| Author |
 Topic  |
|
manhunter
Moderator
Switzerland
25302 Posts
Member since 17/09/2004 |
 Posted - 18/09/2014 : 16:41:15
|
quote:
Originally posted by Poncho
Kad smo kod vesterna, Leonov "Bilo jednom na divljem zapadu" je esej o vesternu i najveći naklon vesternu. I Leonea (kao i Sclavija) su optuživali da podriva vestern a zapravo je Sergio napravio najveće ode žanru te je napravio najveće vesterne svih vremena.
Ja se ne slažem sa time da se Sclavi rugao westernu/Zagoru u ovoj priči. Ako je i "podrivao" kult Zagora, onda je to bilo iz dobre namere. Možda se rugao naivnosti ranijih priča (ruku na srce, prvih pedesetak i više priča je šta ako ne naivno) i pokušao da ovog junaka podigne na novi, realističniji nivo. Ako ništa drugo, Divovi su postavili neke temelje, tako da neke kasnije priče crpe inspiraciju iz ove ideje realističnije naracije. Prolaz na severozapad, Morska strava, Cibola, Kainov povratak i slične priče (za koje mislim da su neke od najboljih iz ovog "novog" perioda) su još uvek fantastiče po sklopu, ali su ispričane na dosta ozbiljniji način, gotovo kenparkerovski. |
I am legion. I do not forget. I do not forgive.
|
 |
|
|
solar
Moderator
.jpg)
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 18/09/2014 : 16:52:23
|
@stinky
Pričekaj dok se svi s "popisa" ili bar većina ne uključi u raspravu, da ne bi počeli sa "konačnim" sudovima prerano. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 18/09/2014 : 16:53:01
|
Pa i bacio sam usporedbu Sergio Leone-Sclavi da bi objasnio da Sclavi ne ruši Zagora već ga zapravo veliča.
Clintov Unforgiven je možda zadnji veliki vestern (čitao sam jednom tekst koji je tvrdio da je to točka na i žanru, to je definitivno previše) ali žanr je najveću odu dobio u Leonovu filmu "Once Upon a Time in the West".
To mi je baš paralela za objašnjavanje Demona ludila i Sclavija na Zagoru.
|
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 18/09/2014 : 17:42:06
|
quote:
Originally posted by bjelolasica
Ovaj strip je metafora za odrastanje. Mora se napustiti jedan svijet i otići u drugi gdje vladaju drugačiji zakoni. Ali opet ostaje nam nešto što nas vraća u djetinjstvo i to nešto je razlog zbog kojeg se isplati boriti za bolje sutra. Zagor ustaje i nastavlja borbu u kojoj je bio na koljenima. Tako i mi ustajemo iako doživimo ozbiljne udarce u ljubavi, školi/faks, na poslu... Zato je strip i kršten s dobrim naslovom jer nas svi ti udarci izluđuju, a mi moramo naći način kako da ostanemo razumni i staloženi. Dakle, strip je zapravo o promjenama u životu. Mogao bih još pisati, al mi se neda.
Dobar post bjelolasice! |
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 17:51:34
|
quote:
Originally posted by manhunter
quote:
Originally posted by Poncho
Kad smo kod vesterna, Leonov "Bilo jednom na divljem zapadu" je esej o vesternu i najveći naklon vesternu. I Leonea (kao i Sclavija) su optuživali da podriva vestern a zapravo je Sergio napravio najveće ode žanru te je napravio najveće vesterne svih vremena.
Ja se ne slažem sa time da se Sclavi rugao westernu/Zagoru u ovoj priči. Ako je i "podrivao" kult Zagora, onda je to bilo iz dobre namere. Možda se rugao naivnosti ranijih priča (ruku na srce, prvih pedesetak i više priča je šta ako ne naivno) i pokušao da ovog junaka podigne na novi, realističniji nivo. Ako ništa drugo, Divovi su postavili neke temelje, tako da neke kasnije priče crpe inspiraciju iz ove ideje realističnije naracije. Prolaz na severozapad, Morska strava, Cibola, Kainov povratak i slične priče (za koje mislim da su neke od najboljih iz ovog "novog" perioda) su još uvek fantastiče po sklopu, ali su ispričane na dosta ozbiljniji način, gotovo kenparkerovski.
