Author |
Topic |
Obi-wan
Advanced Member
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 21/04/2011 : 17:18:58
|
What dreams may come - HRT 2 / 20.50 |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 23/04/2011 : 07:18:13
|
vjerojatno najbolji mann stewart western u čitavoj seriji sjajnih--i to treću subotu za redom (Daleka zemlja i na okuci rijeke već bili, mogli bi dočekati cijeli ciklus :)
Kinoteka - ciklus klasičnog vesterna: Čovjek iz Laramieja, američki film
(THE MAN FROM LARAMIE, 1955.)
Dvojica kauboja-Will Lockhart (J. Stewart) i njegov stari pomoćnik Charles O'Leary (W. Ford) preko teritorija na kojem caruju Apaši u gradić dovlače vagon s namirnicama za trgovinu koju vodi Barbara Waggoman (C. O'Donnell), usamljena nakon smrti njezina oca. Tajanstveni i šutljivi Will nije došao u grad samo zbog dopreme namirnica. Naime, Will je konjički časnik koji očajnički želi pronaći razbojnike koji su Apašima prodali puške korištene za masakr američkih vojnika. U jednom takvom poginuo je Willov brat... "Čovjek iz Laramieja" peti je i posljednji zajednički vestern velikog holivudskog redatelja Anthonyja Manna i legendarnog glumca Jamesa Stewarta, te ujedno i posljednji od 7 filmova koje su njih dvojica zajedno realizirali. Poput prethodnih vesterna "Daleke zemlje", "Gole mamuze", "Na okuci rijeke" i "Winchester 73", i "Čovjek iz Laramieja" je remek-djelo žanra, briljantno ostvarenje napete priče, fascinantnih karaktera i vrhunske režije. Među brojnim vrlinama filma posebno valja istaknuti izuzetnu sposobnost Anthonyja Manna da slikajući prirodu u kojoj se radnja filmova odvija ujedno oslikava karaktere, pri čemu je posebno fascinantan glavni karakter, poput svih ostalih Mannovih junaka, čovjek determiniran svojom prošlošću. Film je utemeljen na priči Thomasa T. Flynna, no mnogi su ga okarakterizirali kao vestern inačicu Shakespeareova "Kralja Leara".
Trajanje: 99 min. Uloge: James Stewart, Arthur Kennedy, Donald Crisp, Alex Nicol, Cathy O'Donnell Scenarij: Philip Jordan, Frank Burt; prema priči Thomasa T.Flynna Redatelj: Anthony Mann
|
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
Croatia
29619 Posts
Member since 06/02/2007 |
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 21/06/2011 : 11:39:59
|
HTV2 22.06.2011. 20:56
Prije svega zanemarite prijevod - velika crvena divizija...valjda divizija indijanaca...ili velika prva divizija ili velika crvena jedinica (u smislu simbola) elitne prve američke pješadijske divizije...e sad ovo je producentska verzija koja bi trebaala biti loša- jer je film od koja 3h srezala na nešto ispod dva...međutim film je toliko dobar da ga nisu uspjeli upropastiti..postoji i reconstructed verzija...od koje 164 minute i ona je sjajna ali je nedorečena - jer nije cjelovita nisu pronađeni svi djelovi - neke apsolutno genijalne scene ostaju visjeti u zraku - a neke scene bi vjerojatno i sam fuller izbacio...ja ja obožavam zapravo obje...prvu jer sm se njome zaljubio u ovaj film - ovu drugu jer mi je pokazala koliko je to mogao zapravo biti još moćniji film - u svakom slučaju obavezno gledati....
Velika crvena divizija, američki film
(THE BIG RED ONE, 1980.)
Ratna drama. Drugi svjetski rat. Ostarjeli narednik (L. Marvin) u sjevernoj Africi zapovijeda skupinom američkih vojnika iz Prve pješadijske divizije. Njegovo lice govori sve: već je u Prvom svjetskom ratu vidio sve gadosti i strahote potrebne da prestane gajiti iluzije o vrijednostima ljudskog života i boljoj budućnosti. Njegovi podređeni, s druge strane, mladi su preplašeni vojnici koji tek trebaju upoznati pravo lice rata. Tijekom jedne bitke vojnika Griffa (M. Hamill) uhvati panika, što cijeli odred dovede u opasnost. Pokušavajući spasiti svoje vojnike, narednik je ranjen i završi u bolnici. Jedan metak ipak nije dovoljan da bi zaustavio vojnika njegova kova, pa on ubrzo napusti bolnički krevet i pridruži se svojem odredu na bojišnici. To je tek početak rata, a pred njim i njegovim vojnicima još su mnoge bitke... Samuel Fuller (Shock Corridor, White Dog) je bio jedan od najkontroverznijih, najtvrdoglavijih i najagilnijih američkih redatelja druge polovice 20. stoljeća, čiji su filmovi uglavnom izazivali kritičarske rasprave te ponekad šokirali i gotovo uvijek oduševljavali publiku. Fuller je u svijet filma prešao iz novinarstva, koje je utjecalo na njegovo filmsko stvaralaštvo, kao i ratno iskustvo, koje je više puta iskoristio u