseljenog ljudkom rasom. Zvijezda koja se pali i gasi svakih 250 godina ima planet koja naseljavaju inteligentna bića. Prva koja bi ljudi mogli susresti otkad su krenuli u istraživanje svemira. Genijalni umovi sva tri svijeta sukobiti će se u bitci na život i smrt u kojoj su ulozi daleko veći nego što bilo tko od njih može pretpostaviti (SP OFF).
Karakterizacija likova u ovoj knjizi dovedena je do savršenstva. Likova je popriličan broj, međutim količina osobnih podataka te iznenađujućih preokreta, kako u osobnom pogledu likova, tako i glede njihovog identiteta, na vrlo je visokom nivou. Ljudi su ovdje prikazani onakvima kakvima jesu, u pravom smislu riječi. Međutim, kao i u stvarnom životu, na sreću cijeloga ljudskog roda, uvijek postoji nekolicina pojedinaca koji su u stanju promijeniti stvari. Genijalnost jednog pojedinca vanzemaljske rase( namjerno Vam neću reći ništa glede njihovog izgleda:)), toliko očarava i ponovno me uvjerava u jednu činjenicu primjenjivu na ljudski rod; nisu ljudi zaslužni za napredak na raznim poljima znanosti tokom tisućljeća. nije čovječanstvo postiglo napredak i svijet u kakvom živimo. Ne, nije to zasluga ljudskog roda nego nekolicine pojedinaca. Da, imamo sreću da se svako malo u ovom našem svijetu rodi genijalac poput Einstena ili Tesle, i zahvaljujući njihovoj mudrosti i genijalnosti čovječanstvo (ipak) gura naprijed. Takav je i Shakner Underhill,vanzemaljac i jedan od glavnih junaka ove priče.
Također, kaže se da su svi ljudi jednaki u svojim pravima. Proširio bih malo tu izjavu i dodao da smo svi mi, bića u svemiru jednaki u logici i bez obzira gdje se nalazili, uvijek će iza nekog kutka vrebati neko saznanje koje jedva čeka da bude ubrano.
P.S. za Vope-a (koji je jedini ovo pročitao do kraja:)) Radnja ove knjige se dešava 30 000 godina prije knjige "Vatra nad dubinom.
Eto. Pucajte!
< |
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| ridiculus |
Posted - 17/03/2025 : 10:58:34
quote:
Originally posted by Salkan
Da imam moć, sve bih vas uveo u Dvorac u kome ja radim već 13 godina.
Ali imaš! 
Što se tiče Linča, dobro, ali takvu vrstu originalnosti kakvu opisuješ je gotovo nemoguće naći, i ne treba je očekivati od Linča, niti od bilo koga drugog iz poslednjih 100 godina. Linč je dovoljno originalan u svojim okvirima, u odnosu na druge režisere.
Prust je veći umetnik od Kafke, ali je ovaj svakako reprezentativniji za svoje doba - zapravo, sve do danas.
Kjerkegor je pričao o ironijskoj elastičnosti - eto vam oružja protiv Mašine. Sistem ne voli ironiju i humor. Zapravo, ne obraća pažnju na njih sve dok su ovi spoljni produkti kojima barata - npr. najnehumanija korporacija može da finansira i distribuira film koji ismejava najnehumanije korporacije, ali ne voli ih u svojoj strukturi. Znam to iz iskustva, a i da ne znam, primera ima na sve strane.
Ali ovo što stinky kaže je tačka rascepa:
quote:
Originally posted by stinky
Odstranivši revoluciju kao laž, Camus se okreće umjetnosti.
Međutim, za razliku od tebe, ja kažem da on nije filozof i nema jasne uvide što je umjetnost.
Ni filozofi nemaju često jasne uvide, već samo čvrste namete. Svaka čast Aristotelu, ali posle njega nijedan filozof koji je izneo sistematičnu viziju stvarnosti nije uradio ništa slično. Zato njega smatram izuzetkom. Naravno, tu ne računam filozofe poput Ničea i Kjerkegora, koji sami zalaze u umetnost u svojim spisima.
Zapravo, još od Platona se vodi rat filozofa i umetnika, iako je i sam Platon bio oba, i, umesto da ih pomiri, zavadio ih je. |
| Salkan |
Posted - 16/03/2025 : 20:22:57
@zeljko
Pročito sam što mi treba, ne brigaj
:)
@Stinkač
Ti si u suštini toliko obogatio forum da imaš pravo bit dendi
(24h)
:) |
| stinky |
Posted - 16/03/2025 : 20:04:18
počeo čitati tvoje razmišljanje
sviđa mi se
Kafku mi se sad ne da čitati. mislim da imam ovaj Dvorac negdje na policama.
kasnije ću pročitati sve. ove borbe protiv mašine, da vidim što kažeš tu.