nekako isto mislimo,nije tu bila namjera sclavija da se naruga zagoru,već suprotno,baš je on ogolio zagora do srži dovodeći ga u stanje ludila,raskrinkava njegov mit manituova izaslanika pred indijancima i u konačnici ga dovodi do tolikog duševnog rastrojstva da zagor diže ruku na sebe.nijedan stripovski junak do tada nije sebi pucao u glavu,niti će.baš to što ga je sclavi ogolio,a zatim ga ustoličio kao diva dobra daje toj epizodi kultni status.od te epizode više se nije moglo ostati na istom mjestu ili se neprestano vrtjeti u krug sa istim temama,moralo se širiti dalje.morao bi se podsjetiti epizoda sedam gradova cibole i ostalih gdje se govori o atlantidi ali mislim da zagor ima neke veze sa ovim izgubljenim otokom? |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 18:06:35
|
quote:
Originally posted by Elderane84
Nije Sclavi rusio, ali se jeste sprdao, ma sta ko mislio. Mozda i ne toliko u Divovima dobra i zla, ali sam siguran da se dobro zabavio dok je citao Teror seste planete i u zavrsnici vidio Zagora koji lukom i strijelom jurisa na brod predvidjen za medjuzvjezdana putovanja :) To mu je sigurno bilo nadahnuce za Thundermana ili Plamenu Lobanju, samo sto on nije Nolita da od obicne pricice za laku noc stvori ultra emotivno i nezaboravno djelo. Meni su Divovi prvenstveno najveca prica o Helingenu, prica koja zapravo omogucuje Boseliju da ga vrati sa Vendigom, i da mu moci koje ranije nije imao. Helingen sa Divovima tek pocinje, a ne zavrsava.
ali ako mogu postojati vanzemaljci(bar u stripu),zašto ne bi mogao postojati sveti luk,strijele i štit koji će poraziti te vanzemaljce?sjećam se onog filma(ne znaam kako se zove),sa mel gibsonom i joaquin phoenixom gdje oni poraze svemircwe sa običnom vodom. |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13145 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/09/2014 : 18:27:05
|
solar, ma ovo je velika tema, tako da neće ništa biti na brzinu. sva je mogućnost da konačno realiziram ideju koja mi lebdi već nekoliko godina. možda uradim jednu pravu studiju i stavim (svoje) razloge = ovo u perspektivi, plan B, a ovdje kraći-ali-jezgroviti komentari na razini foruma i poticaj promišljanju & raspravi = plan A.
s tim u vezi,
već rekoh: ne slažem se s vama. nema "dobre namjere" manhunter i kako sam pročitao daljnjih 100 str. stavit ću neke opaske kojima želim srušiti ovu Poncho-manhunter-igor12 zavjeru o dobrom Sclaviju.
uvažiti: ovo još uvijek ne kaže da je u pitanju loš strip. prvi 'napad' je p(r)okazati Demone kao rušitelje Zagora, tj. pokazati Sclavija u lošim namjerama. znači, prvo, idejno poljuljati Demone. to je jedna razina kritike.
druga je sagledavanje scenarija i vidjeti ima li tu što za prigovoriti ili se zaista radi o besprijekornom stripu.
što se tiče rasprave o westernu, Leone jest kult, ali to nije klasični western. tu već imamo na djelu podrivanje. Fordovi, Hawksovi westerni mogu mirne duše stajati uz bilo koji ovaj koji ste naveli (a koji je moguće bliži senzibilitetu dananjeg gledatelja, makar, ne nužno); jednako tako brdo klasičnih, od Shanea do Drva za vješanje. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 18/09/2014 : 18:35:53
|
Leone je radio subverziju vesterna ali s ciljem razdrmavanja tada učmalog žanra i njegovog novog uzdizanja i afirmiranja. Stinky prisjeti se kako je vestern početkom 60-ih bio praktički proglašen za mrtav žanr. Leone i ostali talijani su zapravo ubrizgali život u žanr vesterna. Na kraju krajeva Leonov "Bilo jednom na divljem zapadu" je esej o vesternu. Pa cijeli film je satkan o posveta klasičnom vesternu. Leone je definitivno pokazao poštovanje i ljubav za vestern s tim filmom.
