|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
 Posted - 31/01/2014 : 20:01:50
|
ZOVITE JU NADA
Ivan Lutz:Zovite ju Zemlja
Čarobna knjiga
207 strana
Prvi i osnovni problem kod recenziranja knjige od strane pisca kojeg poznajete (makar i samo virtualno) je da li biti striktno objektivan pri recenziranju njegovog djela ili ne. Ipak se čovjeka poznaje, zna se koliko se trudio, što pri pisanju, što pri nalaženju izdavača (to je čak bilo možda i gore nego ovo prvo) i sada mu samo tako objektivno reći sve što ne valja? Ha da, velika je to dilema. Drugi problem se tiče naših pisaca općenito. Koliko je zapravo produktivno biti prema svima njima objektivan, jer ima ih tako malo, pišu tako rijetko, a i kad nešto napišu teško se nađe netko tko će to izdati. Pa je možda dobro malo knjigu "pogurati" kroz nešto pozitivnije kritike, čisto da se pisac osjeti motiviran nastaviti sa svojim Sizifovim poslom. Ipak, ja sam odlučio biti objektivan glede obadvije gore navedene dileme. To je, na kraju krajeva, pošteno jer samo tako se može stjeći dojam o kvaliteti nečijeg djela i stila pisanja, a na kraju dati i usporedbu u odnosu na ostale domaće autore, pa da se vidi gdje je spomenuti autor u svjetskom poretku, a gdje u našem.
Moram priznati da sam krenuo u čitanje sa određenim oprezom, da ne kažem strepnjom. Nemam baš odličnih iskustava s domaćom SF prozom što se knjiga tiče. Naravno, imamo mi izvrsnih pisaca, poput Branka Pihača ali svi su se oni više-manje zaustavljali na pričama, a slabo na romanima. Bilo je tu i dobrih djela, od npr. Živka Prodanovića ili Zorana Živkovića ali bilo je i svakakvih knjiga koje su stvarno bile na granici čitljivosti. Evo, npr. XAVIA od Damira Hoyke je jedan takav roman.A i romani, npr. bosanskog SF pisca Veselina Gatala isto nisu ništa posebno. Donekle čitljivi i to je to.Tako da sam bio na oprezu.
Priča počinje dobro i standardno hard-SFovski. Već u početku saznajemo sve bitne činjenice na kojima se temelji premisa zapleta, odnosno saznajemo da je zemlja na izdisaju i da samo probrana ekipa ljudi u jednom mega-svemirskom brodu može nastaviti budućnost ljudske rase tako što će krenuti na put i pokušati naći planet pogodan za život ili će, kako se to fino kaže die trying. Ovdje sada dolazimo do bitne činjenice - nigdje se to ne navodi ali ovdje nema putovanja bržeg od svjetlosti, a kamoli warpa ili nečeg sličnost. Dakle, odmah se vidi da oni koji su krenuli sigurno nikada neće dotaknuti tlo nove zemlje, odnosno da je riječ o "generacijskom" brodu opremljenom da bude dovoljan sam sebi tisućama godina sve dok se ne nađe planet sličan zemlji. Priča počinje teći ozbiljno, solidno i brzo što je odlično s obzirom da knjiga ima 207 strana i svako otezanje i ulazak u sekundarne tokove radnje samo bi bio promašaj. I to je zapravo vrlo dobra karakteristika ove knjige - njena dinamika. Cijelo vrijeme se "nešto događa", cijelo vrijeme se saznaju nove činjenice, a kada i nije riječ o temama striktno vezanim za radnju, opet se ne gubi vrijeme na nepotrebne radnje nego se gotovo uvijek ide u karakterizaciju likova koji tako dobijaju sve dublje i dublje nijanse. Kažem gotovo, jer se prvih osamdesetak strana to nije dešavalo, odnosno više-manje smo saznavali pojedinosti isključivo o glavnom liku, a tek kasnije dolaze na red i drugi. Što reći, bolje ikad nego nikad...U načelu, sama karakterizacija likova nije loše urađena, a za bilo kakvu dublju analizu vjerojatno bi trebalo više stranica ili bi se, ako ostane isti broj stranica, moralo usporiti radnju, tako da je ovdje riječ o dobrom balansu karakterizacije, dinamike i broja stranica koji jedino malo šteka na početku. Glavni junak, poručnik Brenna pravi je "tvrdi kučkin sin", policajac od glave do pete, čovjek sa osjećajem za pravdu, a opet dovoljno nervozan i razdražljiv da ulije strah u kosti svakom majmunu koji bi se usudio prekršiti zakon.Pravi anti-junak, čovjek koji jest glavni junak ali koji definitivno nije crno-bijel. Razdražljiv je, svadljiv, željan dobre tučnjave i svakako nije klasičan primjer snagatora-pozitivca.Kada se sazna da se približavaju mogućoj G-planeti (oznaka za nastanjivu planetu. Zašto G? Vjerojatno zbog imena Gea)poručnik, kao i svi u prostoriji u kojoj je brifing djeluje vrlo emotivno, odnosno na klasičan način na koji se i očekuje da reagira. Ipak, sama planeta krije mnoge tajne, a i samo vodstvo broda krije tajne u vezi nje. Kakve? Vrlo velike i bitne, pokazati će se kasnije.Cijelim ostatkom knjige, do velikog finala protežu se dovoljno ritmično događaji na brodu i tu nas pisac izvrsno vodi. Pisac je fizičar po vokaciji i to se vidi nebrojeno puno puta - na tehničkim objašnjenjima bi mu i sam Clarke pozavidio. I to je ono što me izrazito oduševljava u ovoj knjizi - pravi, istinski HARD SF. Ne sjećam se nijedne naše knjige koja je toliko obilovala sa znanstveno/tehničko/fizikalnim činjenicama i objašnjenjima kao ova. Tu se autoru mora priznati stručnost i odlična uklopjenost stručnog dijela u tekst jer, iako ga ima poprilično, ni u jednom trenutku ne postaje zamoran za čitanje. Više ovakvih pisaca dobro došlo bi na naše SF tržište.