idem sad biti dendi. hodam sad kao dendi :D |
| zeljko |
Posted - 16/03/2025 : 19:54:43
ti vise pises no citas :D
ja sam batalio dvorac
mozda nekad procitam |
| Salkan |
Posted - 16/03/2025 : 19:46:21
Ja recimo nisam imao pojma, nekada kad sam bio mlad i neiskusan, šta „besmisao“ znači i na kraju, krajeva, zašto postoji nešto što se naziva birokratski aparatus i koja je njegova svrha. Kad sam sticajem okolnosti, pritisnut krizom, stupio u jednu takvu nakaradnu tvorevinu, nije mi trebalo puno da se prvo izgubim, pa i da se izborim, stanem nogama na zemlju i dublje promislim o okruženju u koje me je život odnio. Trebalo je doduše, da prođe mnogo mjeseci da bih se sabrao i počeo ispravno razmišljati o svemu; misli koje su se kotile uglavnom su dolazile pod silnim pritiskom pomenutog besmisla, da bi se na kraju, u svom sazrijevanju manifestovale kao ideja. A ta ideja je sledeća, pa nudim svoju materijalnu odgovornost: birokratski je aparat hidra, hobotnica ludila u kojoj važe zasebna pravila, potpuno besmislena instanca koja ne samo da se samoizjeda, nego implodira u svom besmislenom postojanju – u toj ograničenoj kvadraturi; i na kraju, svi koji su pošteđeni treba da se osjećaju sretno jer nisu dio toga užasa. U završnoj fazi nestajanja, taj parazit jede sam sebe, svoje biće, svoje postojanje, troši svoje sluge i pretvara sve u pepeo i prah, iz jednog jedinog razloga: nije nikad ni trebao da postoji u toj formi, a kamoli da se širi i da mu se dopusti da razvija svoje lične kvazifilozofije. Jadno je društvo u kome pojedinci kao vrhunac svoje karijere vide službovanje takvom hororu.
I
U nešto dubljem kontekstu, ovaj „staromodni“ način pripovjedanja, namjerno naglašen da bi što jasnije i poštenije oivičio zagušenost = besmisao postojanja potpuno vjerodostojno govori o još jednom aspektu „Dvorca“. Relacija između Onog Jednog i nas vječno potčinjenih ne može se po mom mišljenju tražiti na ovaj način. To što Kafka na kraju svog mučeništva želi da dokaže u kakve je krize pao znak je da se kretao pogrešnim putem. Svako njegovo pješačenje prema Dvorcu govori u korist te teze. Međutim, on je to znao i potpuno je svjesno svaki put krenuo prema svojim nalogodavcima. Znao je, svakako i to da ih neće upoznati, pa sad treba dobro odvagati u kakvom stanju je čovjek koji sa takvim saznanjem opet bira istraživanje, želi da zna više, želi da Ga vidi i upozna, kada ga je već On pozvao i zaposlio. Ostaje samo da u njegovim Dnevnicima provjerim trag ili naznaku traga, gdje je to on naredio Brodu da kao nasljednik spali preostale neobjavljene rukopise, tj. zašto je Dvorac bio među označenim za vatru.
Ovo genijalno remek-djelo nosi toliko slojeva mudrosti i iziskuje duboka promišljanja o relacijama koje se gomilaju iz poglavlja u poglavlje. Nije to džabe pa je označeno kao možda i najznačajniji Kafkin rad – ako se gleda iz ugla onog što nam je ostavio za dešifrovanje. Iako se može posmatrati na Dvorac kao konačni udarac onome što je porođeno u Procesu, nije to, u suštini, vjerujte mi na riječ, samo o birokratiji i o besmislu postojanja, ne. Kafka je kažu, bio ateist. On je po meni samo još jedan u nizu koji je tražio Boga. On ga je očajnički tražio, nudio Mu je svoja iskustva i svoj bijes zbog ovozemaljskih nepravdi da ga izazove da se pojavi. On time ne čini ateistu. On je bio agnostik, on je bio neko ko zauvijek postavlja pitanja i traži. Koliko nas ima da se otrgnemo od dendizma i da obećamo da ćemo prestati valjati se u komforu; koliko je ljudi koji će se odreći komfora radi istraživanja i popunjavanja praznina u duši? Koliko nas ima spremnih da se damo za ideju i odbacimo ugodu? A naposljetku, koliko nas ima dovoljno hrabrih da tretiramo svoje senzore i pravovremeno reagujemo na svaku nepravdu kojoj posvjedočimo?
Neke sličice iz ovog fenomenalnog romana ostaju vječno urezane u pamćenje: gostioničarka bičuje mušterije koje se vrzmaju oko Olge; upad u Barnabasovu sobu i sva ta groteska...dijalozi sa sujetnom Friedom. Intelektualni okršaji sa malim Hansom Brunswickom. Ma čista desetka, nemam pravih riječi. Velike je stvari izrekao Franz u ovome djelu da bi impresija mogla biti iskazana jasno, čisto i iskreno. Nema tolike šume da se posječe da bi se napravilo dovoljno papira na kojem bih pisao o Dvorcu. Nema toliko dugog života da se u nj ogleda primjer gospodina zemljomjera K, ali ne zbog spektakularnog postojanja i uvlačenja u priču, ne. Nego zato što i razumijevanje o njegovim nevoljama eskponencijalno raste onako kako rastu saznanja gospodina K da se, bez obzira na besmisao njegovog djelovanja u selu, ipak mora stići do cilja – ne zbog tvrdoglavosti, već upornosti koja jedina može donijeti traženi rezultat. K., naime ne želi ispunjenje svojih ličnih želja, već iz poglavlja u poglavlje postaje jedan od nas i dokazuje koliko se čovjek mora potruditi i napeti da se preskoče rastuće prepreke.
II
Ako bi pokušao približiti siže ovog romana zainteresovanim stranama, možda bih pokušao razdijeliti ovo masivno štivo u dvije odvojene, kratke studije u kojima ću promijeniti pozicije jasno određenih faktora u ovoj utakmici. Prvo probajmo objasniti Mašinu protiv XY (K). Dakle, samo besmisleno postojanje birokratskog aparata je teret dovoljan da ga nijedna viša upravna instanca ne može vječno nositi. U modernim društvima, od kojih je Kafka ispravno strahovao i ujedno ih predvidio, država upravlja čovjekom u modalitetu ideja-aparat-represija. Negdje u crticama se smještava zakonska legislativa, koja naravno, prevashodno postoji da bi zaštitila 1) državu 2)aparat 3)istomišljenike. No, pažnja se mora obratiti na vezivno tkivo u tom modalitetu, odnosno najbitnije sredstvo kojim će vlastodršci postići puno više nego motkom, palicom ili haubicom. Trend je u posljednjih nekoliko desetljeća da Država neobuzdano širi svoj aparat stvaranjem nepotrebnih pododjeljenja i upravnih instalacija da bi 1) osigurali glasačko tijelo 2) uhljebili osobe koje su zaista, nesposobni raditi bilo koji drugi posao no smrditi po kancelarijama. Namjera Države je jasna: moram se održati svim sredstvima, sve mi je dopušteno!