Tako bih rekao da je Sclavi razdrmao Zagora, osvježio ga i pripremio ga za Nestalog istraživača i renesansu. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13145 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/09/2014 : 18:54:29
|
to se slažem da je Leone DAO obol. umjetnost i živi od stalnog redefiniranja djela.
ono s čim se ne slažem je da TREND automatski posprema stariju generaciju u ropotarnicu. upravo suprotno, trend je uglavnom prolazan (slaba djela), a vrijedno ostaje. tako se događa paradoks da je danas već Leone evergreen, možemo ga zvati i klasik. ali da li je nadvisio i pospremio Forda, tu već ne može biti konsenzusa, jer Ford ostaje. jedna crno-bijela, tobože naivna, tobože jednostavna Poštanska kočija dan-danas ima fanove, a sasvim sigurno i stručnjake na svojoj strani.
međutim, ono što je Leone inaugurirao je banalna eksploatacija iliti većina špageti westerna. drugim riječima, špageti western ne može parirati klasičnom westernu, jer ima par izvrsnih primjeraka, dok tamo ima mnogo. vjerujte na riječ, jer sam pogledao bezbroj jednih i drugih i također prošao kroz čitavu dijalektiku: protest protiv teze (klasičnog w.) te gledanje špagetija, da bih došao do sinteze i vratio se klasičnom podignuvši ga na višu razinu.
što se tiče paralele sa Sclavijem, ne znam, nisam o tome mislio. sigurno je to bilo nešto novo i drugo, ali prije stojim iza onoga što sam rekao: ekskurs. znači, potpuno izvan kursa i, pazite sad bogohulno - čak bez presudnog daljnjeg utjecaja. Nestali istraživač JEST presudni utjecaj, dok između Demona i Nestalog nema bitne poveznice. čak bih rekao, ma kako čudno zvučalo: Demoni su bliži klasičnijem Zagoru nego Nestalom istraživaču. |
|
|
|
D.J.
stripovi.com suradnik
USA
7125 Posts
Member since 21/07/2002 |
Posted - 18/09/2014 : 19:36:31
|
Da i ja mislim da Demoni i jesu vise kao klasicni Zagor. Sve je tu, svi uobicajeni dijelovi Zagorove mitologije, ali opet sve je preokrenuto naglavacke. Sclavijeva perverzija klasike, ali tako maestralno napravljena da je tesko odoljeti. Da nije bilo onog kraja koji uzdize Zagora na visi nivo na kojem nikad nije bio, tesko bi bilo progutati ovu pricu, a kao sto vidim neki je ni ovako ne prihvacaju i bezveze im je, tj. kraj im nije dovoljan da ispere sve ono sto je doslo ranije. |
www.epicentercomics.com |
Edited by - D.J. on 18/09/2014 19:49:11 |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13145 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/09/2014 : 19:42:28
|
mislim da je tih kojima je baš BEZVEZE malo. ili se varam??
bezveze svakako ne može biti, nikako, jer se radi o dobrom stripu. drugačiji, to da. ali ne bezveze. |
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 19:50:02
|
| na koncu konca,sve je klasični zagor.ili nije?šta definira klasični zagor?obična radnja sa "kaubojima i indijancima"?SF provućen kroz radnju?pojava nadnaravnih bića? |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 19:51:38
|
| i da,demoni ne mogu biti bez veze.il ih voliš il mrziš,ali mislim da nikog ravnodušnim nisu ostavili |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 18/09/2014 : 19:55:05
|
Bojim se ove rasprave. Upravo pišem "esej" na temu DL (već mesecima ustvari) ne bi li ga zamenio sa onim zlom od članka pre par godina. Pišem i pišem, i ne mogu da stanem. Toliko stvari za reći, a slobodnog vremena tako malo i novih zg obaveza sve više i više. Mislim, razumete bolju manijaka koji je o "Čoveku koji je pobedio smrt" napisao cca 17 strana?
Srećom, tesan sam sa vremenom i da sve pratim
Ako ništa, konusultujte onaj moj šturi i "zeleni" članak. Mnogo je toga lošeg ispisano, ali sam makar dotakao područja koja valja obraditi. |
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 18/09/2014 : 19:57:47
|
quote:
Originally posted by igor 12
na koncu konca,sve je klasični zagor.ili nije?šta definira klasični zagor?obična radnja sa "kaubojima i indijancima"?SF provućen kroz radnju?pojava nadnaravnih bića?
Klasični se definiše formom kojom je priča napisana, ili ako vam je lakše: stopostotno Nolittinim šmekom- emocija, jednostavne karakterizacije likova, grafička jednostavnost i neograničenost brojem stranica koje sadrži jedna sveska |
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 20:09:46
|
quote:
Originally posted by PijaniPatak
quote:
Originally posted by igor 12
na koncu konca,sve je klasični zagor.ili nije?šta definira klasični zagor?obična radnja sa "kaubojima i indijancima"?SF provućen kroz radnju?pojava nadnaravnih bića?
