Ideja za obilježavanjem međunarodnog dana žena pojavila se prvi put početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti 8. ožujka događali su se i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila 'Međunarodni dan žena' na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Ti događaji su koincidirali s požarom u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku, nakon koga su slabe mjere sigurnosti na radu okrivljene za veliki broj žrtava. U početku prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feminstkinja Aleksandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tijekom sovjetskog razdoblja se koristio za obilježavanje "herojstva radnica".
Svim zenama cestitam njihov praznik..
Ja sam cvijece kupio,...a vi?
“To live is the rarest thing in the world. Most people exist, that is all.”? Oscar Wilde
ROSA LUXEMBURG, njemačka i poljska političarka, spisateljica, društvena teoretičarka, ekonomistica i aktivistica koja je ubijena prije više od 90 godina i dalje je inspiracija mnogim feministicama, ali i ljevičarima diljem svijeta. No, mnogi se pitaju razumiju li je oni koji joj se dive?
Jedna je od organizatora Komunističke partije Njemačke, a sudjelovala je i u osnivanju Socijaldemokratske partije Poljske.
Uz praktičko-politički revolucionarni rad i publicističku djelatnost bavila se proučavanjem teoretskih problema, posebno na području političke ekonomije.
Početkom Prvog svjetskog rata osnovala je grupu "Internacionala", poslije nazvanu "Spartakusbund". Mnogo je puta uhićena zbog djelovanja u proturatnim akcijama njemačkog proletarijata. Ubijena je zajedno s Karlom Liebknechtom nakon poraza ustanka njemačkih komunista u siječanjskim bojevima.
Crvena Rosa
Rosa Luxemburg ili Crvena Rosa, malena žena koja se, vođena jakim uvjerenjima, opirala buržoaziji i postojećim društvenim normama, i danas fascinira mnoge u vječnoj potrazi za alternativom. U svojim se javnim istupanjima često negativno osvrtala na Prvi svjetski rat i zagovarala je revoluciju, a ne parlamentarnu demokraciju.
Rosa Luxemburg imala je važnu ulogu u političkoj povijesti, ali je značajno utjecala i na ideju ravnopravnosti žena i muškaraca. Sebe je prvenstveno promatrala kao osobu, a ne kroz prizmu roda, etniciteta ili invaliditeta. Naime, kao dijete se razboljela i nikada potpuno oporavila pa je cijeli život šepala.
Međutim, povjesničar Jorn Schutrumpf koji je objavio mnoga njena djela, tvrdi da je mnogi ne razumiju. Naime, mnogi tvrde da je mnogi heroinom smatraju zbog načina na koji je poginula, a ne zbog njenih političkih misli. Naime, nakon početka revolucije 1919., Rosa Luxemburg zajedno je s Karlom Liebknechtom oteta, odvedena u berlinski hotel Eden gdje su oboje mučeni, a nakon toga i odvedeni u park Tiergarten i pogubljeni. Liebknachtovo tijelo prebačeno je u gradsku mrtvačnicu, a njeno je tijelo bačeno u kanal.
Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije
Schütrumpf tvrdi da je Rosa izbrisana iz kolektivnog pamćenja, a njena politička uloga svedena na puko mučeništvo.
Mnogi zanemaruju da je u svojim tekstovima često bila kritična prema Lenjinu, a njena su djela u Njemačko bila nedostupna sve do 1974. Bila je prva žrtva političkog terora u 20. stoljeću, a iza svega je stajala žena čija je misao "Sloboda je uvijek sloboda onih koji misle drukčije", u autoritativnoj Istočnoj Njemačkoj bila zanemarena.
Od slobode do diktature
Ipak, postoje i oni koji drukčije gledaju na njenu ulogu. Povjesničar Heinrich August Winkler sa sveučilišta Humobldt u Berlinu, tvrdi da je Rosa Luxemburg bila samo za slobodu onih koji su dijelili njene revolucionarne socijalističke ideale.
"I ona i Liebknecht bili su protivnici demokracije kakvu imamo danas, a njihova bi ideologija u konačnici dovela do diktature kakva je kasnije nametnuta Rusima", rekao je Winkler.