U pogledu Dvorca, koji može predstavljati vrhušku jedne takve instalacije, prvo što odvajam od ovog proizvoljnog mišljenja je momenat koji detaljno opisuje odnos seljana prema Barnabasovoj porodici, nakon što je Amalija odbila Sortinijevo drsko pismo. Seljani nisu zaprepašteni njegovim pohotnim i prostim vokabularom – jer im nije ni bitno šta tu pobogu piše – nego se zgražaju nad činjenicom da je mlada Amalija odbila otići u krevet jednom Činovniku. Dalje, bitan je momenat i dio koji opisuje požar koji se u skoroj prošlosti desio u Selu. Vlast iz Dvorca je poslala zaglušujuće i užasne trube da bi uznemirili seljane tokom te proslave vatrogasnog društva, što se nekako izvrnutim redoslijedom pokazalo kao glavni razlog požara i velikih nemira u Selu. Dvorac precizno i planski stvara neugodu, grupiše seljane i potiskuje ih u sjenu, te održava u mraku, unižava njihovo postojanje i na kraju: otuđuje ih.
III
Drugi ugao gledanja bi pretpostavio XY (K) protiv Mašine. Pogledajmo primjer Olginog i Amalijinog oca. Nakon što je pretrpio sve nevolje sa pomenutim odbijanjem Činovnika, on oblači svoje najbolje odijelo i mjesecima, po kiši i snijegu, čeka na drumu kada će kočija sa Činovnicima proći ne bi li se praktično bacio pod točkove u nadi da će mu oprostiti. On u suštini ne zna šta mu se ima oprostiti, ali svi oko njega shvataju i odobravaju njegov postupak. Otac ima pravo što se baca pod kočije da bi mu Dvorac oprostio odbijanje njegove kćerke da pođe u krevet jednom Činovniku. Dalje, u ovom velikom romanu proteže se jedna vrlo delikatna potraga – nama jedinog poznatog „svijetlog“ lika (koji nije nikakav lučonoša, već obični čovjek koji odbija da povjeruje u svrsishodnost takvog aparata i takvih relacija), koji će teškim mukama nailaziti na glasiće razuma, male i nebitne seljane koji se boje svoje sjene, kriju u tami i tamo šapuću – ne o nepravdi, već o svim „svojim greškama koje su vodile da Dvorac bude ljut na njih“. K nosi određenu dozu pobune, ali ta pobuna se prisilno i postepeno gasi u svakom trenutku kada on nailazi na nevjerovatnoće i nerazumna ljudska bića. K pokušava da odabere pogodno mjesto za obračun, ali ga aparat melje do iznemoglosti i manipuliše kompletnim okružjem da bi ga spriječio u stvaranju značajnije pobune. Individua se tako podređuje, prvo nasilno, onda taktički i na kraju, konačno, završava u redovima onih koje ne može pobijediti.
IV
Od svih silnih minijatura koje krase ovo djelo, vrijedi napomenuti neke koje smatram odsudnim za razumijevanje; u uvodnom poglavlju, kada se izmoreni K budi na slamarici u kafani, on krmeljivim očima razaznaje sliku na zidu, tamni portret u tamnom okviru. On prilazi i vidi glavu toliko pognutu ka prsima da mu se oči jedva vide. U takvom je stavu uslikan upravnik Dvorca. Dalje, mora se spomenuti Frieda, koja nosi veliki dio fabule, neugledna djevojčura, bivša Klammova ljubavnica, koju K preotima, voli i pazi par dana, dok se u njoj ne probudi ženska sujeta i ljubomora i zbog čega bježi sa K-ovim pomoćnikom, jednim od dvaju pasa koje je Dvorac u međuvremenu odredio da zabavljaju i pomažu K. U nekoliko navrata K pokušava da Friedu dozove razumu, pa joj kaže:
„Ali zar je sav tvoj raniji život toliko za tebe potonuo u zaborav (osim naravno, gostioničarke koja se nije dala istisnuti) da više ne znaš kako se mora boriti da bi se prodrlo naprijed, naročito ako se polazi sasvim odozdo? Kako se mora iskoristiti sve što pruža iole neku nadu?“
Još je bitnija opaska Franza Kafke (konkretno, Olgino objašnjenje) kada pojašnjava zašto činovnici nose uska odijela i koji je uopšte značaj takvog odijela (u kome se ništa drugo osim činovništva i ne može raditi):
„Ali što se tiče službenog odijela, ono je jedna od Barnabasovih briga, a kako su naše brige zajedničke, onda je i moja. Zašto ne stiže službeno odijelo? Pitamo se mi uzalud. Međutim cijela ta stvar nije tako jednostavna. Činovnici, naprimjer, kao da uopće nemaju službena odijela, koliko mi ovdje znamo, a i po onome što priča Barnabas, činovnici nose obična, istina lijepa odijela. Uostalom, vidio si Klamma. Naravno, Barnabas nije činovnik, niti činovnik najbolje kategorije, niti umišlja da će to biti. Ali ni viši poslužitelji, koji se, istina, ovdje u selu uopće ne viđaju, nemaju službena odijela kako Barnabas priča; to je donekle utjeha, reklo bi se u prvi mah, ali ta je utjeha varljiva, jer je li Barnabas viši poslužitelj?“
A evo kako K uzvraća razumom i logikom protiv užasa koji objašnjava Olga:
„...Vama je ovdje ukorijenjeno strahopoštovanje prema vlasti, ono vam se i dalje ulijeva cijelog života na razne načine i sa raznih strana, a i vi sami tome doprinosite koliko god možete...“.