Klasični se definiše formom kojom je priča napisana, ili ako vam je lakše: stopostotno Nolittinim šmekom- emocija, jednostavne karakterizacije likova, grafička jednostavnost i neograničenost brojem stranica koje sadrži jedna sveska
hvala na objašnjenju,ali baš zato demoni ne spadaju u klasičnog zagora,ako ništa drugo zbog toga što likovi,pogotovo zagor i helingen nisu jednostavno okarakterizirani kao u prijašnjim epizodama |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 18/09/2014 : 20:41:35
|
Evo škrti doprinos, copy-paste sa članka pa vidite da se nadovežete i pletete dalje
Biće podugačko
i ne zamerajte na "zelenilu"
________________________________________________________________________
Puka je sreća što je jedan lik koji sam sebe proglašava gospodarom jedne male “zemlje” i gomilom ‘naroda’ opstao na sceni punih pedeset godina, jer mora se priznati da je njegov model u nepromenjivom obliku koji je nastao u ranim šezdesetim počeo da zastareva i zrelije čitaoce etički vređa. Ne može neko tako samozvano da daje sebi za pravo da sprovodi zakon u sukobu dvaju rasa, ne može tolika nadmenost i sujeta biti toliko hvaljena od strane autora i idealizovana (“Sada ću otići na sastanak poglavica, koji je sazvan a da mene niko nije obavestio. I ako se Shalak ili ko drugi usprotivi mojim zakonima, sigurno će umreti! ... bolje bi mu bilo da ne bude više ovde kada se budem vratio, jer neću biti milosrdan kao što sam bio prema Arkonu! Duh sa sekriom je rekao!”). Koliko je uredu da glavni lik nekog stripa da koristi sujevjerje jednog naroda radi sprovođenja volje, čak je i sami Nolita nehtejući osuđivao postavljajući pred Zagora, a time i pred čitaoce, likove poput Iron Mana, Eskima Neranjivog, Obojenog Čoveka, Supermajka i slične. Jedini mali, ali za ovaj tip stripa presudni plus, su Zagorove plemenite ambicije stvaranja utopije.
--------------------------------------
Scena sa jelenom i sa zecom u ‘Košmarima’ je bila dovoljna da neko ko je sebe držao jakim koliko psihički toliko i fizički počne da gubi samopouzdanje. Samo do dan ranije Zagor je bio nepogrešiv, neustrašiv, nepobediv i voljen od svih koji iole poštuju moralne i pisane zakone (a da ne govorimo o ZAGOROVIM ZAKONIMA), a odjednom tog “lepog i mirnog jutra u Darkwoodu” Zagor ulazi u krizu identiteta koju pokušava leškarenjem u kolibi u močvari da nekako zaboravi. Zbog toga na Perijevu “lakonsku poruku” reaguje skačući momentalno na noge. Ponovo se oseća potrebnim nekome i ima priliku da samom sebi ponovo dokaže sopstvene kvalitete. Odmaranje nije pomoglo, ali akcija hoće.
------------------------------------------
Da samopouzdanje nije nimalo vraćeno dokazuje njegovo ponašanje u susretima sa Akotom i kasnije sa vojnicima iz Fort Pita. Sagovornici iskazuju sumnju u njegovo rezonovanje, što povređena mu sujeta u kombinaciji sa već poljuljanom svešću rezultira nasilnim reakcijama. Kada je neko kralj, makar samozvani, dignut nos je nešto sasvim normalno. Zagor je za sve godine svoje vladavine egzistirao kao neko iznad svih ostalih, njegova sujeta je dugo hranjena i svakim danom postajala sve veća. No, savetodavni Akotov stav, zaključak vojnika da je pogrešio ili da je poludeo su elementi koji ga “spuštaju” među ostale grešnike...Na to nije navikao. A kako je sve uglavnom postigao snagom, svestan da je nadprosečno jači od mnogih, nasilje je jedini način ponovnog uzdizanja u oblake. Ranije bi ovakve burne reakcije Zagor potisnuo i zadovoljio se rečima, ili, češće, šakama, da ućutka ‘”drskog” sagovornika.
--------------------------------------------------------------
Jedino što je u svoj toj unutrašnjoj borbi pomoglo da ne dođe do potpunog ludila je povezanost sa indijanskom religijom, koja ima sebi svojstven običaj da sve živo prepiše nečemu što ima konkretan identitet - božanstvu. Zbog toga Zagor umesto o ludilu govori o Demonu ludila Ah-eh-naju. Apstraktno biće koje je, kako deca kažu, “krivo za sve”. Mnogo je lakše kada neko sebi kaže “zaposednut sam od strane Ah-eh-naja” nego ”ne, ja nisam lud”.
