quote:

---

Originally posted by Stari borac

U hrvatskom se jeziku nazivi SVIH država pišu prema hrvatskom pravopisu, tako da je pravilno Lihtenštajn, Luksemburg (Luxembourg je glavni grad), Mijanmar, Gvatemala (Guatemala je grad), Kostarika, Dominika, Angvila, Bocvana, Brunej, Džibuti itd.
Druga je stvar s gradovima i zemljama koje nisu države - tu se piše u skladu s hrvatskom tradicijom, ako ona postoji (Rim, Bec, Pariz, Pecuh, Prag, Štajerska, Burgundija, Provansa, Saska, Lacij, Pijemont.... Ako ne postoji (ili ne postoji više), onda se piše kako pišu "domorodci".

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Nije Vuk propisao da se u srpskom sva strana imena pišu kako se citaju zato što je htio sunarodnjake poštedjeti pisanja Shakespearea ili Schwartz-Schillinga, niti zato što je svojom genijalnošcu zakljucio da je lakše pisati kako se cita, nego jednostavno zato što cirilicom i ne možeš pisati drugacije. Konacno, Rusi su tako pisali stoljecima prije pravopisa g. Vuka.
Svoditi razlike izmedu hrvatskog i srpskog na nacin pisanja stranih imena nije utemeljeno. Što misliš, kako Kinezi pišu Washington ili Arapi Bush?

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Nije Vuk propisao da se u srpskom sva strana imena pišu kako se citaju zato što je htio sunarodnjake poštedjeti pisanja Shakespearea ili Schwartz-Schillinga, niti zato što je svojom genijalnošcu zakljucio da je lakše pisati kako se cita, nego jednostavno zato što cirilicom i ne možeš pisati drugacije. Konacno, Rusi su tako pisali stoljecima prije pravopisa g. Vuka.
Svoditi razlike izmedu hrvatskog i srpskog na nacin pisanja stranih imena nije utemeljeno. Što misliš, kako Kinezi pišu Washington ili Arapi Bush?

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Newyorcanin. Pridjev je newyorški.

---

quote:

---

Originally posted by srdjandj

ok, sad mi je malo jasnije, znaci sve osim naziva država u Hrvatskom jeziku se piše kao u originalnim njihovim izvornim imenima, a recimo ako se gradovi pišu izvornim imenima, kako se pišu njihovo stanovnici, recimo New York, kako kažete u Hrvatskoj - Njujorcanin ili vec kako ?

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Newyorcanin. Pridjev je newyorški.

---

quote:

---

Originally posted by Dalen

quote:

---

Originally posted by srdjandj

ok, sad mi je malo jasnije, znaci sve osim naziva država u Hrvatskom jeziku se piše kao u originalnim njihovim izvornim imenima, a recimo ako se gradovi pišu izvornim imenima, kako se pišu njihovo stanovnici, recimo New York, kako kažete u Hrvatskoj - Njujorcanin ili vec kako ?

---

Covjek iz New Yorka .

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

A glede pisanja Newyorcanin, newyorški, nisam rekao da mi je to oku ugodno, nego da tako kaže pravopis.
Pravopis nastoji biti dosljedan. "Problem" je u tome što slavenski jezici imaju nastavke, pa izgleda neobicno kada se slavenski nastavak "nalijepi" na stranu rijec. Ako pišeš njujorški, onda principijelno moraš pisati Njujork, jer se pridjev tvori od imenice.
Koliko mi je poznato, svi slavenski narodi koji pišu latinicom (Slovenci, Poljaci, Cesi, Slovaci) imaju tako riješen ovaj problem.

---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Nisam shvatio što si htio reci. To da Rusi ne pišu "po Vuku" sam i ja rekao. Uostalom, Rusi, kao i svaki narod, pišu "kako se cita", samo prema njihovim pravilima citanja.
Raspravljali smo o tome kako se pišu strana imena. Narodi koji pišu latinicom, uz rijetke izuzetke, strana imena pišu onako kako se pišu u izvornim jezicima, pod uvjetom da se ti jezici, naravno, pišu latinicom. Narodi koji pišu cirilicom strana imena ne mogu pisati izvorno, pa ih pišu kako se citaju. Srpski jezik je medu tim jezicima poseban, jer se može pisati i latinicom - ruski, bugarski, ukrajinski itd. to ne mogu. Dakle, na srpskom možeš pisati i latinicom, ali, naravno, srpskim pravopisom, koji (zbog toga što je podrazumijevao pisanje cirilicom) nalaže da se strana imena pišu kako se izgovaraju.
Dakle, razlozi takvog nacina pisanja stranih imena leže u odabiru pisma, a ne u ideji "piši kako govoriš", jer Vuk nije na to mislio kada je pisao pravopis, nego na pisanje rijeci opcenito, buduci da prije njega problem pisanja nekih glasova u srpskom jeziku nije bio riješen, pa se je pisalo po uzoru na crkvenoslavenski ili ruski pravopis.