Olga:
„...doduše, kaže se da mi svi pripadamo dvorcu, da ne postoje klasne razlike i da se nema što premostiti i vjerovatno je uglavnom tako, ali mi smo na žalost imali prilike vidjeti da nije tako baš onda kad bi trebalo biti“.
Olga pokušava nadodati značenju kočija, karuca i saonica kojim se činovnici prebacuju iz dvorca u selo da bi provodili vlast, a K joj kaže svoje iskustvo:
„...ali ja sam, primjeti K, vidio iznutra jedne činovničke saonice u kojima nije bilo nikakvih akata. Olgino pričanje otvorilo je pred njim jedan tako veliki, skoro nepojmljiv svijet, da on nije mogao propustiti da ga ne dodirne svojim sitnim doživljajima, i da se tako što više uvjeri kako u postojanje tog svijeta, tako i u svoj vlastiti“.
Iz vremena kada je Barnabas pozvan da uđe u službu Dvorca:
„...osobito se ne može razumjeti zašto je on sada, kao čovjek, tamo gore potpuno izgubio onu srčanost koju je kao dječak imao u tolikoj mjeri da nas je sve dovodio do očajanja. Istina, to besciljno stajanje i čekanje iz dana u dan i uvijek iznova i bez ikakvih izgleda za promjenu, to naravno mrvi čovjeka i tjera ga da sumnja, dok napokon ni za što drugo nije sposoban osim za to očajničko stajanje“.
Za kraj citiranja, ostavljam odlomak u kome se K našao jer je nezakonski stajao na hodniku u kome se vrši raspodjela spisa činovnicima i gledao šta se tu pobogu dešava. Neko je zagalamio, a onda i koristio zvonce. Gostioničar i gazdarica su dotrčali i iznijeli K van zgrade.
„...tek vrlo polako K je doznao sve. On je bespravno bio u hodniku, njemu je općenito govoreći u najboljem slučaju bila dostupna samo krčma, i to samo kao milost i uz posebnu dozvolu. Ako je on bio pozvan nekom gospodinu, morao se istina, pojaviti tamo gdje je poziv glasio, ali je morao stalno biti toga svjestan – zar on nema barem toliko zdravog razuma – da se nalazio negdje gdje njemu zapravo nije mjesto, kamo ga pozvao samo jedan od gospode i to u najvećoj mjeri nerado, samo zato što je to nalagala i opravdavala službena potreba“.
V
Da imam moć, sve bih vas uveo u Dvorac u kome ja radim već 13 godina. Prošli bi kraj strašnog obezbjeđenja koji drkaju telefone i pregledaju tiktok, prokucali bi kartice i popeli se na sprat. I to bih pažljivo odabrao momenat, recimo prije par godina, kada je bivši upravnik mog Dvorca dobio zadnji mandat. Jedva bi se probili kroz hodnik od velike kolone činovnika koji mu idu čestitati na zadnjem mandatu. Ničim izazvani, oni su osjećali potrebu da mu i u tom velikom momentu poližu guzicu. To su obični ljudi, ti činovnici, majke neke djece koja se školuju, supruge nekih umnih oli nebitnih muškaraca, ljubavnice nekih bitnih funkcionera. Tad bih vas uveo, da vidite kako je fino ulaštena svaka pločica u mom Dvorcu, ali i kako funkcioniše moj Dvorac. Kako se za veličanstvena slavlja (koja će kasnije prerasti u orgijanja po zabačenim restoranima) uvijek ima vremena, pa se čak i na konkursima primaju u službu polupismeni ljudi, koji istina odlično sviraju harmonike i bubnjeve.
Ne znam kako ću, odnosno u kojoj mjeri nagovoriti nekoga da se ohrabri i krene u ovaj veličanstveni Kafkin košmar. Oni koji se usude, moram vas upozoriti, ne samo da nećete dobiti zaokruženu cjelinu, već će vas činjenica da je Dvorac nedovršen roman samo više uzbuditi i naglasiti vam ono protiv čega je Kafka ustao. Još jedna stvar vrijedna napomene: godinama sam bio u zabludi da je David Lynch imao originalan koncept stvaranja svojih košmara. To je čista laž, Bog da mu dušu prosti. Sva njegova groteska došla je upravo od Kafke i njegovog ludila. Sretan sam što sam sve ovo saznao, nekako ću lakše podnositi dane dok se ne iščupam iz Dvorca u koji me život zatočio. Živio sinkronicitet iznad kauzalnosti!
|
| stinky |
Posted - 16/03/2025 : 14:46:56
quote:
Originally posted by Salkan
da si žestoko pogriješio kada si na njegovu misao gledao
U pravu si.
Skroz sam ga krivo gledao, zaboravivši njegovo razmatranje u Pobunjenom čovjeku. A zaboravio sam i Sizifa. Sve sam ja to davno čitao... bio je siječanj... ili januar, ne sjećam se.
Inače, dobar ti je ovaj zadnji post.
Moja je greška što sam toliko otišao na dalek put, da već sve i svakoga stavljam u posloženi sustav. U sheme. Tako sam Camusa, ne sjećajući se konkretnih rasprava, a znajući besplodnost francuskog ljevičarenja, automatski potrpao u tu shemu. Mislio sam da je njegov ateizam tupast i isključiv. No, Pobunjeni kaže da nije. Da je u kretanju.