filmovima (The Steel Helmet, Fixed Bayonets!). U njegovoj burnoj karijeri, obilježenoj naizmjeničnim prihvaćanjem i odbijanjem kritike i filmskih studija te povremenim stvaralačkim pauzama, ratna je tematika predstavljala svojevrsnu konstantu. Jedan od Fullerovih najpoznatijih filmova "Velika crvena divizija", ekranizacija autorovih sjećanja iz Drugog svjetskog rata, također je naišao na podijeljene kritike, a danas, četvrt stoljeća kasnije, može se pohvaliti kultnim statusom jednog od najhvaljenijih ratnih filmova uopće. Neminovna usporedba tog ostvarenja s drugim ratnim filmovima (novije produkcije), dovest će do dva naslova: "Spašavanja vojnika Ryana" i "Tanke crvene linije". Paralela s prvim može se povući zato što oba daju beskompromisan i izrazito realističan prikaz ratovanja, dok ga s drugim povezuje kontemplativan karakter. Međutim, Fullerov film je svakako jedna od najoriginalnijih i najrealističnijih slika Drugog svjetskog rata. Oskarovac Lee Marvin (Cat Ballou) ovdje je ostvario jednu od najboljih uloga u karijeri, oslonivši se više na geste i grimase nego na govor. Uz Marvina valja istaknuti M. Hamilla, slavnog Lukea Skywalkera iz "Zvjezdanih ratova", te R. Carradinea čiji lik očito predstavlja samog Fullera. Fuller je navodno snimio više od 30 sati materijala za film i montirao redateljsku verziju u trajanju od 4 i pol sata. Verzija koja se prikazivala u kinima i koju ćemo gledati skraćena je na nešto manje od dva sata. Ipak, 2004. godine, 7 godina nakon Fullerove smrti, objavljena je tzv. rekonstruirana verzija čijih 158 minuta ipak daje jasniji uvid u viziju tog originalnog autora. Film je bio nominiran za Zlatnu palmu 1980. na Međunarodnom filmskom festivalu u Cannesu.
Trajanje: 110 min. Uloge: Lee Marvin, Mark Hamill, Robert Carradine, Bobby Di Cicco, Kelly Ward, Siegfried Rauch Scenarij: Samuel Fuller Redatelj: Samuel Fuller |
Edited by - rommel on 21/06/2011 11:41:08 |
|
|
Obi-wan
Advanced Member
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 16/08/2011 : 19:52:16
|
Utorak do petka DOMA TV u 21.40 kompletan film Mists of Avalon u 4 dijela po knjigama Marion Zimmer Bradley. Priča o Arturu iz ženske perspektive. Ako je suditi po knjigama, ovo bi trebalo biti zanimljivo. |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38104 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 17/08/2011 : 09:30:54
|
quote: Originally posted by Obi-wan
Utorak do petka DOMA TV u 21.40 kompletan film Mists of Avalon u 4 dijela po knjigama Marion Zimmer Bradley. Priča o Arturu iz ženske perspektive. Ako je suditi po knjigama, ovo bi trebalo biti zanimljivo.
Ovo sam gledao jednomm u cugu (skinuo), onako ok, vidi se da je to "TV film" ali ako vam to ne smeta, moze proci, dovoljno dobar. Pogotovo ako vas zanima tematika... i malo romantike.
|
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 10/09/2011 : 13:02:16
|
HTV1 10.09.2011. 15:04
Zlatna kinoteka: Odgajajući Ritu, britanski film
(EDUCATING RITA, 1983.)
Komedija/drama. Dr. Bryant (M. Caine), profesor književnosti na pragu sredovječnosti, nije oduševljen što mora biti mentor 26-godišnjoj neobrazovanoj frizerki Riti (J. Walters), koja mu je dodijeljena kao učenica u sklopu otvorenog sveučilišta. Nema volje ni za što, sve više pije i sve češće dolazi pijan na predavanja. Za dr. Bryanta Rita će biti zabavna pojava u dosadnoj profesorskoj svakidašnjici, ali malo-pomalo njezin će entuzijazam i neposrednost udahnuti život njegovoj prašnjavoj radnoj sobi, u kojoj se na policama iza knjiga skrivaju boce viskija. Dr. Bryant sve se više veže uz svoju neobičnu studenticu... "Educating Rita" duhovita je, šarmantna, istodobno zabavna i lagana komedija i drama. Caine je izvrstan kao dr. Bryant, senzibilni i daroviti cinik. Dostojna mu je partnerica J. Walters, koja se od prve do zadnje scene transformira i fizički, i glasom, i govorom, i gestama. Oboje glavnih glumaca za svoje su uloge bili nominirani za Oscara i za Zlatni globus, a osvojili su BAFTA-e. Film je bio nominiran za Oscara i za scenarij prema književnom predlošku. Producent i redatelj filma Lewis Gilbert (Špijun koji me volio, Samo dvaput se živi) osvojio je BAFTA-u za najbolji film. Gilbertu i Caineu ovo nije prvi zajednički film: podjednako uspješnu suradnju i veliki uspjeh postigao je film "Alfie" (1966), koji je bio nominiran za Oscara za najbolji film, a Caine je također bio u nominaciji za glavnu mušku ulogu.
