| Author |
 Topic  |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
 Posted - 11/07/2013 : 12:27:48
|
@ mladjo
Hvala, s guštom sam je opet pogledao, a i ostale ću.
Vrijeme joj čini samo dobro.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
 |
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 11/07/2013 : 18:58:14
|
Evo malo podataka o Europi
Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.
Fizička svojstva
Europa, kao i Io, za razliku od ostalih planetnih satelita, ima fizička svojstva donekle slična terestričkim planetima (Merkur, Venera, Zemlja i Mars), što znači da je građena uglavnom od otopljenih silikata. Europa, međutim, za razliku od Ioa, ima sloj leda na površini. Posljednji podaci s letjelice Galileo upućuju na postojanje male željezne jezgre.
Ono što je karakteristično za Europu je vrlo vjerojatno postojanje vodenog oceana ispod površine, dubine oko 50 km. Ako bi se ove pretpostavke pokazale točnima, bilo bi to prvo otkriće većih količina vode u tekućem stanju, izvan Zemlje. Zamrzavanje oceana, koji se zapravo sastoji od poluotopljenog leda, priječi toplinska energija oslobođena plimnim silama. Toplina oslobođena u Europinoj površini je oko 10 puta manja od one unutar Ioa.
Posljednje fotografije teleskopa Hubble otkrivaju postojanje vrlo slabašne atmosfere (10-11 bara) koja sadrži i kisik. Europin kisik nije biološkog porijekla, već nastaje djelovanjem Sunca i nabijenih čestica na površinski led.
Reljef
Europina je površina jedinstvena u Sunčevu sustavu. Vrlo je glatka - nema planina iznad nekoliko stotina metara visine. Krateri su također vrlo rijetki - uočena su samo tri s promjerima većim od 5 km. Sve ovo upućuje na vrlo mladu i aktivnu površinu. Fotografije Europine površine podsjećaju na fotografije zemaljskih ledenih mora.
Najupečatljiviji detalji Europine površine su grupe tamnih linija koje obuhvaćaju cijeli satelit - takozvani flexi. Veće su oko 20 km široke, s nejasnim rubovima i središnjom linijom svjetlijeg materijala. Flexi nastaju uslijed skupljanja i rastezanja Europe pod djelovanjem plimnih sila promjenjivog intenziteta. Simulacije pokazuju da bi ovakve linije mogle nastati upravo u slučaju postojanja oceana ispod površine.
Možda najuvjerljiviji dokaz da Europina kora pluta na oceanu su slike razbijenih i ispremještanih santi leda. U tim područjima europina kora izgleda kao razbijena slagalica. Simulacije su pokazale da se razbijeni dijelovi kore nisu mogli okrenuti naopako ili zarotirati samo klizanjem, već je bilo potrebno da plutaju. Jedno od novijih istraživanja pokazalo je, na temelju morfologije (oblika) kratera različitih dimenzija, da ocean u Europinoj unutrašnjosti vjerojatno postoji (ili je postojao), ali se skriva iza najmanje 19 km debele kore.
Za oko 2.5 milijardi godina, kada se Sunce pretvori u crvenog diva, Europina bi se površina mogla ponovno otopiti.
Magnetsko polje
Letjelica "Galileo" pronašala je slabo Europino magnetsko polje, oko 4 puta slabije od Ganimedovog. Njeno magnetsko polje je promjenjivo - mijenja se kako Europa prolazi kroz različita područja Jupiterovog magnetskog polja. Ovo je jak dokaz postojanju vodljivog materijala u unutrašnjosti Europe - možda slanog oceana.
Povijest istraživanja
Galileo Galilej je 1610. godine prvi uperio teleskop prema Jupiteru i otkrio 4 Jupiterova satelita (Io, Europa, Ganimed i Kalisto), koji se po njemu zovu galilejanski. To je bio dokaz Kopernikove heliocentrične teorije jer se dokazalo da se ne vrti sve oko Zemlje.
Tri su letjelice poslale na Zemlju fotografije ovog satelita: Voyager 1, Voyager 2, te Galileo, a u pripremi je Europa Orbiter.
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 12/07/2013 : 00:49:11
|
Koji Vam je najomiljeniji planet/mjesec u Sunčevom sustavu?(Dobro, zemlju ne računamo:))
Meni svakako Jupiter. Tak je nekak tajanstven, ogroman...Ma jebenica.