Sada, kad znam bolje, kažem: solidna je knjiga Pobunjeni čovjek. Meni ne naj naj, ali baš solidna.
Ne moraš pričati o Camusu i Schellingu ako nećeš. Ja ću to više za sebe, a i da stavim jedno razmatranje za neke buduće, koji dolaze nakon nas i koji će nastaviti. Nastavit ću u antologijskim stvarima. Kako je ono što Camus hoće, Schelling već riješio stoljeće prije. |
| Salkan |
Posted - 16/03/2025 : 14:12:16
quote:
Šta je pobuna? Apstrakt, težnja, smisao ili dokaz u istoriji?
Pa evo, ti kaži: što je pobuna?
Evo kažem: Pobuna je konkretizacija koncentrisanih snaga, misli i energije u cilju odupiranja nepravdama. I ti i ja vrlo dobro znamo u kakvom tuntavom svijetu živimo, koji se - čini se malo bolje ovih zadnjih dana - uopšte nije promijenio u odnosu na Camusov svijet. Možda je njemu pobuna tampon - kao što kažeš i to ne mogu trenutno osporiti - da se odmakne od revolucije kao pogubne kretnje, koja je u svojoj suštini konkretizacija nasilja, terora i ubistva, ali stoji, itekako stoji da Camusova Pobuna pije vode.
Ja sam svoje izlaganje o putu ka Camusu obrazložio precizno, u upisima iznad Pobunjenog možeš vidjeti da je prvo što sam napisao "Camusova kretnja se ne može okarakterisati pravolinijskom", što znači: da, on se kreće, da, on se ne kreće pravolinijski, da, on nikako ne može biti filozof u punom smislu te riječi i da! on jeste filozof i izrodio je nešto pozitivno jer se odmakao od dendija, od prenemaganja i glupiranja, odmakao se daleko od ostatka, ali mu to nije alibi, jer je Camus prije svega stvarao i Pad i Stranca i Izgnanstvo i ostale stvari, pa tek onda (i/ili uporedo rodio sve svoje eseje). Jer ipak ova tri komada koja sam zabilježio nisu filosofski traktati no kompleksni eseji i ultimativna kombinacija konkretnog književnog djela koje je dostupno svima i ne želi da odbije ikog.
Možda Camus i jeste bibac. Kolko se sjećam naše lične prepiske, nismo se složili u bitnoj stvari: Strancu, odnosno u momentu Mersaultovog promišljanja nakon što ga zatamniče. Da, on vrišti u svojoj pobuni protiv svega, i protiv Boga tobejarabi, ali se sjećam da ti tu nisi mogao prepoznati tračak nade u praznini koju Mersault ostavlja nedorečenom. Ja jesam: ja sam vidio izgubljenu dušu koja je toliko ogoljena u svom nasilju i besmislu da vapi za spasom i da želi taj spas. Ti si vidio: neka me posjeku i neka mase vrište dok mi giljotina pada na glavušu. I sve to stoji. Zato Camus možda i jeste bibac, glupak, naivko i tupadžija.
Vidiš, što se tiče mog "zanosa", kako ga zoveš, moram obznaniti malopređašnju situaciju. Dok pijem kapućino i dok me opslužuje jedna jako lijepa, mlada i napupala konobarica, ja završavam Dvorac od Kafke i pokušavam pribilježiti par teza koje želim iskoristiti kad budem napravio upis o tom sjajnom romanu, ovdje na pdfu (i nadam se da ću ga upisati još večeras, ako me utakmica i Barsa ne ometu). To je jako težak posao. Pronaći poveznice kojima manipuliše genijalac Kafka. Evo mog zanosa u toj sličici, dok tiho svira neka bezvezna pop-muzika (jer je uviđavna konobarica kojoj se sjaje okice dok se vrti oko mog stola stišala ton da ne bi ometala moj rad): meni srce zatitra kad vidim da sam i jednim svojim upisom probudio interes na ovom forumu.
Znaš, stinkač, ja sam davno odlučio da ne želim da komuniciram sa ljudima koji me ne žele shvatiti i ne prepoznaju moj trud. To je moja pobuna. Moja pobuna je i to što si me svojim komentarima uzbunio i probudio želju da ti odgovorim. Moja pobuna je i to što ti zamjeram pa si me skrenuo sa puta, jer želim da ovu raspravu nastavimo i u Kafkinom Dvorcu narednih dana. Moja pobuna je što sam ostavio kapućino, konobaricu sjajnih okica, okrenuo se i došao kući da upišem ovaj post. Tvoja pobuna, pak, je dotezanje u definisanju Camusovih promišljanja. Tvoja pobuna postoji otkad postoji tvoj nick. Ti pokušavaš da uzbuniš uspavane medvjede i da razmijeniš ideje, da ponudiš svoje misli, jer ti ne odgovara učmalost, letargija i lelemudanje. Ti si u pobuni, konstantno.
To je pobuna. To su naše pobune. A Camus je toliki maher da je i pored sveg ostalog posla u životu imao snage precizno analizirati kretnje pozitivnih misli u istorijatu filozofije kroz prizmu "sredozemnog čovjeka", da. Ja u njegovim djelima vidim ili malo ili nikako jeresi i svečano tvrdim da si žestoko pogriješio kada si na njegovu misao gledao isključivo kroz Stranca.
I nemoj me više zajebavat sa Camusom.
Nastavićemo u Dvorcu ovih dana, budi tu negdje.