Trajanje: 106 min. Uloge: Michael Caine, Julie Walters, Michael Williams, Maureen Lipman, Jeananne Crowley, Malcolm Douglas, Philip Hurdwood Scenarij: Willy Russell (prema svojoj drami) Redatelj: Lewis Gilbert |
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 17/09/2011 : 05:01:18
|
kasna vijest ali ko uspije film je sjajan
danas HTV1 17.09.2011. 07:54, 03:14
Čovjek od zakona, američki film
(LAWMAN, 1971.)
Vestern. Šerif iz grada Bannock Jared Maddox (B. Lancaster) stiže u susjedni grad Sabbath u potrazi za skupinom kauboja koja je ranije divljala u Bannocku, ubivši pritom jednoga starca. Maddox potraži šerifa Sabbatha Cottona Ryana (R. Ryan) i pokaže mu popis ljudi za kojima traga. Ryan ih sve poznaje no pošteno priznaje Maddoxu da im ne može ništa. Naime, riječ je o plaćenicima Vincenta Bronsona (L. J. Cobb), moćnika koji posjeduje cijeli grad pa i šerifa. Hrabri Maddox nema namjeru odustati i preko šerifa šalje Bronsonu ultimatum... Snimljen u doba sutona klasičnog i izgradnje 'Novog Hollywooda', vestern "Čovjek od zakona" više se priklanja staroj negoli novoj epohi. Riječ je o filmu klasično ispričane priče, dojmljivo ocrtanih likova i sjajne atmosfere, čiji je najveći adut briljantna glumačka ekipa. U glavnoj je ulozi legendarni Burt Lancaster (Profesionalci, Batman, Ptičar iz Alcatraza), izvrstan kao i uvijek, a ništa slabiji posao nisu obavili ni ostali protagonisti među kojima valja izdvojiti sjajnog R. Ryana (Namještaljka, Divlja horda) i tada ne osobito poznatog Roberta Duvalla (Kum 1 i 2). Film je režirao britanski filmaš, danas ugledni gastronomski recenzent Michael Winner (Chatova zemlja, Smrtonosna želja, Mechanic), specijalist za žestoke žanrovske filmove.
Uloge: Burt Lancaster, Robert Ryan, Robert Duvall, Lee J. Cobb, Sheree North, Albert Salmi Scenarij: Gerald Wilson Redatelj: Michael Winner |
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
Croatia
29619 Posts
Member since 06/02/2007 |
Posted - 22/11/2011 : 11:13:32
|
HRT¸1 14.17h Među nama: Strip
Strip je bio važan oslonac u procesu odrastanja mnogih mladih ljudi. Strip je osebujna forma, mnogi su i danas ostali vjerni tom izrazu. Što jest strip, zašto ga volimo, što su njegove temeljne karakteristike? Je li strip kultura postala zasebna vrijednost u sociološkom, kulturološkom, umjetničkom smislu? Kako je strip nastao, kako ga promatraju muškarci a kako žene, koja publika čita strip? Uopće, kakva je budućnost stripa, što je ideja Festivala stripa, zašto nam je strip unatoč mnogim novim medijima blizak i nezamjenjiv? Kako povijest umjetnosti valorizira strip, saznajte u znanstvenoj emisiji Među nama.
|
|
|
Obi-wan
Advanced Member
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 29/12/2011 : 20:28:40
|
Malo kasno javljam. Danas (četvrtak) HRT2 u 21 sat: Maratonci trče počasni krug |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 06/01/2012 : 22:11:30
|
Večernja premijera: Milenijum: Muškarci koji mrze žene, švedski film
(MÄN SOM HATAR KVINNOR / THE GIRL WITH THE DRAGON TATTOO, 2009.)