Inače, da pitam - Jupiter je dakle, plinoviti div. To znači da on zapravo uopće nema tlo? Mislim, vjerojatno u jednom trenutku se više ne može propadati jer je masa pregusta ali sam planet zapravo nema čvrsto tlo na koje se može sletjeti. Tako je, jel' da?
 |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Lastsioux
Junior Member
USA
429 Posts
Member since 11/04/2011 |
Posted - 12/07/2013 : 06:39:26
|
quote:
Originally posted by mladjo
Koji Vam je najomiljeniji planet/mjesec u Sunčevom sustavu?(Dobro, zemlju ne računamo:))
Meni svakako Jupiter. Tak je nekak tajanstven, ogroman...Ma jebenica.
Inače, da pitam - Jupiter je dakle, plinoviti div. To znači da on zapravo uopće nema tlo? Mislim, vjerojatno u jednom trenutku se više ne može propadati jer je masa pregusta ali sam planet zapravo nema čvrsto tlo na koje se može sletjeti. Tako je, jel' da?
Za mene bi to bio Mars, pogotovo Caydonia regija gdje se nalaze cudne planine koje izgledaju kao piramide:
 |
"What white woman, however lonely, was ever captive or insulted by me? Yet they say I am a bad Indian." -Chief Sitting Bull
|
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
.jpg)
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
Posted - 12/07/2013 : 17:29:16
|
quote:
Originally posted by mladjo
Koji Vam je najomiljeniji planet/mjesec u Sunčevom sustavu?(Dobro, zemlju ne računamo:))
Meni svakako Jupiter. Tak je nekak tajanstven, ogroman...Ma jebenica.
Inače, da pitam - Jupiter je dakle, plinoviti div. To znači da on zapravo uopće nema tlo? Mislim, vjerojatno u jednom trenutku se više ne može propadati jer je masa pregusta ali sam planet zapravo nema čvrsto tlo na koje se može sletjeti. Tako je, jel' da?
Ja mislim ak je plinovit da doista nema povrsinu tla na koju se moze sletjeti, a zasto i bi ako nema povrsinu pa nije zanimljivo na njemu biti, kao na Mjesecu, sta je fora hodati i voziti se po njemu..
Nemas sto vidjeti na Jupiteru, znam da puse jak vjetar u atmosferi, a sve potrebno, sto nam pomaze da znamo o njemu su prikupile i na zemlju poslale sonde, Voyager i Galileo.. Ja ovo napamet, po sjecanju..a sjecam se kako mi je to daleko i futuristicki zvucalo i sirom sam otvorila oci kada nam je na astronomiji nastavnica pricala o tome..
Woow..zamisli..nesto sa zemlje uputilo se taaako daleko..
I bila sam tak sretna sto sam naucila napamet njegove satelite Io EuropaGanimed Kalisto.. ako se dobro sjecam..
Ja se ne mogu odluciti koji mi je najdrazi Planet, ali volim zvijezđa, zvijezde.. Meni je Sirius zanimljiv, a nekoc je to, sto je on danas bila Wega.. vise o tome ako nađem na internetu jer nemam slonovsko pamcenje, i ne ide sve iz glave.. |
~ Prvo suputnik onda put ~
|
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
Posted - 12/07/2013 : 17:34:42
|
| Ali, bas bih voljela da svatko, tko voli, ovdje obradi po jedno zvijezđe sa slikom, kako ga se moze pronaci na nocnom nebu, pa sakupimo sve na jednom mjestu.. a ja cu raskopati sinovu sobu i naci sve karte i knjige sto sam mu od malena kupovala( kakti njemu,ne..to sam samo imala priliku iznova i ja biti dijete, i citati to.. a i u sobi je imao na zidu fluorescentne planete sto svijetle u mraki, pa smo lezali i duugo putovali svemirom..- to vratim natrag na plafon kad ofarbam stan.) |
~ Prvo suputnik onda put ~
|
Edited by - Just_Charlie on 12/07/2013 17:35:18 |
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/07/2013 : 22:45:29
|
Nisam nikad razmišljao o najdražem sazviježđu, ali dat ću si truda i odabrati jedno.
