| Author |
 Topic  |
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38072 Posts
Member since 26/10/2007 |
 Posted - 04/01/2016 : 13:44:58
|
Hm, da. Istina. :D
Znaci odjavnu spicu ce malo skratiti? (sto je i obicaj na nasim komerc. televizijama, mozda isto i na javnim)
|
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/01/2016 : 13:53:39
|
Na HTV-u to ne rade, barem do sinoć nisu. 
Kako kažu, "HTV zadržava pravo izmjene programa", pa vjerujem da te 3 minute razlike u prvom terminu i 4 u drugom mogu ići pod to, a i slaganje rasporeda u pressu ne mora biti najpreciznije.
Siguran sam da se ništa neće kratiti, nego će sljedeći film umjesto u 22:30 početi u 22:33, a Vrijeme za jazz umjesto u 05:49 u 05:53.
Slušatelji jazza u te rane sate zbog toga se neće buniti, a vjerujem ni ljubitelji indijskog filma u ranijem terminu.
Usput, za onog tvog sam u šibenskom Algoritmu uzeo Kingova Revolveraša.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
vukozec
Advanced Member
4966 Posts
Member since 17/08/2013 |
Posted - 04/01/2016 : 15:50:56
|
| Inače, na hrt3 od Stare godine izgleda ide nekakav desetodnevni maraton, sve sam vrhunske ili barem intrigantne stvari. |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
.jpg)
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 04/01/2016 : 17:25:09
|
quote:
Originally posted by vukozec
Inače, na hrt3 od Stare godine izgleda ide nekakav desetodnevni maraton, sve sam vrhunske ili barem intrigantne stvari.
ide već od Božića |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 10/01/2016 : 10:51:26
|
Danas u 18:26 na HTV 3 Prokazivač / Potkazivač (The Informer), r. John Ford, SAD, 1935.
Irski pobunjenik Frankie McPhillip (Wallace Ford) pripadnik je političkog krila IRA-e Sinn Féina, čovjek za hvatanje kojeg je u Dublinu 1922. godine raspisana nagrada od 20 funti. Njegov najbolji prijatelj je grubi i ne osobito bistri Gypo Nolan (Victor McLaglen), bivši pripadnik Sinn Féina koji je iz organizacije izbačen zbog svojeglavosti i neposluha. Gypo je u vezi s prostitutkom Katie Madden (Margot Grahame), a njeni ga susreti s klijentima ljute u tolikoj mjeri da ponekad zna i nasrnuti na čovjeka. Nakon što mu Katie prigovori zbog toga što joj nije sposoban osigurati 10 funti za odlazak u Ameriku i novi početak, Gypo prijavom prijatelja Frankieja britanskim vojnicima odluči zaraditi 20 funti nagrade. No sve će poći po zlu kad vojnici Frankieja ubrzo ubiju pred očima njegove majke (Una O´Connor) i sestre Mary (Heather Angel). Dok Gypa sve intenzivnije počinje mučiti savjest, njegovo čudno ponašanje na bdijenju za pokojnika privuče pozornost IRA-ina zapovjednika Dana Gallaghera (Preston Foster). Nakon što mu Gallagher kaže da će ponovo biti primljen u organizaciju ako pomogne u lovu na Frankiejeva potkazivača, Gypo će krivnju pokušati svaliti na Petera Mulligana (Donald Meek).