Prema romanu glasovitog Stiega Larssona, ekranizacija prvoga dijela sjajne trilogije Millennium. Švedska. Mikael Blomkvist (M. Nyqvist) novinar je i suvlasnik političkog magazina 'Millennium' u kojem nerijetko raskrinkava razne afere. Blomkvista, upravo osuđenog zbog klevete jednog utjecajnog bogataša, potajno prati mlada i neobična hakerica Lisbeth Salander (N. Rapace), koju je angažirala tvrtka Milton osiguranje. Blomkvistovu provjeru zapravo je zatražio bogati industrijalac Henrik Vanger (S-B. Taube), preko odvjetnika Dircha Frodea (I. Hirdwall). Zadovoljan podacima o novinaru, Vanger mu ponudi posao istrage jednoga davnog slučaja, nestanka njegove nećakinje Harriet, kojoj se u tajanstvenim okolnostima izgubio trag na otoku na kojem Vangerovi žive, davne 1966. godine... Švedski novinar i pisac Stieg Larsson (1954-2004) posthumno je postao jedan od najpopularnijih književnika našega doba, zahvaljujući fenomenalnom uspjehu njegove trilogije 'Millennium', odnosno trilera 'Muškarci koji mrze žene', 'Djevojka koja se igrala vatrom' i 'Kule u zraku'. Larssonovi romani prodani su u desecima milijuna primjeraka i nije trebalo proći puno vremena kako bismo dočekali njihovu filmsku ekranizaciju. Filmovi snimljeni 2009. prema 'Millenniumu' mogu se pohvaliti vrlo dobrim kritikama i sjajnim komercijalnim uspjehom. Uistinu, riječ je o izvrsnim ostvarenjima: napetim, vješto režiranim i sjajno odigranim djelima, koja ne samo što vjerno zadržavaju duh Larssonova književnog izvornika već plijene i imanentno filmskim vrednotama. Posebice vrijedi istaknuti fenomenalno odabrane glavne glumce M. Nyqvista i N. Rapace, koji sjajno tumače neodoljive Larssonove junake. Izvorno je planirano da samo prvi film snimljen prema 'Millenniumu' - 'Muškarci koji mrze žene' - bude prikazivan u kinima, a da ostala dva budu producirana izravno za televiziju, no zbog velikog uspjeha prvoga filma koji je postao europski blockbuster, cijela je trilogija našla mjesto u kino-distribuciji. U tijeku je prikazivanje holivudske ekranizacije prvoga Larssonova romana iz trilogije 'Millennium', u režiji D. Finchera (Klub boraca, Sedam, Igra). Trajanje: 148 min. Uloge: Noomi Rapace, Michael Nyqvist, Lene Endre, Peter Taber, Sven-Bertil Taube Scenarij: Nikolaj Arcel, Rasmus Heisterberg (prema romanu Stiega Larssona) Redatelj: Niels Arden Oplev
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38104 Posts
Member since 26/10/2007 |
|
Deers
Advanced Member
Croatia
9403 Posts
Member since 29/03/2004 |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 07/01/2012 : 18:31:55
|
Večeras, HTV 2 u 20:00 h: Ludi za oružjem (Bowling for Columbine), red. Michael Moore, SAD, 2002.
U travnju 1992. godine u gimnaziji Columbine u Littletonu, predgrađu Denvera, Eric Harris i Dylan Klebold, dvojica učenika te škole, ušla su naoružana automatskim oružjem i počela nasumce pucati. Ubili su 12 učenika i jednog profesora, a potom počinili samoubojstva. Taj tragični događaj, najgori školski pokolj u povijesti SAD-a, poslužio je cijenjenom dokumentaristu Michaelu Mooreu ("Bolesno", "Izborna kuhinja") kao povod za dublje istraživanje razloga opsjednutosti Amerikanaca oružjem i njihovog osjećaja nesigurnosti, baš kao što će godinu dana kasnije Gusu Van Santu poslužiti za stvaranje remek-djela "Elephant". Analizirajući mentalitet, stil i način života stanovnika Littletona, gradića u kojem je smještena najveća američka tvornica interkontinentalnih raketa, ali i šireći polje svog interesa najprije na Michigan i Oklahomu, a postupno i na SAD u cjelini, Moore dolazi do poražavajućih spoznaja. Društveni odnosi i školski sustav izgrađeni su, naime, na potpuno pogrešnim temeljima. U školi djeca uče nepotrebne, besmislene stvari, roditelji ih materijalno zbrinjavaju ne vodeći računa o njihovu odgoju, a društvo ih, razvijajući osjećaje straha i paranoje, praktički od rođenja formira u rasiste i ksenofobe. Većina Amerikanaca kriminalca zamišlja u liku neurednog, prljavog crnca, dobar broj ih strahuje od napada afričkih pčela ubojica, a nerijetki bez ikakva razloga spavaju s pištoljem pod jastukom. Svim navedenim činjenicama, koje bi bile komične da nisu dokazano tragične, Moore nažalost pristupa neujednačeno. Pojedinačne tragedije analizira ozbiljno i sućutno, no širu društvenu patologiju obrađuje na pretjerano zabavljački i populistički način s popriličnom dozom samoreklamerstva. Doda li se tomu i naivnost, jer autor vjeruje da temelji svemu lošem leže u beskrupuloznoj vojnoj industriji, medijima sklonima manipuliranju i tada Alzheimerovom bolešću načetom a danas pokojnom Charltonu Hestonu, gorljivom predsjedniku Udruge posjedovatelja oružja, dojmovi o cjelini i nisu pretjerano pozitivni. Autor u završnici, i ne htijući, postiže učinak suprotan željenom. U intervjuu s bolesnim Charltonom Hestonom gledatelj će, bez obzira na sve prethodno viđeno, prema glumačkoj legenbdi osjetiti sažaljenje. Pa makar mu pri otvaranju računa u obližnjoj banci poklonili i pušku. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 07/01/2012 : 18:50:51
|
Večeras, Nova Tv, 20:05, Posljednji samuraj (The Last Samurai), red. Edward Zwick, SAD, 2003.
Satnik Nathan Algren (Tom Cruise) razočarani je junak američkog Građanskog rata koji sudjelovanje u showu trgovca oružjem i stalna opijanja prekida 1876. godine prihvaćanjem ponude japanskih carskih vlasti da zapadnjačkom načinu ratovanja izuči njihove postrojbe. Kad postane zarobljenik odmetnutog samuraja Sakamotoa (Ken Watanabe), Algren će postupno shvatiti da su snažna uvjerenja, čast i hrabrost još uvijek mogući.