Nisam siguran da će mi poći od ruke, jer najčešće vidim sve zvijezde...
Što se planeta Sunčevog sustava tiče, bez nekih osobitih razloga "naomiljeniji" planet mi je Mars.
Otprilike zbog pop-kulture, od Spiders from Mars preko Total Recalla i Crvenog planeta do Mars napada! i Duhova Marsa.
Nekako mi je Mars najfakerskiji, tako nekako, uz njega su vezane i ljudska zbunjenost (pao sam s Marsa), i hrpa celuloidnih pustolovina, i svašta nešto.
Znam, znam, ništa poetično i suptilno, više onako, ali eto...
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 12/07/2013 : 22:50:56
|
Eh da, moj dobri i odavno pokojni profesor zemljopisa u osnovnoj Vinčić na vrlo efektan je način nas mulce još u 5. razredu naučio foru za nabrajanje i raspored svih planeta Sunčevog sustava.
Prema toj fori, Sunčev sustav je otkrio japanski znanstvenik Mevezema Jusaune, čijem imenu i prezimenu treba dodati +.
Odnosno, njegovo ime i prezime je Me(rkur), Ve(nera), Ze(mlja), Ma(rs), Ju(piter), Sa(turn), U(ran), Ne(ptun), a + je Plu(ton).
I ja tog Mevezemu Jusaunea + pamtim čitav život... |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
ken2
stripovi.com suradnik
Croatia
8169 Posts
Member since 30/07/2002 |
Posted - 12/07/2013 : 23:08:02
|
ako je kriterij prizor koji se dobije gledajući kroz teleskop
onda se za najdraži planet dvoumim između saturna i jupitera
kada sam prvi put ugledao saturn i njegov prsten, zastao mi je dah, to je toliko lijep prizor - iako je to ustvari jednan mali kružić - ali je dojam pojačan osjećajem da to ti gledaš, a ne da je neka spektakularna snimka s hubblea ili neke svemirske letjelice ili zemaljskog teleskopa
promatranje jupitera kroz teleskop je jako zabavno, jer se položaj njegovih mjeseca stalno mijenja, pa recimo skice nastale kroz sat-dva daju sasvim drugačije položaje
moj teleskop nije baš kvalitetan, a ni ja nemam orlovski vid, pa s njim nikad nisam razlučio veliku crvenu mrlju
mars i venera nisu baš zanimljivi kroz teleskop, merkur je preblizu suncu, a za udaljenije planete nisam dovoljno stručan da ih pronađem
moja omiljena zvijezda kroz teleskop je albireo, u zviježđu labuda
kroz teleskop se vidi da je to dvostruka zvijezda, od kojih je jedna crvene boje, a druga plave - pravi je spektakl uhvatiti ju u kadar |
if you tolerate this, then your children will be next |
|
|
|
ken2
stripovi.com suradnik
Croatia
8169 Posts
Member since 30/07/2002 |
Posted - 12/07/2013 : 23:15:18
|
što se tiče knjiga iz astronomije
onaj tko se želi zaljubiti u gledanje uvis, neka obavezno uzme u ruke knjigu 'naše nebo' otona kučere
prastara knjiga, s mnogim već prevaziđenim stvarima, ali napisana onako starinski, arhaično, ali s toliko ljubavi da ju bez problema širi na čitatelja |
if you tolerate this, then your children will be next |
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
Posted - 12/07/2013 : 23:47:39
|
Vega/ Alfa Lire najsjajnija zvijezda sazviježđa Lire
Vega je peta zvijezda po sjaju, druga najsjajnija zvijezda vidljiva sa sjeverne hemisfere, poslije Arktura. Nalazi se 25 svjetlosnih godina daleko od Zemlje, te je, zajedno sa Arkturom i Siriusom, jedna od najsjajnijih zvijezda u blizini Sunca. Vega je oduvijek zanimala astronome te je zvana "drugom najvažnijom zvijezdom poslije Sunca". Vega je prije bila polarna zvijezda (danas je Sjevernjača). Prva je fotografirana zvijezda, te jedna od prvih čija je udaljenost izmjerena paralaksom. Vega je stabilna plava zvijezda, slična Suncu. Kao i Sunce, postat će crveni div, a nakon toga bijeli patuljak. Okružena je diskom prašine te se smatra ima barem jednu planetu, veličine Jupitera. Sa sjeverne hemisfere se dobro vidi ljeti, a sa južne zimi. Sa Denebom (Labud) i Altairom (Orao) čini Ljetni trokut.