Godine 1936. od šest nominacija za Oscara ovjenčana onima za najboljeg redatelja, glavnu ulogu, scenarij i glazbu, izvrsna drama glasovitog Johna Forda („Kako je bila zelena moja dolina“, „Čovjek koji je ubio Libertyja Valancea“, „Tragači“) izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana cijenjenog irskog prozaika Liama O´Flahertyja. Film za koji je scenarij napisao oskarovac i Fordov česti suradnik Dudley Nichols („Dugo putovanje kući“, „Silom dadilja“, „Poštanska kočija“) druga je ekranizacija O´Flahertyjeva romana, realizirana šest godina nakon drame Arthura Robinsona. Posrijedi je naglašeno moralistički intonirana priča koja sjajno funkcionira i kao intrigantna karakterna studija u kojoj je moguće uočiti i biblijske motive. Pored sjajne Fordove režije, vrline djela su i dojmljiva ekspresionistička fotografija dvaput za Oscara nominiranog Josepha H. Augusta („Gunga Din“, „Portret Jennie“), koja se nadahnuto poigrava svjetlom i sjenom, impresivna glazba slavnog trostrukog oskarovca Maxa Steinera („Zameo ih vjetar“, „Casablanca“), kao i izvrsne glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa također oskarovac i Fordov čest suradnik Victor McLaglen („Nosila je žutu vrpcu“, „Miran čovjek“), a u sporednima gledamo darovitu Heather Angel („Sumnja“), znanog Prestona Fostera („Posljednji dani Pompeja“), cijenjenu Margot Grahame („Grimizni pirat“) i iskusnog Wallacea Forda („Sjena sumnje“, „Nakaze“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 10/01/2016 : 11:13:49
|
Večeras u 20:02 na HTV 1 Armin, r. Ognjen Sviličić, Hrvatska / BiH / Njemačka, 2007.
Sredovječni Ibro (Emir Hadžihafizbegović) priprost je čovjek iz bosansko-hercegovačke provincije, pomalo posesivan otac senzibilnog tinejdžera Armina (Armin Omerović) s kojim autobusom kreće na put za Zagreb. Tijekom putovanja Armin je povučen i šutljiv, a Ibro uzbuđeno svakome hvali sina s kojim ide na audiciju koja se u jednom zagrebačkom hotelu organizira za njemački film. Dok je Arminu neugodno pa moli oca da se prestane tako ponašati, Ibro u sina polaže velike nade. Tijekom nekoliko dana njihova života u hotelu, gdje će ponajviše komunicirati s profesionalno ljubaznom Martinom (Barbara Prpić), sve će dodatno zakomplicirati Arminova epilepsija.
Godine 2007. na pulskom festivalu ovjenčana Zlatnim arenama za najbolju glavnu mušku ulogu i najbolji scenarij, opora humorna drama scenarista i redatelja Ognjena Sviličića ("Oprosti za kung fu", "Takva su pravila") dijelom je temeljena na biografskim detaljima iz života glumca Armina Omerovića ("Put lubenica", "Halimin put"). Posrijedi je odlično režirano, sugestivno tjeskobno, emotivno i dirljivo ostvarenje u čijem je tematskom fokusu sraz mentaliteta i kultura, što je tema kojom se Sviličić, i ovdje spretan u kreiranju dovoljno slojevitih karaktera i životnih dijaloga, intenzivno te manje ili više suptilno bavi u svim svojim filmovima. U ovom je slučaju riječ o prikazu susreta odnosno sudara mentaliteta dobrodušnih narodskih ljudi iz bosanskohercegovačke provincije s hladnim, distanciranim i otuđenim poslovnim ljudima iz Zagreba, pri čemu autor povremeno nepotrebno klizi u karikaturu, a zagovor tradicionalizma i obiteljskih vrijednosti ponekad je odveć doslovan i patetičan.
Na YouTubeu je čitav film:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
|
|
melkajk
Average Member
.JPG)
509 Posts
Member since 07/10/2011 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 13/01/2016 : 23:45:53
|
Yup, išao je večeras, ali reprizira se sutra u 15:30, Pod udarom zakona (Down by Law), r. Jim Jarmusch, SAD / Zapadna Njemačka, 1986.
Ako bismo htjeli u nekoliko riječi najsažetije i najpreciznije opisati umjetničku osobnost Jima Jarmuscha, čiji je ciklus večeras započeo na HTV-u 3, "margina" i "marginalci" su pojmovi kojima bismo se morali poslužiti. Jer, Jarmusch se kroz čitavu 36-godišnju karijeru potvrdio kao filmaš ponajprije zaintrigiran ljudima s ruba društva i zbivanjima na margini života. Njega pritom ne zanima što i zašto ti pripadnici slikovitog urbanog polusvijeta rade, već primarno načini na koje oni rade to što rade, te kako su dospjeli tu gdje jesu. U tome se očituje kulturna i kulturalna popudbina ovog sina europskih useljenika u Ameriku koji je kao tinejdžer u gradiću Akronu u Ohiu iz knjižara krao romane beatnika Williama Burroughsa i Jacka Keruaca te ploče Franka Zappe i benda Mothers of Invention. Kako primjećuje kanadski filmski kritičar J.D. Lafrance, Jarmusch u svojim filmovima gledateljima omogućuje uvid u događaje koje bi većina redatelja izbjegla filmskim rezovima, ili bi ih ostavili tek naznačenima dramaturškim skokovima i elipsama. Njega privlači notiranje prividno nebitnih svakodnevnih detalja koje svi mi uglavnom uzimamo kao samorazumljive i o kojima najčešće ni ne razmišljamo, dok Jarmusch upravo u takvim detaljima uspijeva pronaći začudne i često zadivljujuće trenutke.