---

quote:

---

Originally posted by Curunir

nego, borac, kako ces napisati pridjev imenice Chicago??????
:)))))))
vidis kako moras biti nedosljedan:)
napises li chicago(an)ski, molim te baci se kroz prozor:).....

Nice view from Orthanc inspite of these psychotic trees.

---

quote:

---

Originally posted by ---dp---

quote:

---

Originally posted by Stari borac

Nisam shvatio što si htio reci. To da Rusi ne pišu "po Vuku" sam i ja rekao. Uostalom, Rusi, kao i svaki narod, pišu "kako se cita", samo prema njihovim pravilima citanja.
Raspravljali smo o tome kako se pišu strana imena. Narodi koji pišu latinicom, uz rijetke izuzetke, strana imena pišu onako kako se pišu u izvornim jezicima, pod uvjetom da se ti jezici, naravno, pišu latinicom. Narodi koji pišu cirilicom strana imena ne mogu pisati izvorno, pa ih pišu kako se citaju. Srpski jezik je medu tim jezicima poseban, jer se može pisati i latinicom - ruski, bugarski, ukrajinski itd. to ne mogu. Dakle, na srpskom možeš pisati i latinicom, ali, naravno, srpskim pravopisom, koji (zbog toga što je podrazumijevao pisanje cirilicom) nalaže da se strana imena pišu kako se izgovaraju.
Dakle, razlozi takvog nacina pisanja stranih imena leže u odabiru pisma, a ne u ideji "piši kako govoriš", jer Vuk nije na to mislio kada je pisao pravopis, nego na pisanje rijeci opcenito, buduci da prije njega problem pisanja nekih glasova u srpskom jeziku nije bio riješen, pa se je pisalo po uzoru na crkvenoslavenski ili ruski pravopis.

---

Nisi bio precizan u tom postu pa sam te drugacije razumeo. Inace, pisanje stranih imena je nesto sto me najvise nervira i u srpskom i u hrvatskom jeziku iako u oba pravopisa stoji jedna mogucnost koje se skoro niko ne pridrzava u praksi, a ta je mogucnost sledece: da se prilikom prvog pojavljivanja u tekstu, naziv pise u originalu (ili kake se cita), i odmah iza toga u zagradama da se napise onakko kako se cita (u drugom slucaju u originalu), a onda u svim ostalim pojavljivanjima samo u originalu (u ovom drugom slucaju onako kako se cita). Ova prva mogucnost, iako je se skoro niko ne pridrzava, sklonija hrvatskom a ova druga srpskom jeziku (i u tom slucaju, kod srpskog, cak i ako pises cirilicom, nista ti ne smeta da u zagradama napises latinicom u originalu). Kod srpskog pravopisa, konkretno, ispravne su sve mogucnosti, sa i bez ovih navodjenja u originalu, pa cak i da se uvek pise samo u originalu (pod uslovom da se pise latinicom). Dakle, to kako pisu Hrvati je i po srpskom pravopisu potpuno korektno.

Sve sam to napisao radi one prve mogucnosti sa pisanjem u zagradama prilikom prvog pojavljivanja naziva koje je neuporedivo najprakticnija jer onda ne moras da nagadjas kako Holandjani ili Finci nesto citaju vec ti to lepo pise u zagradi pa onda kroz daljnje pojavljivanje istog naziva u tekstu u originalnom obliku samo urvrdjujes nesto sto si upravo naucio. Sve je to posebno korisno radi edukacija najpladje populacije, iako bi kod nas to bilo korisno i starijima.

Ovo je korisno i kod engleskog koji najcesce koristimo. Ja, primera radi, mnogo puta ne znam kako se neko ime ili naziv cita, i onda bez upotreba recnika i gledanja fonetike cesto preletim preko toga, procitam to u sebi intuitivno, i onda naucim pogresno, jer intuitivno ne bude i ispravno ma koliko bilo logicno. Primera radi, dugo nisam znao kako se cita Tucson. Godinama sam to, jos od kad sam bio klinac, citao kao "Takson" jer mi je tako bilo logicno. Tek sam godinama kasnije cuo da Amerikanci to izgovaraju kao Tuson, a neki i kao Tjuson (ovo "o" je u izgovoru vise kao neodredjeni clan "a", ali da sam i tako imao napisano u zagradama kad sam se sa time prvi put sreo to bi mi bilo od neprocenjive pomoci). Naravno, ovo nije jedini primer, ima ih stotine, i cak i danas postoje stotine imena sa kojima se srecem u tekstovima a da nisam siguram kako se zaista citaju.

---