| Author |
 Topic  |
|
|
Conspirito
New Member
Germany
113 Posts
Member since 28/07/2003 |
 Posted - 17/09/2010 : 17:24:24
|
|
procitah upravo interesantan intervju,pa resio da ga postavim ovde jer mislim da je do sada bilo dosta rasprave a ovo je jedno strucno vidjenje na tu temu
|
|
|
Conspirito
New Member
Germany
113 Posts
Member since 28/07/2003 |
Posted - 17/09/2010 : 17:25:44
|
"Globus", 3. septembar 2010.
Dr. Snježana Kordic, hrvatska lingvistica, koja je 15 godina predavala na sveucilištima u Njemackoj i sve to vrijeme polemizirala s istaknutim jezikoslovcima tvrdeci da su hrvatski i srpski jedan jezik, govori o jezicnom purizmu kao politickoj manipulaciji
Bisera Fabrio
Globus: Od sedamdesetak hrvatskih veleposlanika samo je jedan od njih u svom životopisu naveo da govori i razumije srpski. Cudite li se tomu? Trebaju li navesti da govore i razumiju srpski - ili se to podrazumijeva?
Snježana Kordic: Mi podrazumijevamo, ali netko sa strane ne podrazumijeva. Neki Britanac, Talijan ili Poljak nece doci na ideju da se toliko dobro razumijemo da nam ne treba prevodenje. On vidi nazive jezika “hrvatski”, “srpski”, “bosanski”, “crnogorski”, i zato, naravno, misli da je rijec o cetiri razlicita jezika. A kod razlicitih jezika potrebno je prevodenje jer je razumijevanje ili znatno otežano ili nemoguce. Tako da je vašim pitanjem ukazano na proturjecnosti oko naziva jezika koje su vec uocili upuceniji inozemni strucnjaci. Naprimjer, Bernhard Gröschel upozorava da “službeni nazivi jezika mogu postici funkciju prikrivanja stvarnosti, pogotovo kod stranaca koji nisu dobro upoznati s prilikama u odredenoj zemlji i s jezikom”. A kad jedan domaci diplomat navede da uz engleski i njemacki zna i srpski, onda imamo ono što Dubravko Škiljan opisuje kao “anegdotalni karakter situacije u kojoj je svaki Hrvat od rodenja poliglot, jer osim vlastitog jezika poznaje i jedan strani jezik, srpski”.
Globus: Zašto ne volimo cuti da govorimo isti jezik? Što je to što nam smeta?
Snježana Kordic: Napravljeno je da nam smeta spominjanje bilo kakve veze sa srpskom nacijom. To je pokazatelj vladavine nacionalizma kod nas.
A otkud je nacionalizam kod nas toliko vezan baš za jezik? Stvar je u tome da su nacionalne politicke elite na prostoru bivše Jugoslavije krenule prije nekoliko desetljeca u pravljenje samostalnih država s netocnim stavom da nacije ne mogu postojati niti imati samostalnu državu ako nemaju jezik razlicit od drugih nacija. Zato su uvjeravali sebe i druge da govore razlicitim jezicima. Sada, kad imaju zasebne države, i dalje inzistiraju na tvrdnji da se radi o razlicitim jezicima jer se plaše da bi svijest o istosti jezika mogla utjecati u smjeru ponovnog ujedinjavanja država. Takva strepnja je, naravno, besmislena jer istost jezika ne dovodi u pitanje postojanje zasebnih nacionalnih država. Inace ne bi postojala austrijska država i nacija, kanadska država i nacija, i vecina drugih država i nacija u svijetu.
Globus: U kakvu su odnosu nacija i jezik danas u Hrvatskoj, a u kakvome bi trebali biti?
Snježana Kordic: Uslijed sprege jezikoslovaca i vladajuce politicke ideologije prošireno je u javnosti shvacanje da je jezik presudan za opstanak nacije. Nije zgorega spomenuti da je Christopher Hutton podudarno shvacanje zatekao u Trecem Rajhu, kad je javnost uvjeravana da “odnos prema materinskom jeziku je kljuc za opstanak ljudi kao rasne ili etnicke zajednice”. Danas bi se u Hrvatskoj konacno trebali suociti s opcepoznatom cinjenicom da, citirat cu Liaha Greenfelda, “ne postoji jedan prema jedan podudaranje izmedu jezika i nacije, kakvo bi nužno moralo postojati kad bi jezik bio odrednica nacije”.
Globus: Na koji nacin politika definira odnos izmedu nacije i jezika? Je li za nacionalni identitet jezik važan?