Počevši od njegova redateljskog prvijenca, prilično solidne i nezasluženo podcijenjene egzistencijalne drame "Neprekidni praznici" iz 1980. godine, Jarmusch je slično kultnom Fincu Akiju Kaurïsmakiju trajno zaokupljen životima i sudbinama protagonista koji nemaju jasno određen životni cilj te koji se spletom nerijetko bizarnih okolnosti zatječu na određenim mjestima i upadaju u nevolje. Drugi temeljni motiv njegovih djela jesu mogućnost i nemogućnost odnosno nedostatak komunikacije u suvremenom američkom društvu, kulturološkom i civilizacijskom melting potu koji funkcionira kao svojevrsni Babilon napučen uglavnom dobrodušnim i simpatičnim gubitnicima i neprilagođenim pojedincima. O njegovim sklonostima takvim sižejima i likovima govori i anegdota iz Jarmuschevih studentskih dana na njujorškom sveučilištu, kad je tijekom posljednje godine studija bio asistent svom profesoru, glasovitom redatelju i majstoru film noira Nicholasu Rayu. Kad je zahtjevnom i strogom profesoru dao na uvid svoj prvi filmski scenarij, Jarmusch je pretrpio žestoku kritiku zbog nedostatka zbivanja i manjka akcije. Poslan da prepravi i doradi scenarij, mladi je student odabrao posve drugačiju strategiju te svoju priču dodatno ogolio od dinamičnijih događaja i postojećeg minimuma akcije. Reakcija Nicholasa Raya na to je bila pohvala mladićeve hrabrosti, neovisnosti i nepristajanja na ustupke, a kao posljedicu svega slavni je redatelj omogućio Jarmuschu da s njim i suautorom Wimom Wendersom sudjeluje u radu na Rayevu autobiografskom dokumentarcu "Lightning Over Water".
Uz filmove "Čudnije od raja" i "Tajanstveni vlak", sjajna crnohumorna egzistencijalna komedija "Pod udarom zakona" također je šire shvaćen film ceste, odnosno film putovanja, što je model u variranju kojeg je Jarmusch otišao možda najdalje od svih redatelja. riječ je i o djelima koja se dosljedno bave autorovim opsesivnim temama nemogućnosti i manjka komunikacije u suvremenom američkom društvu te sudbinama ljudi s društvenog ruba ili ispod njega koji to društvo čine. U njegovim se filmovima upravo putovanje odnosno stalni pokret nameće kao naizraženija osobina mitskog "američkog načina života". U tom je smislu Jarmusch originalni nastavljač duge i bogate tradicije u američkoj književnosti, filmu i glazbi, tradicije markirane romanima "Pustolovine Toma Sawyera" i "Doživljaji Huckleberryja Finna" Marka Twaina, romanom "Plodovi gnjeva" Johna Steinbecka i njegovom filmskom adaptacijom u režiji Johna Forda, mnoštvom country i rock-balada poput onih Willieja Nelsona, Johna Denvera i Boba Dylana, ili recimo s ekraniziranim romanom "Na cesti" Cormacka McCarthyja. U Jarmuschevu autorskom svijetu putovanje je važnije od stizanja na cilj, i ono ponekad predstavlja esenciju života.