---------------------------------------------------------------
Definitivnu predaju Zagorovog uma u vrtloge ludila Sclavi sprečava, reklo bi se u zadnji čas, stavljajući ga na drugačije muke. Nije se to desilo Hellingenovom ispovešću u pećini. Videli smo da je Zagor još uvek bio prilično nestabilan kada je posle tog susreta i naizgled završnici priče zamalo zadavio trapera Henrija, ni krivog ni dužnog. Vest o smrti prijatelja, Tonke, nije opravdanje za onakvu reakciju. Njegovo ludilo se stavlja na stand-by tek pobunom Mohawka i potencijalnim sveopštim ratom. Opet, to su muke koje Zagoru ne bi bile strane da nije shvatio kako celog života vodi borbu bez granica, smisla i svrhe. Prvo s Makuatijevim rečima koje nije mogao da ignoriše.
"Sve sam video, Zagore...Video sam okrutne i nezastavljive bledolike i video sam kraj svog naroda...Neće proći ni sto proleća, a mi ćemo biti uništeni...a kad prođe dvesta proleća nećemo više ni postojati...naš narod će biti istrebljen...Video sam da nam nema pomoći ni ako pokušamo da se mirnim putem dogovorimo s bledolikima. Video sam da tvoj san o miru, Za-gore Te-neju, nije ništa drugo do samo običan, nestvaran san...Vrlo brzo će početi da duva smrtonosni vetar, koji će označiti kraj postojanja indijanskog naroda..."
Čak i Darkwood koji je do sada bio pravi zemaljski raj, utočište različitih naroda i rasa koji žive u harmoničnom zajedništvu, postaje bure baruta koje samo čeka na varnicu da eksplodira.
Bitno je samo da ta večna neizvesnost jednog privremenog mira konačno stane. Indijanci više ne razmišljaju o postupku teranja bledolikih iz svoje zemlje već samo o tome da makar sa nekadašnjim dostojanstvom poginu u pravoj i časnoj borbi i stanu ponosno pred Manitua. Zagor kao mirotvorac postaje nepoželjan. Ne zato što ih je lagao ili nešto slično, nego samo zato što ih je dugo držao u iluziji. Zato Shalak ne dobija pečat negativca kao njegov ubica.
"Ne kajem se...raskrinkao sam jednu prevaru, lažan san...i nadu da će vladati mir...sada kada je tvoja slava prošla...a ja pobedio...i moje srce krvari kao i tvoje, Zagore."
Zaista, koliko god ga mi kao čitaoci mrzeli do ove scene, kao nekog tipičnog Bonellijevskog pobunjenog ratnika, “zmije zvečarke koja zveketom parališe svoje žrtve”, na koji način možemo posle ovoga da ga na bilo koji način osuđujemo? Mislim, svi mi volimo Zagora, ali ovde Sclavi sve naše simpatije okreće prema Shalaku, a naše je samo da nemo stojimo kao svedoci tog tragičnog žrtvovanja, upravo kao i poglavice, i da u tišini odemo dalje. Prema Zagoru ostaje samo osećaj sažaljenja.
-------------------------------------------------------------
Nakon Zagorovog buđenja, bukvalno i figurativno, slika Darkwooda se menja a Zagor napokon puca. Sve za šta se borio celog života, celi njegov svet, je počelo da odlazi u dim nakon samo nekoliko dana. Rajski Darkwood je postao Haos, njegov život je lišen svoje svrhe, a mir je sad samo daleki kaiš nekog stripa...sve se srušilo. Sclavi nam ovde daje nezaboravne scene, kojima on kao autor nije morao da napiše niti jednog uobičajenog didaskalskog slova. Tu Ferrijeva slika govori hiljadu reči.
----------------------------------------------------------------
Zagor je uvek bio maksimalno posvećen samo svom idealističkom snu i on van svega toga ne može da egzistira. Mit o Gospodaru Darkwooda više ne pije vodu, herojstvo dobija nove i realnije oblike, manje marvelovske a i njegov svet je odavno izgubio svoje temelje, ali u njemu uvek postoji ono nešto, nagon koji ga uvek tera da skoči ravno u čeljusti i da se bori dok god ima krvi u njegovim žilama. Samo što to ovaj put radi svestan da će se na ovaj ili onaj način čeljusti sklopiti na njemu.
“Ne...ovo nije vreme slave, ni junaštva...a što se tiče pravog puta...još uvek ga ne znam...a možda nikada neću ni saznati.”