Snježana Kordic: Manipulacijom je na našim prostorima proizvedeno uvjerenje da nacionalni identitet ovisi o jeziku. Ali tko želi imati objektivan uvid u odnos izmedu jezika i nacije, može naci niz autora koji rasvjetljavaju tu problematiku. Austrijski lingvisti su utvrdili, citirat cu Rudolfa de Cilliu, da “pitanje jezika ima zaista slabo znacenje za simbolicku vrijednost austrijskog identiteta”. A unatoc tome Austrijanci sebe itekako smatraju pripadnicima austrijske nacije.
Globus: Je li realno da ce, kad sve zemlje bivše Jugoslavije budu clanice EU, svaki jezik biti zasebno zastupljen ili ce službeni dokumenti sadržavati takozvanu BHS-varijantu? Kako komentirate velike rasprave koje se o toj temi vec vode u Hrvatskoj?
Snježana Kordic: Rasprave su nepotrebne jer EU odavno ima pravilnik po kojem automatski postupa kad neka država postaje njena clanica, pa kao što ga je primijenila kod prethodnih država clanica, tako ce ga primijeniti i u našem slucaju.
Globus: Hrvatski jezikoslovci nisu zadovoljni praksom Suda u Haagu jer ne nudi istovremeno tri prevoditelja...
Snježana Kordic: Sud u Haagu zamolio je dva ugledna sveucilišna profesora iz Amerike, Mortona Bensona i Waylesa Brownea, da strucno procijene je li potrebno imati tri prevodioca. Oba profesora su nezavisno jedan od drugoga izvijestili Haag da to nije potrebno jer su razlike podjednake kao izmedu britanske i americke varijante engleskog jezika, a kod njih nije potrebno prevodenje.
Globus: Vi redovito vodite i polemiku s HAZU-om jer dio intelektualne zajednice doživljava EU kao neprijatelja koji ce Hrvatima oduzeti jezik i identitet. Odakle tolika bojazan?
Snježana Kordic: U stvarnosti, naravno, ne postoji razlog za takve paranoidne scenarije. Njih lansiraju zato da bi se nacija homogenizirala, i zato da bi onaj tko lansira te scenarije predocavao sebe kao spasitelja nacije i dobivao raznorazne oblike politicke podrške. Lansiraju se i zato što povecavaju nacionalizam u društvu, a nacionalizam je, prema Heinrichu Winkleru, “jako pogodan za skretanje pažnje s unutrašnjih poteškoca”.
Globus: Je li kulminacija jezicnog purizma bila u 90-ima, u Tudmanovo doba? Je li to inzistiranje na jezicnom cistunstvu sada splasnulo, ili ipak nije?
Snježana Kordic: Danas se može naci poneki izdavac ili uredništvo kod kojeg se situacija smirila, ali s druge je strane u školski sistem uveden purizam kao obavezni dio nastavnog programa. I u svim udžbenicima se, po uredbi Ministarstva, upotreba jezika puristicki regulira. A izraženost purizma znak je izraženosti nacionalizma. Poznato je, kako navodi George Thomas, da “se nacionalizam i purizam obicno pojavljuju zajedno, jednakog intenziteta”. Isti autor se pozabavio baš našom jezicnom situacijom i utvrdio da je i prije 90-ih “antisrpski purizam služio kao precizan barometar hrvatskih nacionalistickih osjecaja”.
Globus: Zašto znacajan dio hrvatskih lingvista inzistira na jezicnom purizmu? Koga u Hrvatskoj smatrate najvecim zagovornikom cistoce jezika i koje su posljedice toga?
Snježana Kordic: Brigitta Busch je takoder istraživala purizam u Hrvatskoj i zakljucila da ga “forsiraju prvenstveno odredeni politicki krugovi i samozvani zaštitnici jezika u obrazovanju i medijima”. O posljedicama takve jezicne politike pisala je Sabine Riedel, upozorivši da je u Hrvatskoj “jezicna politika u službi identiteta vec dosegla stupanj na kojem se radi o ogranicavanju slobodnog korištenja jezika”. Kod nas puristi uporno ponavljaju ljudima da jezik koji koriste nije ispravan. To može imati i dodatne posljedice. Hans Goebl kaže da “danas znamo da represivno i misionarski vodena jezicna i kulturna politika može proizvesti kolektivnu neurozu kao posljedicu osjecaja krivnje”.
Globus: Hrvatski jezikoslovci i Stjepan Babic govorili su da zbog vaših stavova “potkopavate temelje hrvatske državnosti”.
Snježana Kordic: Stvar je u tome da su hrvatski jezikoslovci sami sebe odnosno svoju profesiju proglasili temeljem hrvatske države da bi bili važni u društvu. Pa kad se lingvisticki pokaže da oni nemaju što tražiti u tim temeljima, to im se, naravno, ne svida. Povod optužbe je što sam navela da je odredba o službenom jeziku suvišna u Ustavu. Znamo da brojne države sasvim dobro funkcioniraju bez takve odredbe, pocevši od nama susjedne Madarske pa sve do velikih država poput Njemacke, Velike Britanije, Sjedinjenih Americkih Država. Uostalom, Daniel Nettle je ustanovio da 98 posto jezika u svijetu nema nikakav službeni status.