Takav je slučaj u sva tri navedena ostvarenja, u kojima će autor pored Johna Lurieja i tada snimatelja a danas redatelja Toma DiCilloa popisu svojih suradnika pridodati još dvije glasovite umjetničke osobnosti, one snimatelja Robbyja Müllera i glazbenika Toma Waitsa. Glumačka pojava osebujnog i pred kamerama na određeni način neprekidno distanciranog Waitsa, koji je u svoj jedinstveni glazbeni izričaj pored utjecaja ranog rocka inkorporirao blues, jazz, vodvilj i eksperimentiranje u industrijskoj glazbi, dodatna je vrijednost Jarmuschevih filmova. Waits uvijek podjednako osvaja gledateljsku pozornost, i kad u "Pod udarom zakona" pred kamerama demonstrira glumačku samozatajnost i sklonost improvizaciji, i kad u "Tajanstvenom vlaku" u ulozi radijskog DJ-a nastupa samo glasom. Prema glazbenom kritičaru Danielu Durchholzu taj glas zvuči "kao da je ispran u bačvi burbona i ostavljen na dimu nekoliko mjeseci, a potom iznesen na cestu i pregažen automobilom".
Osobine prve faze stvaralaštva Jima Jarmuscha, pa tako i filma "Pod udarom zakona" koje je njegovo zasigurno najpopularnije i najkultnije ostvarenje, su dugi statični kadrovi, smirena i promišljena režija, slikoviti i svrhovito minimalistički profilirani karakteri, životni i duhovito iskričavi dijalozi, naglašavanje istodobno ležernog i u nekoj mjeri frivolnog, ali i lagano tjeskobnog ozračja, efektna crno-bijela fotografija i oslanjanje na glumačke improvizacije. Nemogućnost komunikacije dvojice sitnih prijestupnika koje utjelovljuju John Lurie i Tom Waits, a koji u zatvoru u New Orleansu susreću prostodušnog i posve izgubljenog te greškom uhićenog Talijana Roberta u izvrsnoj interpretaciji Roberta Benignija, ovdje poprima jednu novu i univerzalnu dimenziju oplemenjenu altruizmom i duhovitim crnohumornim pogledom na svijet. Urnebesne verbalne dosjetke, fizički i galgen humor, ugođaj jazz-glazbe uz oslanjanje na tradicionalizam, zaokruženost autorske vizije i maestralna naracija bogata elipsama vrline su filma koji protokom vremena poput vrhunskog vina samo dobiva na punoći okusa i mirisa.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6408 Posts
Member since 21/07/2002 |
Posted - 23/01/2016 : 13:07:37
|
| Danas na HTV3 ponovno Bitka za Moskvu, u 14.00. Uživajmo, jer neće proći puno vremena dok kleronacionalisti ne razjebu Treći. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 24/01/2016 : 01:05:13
|
Večeras u 20:49 na HTV 3 Trag pume (Track of the Cat), r. William A. Wellman, SAD, 1954.
Kad ga u rano zimsko jutro otac (Philip Tonge) probudi s viješću da je ogromna pantera opet napala njihovu stoku, energični Curt Bridges (Robert Mitchum) zaključi da je kucnuo čas da se on i njegova braća pobrinu za opasnu zvijer. Curt je po godinama srednji od trojice sinova vrlo posesivne i licemjerno religiozne majke (Beulah Bondi), grube i ogorčene žene koja uz njega pod strogim nadzorom drži najstarijeg sina Arthura (William Hopper) i najmlađeg Harolda (Tab Hunter), kao i kći Grace (Teresa Wright). Dok je Arthur pomirljiv čovjek zbog mira u kući spreman pretrpjeti majčine napade, Harold se pod utjecajem svoje djevojke Gwen Williams (Diana Lynn), koju je upravo doveo na upoznavanje s roditeljima, ponekad usudi i suprotstaviti majci. Prema njoj je najgrublja Grace, nesretna žena koja ne može prežaliti što u mlađim godinama nije pobjegla od kuće i udala se. Uz oca koji bijeg od otuđene supruge i nesređenih obiteljskih odnosa neprestano traži u alkoholu, jedini koji se uspijeva nositi s majčinim hirovima je Curt, svojeglav i grub momak donekle sadističkih sklonosti. Na obiteljskom imanju živi i stari Indijanac Joe Sam (Carl «Alafalfa» Switzer), šutljiv čovjek koji stoički podnosi Curtova iživljavanja. Kad Arthur odluči krenuti u potragu za pumom, među članove obitelji Bridges to će unijeti dodatne napetosti i trzavice.