Kad se 2003. godine pojavio u svjetskim kinima, bilo je jasno da je "Posljednji samuraj" još jedan neskriveni oskarovski pretendent redatelja Edwarda Zwicka ("Rat za slavu", "Hrabrost ratnika"), autora koji u svojim filmovima redovito obrađuje velike teme ponajprije američke, ali i svjetske povijesti. Pritom režiji pristupa pretjerano štreberski, ostavljajući dojam marljiva učenika koji nedostatak veće autorske oobnosti nadoknađuje plakatnom simbolikom i obilnom porcijom patetike. Takav je slučaj i s ovim filmom, iako je intrigantna i zanimljiva priča epskog zamaha impresivno ikonografski i scenografski uobličena, uzbudljivi prizori bitaka pravilnim se ritmom izmjenjuju sa zamornim moralističkim tiradama, a trenutke uvjerljive emotivnosti smjenjuju patetični kič-prizori poput vježbanja rukovanja mačem sa zlatnim zalazom u pozadini, pogibanja u slow motionu i dugih predsmrtnih govora.
Ipak, film obiluje i vrlinama koje ga svakako čine vrijednim gledanja. Cruiseov nerijetko iritantan perfekcionizam i studioznost kojima pristupa ulogama ovdje se pokazuju prilično svrhovitima. On uvjerljivo dočarava karakter Nathana Algrena, isprva gotovo rasista koji negativna preduvjerenja o Japancima postupno mijenja boravkom u samurajskom zarobljeništvu i poznanstvom sa Sakamotom. Za izvrsnu ulogu Sakamota, lika koji je lako mogao otkliznuti u trivijalnost i biti sveden samo na funkciju katalizatora transformacije glavnog junaka, karizmatični Ken Watanabe ("Sjećanja jedne gejše", "Pisma s Iwo Jime", "Početak") je zasluženo nominiran za Oscara. Vrijedi istaknuti i minucioznu scenografsku rekonstrukciju povijesnog konteksta, prekrasnu fotografiju dvostrukog oskarovca Johna Tolla ("Hrabro srce", "Korak do slave", "Tropska grmljavina"), ali i dojmljivu glazbu također oskarovca Hansa Zimmera ("Kišni čovjek", "Kralj lavova", "Sherlock Holmes") koja sugestivno podcrtava važne trenutke. Edward Zwick tvrdi da je o snimanju filmova najviše naučio iz Kurosawina klasika "Sedam samuraja". Nažalost, čini se da su mu najvažnije lekcije ipak promaknule. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 07/01/2012 : 19:00:08
|
Večeras, RTL, 20:00, Pčelin film (Bee Movie), red. Steve Hickner i Simon J. Smith, SAD, 2007.
Temeljena na ideji slavnog komičara Jerryja Seinfelda, koji u izvornom filmu posuđuje glas glavnom junaku, animirana fantastična komedija nominirana za Zlatni globus priča je o pčeli Barryju B. Bensonu (glas Ozrena Grabarića), bistrom, odvažnom i brbljavom stvoru koji odluči ne postati radilica u pčelinjoj tvornici meda. Nakon što se spletom okolnosti zaljubi u romantičnu cvjećarku Vanessu (glas Olge Pakalović), Barry odluči spriječiti ljude da ubuduće pčelama otimaju med. Da bi to postigao, Barry će uz Vanessinu pomoć organizirati pravi sudski proces.
U vrline ovog nažalost tek osrednjeg crtića ubrajaju se maštovita i dinamična prva polovica filma, koloristički dojmljiva animacija, inventivna i duhovita hrvatska sinkronizacija te raspoložene autoironične glasovne uloge Raya Liotte, Larryja Kinga i Stinga u originalu. No u cjelini je riječ o sasvim predvidljivom, pretjerano didaktičnom i mjestimice presporom djelu kojem posvemašnja politička korektnost otupljuje bilo kakav subverzivni ili provokativni žalac, i u doslovnom i u prenesenom smislu. sve u svemu, Jerry Seinfeld bi se trebao kloniti zagovora odveć doslovnih ekoloških poruka. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 09/01/2012 : 14:34:26
|
Večeras na RTL-u, 22:05, Žestoki udar (Deep Impact), r. Mimi Leder, SAD, 1998.