Lijepo sam ti rek'o da bi nam trebao kamion krompira da sve to lijepo posložimo i analiziramo ljudski. |
| stinky |
Posted - 16/03/2025 : 11:56:43
quote:
Originally posted by ridiculus
Pre par godina sam odlučio da kupujem samo knjige koje će dosta dugo služiti svrsi
Da, tako sam i ja mislio. Ali, kada se uđe u kretanje, dolazi do nepredviđenih stvari.
Prije 20 godina, nauzimao sam se knjiga iz čistog marksizma. Haha, još sam držao do te gluposti. Najbolji, ili netko koga sam htio upijati, bio mi je Marcuse. Uzeo sam valjda deset njegovih knjiga, možda i više.
I? Što je ostalo od tog zanosa, kao ovog Salkanovog zanosa?
Čami mi po policama, plus ostali marksistički šrot. Marx-Engels-Lenjin u 10 knjiga izmješteni na selo, dahću na dnu neke kutije.
Paradoks je: kada sam bio početnik, i neznalica, kupovao sam knjige i knjige. Gomilao. Danas, kada sam prezreo, kupujem malo. Danas kada razumijem sve što čitam, više mi se ne da kupovati. Ne zato jer ne bih htio, htio bih. Ali mi se ne da: tražiti, naručivati, čekati poštu kao nekada. Uostalom, imam na policama bezbroj.
Danas samo probrano.
A i to je u previranju i moji interesi skaču u ekstreme. Ali još ima zanosa. Više ne znam je li to dobro ili ne. Pukovnik Kurtz u džungli: pomirenje... pomirenje... |
| lwood |
Posted - 16/03/2025 : 11:55:25
quote:
Originally posted by Salkan
Salata.
Bila plata.
De Sade.
|
| stinky |
Posted - 16/03/2025 : 11:33:52
quote:
Originally posted by Salkan
Šta je pobuna? Apstrakt, težnja, smisao ili dokaz u istoriji?
Pa evo, ti kaži: što je pobuna?
"Moguće bi bilo tako dokazati da za ljudski duh mogu postojati samo dva moguća svemira, svemir svetog i svemir pobune."
Camus ti je u kretanju: iz svemira pobune u svemir svetog. Čitava ova njegova rasprava o pobunjenom čovjeku je to kretanje. Mene je čak iznenadio, jer sam ti prije bio rekao daje on gluperda, odnosno teški ateist. Međutim, nakon što sam ponovio Pobunjenog čovjeka, zadovoljan sam Camusom. Ušao je u kretanje i ishod bi mogao biti samo - pomirenje. Odnosno, svemir svetog. U Pobunjenom čovjeku još nema tog zaključka, ali je barem uradio odmak od odvratne francuske ekipe salonskih ljevičara. Zapravo je to njegova pobuna, jer nije mogao živjeti tu laž. Laž ljevičarenja. Trabunjanja o revoluciji.
Pobuna je njemu alat da se odmakne od revolucije. To je kretanje. Kako još nije došao do zaključka, izmislio je sebi distinkciju: pobuna i revolucija. Revoluciju je opisao u poglavljima Metafizička pobuna i Povijesna pobuna. Došao je da revolucija ne valja, ona je nihilizam i logika ubijanja.
Ali si ostavlja tu malu nišu, pobunu. Jer, još ne shvaća temeljno: što je to zbiljski svijet? On polazi da je zbiljski svijet ovaj osjetilni svijet. U tome se otkriva da on NIJE filozof. Ali je u kretanju da to postane.
Odstranivši revoluciju kao laž, Camus se okreće umjetnosti.
Međutim, za razliku od tebe, ja kažem da on nije filozof i nema jasne uvide što je umjetnost.
To bise moglo pokazivati, jer sam paralelno s Pobunjenim čovjekom dovršio Schellingovu Filozofiju umjetnosti.
Filozofija umjetnosti je nastala više od 100 godina prije Pobunjenog čovjeka, pa ipak u njoj ima temeljitije i korjenitije sve ovo oko čega Camusova misao lebdi. Schelling je već izvršio sintezu i zapravo, mjerodavno opisao o čemu se radi. Problem je što j taj jezik teži od Camusovog i što izgleda kao mindfuck. Ali, to što Camus zamuckuje, Schelling je već objasnio. Kod njega nema klaćenja u svemir pobune, jer on zna da je zbilja svemir svetog.
Probat ću možda pokazati to na povezivanju Camusove sredozemne misli i Schellingove filozofije grčke tragedije. Kažem možda, jer za takvu sintezu treba napor. Napor koji je ovdje možda izlišan, jer tu se kreću maconi, ateisti i generalno skroz zabludjeli. Ti imaš trud i razvoj, no još si u zanosu. Kao u knjizi, jedna zanimljiva misao: "Nijemci se u svojim meditacijama zanose, umjesto da se smiruju." Ovaj Camusov prepad na Nijemce je simpatičan, no, po meni, on ne poznaje filozofiju i nije u zavičaju čak ni kod Hegela, kamoli kod Schellinga. Da, njegovoj sredozemnoj misli može tako izgledati, jer ono što on zove njemačka ideologija kreće se u višim sferama i želi shvatiti neshvatljivo: prožimanje konačnog i beskonačnog. Za običnog sredozemnog čovjeka, ta misao jest takva da izaziva epilepsiju. Ali, također smatram da je, evo uzmimo sad Schellinga, dosta dobro, koliko je to ljudski moguće, shvatio i pokazao najdublji ponor i najviše nebo.
Tvoj zanos u Camusa, još nije prava filozofija, odnosno smirena zrela meditacija. Možda tako i treba: na početku i treba biti silovit zanos. Staviti sve u pokret.