Realizirana u suprodukciji tvrtke Batjac legendarnog Johna Waynea, izvrsna vestern-drama glasovitog Williama A. Wellmana (Državni neprijatelj, Beau Geste, Eskadrila Lafayette), dobitnika Oscara za remek-djelo Zvijezda je rođena i jednog od najvažnijih redatelja iz razdoblja klasičnog Hollywooda, uspjela je adaptacija hvaljenog romana Waltera Van Tilburga Clarka. Riječ je o netipičnom ostvarenju u okviru žanra vesterna, prilično komornoj i vrlo mračnoj obiteljskoj drami koja temom i ugođajem podsjeća na neka djela Tennesseeja Williamsa (Mačka na vrućem limenom krovu), te u kojoj je primjetan utjecaj indijanskog folklora i pesimizma Edgara Allana Poea. Riječ je i o snažnoj moralci koja na efektan alegorijski način govori o čovjekovoj uvjetovanosti njegovim okruženjem i osobnim ograničenjima, kao i o tragičnim posljedicama do kojih dovodi život u nesuglasju s prirodom. Osobitu vrijednost filmu za koji scenarij potpisuje cijenjeni A. I. Bezzarides (Oni voze noću, Na opasnom terenu, Poljubac smrti) daje namjerno izblijeđen i na primarne boje sveden kolorit, što fotografiji dva puta za Oscara nominiranog Williama H. Clothiera (Čovjek koji je ubio Liberty Valancea, Udaljena truba, Rio Lobo) s impresivnim snježnim prizorima ponekad daje ugođaj crno-bijelog filma. U glavnoj ulozi nastupa karizmatični Robert Mitchum (Iz prošlosti, Rijeka bez povratka, Noć lovca, Rt straha), jedan od najslavnijih glumaca klasičnog Hollywooda, a njegovi su ravnopravni partneri energična oskarovka Teresa Wright (Male lisice, Ponos Jenkija, Gospođica Miniver), sjajna karakterna glumica Beulah Bondi (Južnjak, Divan život), tijekom karijere dva puta nominirana za Oscara, i markantni Tab Hunter (Život i doba suca Roya Beana). Dojmljiva filmska glazba je djelo čak sedam puta za Oscara nominiranog Roya Webba (Ljudi mačke, Zavojite stube, Ozloglašena, Marty).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 02/02/2016 : 14:02:02
|
Večeras u 20:00 na HTV 3 Ajme meni (Oh Boy), r. Jan Ole Gerster, Njemačka, 2012.
Dugometražni i kino-prvijenac Jana Olea Gerstera, darovitog filmaša koji je nakon rada u državnoj službi na filmu počeo raditi kao pomoćnik Wolfganga Beckera na njegovu nagrađivanom projektu Zbogom Lenjine, o snimanju kojeg je napravio i zapaženi dokumentarac, storija je o intimnim i egzistencijalnim dvojbama nezrelog i dobrano neodgovornog mladog Berlinčanina Nika Fischera. Nakon što je bez znanja oca koji financira njegovo školovanje prije dvije godine prekinuo studij prava, Niko vrijeme provodi u lutanjima gradom, površnim vezama s djevojkama, slučajnim susretima sa starim znancima te kroz sve to u traganju za smislom vlastitog postojanja. Dok mu se čini da nikad neće pronaći svoje mjesto u društvu, dijelom stoga jer to kao da mu i nije osobito bitno a dijelom jer mu je otac upravo prekinuo financiranje takvog života, Niko će u pratnji nerealiziranog a navodno vrlo darovitog glumca Matzea nakon druženja s Matzeovim uspješnim kolegom koji upravo snima film o zaljubljenom nacističkom časniku susresti privlačnu i temperamentnu Juliku Hoffmann, svoju nekadašnju školsku kolegicu još uvijek opterećenu sjećanjima na uvrede koje je zbog pretilosti morala podnositi u djetinjstvu.