Ipak, mnogi i danas njena razmišljanja predstavljaju kao moderna i relevantna. Popularna je kod kritičara globalizacije, posebno onih u Latinskoj Americi, ali i u Njemačkoj gdje još uvijek postoji jak interes za marksizmom.
“To live is the rarest thing in the world. Most people exist, that is all.”? Oscar Wilde
Marie Curie ((polj.) Maria Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenog 1867. - Passy, 4. srpnja 1934.) bila je kemičarka, pionir ranog doba radiologije i dvostruki dobitnik Nobelove nagrade (Nobelova nagrada za fiziku 1903., Nobelova nagrada za kemiju 1911.). Rođena je u Poljskoj gdje je provela rane godine, no 1891., sa 24 godine odlazi studirati u Pariz. Sve je ispite položila s odličnim te nastavila raditi u Francuskoj, a kasnije je dobila državljanstvo. Osnovala je Institut Curie u Parizu i Varšavi.
Maria Skłodowska je rođena u Varšavi u Poljskoj, koja je tada bila dio Ruskog Carstva. Njene prve godine života bile su ispunjene tugom, obilježene najprije smrću sestre i četiri godine kasnije smrću majke. Isticala se svojom marljivošću i radnim navikama, odbijala je čak i hranu i san da bi učila. Nakon što je završila srednju školu, doživjela je živčani slom. Zbog njenog spola i ruske odmazde Poljskoj, zbog Siječanjske bune, nije se mogla upisati na sveučilište i zato je morala nekoliko godina raditi kao guvernanta. Naposlijetku, uz novčanu pomoć starije sestre, preselila se u Pariz te je počela studirati kemiju i fiziku na Sorboni, gdje je kasnije postala prva žena - predavač.
Marie Currie je bila prva žena koja je osvojila Nobelovu nagradu.
Marie je napravila neobičan potez, naime, nije patentirala proces izolacije radija, i tako su ga znanstvena društva mogla neometano istraživati.
Bila je prva osoba koja je osvojila, ili podijelila dvije Nobelove nagrade. Jedna je od dvije osobe koja je dobila Nobelovu nagradu u dva različita područja (drugi je Linus Pauling) i jedina žena koja je dobila dvije Nobelove nagrade.
Unatoč njenoj slavi cijenjene znanstvenice koja je radila za Francusku, stav javnosti naginjao je ksenofobiji – ona je bila strankinja iz nepoznatog područja (Poljska se još uvijek promatrala kao zemljopisno područje pod vlašću ruskog cara), koje je bilo poznato po znatnoj židovskoj populaciji (Marie je bila ateist, odgajana kao katolik, no to izgleda, nije bilo važno).
U svojim kasnijim godinama, bila je razočarana velikim brojem liječnika i proizvođača kozmetike koji su koristili radioaktivne materijale bez opreza.
Marie Curie je umrla 1934. godine u lječilištu Sallanches pored Passyja. Uzrok smrti bila je leukemija, najvjerojatnije uzrokovana prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.[1]
Godinu dana nakon smrti Marie Curie, njena starija kćer, Irene Joliot-Curie, osvojila je Nobelovu nagradu za kemiju.
Nadam se, da imaju žene svaki dan sladak. A još danas ne razumem taj današnji dan-dan mučenika? kad muški od žene dobiju trnje. Nemaš blesavijeg dana od 10.3
Kad pocneš crtati, uvek moraš imati na kraju olovke, srce, ruku i misli!
Ovaj topic bi se mogao preimenovati - Na forumu jedna zena, i onda ja dođem i koristim ga za svoje potrebe Onda mozda dođe jos jedna pa se preimenuje - Na forumu dvije zene. Do 2145. nas mozda bude jos koja i zavl ..joooj .. skuzajte me, nisam nista rekla, samo sam se zezala. Da, nisam..
Zene na Stripovi.com
Posted - 08/03/2013 : 16:58:52
.., nije bitno koliko ih je vec je bitno da ih se prepozna , sjeti i uvazi kao ravnopravne clanice foruma .
(1).jpg)
.jpg)