Svake noći izgleda kao da zvijezde kruže nebom, ali polarna zvijezda miruje. To je danas Sjevernjača, ali je nekad bila Vega. 14000. će Vega ponovo postati polarnica. |
~ Prvo suputnik onda put ~
|
Edited by - Just_Charlie on 12/07/2013 23:51:26 |
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
|
|
seinfeld
Advanced Member
16500 Posts
Member since 04/11/2001 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 14/07/2013 : 02:05:39
|
quote:
Originally posted by Just_Charlie
quote:
Originally posted by mladjo
Koji Vam je najomiljeniji planet/mjesec u Sunčevom sustavu?(Dobro, zemlju ne računamo:))
Meni svakako Jupiter. Tak je nekak tajanstven, ogroman...Ma jebenica.
Inače, da pitam - Jupiter je dakle, plinoviti div. To znači da on zapravo uopće nema tlo? Mislim, vjerojatno u jednom trenutku se više ne može propadati jer je masa pregusta ali sam planet zapravo nema čvrsto tlo na koje se može sletjeti. Tako je, jel' da?
Ja mislim ak je plinovit da doista nema povrsinu tla na koju se moze sletjeti, a zasto i bi ako nema povrsinu pa nije zanimljivo na njemu biti, kao na Mjesecu, sta je fora hodati i voziti se po njemu..
Nemas sto vidjeti na Jupiteru, znam da puse jak vjetar u atmosferi, a sve potrebno, sto nam pomaze da znamo o njemu su prikupile i na zemlju poslale sonde, Voyager i Galileo.. Ja ovo napamet, po sjecanju..a sjecam se kako mi je to daleko i futuristicki zvucalo i sirom sam otvorila oci kada nam je na astronomiji nastavnica pricala o tome..
Woow..zamisli..nesto sa zemlje uputilo se taaako daleko..
I bila sam tak sretna sto sam naucila napamet njegove satelite Io EuropaGanimed Kalisto.. ako se dobro sjecam..
Ja se ne mogu odluciti koji mi je najdrazi Planet, ali volim zvijezđa, zvijezde.. Meni je Sirius zanimljiv, a nekoc je to, sto je on danas bila Wega.. vise o tome ako nađem na internetu jer nemam slonovsko pamcenje, i ne ide sve iz glave..
Da, nema površine za sletjeti ali ovako vizualno, kao cijeli planet je fantastičan. Ogroman je. Ova mrlja na njemu (oluja) je veličine zemlje. To samo pokazuje koliko je velik |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
Lastsioux
Junior Member
USA
429 Posts
Member since 11/04/2011 |
Posted - 14/07/2013 : 07:41:38
|
quote:
Originally posted by Just_Charlie
Nemas sto vidjeti na Jupiteru, znam da puse jak vjetar u atmosferi, a sve potrebno, sto nam pomaze da znamo o njemu su prikupile i na zemlju poslale sonde, Voyager i Galileo..
Ja mislim da Jupiter ima naj bolji suncev zalazak Tako bi bilo divno kad bi covjek mogao da dozivi to u letecem balonu 
 |
"What white woman, however lonely, was ever captive or insulted by me? Yet they say I am a bad Indian." -Chief Sitting Bull
|
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
Posted - 14/07/2013 : 10:34:15
|
Andromeda
Andromeda je zviježđe nazvano po princezi Andromedi (grčki: Ανδρομέδη), liku iz grčke mitologije. Konstelacija sjeverne polutke pozicionirana kraj Pegaza. Andromeda je poznata po Andromedinoj galaksiji.
Najsjajnija zvijezda u zviježđu je Alpheratz (Sirrah), koja čini glavu Andromede, i ima Bayerovu oznaku Alfa Andromede. Prije je ta zvijezda pripadala Andromedi i Pegazu, pa je bila poznata kao Delta Pegaza. Danas, zajedno s Alfom, Betom i Gamom Pegaza čini Veliki pegazov kvadrat.
Beta Andromede je poznata pod imenom Mirach. Nalazi se 200 ly od nas i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitudu.