Ali doći u pomirenje, to je ono na granici razaberljivog. Pobuna je početak. Njemačka radikalna meditacija je tu mač, ako se čovjek uštopa na razini pobune. |
| ridiculus |
Posted - 11/03/2025 : 23:16:24
Inače, kad smo kod Hardy-ja, ima jedna epizoda Inspektora Morsa - starog, ne ova nova kad je bio mlad - u kojoj on negde na početku čita neki Hardyjev roman, ali nisam uspeo da vidim koji u slaboj rezoluciji koju YouTube nudi.
Inspektor Mors je bio detektivska serija sa najviše književno-umetničkog sadržaja i aluzija od svih koje sam gledao. |
| ridiculus |
Posted - 11/03/2025 : 22:49:02
Pre par godina sam odlučio da kupujem samo knjige koje će dosta dugo služiti svrsi - što će reći, siguran sam da ću ih čitati više puta. Sve ostalo što me iole interesuje pozajmljujem. I onda vraćam, da ne bude nedoumica (iako sam par puta omanuo...  )
Imam i nekoliko tema za razmišljanje i pisanje, od kojih sam jednu već davno obelodanio (podsetiću: poređenje Doylea i Christie).
Htedoh da pišem o preplitanju engleskih i italijanskih književnih i umetničkih poticaja i struja - ili da nazovem to njihovom viševekovnom ljubavnom aferom? - ali onda sam naleteo na tekst gde je to daleko bolje sistematizovano nego što bih ja mogao da učinim. Mada nije tu sve rečeno, i to mi ostavlja kutak slobode za akciju.
Upravo je izašla nova verzija Geparda, za Netflix, u šest epizoda. I to me podsetilo da je Lampedusa u romanu sledio Stendhala, koji je, kao svaki pravi visoki romantičar, sledio nikoga drugog do Šekspira. Ali Lampedusa je pored kreveta držao The Pickwick Papers (prema svedočenju njegove udovice), jer je cenio da je ta knjiga nepresušni izvor novine i inspiracije. I tako se nekako povezuju stvari koje čitam... |
| zeljko |
Posted - 11/03/2025 : 21:47:54
eh nisam ja od tih
meni je granica 1000
stalno prodajem i kupujem
na prodaju
Thomas Hardy Pod zelenim stablom
Thomas Hardy Daleko od bjesomučne gomile
Thomas Hardy Neslavni Jude
|
| Salkan |
Posted - 11/03/2025 : 19:45:06
quote:
Originally posted by ridiculus
"Moj Hardy" je više nego što zaslužujem!  Ali odakle ta Tessa? Neko hrvatsko izdanje ili englesko?
Logos, Split 1983
Prijevod: Berislav Grgić
@zeljko
Nema to nikakve veze
Kad skupiš 17000 knjiga, skontaćeš da si malo pretjerao
|
| zeljko |
Posted - 11/03/2025 : 19:24:03
Ja sam 2020 kupio 270 knjiga
A sada u paketima po 10 kila osvajam na aukcijama
Mjesecno 30 50 |
| ridiculus |
Posted - 11/03/2025 : 17:36:12
"Moj Hardy" je više nego što zaslužujem! Ali odakle ta Tessa? Neko hrvatsko izdanje ili englesko? |
| Salkan |
Posted - 11/03/2025 : 11:17:24
Juče s posla vučem kesu punu knjiga
Ljudi se okreću i vidim da se pitaju
Dal je ovaj normalan
Ko danas čita knjige
Mora da je puk'o
:)
Odmah sam uzeo Dvorac i oduševljen sam uvodom. Vidićemo kako će se dalje odvijati.
Nakon Dvorca ide tvoj Hardy i njegova Tessa.
A onda Kolakowski od druga Combatrocka Sangue Navajo.
Na šta će sve to izać, ne zna se.
:) |
| ridiculus |
Posted - 11/03/2025 : 10:19:08
quote:
Originally posted by Salkan
Salata.
Bila plata.
Ha-ha, kupio si knjiga koliko ja za skoro godinu dana. (Jedna mesečno. Naravno, ne računam pozajmice iz biblioteke i od prijatelja. ) |
| Combatrock |
Posted - 10/03/2025 : 20:35:30
Ovog Kolakovskog sam dobio za odlican uspeh u srednjoj skoli 
Bila je ljubav na prvo citanje. Preporucio bih Mini predavanja o maksi stvarima, Uzas metafizike, 13 bajki iz kraljevine Lajnoije. |
| Salkan |
Posted - 10/03/2025 : 16:36:09
Salata.
Bila plata.
|
| naker |
Posted - 09/03/2025 : 18:27:38
Kinaski je car. |
| Combatrock |
Posted - 09/03/2025 : 17:33:05
9 marta 1994. je umro Bukowski. Bio sam u vojsci u Banatu.
U lokalnom casopisu Kosava su objavili vest o smrti.
Blizio se april kada se ubio Cobain.
U decembru je umro Zappa.
Tri velike smrti za vreme sluzenja vojnog roka.