Film katastrofe Stari astronaut Robert Duvall mora atomskom bombom raznijeti komet koji prijeti Zemlji Kad jedne večeri na zabavi astronomskog kluba srednjoškolac Leo Beiderman (Elijah Wood) na nebu primjeti neobičan komet, njegov mentor užasnut shvati da je riječ o kometu koji putuje prema Zemlji. Nažalost, to nikome neće stići javiti, jer iste večeri pogine u prometnoj nesreći. Godinu dana kasnije, ambiciozna njujorška novinarka Jenny Lerner (Téa Leoni) suočava se s činjenicom da joj je otac Jason (Maximilian Schell) zbog veze s mlađom ženom napustio majku Robin (Vanessa Redgrave). Kad dozna da je ministar financija Rittenhouse (James Cromwell) zbog navodne preljubničke afere sa stanovitom Ellie podnio ostavku, Jenny odluči istražiti čitavu priču. Međutim, iznenada ju uhiti policija, te ubrzo od samog američkog predsjednika Toma Becka (Morgan Freeman) sazna da je «E.L.E.» skraćeni naziv kometa od čijeg su udara prije 65 milijuna godina izumrli dinosauri.... Atraktivan i vrlo solidno glumljen, no dobrano neujednačen film katastrofe redateljice Mimi Leder («Mirotvorac»), žanrovske odrednice koristi za prenaglašen i odveć patetičan zagovor obiteljskih vrijednosti. Riječ je o razmjerno niskobudžetnom filmu površno profiliranih karaktera, sa zapletom primjerenijim nekoj mini seriji.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
DeeCay
stripovi.com suradnik
Croatia
21661 Posts
Member since 24/09/2002 |
Posted - 09/01/2012 : 16:05:54
|
quote: Originally posted by Deers
Po programu bi trebali ići slijedeće dvije subote
Ah, odlično, baš sam si tako nekako i mislio... Da ne skidam nepotrebno. |
“A reader lives a thousand lives before he dies; the man who never reads lives only one." |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 09/01/2012 : 16:13:25
|
By the way, kod nas je prošle godine objavljen DVD box sa sva tri švedska filma. Lijepo ga je imati makar reda radi, jer riječ je o TV-filmovima produkcijski sličnim serijalu o Martinu Becku ili inspektoru Wallanderu, baš kao što će jednog dana biti dobro imati i američku, nadajmo se Fincherovu trilogiju. Kod njega zasad nema nikakvih najava za Djevojku koja se igrala vatrom, ali budimo strpljivi. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
DeeCay
stripovi.com suradnik
Croatia
21661 Posts
Member since 24/09/2002 |
Posted - 09/01/2012 : 16:28:48
|
Izašlo na dvd-u, nice... Nisam ni znao. Ma bit će ziher i Fincherova trilogija, svi su ludi za Larsom, u svim medijima. Samo mi je malkice bedasto raditi duplu trilogiju, no oke, vjerojatno će prosječni gledatelj rađe pogledati američke verzije nego švedske.
Vidim na netu da postoji i miniserija koja ima po četrdesetak više minuta po filmu, svojevrsna extended verzija filmova. I ovo bi vrijedilo pogledati. Na tv-u je bila filmska verzija. Šteta što nisu dali ovu dužu. |
“A reader lives a thousand lives before he dies; the man who never reads lives only one." |
|
|
Obi-wan
Advanced Member
Croatia
13782 Posts
Member since 29/08/2004 |
Posted - 12/01/2012 : 18:37:31
|
Subota 14.1 HTV2 20.00 sati Fahrenheit 9/11 - dokumentarac Michael Moore-a |
What you call sanity, it’s just a prison in your minds that stops you from seeing that you’re just tiny little cogs in a giant absurd machine. |
Edited by - Obi-wan on 12/01/2012 18:37:49 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/01/2012 : 21:51:01
|
Kad smo kod Moorea i Fahrenheita 9/11, evo:
Krećući od teze da su američki predsjednički izbori 2000. godine bili prijevara izvedena s očitim ciljem da George Walker Bush postane 43. predsjednik SAD-a, dokumentarist Michael Moore, nižući dokaze i indicije o nesposobnosti nove američke administracije i čvrstoj povezanosti obitelji Bush i Bin Laden, jasno daje do znanja da su tragični događaji od 11. rujna 2001. zapravo bili neminovni.
Kad je angažirani dokumentarist Michael Moore 2003. godine dobio Oscara za vrlo uspjeli, no donekle odveć populistički film «Ludi za oružjem», bilo je jasno da je zvijezda rođena. Sad već kultni naslov, iznenađujuće komercijalno uspješno djelo i prvi dokumentarac koji se nakon četiri desetljeća uspio probiti u konkurenciju filmskog festivala u Cannesu, predstavljao je krunu dotadašnjeg Mooreova redateljskog rada. Radničko dijete rođeno 1954. godine u gradiću Flintu u državi Michigan, Moore se od malih nogu senzibilizirao za socijalne teme. Nakon neuspješnog dvogodišnjeg studiranja posvetio se novinarstvu, a zapažen biva kao urednik utjecajnih ljevičarskih listova i izraziti kritičar desnice. Godine 1989. slavu stječe prvim dugometražnim dokumentarcem «Roger i ja», vrlo solidnom satirom kojom se, kroz priču o Rogeru Smithu, šefu General Motorsa koji je odlukom o zatvaranju proizvodnog odjela u Mooreovom rodnom Flintu bez posla ostavio 30 000 radnika, redatelj obračunava s megakorporacijama i bezdušnim neokapitalizmom. Tijekom 90-ih vodi vrlo gledane talk-show programe «TV nacija» i «Strašna istina», a nemilosrdnom logikom korporacijskog kapitala bavi se i u ambicioznom dokumentarcu «The Big One» iz 1997. godine. U žestoki obračun s Bushem kreće početkom 2002. godine, kad mu se knjiga «Bijeli glupani» (dostupna i u hrvatskom prijevodu) probija na prvo mjesto američke liste bestselera. Iako obiluje netočnim prosudbama i faktografskim pogreškama (među ostalim i o području bivše Jugoslavije), «Bijeli glupani» nude intrigantnu, odveć strasnu i gotovo pamfletsku priču o katastrofalnim posljedicama tada još relativno kratke Busheve vladavine. Konačna nagrada Mooreovu angažmanu, ali i razvijenom osjećaju za samoreklamerstvo, stigla je Oscarom osvojenim za «Lude za oružjem» i vatrenim antibuševskim govorom održanim prilikom primanja nagrade. A «Fahrenheit 9/11», nemilosrdna analiza Busheva političkog (ne)djela (ali posredno i lika), u tom kontekstu predstavlja odlučan korak naprijed.