Gama Andromede, ili Alamak, je dvostruka zvijezda udaljena 350 ly i ima prividni sjaj od + 2.1 magnitude.
Zviježđe je najpoznatije po spiralnoj galaksiji M31, Andromedinoj galaksiji. Andromedina galaktika je jedan od najdaljih objekata koje možemo vidjeti golim okom. Ona je ujedno i nama najbliža spiralna galaksija, divovskih dimenzija. Andromedina galaktika ima još nekolicinu satelitskih galaksija, M32, M110, NGC 147 i NGC 185. Sve su te galaktika dostupne amaterskih teleskopima od već 15 cm u promjeru.
Prva fotografija Andromede snimljena je 1887. godine i na njoj su se lako vidjeli spiralni krakovi. U to vrijeme još uvijek se vjerovalo da je Andromeda dio naše galaksije. Zbog otkrivene spiralne strukture, smatralo se da je Andromeda sunčev sustav u nastanku, a satelitske galaktike da su planeti.
Brzina kretanja Andromede je prvi put izmjerena 1912. godine pomoću spekralnih metoda. Izmjerena brzina je bila velika, 300 km/s u smjeru Sunca.
Broj zvijezda u Andromedi je znatno veći nego u našoj galaksiji. Rezultat toga je dvostruko veći ukupan sjaj cijele galaktike od našeg Mliječnog puta. Treba napomenuti da je brzina stvaranja zvijezda u našoj galaksiji višestruko veća nego u Andromedi. U budućnosti, broj zvijezda u Andromedi i Mliječnom putu će biti podjednak.
Jezgra Andromede je veoma kompaktan objekt okružen nakupinom starih zvijezda. Središnji dio galaktike donekle sliči na kuglasti skup, premda višestruko sjajniji. HST je sa svojim snimkama otkrio da se Andromedina jezgra sastoji od dvostrukog objekta čiji su članovi razmaknuti tek 5 svjetlosnih godina. Na osnovu toga je izračunata masa središnje crne rupe. Masa iznosi 10e8 sunčevih masa.
Novootkriveni oblik plesanja u krug zbunjuje astronome; ne zbog složene koreografije, već zato što je nejasno zašto plesači – patuljaste galaksije – plešu u krugu oko mnogo veće galaksije Andromede.
Astronomi u međunarodnome timu, koji su otkrili tu zanimljivu kozmičku koreografiju, iznenađeni su prstenom kojega su, kružeći oko Andromede, stvorile male galaksije.
Iznenađujući rezultat ovoga istraživanja otkriva nam da otprilike polovica od 30-tak Andromedinih patuljastih galaksija-satelita kruži oko veće galaksije Andromede – koja je najbliži divovski susjed u svemiru našoj vlastitoj galaksiji, Mliječnoj stazi.
Izvor: http://znanost.geek.hr/clanak/galaksije-plesu-oko-andromede/#ixzz2Z0R3kX50
Kataklizmički sudar naše galaktike Mliječnog puta i susjedne Andromede ne može se izbjeći, ali će se dogoditi tek za četiri milijarde godina,
objavila je NASA.
Naš model statistički odgovara izravnom sudaru Andromede i Mliječne staze', rekao je na tiskovnoj konferenciji Roeland van der Marel, astrofizičar 'Space Telescope Science Institutea' u Baltimoreu.
Taj je zaključak rezultat mjerenja brzine i smjera Andromedine putanje, složenog postupka provedena zahvaljujući svemirskom teleskopu Hubbleu.
Andromeda koju zovu i M31, trenutačno je udaljena 2,5 milijuna svjetlosnih godina (jedna svjetlosna godina iznosi 9.460 milijardi kilometara) od Mliječnog puta, ali mu se se neumitno približava.
To je privlačenje posljedica sile gravitacije dviju galaktika i tamne tvari koja ih okružuje.
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Zanimljivosti/365192/Neverovatne-fotografije-galaksije-Andromeda
Spajanje Mliječnog puta i Andromede
http://www.poslovni.hr/after5/spajanje-mlijecnog-puta-i-andromede-45472
NASA | Take a "Swift" Tour of the Andromeda Galaxy
|
~ Prvo suputnik onda put ~
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 15/07/2013 : 00:10:46
|
Šta se zaista dešava u crnim rupama?