Zbilja, jedini pravi put je bio onaj samoubilački. Bitka u utvrdi Henri, gde je definitivno sve iz njegovog sveta nestalo (Chico, Perry, Ikarovo pero...), je trebala da završi njegovom smrću, ali ne. Taj čin je na kraju morao da izvrši sam na sebi, pred grobom svog najmrskijeg neprijatelja.
Iako je tu u pitanju čisto samoubistvo, tok proteklih događaja od njega pravi mučenika (po hrišćanskom verovanju) i heroja (po indijanskom verovanju) što ga dovodi pred samog Tvorca. Ovde nas Sclavi naglo vraća na stare vode, ali u mnogo opipljivijem obliku. Zagor iz običnog čoveka ponovo raste u Gospodara Darkwooda, ovaj put zaista kao glasnik Manitua i neko ko će sprovoditi pravdu u Njegovo ime, pročišćen i ponovo rođen. Sclaviju nikada nije bila namera da izvrgne ruglu klasični model Duha sa sekirom, već samo da jednom liku da nove granice i od strane čitalaca mnogo prihvatljivije poglede. Dobili smo jednog novog Zagora, realnijeg ali i uzdignutog i produhovljenog, konačno dostojnog titule pravednika koju je uvek nosio. (“Kako bi mogao izgubiti kad se borio u ime Manitua”)
-----------------------------------------------------------------
Od svih negativaca koje je Zagor jednom (ima li takvih?) ili više puta sreo u svom životu, Hellingen je uvek bio, lucidan kakav jeste, strastveno naklonjen činu osvete, što je bitan detalj za “Demona ludila”. Maločas, gore, nisam slučajno spomenuo Zagora kao mučenika iz hrišćanske i indijanske perspektive, pošto je upravo takav totalna suprotnost Hellingenu. Hellingen je iz susreta u susret više bio naklonjen samoj osveti nego osvajanju sveta (dve stvari koje hrane jedna drugu), a upravo osveta je ona koju svaka religija na svetu osuđuje na tminu, jer suština svakog verovanja je ustvari praštanje. A osveta je od samih početaka hranila tj. jela Hellingenov um (setimo se ogorčenja zbog nerazumevanja društva i naučnog kolegijuma još od prve pojave). Religiozno, a i naučno, osveta i ostali tipovi ogorčenja jednog uma, dovode do golog ludila, zbog količine adrenalinskog pritiska na mozak. Tako smo, da li slučajno ili namerno, videli Hellingena kako iz susreta u susret sve više obuzima ludilo, da bi u ovoj epizodi premašilo i te opsege.
Količina mržnje u njemu, želja da ispuni svoju osvetu, mu nije dopustila ni da smrću nađe mir. Naprotiv, njegova strast dolazi do toga da izgradi svoj novi svet, šahovsku ploču po kojoj on pokreće figure. Takva uloga, već spomenut motiv osvete, kontriranje Manituovoj volji (tj. savetima), odbijanje shvatanja samog lika Manitua, destrukcija svega što je Dobro, zlo radi zla, ambicija osvajanja svemira i uništenja Zemlje, sujetna ambicija stvaranja zvezde Hellingen od uništene Zemlje, pilotiranje rajskim svemirskim brodom (Manituovim carstvom), moći date od Manitua koje koristi u lične dijabolične svrhe, uloga tvorca sveta koja je slika i prilika Pakla...svi ovi detalji od njega prave sliku i priliku samog Nečastivog, Satanu Zagorovog serijala ili njegovu desnu ruku, a njegov Darkwood postaje sami Pakao. Sam Sclavi nas okreće u tom smeru Hellingenovom izjavom: „A što se samog pakla tiče, zar nisi već shvatio da je ovo Pakao?“
Valja napomenuti i samu scenu u Rakumovoj pećini u brdu Naatani, gde je trebalo biti finale Hellingenovog dijaboličnog plana i vrhunac osvete. Naime, čitav njegov plan je išao do te tačke, a tu imamo goli dokaz da Zagorova smrt nije njegova ambicija. Tu je pažljivi čitaoc već mogao da nasluti kompletan Sclavijev koncept, samo da nema navike da se Zagorove avanture čitaju iz cuga.