Je li Moore uvjerljivi ljevičar koji se donkihotski bori protiv loših strana neoliberalnog kapitalizma i konzervativnog establishmenta? Ili je možda vješt samoreklamer, oportunist koji vlastite opsesije (nerijetko izgrađene na ne osobito uvjerljivim dokazima) pokušava dići na višu razinu i učiniti ih društveno i umjetnički relevantnima? Teško je reći, no uspijete li činjenice odvojiti od senzacionalizma i ponekad gotovo djetinje naivnosti, Mooreovi će vas filmovi zasigurno zaintrigirati i natjerati na razmišljanje.
Dakle, George Walker Bush. Nekadašnji vijetnamski dezerter čovjek je koji je, ne uspijevši ući u fakultetsku bejzbolsku momčad, jednostavno osnovao vlastitu, a u želji da se izvuče iz očeve sjene utemeljio nekoliko neuspješnih naftnih kompanija. Nakon što je u jesen 2000. godine izabran za 43. američkog predsjednika, analitičari su u bivšem guverneru Teksasa prepoznali bezličnog aparatčika, osobu ograničenih sposobnosti na koju je nekadašnje uživanje droge i alkohola ostavilo posljedice u vidu «smanjene mogućnosti koncentracije i kratkog perioda pamćenja» (nedvojbeno efektni eufemizmi). Nesnalaženje u visokoj politici, neobrazovanost, brojni gafovi i «bušizmi», Georgea Walkera su predstavili kao prilično blijedu marionetu u tuđim, moćnijim rukama, čovjeka koji je više glasnogovornik funkcije predsjednika, nego stvarni državnik. Isto nam, na samom početku filma, sugerira i Moore kojem je novi predsjednik na početku mandata i osobno preporučio da «pronađe neki ozbiljniji posao». Autor nam Busha prikazuje kao nesposobnjakovića kojeg su na vlast doveli utjecajni otac i njegovi prijatelji (posredno se može zaključiti i sama obitelj Bin Laden), a koji se ubrzo okružio ljudima poniklim u zloglasnoj administraciji Richarda Nixona (Donald Rumsfeld, Dick Chaney, Paul Wolfowitz,...). Križarski pohod protiv Busha juniora, Moore neprestano začinja sočnim detaljima, idući, u želji da ga prikaže u što nepovoljnijem svjetlu, na prvog Amerikanca nerijetko i «ad hominem». Pritom se služi čitavim nizom izražajnih sredstava, u sklapanju cjeline koristeći često duhoviti arhivski materijal, igranofilmske bilješke, dinamične intervjue, kao i vlastiti angažirani pristup koji gdjekad graniči s performanceom. Uvjerljivije rezultate postiže kad se ne bavi izravno osobom predsjednika, već kad nastoji što plastičnije prikazati strah od (uglavnom arapskog) terorizma koji aktualna administracija svjesno raspiruje među stanovništvom, dajući si time alibi za agresiju na Irak, ograničenje građanskih sloboda i implementiranje elemenata diktature (osnivanje ministarstva domovinske sigurnosti, uvođenje patriotskog akta,...). Od Clintonove političke korektnosti više nije ostao gotovo ni kamen na kamenu, na svaku osobu drugačije boje kože ili fizionomije gleda se kao na potencijalnog terorista, a Rumsfeldovi jastrebovi u takvoj situaciji plivaju kao ribe u vodi.
Najbolji dojam, pak, Moore ostavlja kad se uspije fokusirati na opore pojedinačne priče i osobne tragedije. Onespokojavaju činjenice o iskorištavanju ljudske neimaštine i novačenju regruta u siromašnijim sredinama, kao i neugodan prikaz nezrelih i infantilnih vojnika koji se oduševljavaju ubijanjem i mučenjem zarobljenika. A vrhunac filma nedvojbeno pripada tjeskobnoj i vrlo emotivnoj priči o gospođi Lisi Lipscomb, Mooreovoj sumještanki i nesretnoj majci koja je u iračkom ratu izgubila sina. Od prvotnog entuzijazma (svakodnevno podizanje zastave u dvorištu i ponosno pozdravljanje iste), odobravanja vojnog angažmana u Iraku i netrpeljivosti spram onih koji su se protivili intervenciji, Lisa se nakon sinove pogibije pretvorila u vatrenu antiratnu aktivisticu koja se naposlijetku odlučila i na otvoreni prosvjed pred Bijelom kućom. Iako su njezina tragedija i transformacija prikazane skokovito i dramaturški neuredno, predstavljaju uistinu potresno svjedočanstvo i emotivni krešendo filma. U cjelini, dakle, Mooreov novi dokumentarac (kojem zacijelo predstoji oskarovska nominacija, a možda i osvajanje pozlaćenog kipića) razmjerno je neujednačeno i otvoreno tendenciozno djelo kojem, unatoč povremenim patetičnim otkliznućima i redateljevoj gotovo misionarskoj ostrašćenosti, ipak ne manjka autentičnosti i uvjerljivosti. Poražavajuća slika o duhovnoj tuposti i etičkoj letargiji današnjeg američkog društva, zajednice koju vode bezobzirni tipovi krajnje dvojbenog morala, u svjetlu nedavnog Bushevog osvajanja i drugog predsjedničkog mandata, dobiva dodatne tamne nijanse. Dok Michael Stipe razočarano pjeva «It´s the End of the World as We Know It», broj potencijalnih emigranata u Kanadu i Europu danomice raste. A nakon odgledanog Mooreovog filma sasvim je jasno i zašto.