Globus: U svojoj knjizi dokazujete da se razumijemo i da imamo zajednicki standardni jezik. Koji su glavni argumenti za to?
Snježana Kordic: Postoje tri objektivna i znanstveno relevantna kriterija: medusobna razumljivost, omjer podudarnosti naspram razlika, a kod treceg kriterija se gleda je li svim doticnim nacijama standardni jezik štokavski ili je nekoj od nacija standardni jezik, naprimjer, cakavski. Za mjerenje stupnja medusobne razumljivosti postoje vec pola stoljeca u lingvistici pouzdano strukturirani testovi. Granicna zona za uvrštavanje u isti jezik nalazi se izmedu 75 i 85 posto medusobne razumljivosti. U našem se slucaju i ne dovodi u pitanje da smo iznad tog postotka.
Što se tice omjera podudarnosti naspram razlika, dominiraju podudarnosti na svim jezicnim razinama. Ne mogu ih ovdje navesti sve, ali za ilustraciju navest cu barem jednu. Naprimjer, o strukturi sloga Per Jacobsen pokazuje da je ista bez obzira je li rijec o standardnom jeziku u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu ili Podgorici. A na osnovi teorije Kopenhaške lingvisticke škole, s njenim najznacajnijim predstavnicima Louisom Hjelmslevom i Hansom Uldallom, proizlazi da se struktura sloga može smatrati DNK profilom jezika.
O trecem kriteriju možemo još za upucenije citatelje napomenuti da je vec i osnivac teorije o policentricnosti jezika sociolingvist Heinz Kloss definirao da se radi se o policentricnom standardnom jeziku ako njegove varijante “pocivaju na istom dijalektu ili na dva jako srodna dijalekta”.
Globus: Što znaci da je jezik policentrican?
Snježana Kordic: To znaci da zajednickim jezikom govori nekoliko nacija u nekoliko država, i da medu njima postoje prepoznatljive razlike, ali one ne sprecavaju tecnu komunikaciju. Taj standardni jezik, dakle, ima nekoliko centara, pa se zato u sociolingvistici naziva policentrican, naspram monocentricnog jezika kakav je madarski ili slovenski. Policentrican jezik je, naprimjer, engleski, njemacki, francuski, španjolski, portugalski, nizozemski, arapski i brojni drugi. Svaki od njih sastoji se od nekoliko standardnih nacionalnih varijanata, i one su medusobno ravnopravne. U našem slucaju postoje cetiri varijante.
Globus: Podrazumijeva li policentricnost da bi jezik trebao promijeniti ime?
Snježana Kordic: Ovaj jezik je otkad je postao standardni u 19. stoljecu pa do danas citavo vrijeme policentrican, što znaci da se na tom planu ništa nije promijenilo. Buduci da jezik u lingvistici mora imati svoje ime, a da narod za taj policentricni jezik koristi raznovrsna imena, filolozi s njemackog govornog podrucja uveli su sredinom 19. stoljeca dvodijelnu oznaku jezika. Dvodijelna oznaka ne znaci da su njome obuhvacene samo imenovane dvije komponente, nego da su one rubovi jezicnog podrucja u koje je ukljuceno i ono što se nalazi izmedu njih. Kako cak i Dalibor Brozovic istice, po istom modelu imenovanja nastao je i naziv “indoevropski” jer ukljucuje i perzijski i armenski koji se nalaze izmedu Indije i Evrope. Nazivi iz znanosti, naravno, ne obavezuju ništa obicne ljude. Kao što obicni ljudi ne moraju govoriti da idu kupiti natrijev klorid, tako se od njih nije tražilo i ne traži se da koriste dvodijelnu oznaku jezika.
|
 |
|
|
masni
Senior Member
Serbia
2240 Posts
Member since 03/07/2008 |
Posted - 17/09/2010 : 19:04:18
|
Sta reci na ovu temu a ne biti banovan.
Sve je krenulo od Vuka S. K. (i Jerneja Kopitara) Koji je standardizovao srpski narodni jezik , a ostali narodi su samo prepisivali i obradjivali na svoj nacin vukovo delo |
Zelim Lone Vulf-a meke korice. Pristupacna cena kao ,blek i mark ludens |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 17/09/2010 : 19:26:15
|
quote:
Originally posted by Conspirito
procitah upravo interesantan intervju,pa resio da ga postavim ovde jer mislim da je do sada bilo dosta rasprave a ovo je jedno strucno vidjenje na tu temu
Conspirito, nije dozvoljeno stavljanje politickih tema na ovom forumu, a ova rasprava to svakako jeste |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
| |
Topic |
|
|
|
Topic Locked