Plan je u početku bio da on sam sebi dokaže, kao i Zagoru, da je njegov um iznad uma jednog primitivnog čoveka („Ne verujem da si ikad čitao „Robinzona Krusoa“. Ustvari, sumnjam da uopšte znaš da čitaš hahahahahahaha...Vidi, vidi, šumski čovek poznaje literaturu!“). Zbog toga nametnuto ludilo cele priče. Imperativ je bio da se jedan stabilni čovek iz šume dovede do lucidnosti kojom je Hellingen uvek bio prozivan. Ispunjenje tog plana bi za Hellingena značilo stopostotni trijumf, a saznanje da je on uzročnik svega toga, malo pre nego će da ga dokrajči, bi bila jagoda na šlagu za tortu. Potvrdu toga imamo u nagloj promeni situacije nakon Zagorove izjave, i potvrde da se izborio protiv „Ah-eh-naja“, situacija se naglo menja:
Zagor:„ Ne! Sve ovo je samo još jedna iluzija! Nećeš uspeti da me prevariš!“
Hellingen (zamišljeno):„Iluzija? Možda, a možda i ne...“
Tu se u Hellingenu rađa osećaj neispunjenja čina osvete. mogao je jednostavno „da ga zgnječi kao mrava hahahaha“ ali to nije bilo to. Ludilo nije uspelo, ali je mnogo sočnije da jednostavno sruši sve u Zagorovom svetu-mir u Darkwoodu, prijatelje, ambicije, snove...U tom trenutku se Hellingen uzdiže do modela Nečastivog i počeo je zaista da pomera sve figure po svojoj ploči. Dovodi Čika, Perija i indijance u pećini, dopuštaju da ga „ubiju“ da bi Zagor odahnuo i mogao što lakše da živi po starčevom novom scenariju, napisanom i vođenom iz senke.
Budući da je sve vezano za Hellingena počelo sa osvetom, moralo je upravo da se završi sa opraštanjem od strane Zagora (simbola svega što je Dobro) i njegovim pokajanjem. Pokajanje njegovu dušu vodi prema svetlu, prema Tvorcu, a njegove poslednje reči, naočigled obične, u sebi sadrže mnogo simbolike - „Addio“ ( zbogom ) je izvedenica sačinjena od predloga A (KA) i DIO (BOG) što nam što je moguće jasnije govori da je Div Zla našao svoj put ka prosvetljenju...više nije izgovoreno „tiho“.
_____________________________________________________________________
Ima još deo o Sclavijevim univerzuma u kojem sam tek uzeo pogrešan smer i gde sam bio veoma nejasan u izrazu, pa ću to da izostavim
Eto, to bi bilo to
|
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
velka031
Advanced Member
.jpg)
Croatia
17014 Posts
Member since 18/03/2010 |
|
|
senokute
Senior Member
Germany
1367 Posts
Member since 08/01/2011 |
Posted - 18/09/2014 : 21:11:41
|
| Često se spominje u kontekstu sa ovom epizodom da bi trebalo da bude zadnja prica o našem junaku. Za Sclavija je svakako bila zadnja i tako joj je pristupio( poslje je jos radio neki cikov specijal ako se ne varam)On se ovde i obračunava i oprašta sa Zagorom, ni u jednoj drugoj epizodi se ne mogu osjetiti emocije i psihičko stanje autora kao ovde( da, ovde je Sclavi skinuo gaće) a epizoda kao takva,,,,za mene ne samo najbolji Bonelli nego najbolji strip koji sam ikad pročitao. |
|
|
|
|
Josip2000
Average Member
712 Posts
Member since 20/08/2014 |
Posted - 18/09/2014 : 21:21:31
|
quote:
Originally posted by senokute
Često se spominje u kontekstu sa ovom epizodom da bi trebalo da bude zadnja prica o našem junaku. Za Sclavija je svakako bila zadnja i tako joj je pristupio( poslje je jos radio neki cikov specijal ako se ne varam)On se ovde i obračunava i oprašta sa Zagorom, ni u jednoj drugoj epizodi se ne mogu osjetiti emocije i psihičko stanje autora kao ovde( da, ovde je Sclavi skinuo gaće) a epizoda kao takva,,,,za mene ne samo najbolji Bonelli nego najbolji strip koji sam ikad pročitao.
Potpis Senokute, potpis i pečat! :D |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13145 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/09/2014 : 21:26:44
|
nismo se dobro razumjeli
Demoni nisu klasičan Zagor, nego
quote:
Originally posted by stinky
sigurno je to bilo nešto novo i drugo, ali prije stojim iza onoga što sam rekao: ekskurs. znači, potpuno izvan kursa i, pazite sad bogohulno - čak bez presudnog daljnjeg utjecaja. Nestali istraživač JEST presudni utjecaj, dok između Demona i Nestalog nema bitne poveznice. čak bih rekao, ma kako čudno zvučalo: Demoni su bliži klasičnijem Zagoru nego Nestalom istraživaču.
znači, ako već 'gradiramo' "klasičnost", po meni, Demoni su bliže nego Nestali istraživač. je li ovo apsurdna izjava?
ne baš, jer
quote:
Originally posted by D.J.