Tekst je napisan u vrijeme kino-premijere i prenosim ga bez naknadnih intervencija, a usput se nadam da nitko neće prigovoriti zbog politike. S druge strane, ona je kod Moorea neizbježna, pa...
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 13/01/2012 : 12:11:05
|
Večeras u 21:45, HTV 2, Pljačka (The Bank Job), red. Roger Donaldson, Velika Britanija / SAD, 2008.
Površno nadahnut istinitim događajima iz 1971. godine, krimić svaštara Rogera Donaldsona ("Bez izlaza", "Vrsta") storija je o oženjenom markantnom lopovu Terryju Leatheru (Jason Statham), kojeg ucijenjena bivša djevojka Martine Love (Saffron Burrows) angažira za pljačku banke. No Terry ne zna da su u sefovima pohranjene kompromitirajuće fotografije članova kraljevske obitelji i vlade, za koje su zainteresirani tajna služba, narkodileri i gangsteri.
Vrline ovog vrlo uspjelog filma su ekonomična, ritmična i dinamična režija s dosta stila, efektna scenografska rekonstrukcija razdoblja, dovoljno intrigantna "amoralna" priča i uvjerljiv Jason Statham (serijali "Transporter", "Ubrzanje", "Plaćenici") u ulozi koju bi nekad tumačili Sean Connery ili Michael Caine. U nedostatke se mogu ubrojati poneki suvišni sporedni lik i bizarni podzaplet, pa je u cjelini riječ o vrlo zabavnoj posveti klasičnom britanskom filmu pljačke. Svakako pogledati. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 14/01/2012 : 11:43:55
|
Večeras u 22:05, HTV 2, Transporter 2, red. Louis Leterrier, Francuska / SAD, 2005.
Akcijski triler Jason Statham u atraktivnom i izuzetno dinamičnom nastavku hita producenta Luca Bessona
Okretni Frank Martin zvan "Transporter" (Jason Statham) bivši je specijalac i izuzetno vješt vozač, koji radi kao tjelohranitelj dječaka Jacka (Hunter Clary), sina utjecajnog Jeffersona Billingsa (Matthew Modine), šefa odbora za borbu protiv droge, i njegove privlačne supruge Audrey (Amber Valletta). Nakon što jednog dana dječak bude otet, Frank odlučno kreće tragom ekscentričnog zločinca Giannija Chellinija (Alessandro Gassman) i njegove pomoćnice, sulude ubojice Lole (Kate Nauta)... Snimljen u produkciji suscenarista Luca Bessona ("96 sati", "Colombiana"), nastavak hita markantnog Jasona Stathama ("Pljačka") u dinamičnoj režiji Louisa Leterrierea ("Nevjerojatni Hulk", "Sudar titana") atraktivna je, stilizirana i nabrijana pop-corn zabava koja sasvim zanemaruje logiku i zakone fizike.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 14/01/2012 : 11:57:15
|
Večeras na RTL-u u 20:00, Umri muški 4.0 (Live Free or Die Hard), SAD / VB, 2007.
Četvrti nastavak serijala započetog 1988. remek-djelom Johna McTiernana, nakon 12 godina na ulice je vratio ciničnog pajkana Johna McClanea (Bruce Willis). Ovog puta on se uz pomoć vještog mladog hackera Matta Farrella (Justin Long) suočava s dijaboličnim planom hackerskog napada na vitalne institucije američkog društva, koji predvodi opasni Thomas Gabriel (Timothy Olyphant). Dok burzu i gradske prometnice zahvaća kaos, McClane shvaća da je pred njim zadatak koji nadilazi njegove sposobnosti.
Dinamična, ekonomična i precizna režija Lena Wisemana ("Underworld"), inteligentan zaplet, spektakularne akcijske sekvence, raspoloženi nastup Brucea Willisa te efektni duhoviti pasaži poput virtualnog "obraćanja naciji" američkih predsjednika i autoironične epizodne uloge kultnog redatelja Kevina Smitha ("Trgovci") vrline su filma koji ima i nedostataka. Ponajprije je riječ o tome da se nekad obični obiteljski čovjek John McClane pretvorio u superjunaka za kojeg ništa nije neizvedivo i koji u apsurdnoj sceni potjere golemim kamionom bježi pred borbenim zrakoplovom. Bruce Willis je još jednom na pogrešnom mjestu u pohrešno vrijeme. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Topic |
|
|
|