Protagonistovi odnosi sa svima njima autoru pružaju mogućnosti za duhovito ali i tjeskobnijim nijansama obilježeno kreiranje slikovitih i pamtljivih likova koji u zamjetnoj mjeri postaju i karakteri. Valja izdvojiti dojmljivu crno-bijelu fotografiju Philippa Kirsamera (V for Vendetta), koja dodatno sugestivno dočarava intrigantan socijalni kontekst kao i vidljive i tek naslućivane emotivne dvojbe i intimna raspoloženja glavnog lika, a zbog koje film asocira na ranija djela Wima Wendersa. Naglašena atmosferičnost, suptilno kreiranje ozračja egzistencijalne nesigurnosti i nelagode, odlična glazba s atraktivnim jazz-dionicama, zamjetan crnohumorni i ironijski odmak te raspoložene glumačke interpretacije vrline su djela u kojem se autor dva puta osvrće na nacističku prošlost svoje zemlje, jednom u metafilmskom segmentu na setu filma koji se snima, a drugi put u završnici sa starim emigrantom koji se pred smrt prisjeća svog svjedočenja Kristalnoj noći.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 22/02/2016 : 22:49:52
|
| Pokuša san opet jučer odgledat SF ˝Prometej˝, i naravno opet nisan uspija. Film je toliko bez smisla da san nakon drugog prekida zbog reklama odusta. Zašto režiser uporno želi srušit legendu o sebi (?), neko mu treba javit da prestane. |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38072 Posts
Member since 26/10/2007 |
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 26/02/2016 : 18:46:39
|
quote:
Originally posted by Poli
A u 20.00 sati na HTV 1 Carpenterov "Escape from New York" (1981). 
Au, je l ima neka repriza sutra, prekosutra? |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38072 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 26/02/2016 : 22:59:52
|
ima, sutra u 16.03 ;)
http://raspored.hrt.hr/?raspored=1&mreza=2&datum=2016-02-27
pogledah ga veceras, valjda poslije stotinu godina, pa se pomalo iznenadih ... svakako dobro da nije razvucen ko ovi danasnji filmovi, ovako se bas fino poklopi
al mi je danas pomalo smesno, ono future a godina je '97 ... skoro pre 20 godina, samo sto sve vise-manje izgleda ko u ranim 80-ima :D al dobro, to je boljka skoro svih futuristickih filmova, jedino onih kojih ne dozivimo ;D
|
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
Edited by - Poli on 26/02/2016 23:02:41 |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 21/03/2016 : 11:53:39
|
Bertrand Tavernier je preporuka sam po sebi - ali večerašnji film zaslužuje skretanje pažnje i povrh toga. Priča o Continental Filmsu i vremenima kada je Goebbles vladao francuskim filmom - i ni kriv ni dužan producirao neka od vječnih remek djela - tipa LE CORBEAU - Henri - Georges Clouzota...
dakle LAISSEZ PASSER večeras na HRT 3 -20:00 |
Edited by - rommel on 21/03/2016 11:56:25 |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 08/07/2016 : 19:58:25
|
 
Večeras u 20:34 na HTV 1 Klopka za inspektora Callahana (Magnum Force), red. Ted Post, SAD, 1973.
San Francisco potresa novi val zločina, ovaj put niza ubojstava samih kriminalaca povezanih s prostitucijom i trgovinom drogom te nedavno oslobođenih zbog pravosudnih pogrešaka. Kad gradske vlasti pod pritiskom nezadovoljne javnosti nalože da se što prije uhite ubojice, iskusni poručnik Neil Briggs (Hal Holbrook) slučaj dodijeli grubom inspektoru Harryju Callahanu (Clint Eastwood). Iako je i sam u istragama često sklon zaobilaženju zakona i brzom potezanju pištolja, zbog čega je i stekao nadimak «Prljavi» Harry, Callahan shvaća da nitko nema pravo pravdu preuzimati u svoje ruke. Međutim, uz pomoć novog partnera, inspektora Earleya Smitha (Felton Perry), ubrzo će zaključiti da trag zločina ovaj put vodi u same vrhove gradske policije...