Uglavnom, radnja je podijeljena na tri dijela. Prvi ima nekoliko stranica i tiče se samog polaska broda, drugi predstavlja 80% knjige i tiče se događaja na brodu dok se približavaju planetu i treći se tiče samog spuštanja na planet i događaja na njemu. Drugi dio je dakako kičma cijele knjige i dosta je dobro napisan. Par primjedbi:Moglo se više učiniti da se predstavi sam brod. Mi zapravo tokom cijele knjige nemamo konkretnu predodžbu o grdosiji koja je dom jedinim ljudskim bićima u svemiru.S obzirom na već spomenute brojne tehničke karakteristike kojima knjiga obiluje, moglo se malo više pažnje posvetiti i brodu. Drugo, sam broj likova je premali. Sve se više-manje vrti oko glavnog junaka i iako , kao što sam naveo, saznajemo dosta i o drugima, ipak ni s kim se više ne možemo toliko povezati osim sa glavnim junakom jer su svi zapravo u službi razrade njegove osobnosti.Samo povremeno se sazna nešto više i o drugim ljudima/rasama/načinima života. Šteta jer materijala za tako nešto svakako ima.Zadnji dio knjige je najbolji. Samo spuštanje i susret sa životima na planetu izveden je maksimalno korektno i u maniri iskusnih pisaca. Strana flora i fauna predstavljena je korektno ali ne bi škodilo i da je na to potrošeno par stranica više. Trebalo se to malo više rastegnuti, naročito pomoću znanstvenih objašnjenja ali nije ni ovako loše. (SPOILERI)Dobro, sam razlog spuštanja koji je objašnjen redu stvarno djeluje malo neuvjerljvo, naočito kada vidimo da su mnogi poginuli na planetu i tu je trebalo smisliti nešto jače što bi uvjetovalo njihovo prisustvo na njemu. Možda skupljanje nekih minerala/supstanci neophodnih za život na brodu ili tako nešto... Uglavnom, rasplet je odličan i opravdava očekivanje da se konačno sazna što je posrijedi. Vrlo kvalitetno zamišljeno a i ostavlja jednu veliku moralnu dilemu - tko kaže da se bića na planeti ne bi i sama razvila u neki inteligentni oblik života? Samim postupkom koji je napravio Red osigurana je budućnost ljudske rase, ali je istovremeno nepovratno uništena budućnost bića koja su tu ipak bila prije nas. Može li se to sve opravdati našim instinktom za preživljavanjem i željom da postojimo pod bilo koju cijenu? da li bi i mi tako postupili? I da li bi u ime Nade-Za-Opstankom uništili sve drugo?(SPOILERI OFF)
I konačni zaključak:Uspoređujemo li knjigu sa stranim SF-om, riječ je o solidno dobroj knjizi, čitljivoj, punoj dinamike i kvalitetnih HARD SF rješenja. Dijalozi bi mogli biti bolji ali i ovako su na dosta dobrom nivou. Sve u svemu dobra knjiga sa vrlo dobrim twistom na kraju koja Vam neće oduzeti dah ali će Vas svakako tjerati daje pročitate do kraja.
A na razini hrvatskog SF-a?
Ivan Lutz napisao je jednu od najboljih SF knjiga u posljednih dvadesetak godina.
Bravo Ivane.
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
Zovite ju Zemlja - recenzija