Da i ja mislim da Demoni i jesu vise kao klasicni Zagor. Sve je tu, svi uobicajeni dijelovi Zagorove mitologije, ali opet ...
Demoni dekonstruiraju Zagora kao junaka (lik), ali zapravo NE DOVODE u pitanje nolitijanski svijet: ni scenografiju ni postavke tog svijeta. to je još uvijek (ili i dalje) dobri stari nolitijanski Darkwood.
zato kažem, bliže klasičnom od Nestalog koji je istinski prodrmao i utjecao na tzv. modernog zagora. i to utjecaj u pozitivnom smislu.
za sada toliko o toj skandaloznoj izjavi;)
...
PPatak,
pa i ti si se pogubio u multiverzumu;)
već smo sabrali tvoj tekst, uputili linkovima, više puta;)
sav materijal dajemo na uvid |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13145 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 18/09/2014 : 21:34:15
|
quote:
Originally posted by igor 12
hvala na objašnjenju,ali baš zato demoni ne spadaju u klasičnog zagora,ako ništa drugo zbog toga što likovi,pogotovo zagor i helingen nisu jednostavno okarakterizirani kao u prijašnjim epizodama
Zagor i Hellingen nisu ovdje uopće okarakterizirani
nikako!!!
znam, još jedna blasfemija
ali tema je otvorena i bit će svašta
kažem, Zagor i Hellingen nisu "psihološki složeni" ovdje, nego su - arhetipovi. to je još jedna tipično sklavijevska dimenzija i baš zbog te mitske dimenzije ovaj strip jest dopadljiv publici = divovi Dobra i Zla. takva, u posljednjoj instanci, krajnja opreka najbolje komunicira sa publikom. |
|
|
|
Josip2000
Average Member
712 Posts
Member since 20/08/2014 |
Posted - 18/09/2014 : 21:50:45
|
| Možda bi i Bonelli mogao slijediti Marvelov trik, i izbacivati na tržište više verzija Zagora, recimo zamislite na kioscima "Spektakularni Zagor" ili "Čudesni Zagor" XD |
Edited by - Josip2000 on 18/09/2014 21:58:21 |
|
|
|
igor 12
stripovi.com suradnik
4602 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 18/09/2014 : 22:03:05
|
quote:
Originally posted by stinky
quote:
Originally posted by igor 12
hvala na objašnjenju,ali baš zato demoni ne spadaju u klasičnog zagora,ako ništa drugo zbog toga što likovi,pogotovo zagor i helingen nisu jednostavno okarakterizirani kao u prijašnjim epizodama
Zagor i Hellingen nisu ovdje uopće okarakterizirani
nikako!!!
znam, još jedna blasfemija
ali tema je otvorena i bit će svašta
kažem, Zagor i Hellingen nisu "psihološki složeni" ovdje, nego su - arhetipovi. to je još jedna tipično sklavijevska dimenzija i baš zbog te mitske dimenzije ovaj strip jest dopadljiv publici = divovi Dobra i Zla. takva, u posljednjoj instanci, krajnja opreka najbolje komunicira sa publikom.
da,ali svaki stripovski junak i antijunak je arhetip,zagor je zbog svog simbola na grudima tipičan arhetip,zato ga i volimo jer sve bitke dobiva,sve neprijatelje porazi,sve u konačnici sjeda na svoje mjesto.za većinu indijanaca zagor je arhetip jer mu se klanjaju i boje,i misle da je manituov izaslanik.onaj indijanac koji posumnja i pokuša ugroziti zagorov ugled uvijek bude poražen,otjeran iz plemena a neki put i ubijen,smrvljen njegovom sjekirom.jeftinim trikovima priskrbio je sebi kod indijanaca status boga,on je neuništv,nesalomljiv,istinoljubiv,pravdoljubiv ali sve to pada u divovima dobra i zla..ruši se cijeli njegov svijet,najbolji prijatelji mu pogibaju,darkvud je u plamenu rata a on je po prvi put tu nemoćan da išta promijeni.tu do izražaja dolazi njegovo psihološko stanje,stanje nemoći i beznađa,očaja i straha..i tu po prvi i zadnji put zagor prestaje biti arhetip i postaje umorni ratnik,PTSP-ovac i puca si u glavu |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Razotkrivanje mita: Demoni ludila