Vrlo solidan drugi nastavak petodijelnog serijala o Prljavom Harryju, započetog kultnim filmom "Škorpion ubija" Dona Siegela iz 1971. godine, sigurno je režirao pouzdani Ted Post ("Objesite ih visoko", "Recite Spartancima"). Uz uobičajeno autoritaran nastup oskarovca Clinta Eastwooda vrijedi izdvojiti da intrigantan scenarij filma supotpisuju dvojica redatelja, glasoviti desničar i ljubitelj oružja John Milius i nedavno preminuli nekad cijenjeni a u posljednjem razdoblju života kontroverzni Michael Cimino, autor "Lovca na jelene" i "Vrata raja".
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 08/07/2016 20:41:52 |
|
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
(1).jpg)
Croatia
29618 Posts
Member since 06/02/2007 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 08/07/2016 : 21:08:12
|
| Ovaj film san u ta vrimena smatra degradacijom prvog djela, uništavanje legende, ali nakon nešto godina počeja san ga smatrat odličnim i jako zanimljivin za gledanje. Od tada san ga gleda više puta i uvik ga iznova gledan i nije mi dosadno, dakle dokaz da je ekipa u njemu odlično odradila posao. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 08/07/2016 : 21:30:52
|
Baš to. Kad ga prvi put gledaš nakon "Prljavog Harryja" čini se slab, trivijalan i eksploatacijski, ali sa svakim novim gledanjem raste i dobiva na kvaliteti, pa u neku ruku stari kao dobro vino.
Makar je istina da i kakvoća serijala generalno opada sa svakim novim nastavkom.
A koji je meni tek gušt bio u Tragu prijue 30-ak godina čitati krimiće o Prljavom Harryju, napisane prema filmovima, recimo "Istjerivača pravde" ("The Enforcer") i "Kolo smrti" ("The Dead Pool").
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 09/07/2016 : 15:07:46
|
Odgledao sam sve delove Prljavog Harija i ni jedan mi nije bio onoliko zabavan i kvalitetan kao prvi deo, koji mi je inace jedan od najomiljenijih filmova uopste. Siegel i Eastwood su bili odlican tandem u svim filmovima na kojima su saradjivali, steta sto Siegel nije rezirao jos neki nastavak Prljavog Harija sa nesto kvalitetnijim scenariom.
Ali jedna stvar mi samo nije jasna. Kako nikome, u ovo doba reboot i prequel ludila, nije palo na pamet da nastavi sa filmovima o inspektoru Kalahanu? Scott Eastwood, Clintov sin, neverovatno lici na oca i mogao bi da glumi Kalahana iz mladjih dana pre dogadjaja iz Prljavog Harija, da vidimo kako je Hari postao onako cinican i beskpompromisan. Uz dobar napeti krimi scenario iz pera dobrog scenariste (naprimer Nica Pizzolattoa koji je pisao True Detectivea) bi mogao da se napravi odlican film. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 09/07/2016 : 19:11:58
|
Mislim da je bolje da ne diraju Prljavog Harryja, osobito ne u doba sveprisutne političke korektnosti i obzira prema svima živima.
Naime, danas bi svi filmovi iz serijala, pa i novi koji bi slijedili poetiku i duh starih, morali u kina ići s predikatom NC-17, 18 ili R, a to bi im smanjilo komercijalni potencijal.
Bojim se da bi Harry u tom slučaju silom prilika postao "čist", osim ako ga ne bi radio netko tko sebi može dozvoliti poigravanje nasiljem i političkom nekorektnošću, recimo Tarantino.
Isto se tako bojim da bi izvorni koncept neizbježno bio razvodnjen i ublažen na svim razinama, od omekšavanja lika koji ne bi prošao kao samotnjak i osobenjak lak na obaraču, do čišćenja gradova od kriminalaca i nasilja u njegovoj izvedbi.
U boljem slučaju bi mu dali partnera/icu koji bi ga pretjerano humanizirali, i moguće da bi se njegove metode pokazivale kao preradikalne (u svim filmovima je uvijek on u pravu i nema drugog izlaza osim pobiti sve protivnike), a u gorem bi i sam lik doživio drastičnije promjene, moguće i do neprepoznatljivosti.
Možda kad bi se sam Eastwood odvažio na takav korak, te možda stao i ispred kamere kao mentor mladom Harryju, pa i sa sinom, to bi eventualno moglo proći na račun njegovih godina, autoriteta i statusa žive legende.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Danas na TV-u