Ok je Bukowski i sad posle 100 godina. |
| Salkan |
Posted - 09/03/2025 : 09:14:45
Polazeći od pretpostavke da se sa radnjom u ovom romanu nalazimo negdje u drugoj polovini XIX vijeka, odmah možemo odbaciti misao da je FM u Ujkinom snu stvorio čistokrvnu satiru – ne, ovdje se radi o univerzalnom književnom djelu koje kroz doduše, silan humoristični štih, žestoko kritikuje i čovjeka kao grešno biće i aristokratiju kao stalež u svojim posljednjim trzajima pred propast, zajednicu – palanku kao učmalu, pokvarenu i jadnu sredinu za život, te uopšteno, u vrlo širokom kontekstu, nezdrave odnose među ljudima u kojima verbalne i konačne bitke odnose oni poganiji, krasnorječitiji i snalažljiviji – drugim riječima, podliji nitkovi. U tom univerzumu vladaju želja za opstankom i ukrasi poput niskosti, prevrtljivosti i lažljivosti. U tom svijetu pobjede su predodređene najokrutnijim među okrutnima; tu ispašta iskrenost i poštenje, tu je ljubav isključivo oružje kojim se osvajaju imanja i položaji u društvu, ljubav je valuta kojom se kupuju džidže kojim će se ukrasiti saloni: „izvana gladac iznutra jadac“ bi mogao biti moto aristokratije koju prepišava veliki Dostojevski. Pa da, pa da, mon cherie, prepišava i cementnim mlijekom zalijeva svoj projekat genijem jednostavnog pripovjedanja i začinjenom metanaracijom, jer nije FM tu samo da kritikuje i da niječe postojeće relacije među klasama što je u suštini pobunjenik i nihilista, ne. On to radi da bi jasno i glasno podvukao crtu među dobrotama i zlima što ih ljudska duša tvori.
U Mordasovu, zabačenoj ruskoj guberniji najvažnija je kuća Marje Aleksandrovne i njene kćeri – ljepotice Zinaide Afanasjevne. Tatica je odstranjen na selo da se kiseli, jer svojom prostošću on ne može da parira spletkama i šemama koje u taj čas pokrivaju Mordasov. Kada se sasvim slučajno u tom selu zadesi ničim pozvan knez K., ugledni, senilni starac (od 50-ak ljeta), Marja vidi priliku. Obenđijavši dementnog kneza, Marja želi da svoju Zinaidu utrapi i pomoću nje podcrta svoje sposobnosti hendlanja, a istovremeno unaprijedi svoj položaj u klasi. Zinaida iza sebe ima nekoliko prosaca, među kojima je i bolesni Vasja, koji umire negdje u sirotinji, te Pavle Mozgljajev, snalažljivi i prepredeni lisac. Zina pristaje na majčicine planove, ali se, naravno, ništa od pomenutog neće izdešavati, jer je Sudbina puno jača od takvih ljudskih niskosti; ne, mon cherie infant, čak će se okrutna Sudba i poigrati sa svima koji žele da dokažu da su prvi među jednakima i da imaju neku Moć.
Ovaj genijalni komad prepun nevjerovatnih minijatura dostojan je da se klasificira u red remek-djela svjetske književnosti – a kad sam, opet sasvim slučajno, došao do snimaka SNP iz 2006.godine sa Ejdusom u ulozi kneza K., javila mi se velika tuga što pozorište nikad nisam mogao da pojmim i razumijem taj intenzitet u performansu.
Od mnoštva pomenutih minijatura kojima FM dokazuje da je jedan od najvećih ikad, možda je najzanimljiviji njegov ogled o palanci, malograđanstvu i odnosu među ljudima koji žive u malim sredinama, „tamo gdje se i psi razmnožavaju previše, jer se nema šta za čuvati niti ukrasti“. On kaže da je pronicljivost palančana toliko usavršena da se svaki milimetar uzdizanja iznad njihovog bitisanja vidi isključivo kao prezir i nadobudnost; drugim riječima, svako ko uspije da iskorači iz njihovog blata, mora biti osuđen i opanjkan, pošto hladnokrvno odbija palanačke rituale. Stoga vulgarnosti, stoga direktnost i stoga niskosti – zato se palančani drže u svom učmalom krugu povjerenja, zato su takvi i ne prihvataju nikoga ko im sudi da u nečemu griješe.
U impressumu ovog izdanja Džepne knjige #80 iz 1957.godine stoji da je ovo „delo koje je ujedno i roman i drama i lirska proza i psihologija i istorija naravi, sredine koju opisuje a iznad svega je i izvanredna društvena satira“.
Istina je ta da se povremeno moramo vratiti na početne postavke i na samim počecima pronaći „prokletog Šekspira koji je kriv za sve“, tj.locirati gdje su se stvari pomjerale i gdje je tačno dolazilo do zemljotresa. Ne zato da bi pokušali tretirati ta neka oboljenja u društvu, već samo da bi znali šta da očekujemo od nekih: istorija se ponavlja i nema nikakvog razloga da uznapredujemo, važno je da budemo svjesni.
|
| ridiculus |
Posted - 04/03/2025 : 21:13:25
Borhes je zanimljiv slučaj jer je on rastao (pored španske) na engleskoj književnosti, slično kao Portugalac Pessoa. Naravno, kod njega je velik uticaj Kafke i kabale, i mnogo čega drugog, ali on ima zaleđinu i fond književnog znanja i aluzija koji izmiču mnogim čitaocima na ovim prostorima, koji su upili uglavnom francuske, nemačke, i (naravno) ruske uticaje i pogled na književnost. |
| ridiculus |
Posted - 04/03/2025 : 20:58:16
quote:
Originally posted by Salkan
Tu vidim prostor za otkrivanje, ako me razumiješ.
Naravno, i meni je to jedan od najjačih argumenata za čitanje bilo čega. Trudim se koliko mogu da izbegnem usvajanje tuđih mišljenja kada se radi o tumačenju ili objašnjenju književnog (ili bilo kog umetničkog) dela, jer bi onda taj "prostor za otkrivanje" bio zatrpan sumnjivim informacijama i poverenjem u "autoritete". Kada nešto ne razumem, čekam pravi trenutak, i čitam ponovo.
quote:
Znaš kako kažu, "knjige se mijenjaju kao i mi", odnosno, svaki put - u novoj fazi života kada otvoriš istu knjigu, ona to više nije. Ona je nešto sasvim drugo.
Tako i treba da bude. |
|
|