Fizika ne može da opiše šta se dešava unutar crnih rupa. Zato se teorija opšte relativnosti “sudara” sa kvantnom mehanikom i stvara ono što nazivamo singularitetom, odnosno tačkom u kojoj rezultati pojedinih jednačina postaju beskonačne.
Međutim, neke napredne fizičke teorije pokušavaju da premoste jaz između opšte relativnosti i kvantne mehanike, kako bismo razumeli šta se zaista dešava u najgušćim objektima u svemiru.
Nedavno su naučnici primenili takozvanu teoriju o kvantnoj gravitaciji petlji na slučaju crnih rupa i otkrili da su unutar ovih objekata, pod uslovima koje predviđa teorija, prostor i vreme izuzetno zakrivljeni, ali da gravitacija nije beskonačna, kao što je to slučaj sa teorijom opšteg relativiteta.
To je prvi put da su naučnici primenili pomenutu teorju na crne rupe, a rezultati, kako kažu, obećavaju.
“Napravili su veliki korak, jer sada mogu mnogo kompletnije da opišu šta se zaista dešava u blizini singulariteta crne rupe uz pomoć teorije o kvantnoj gravitaciji petlji”, kaže Abhej Aštekar, fizičar koji proučava ovu oblast na Univerzitetu u Pensilvaniji i koji nije učestvovao u istraživanju.
Crna rupa nastaje kada velika zvezda nestane bez goriva neophodnog za nuklearnu fuziju i uruši se pod sopstvenom gravitacijom.
Spoljni slojevi zvezde bivaju odbačeni, dok se jezgro urušava samo u sebe i pod dejstvom gravitacije postaje još snažnije, dok ono što je ostalo od njegove mase ne bude kondenzovano na izuzetno malo područje.
Prema teoriji opšte relativnosti, ova oblast je jedna tačka prostora i vremena i gustina je ovde beskonačno velika. To se naziva singularitetom.
Međutim, mnogi naučnici smatraju da singularitet zapravo ne postoji, i da su takvi rezultati samo znak da jednačine nisu uspele da adekvatno opišu realnost.
Teorija kvantne gravitacije petlji korak je napred u odnosu na opštu relativnost, kada ječ o opisivanju crnih rupa, zato što u ovom slučaju singularitet ne postoji, to jest gustina crne rupe postaje merljiva.
Ideja je bazirana na ideji “kvantizacije”, koja razara celu pojavu na diskretne delove.
Dok kvantna mehanika kaže da atomi postoje u kvantizovanim, diskretnim stanjima, teorija kvantne gravitacije petlji pretpostavlja da je prostor-vreme sačinjen od kvantizovanih, diskretnih delova u obliku sićušnih jednodimenzionalnih petlji.
“Prema teoriji, petlja je gradivni element svega što nas okružuje”, kaže Džordž Pulin, fizičar na Univerzitetu u Luizijani koji je sa Rodolfom Gambinijem sa Univerziteta u Montevideu sarađivao na poslednjem istraživanju.
Ovakav opis svemira menja fundamentalne postavke fizike, naročito u pogledu Velikog praska i crnih rupa.
Veliki prasak, kao i crne rupe, ne može se opisati u okviru opšte relativnosti.
“Tema je uznapredovala 2005. kada je otkriveno da teorija kvantne gravitacije struna može prirodno da reši singularitet Velikog praska i da je kvantni prostor-vreme mnogo veći, nego što ga je Ajnštajn zamišljao”, rekao je Aštekar.
Pulin i Gambini kažu da je ovo tek preliminarni korak, daleko od punog opisa ili objašnjavanja složenosti crnih rupa.
Ipak, oni se nadaju da će moći da napreduju u proučavanju crnih rupa, sada kad je njihov model dinamičniji.
“Crne rupe koje smo ranije proučavali bile su samo prazan prostor. U njima nije bilo materije. Bile su čisto prostor-vreme”, kaže Pulin. “Sada pokušavamo da joj dodamo materiju”.
Studija je objavljena 23. maja u žurnalu Physical Review Letters.
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
Lastsioux
Junior Member
USA
429 Posts
Member since 11/04/2011 |
|
|
Topic |
|
|
|
SHINING LIKE BRIGHT DIAMONDS, THE GALAXIES...
