| Author |
 Topic  |
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
 Posted - 24/11/2014 : 17:07:15
|
Nisam nigde vidio najavu za ovaj sjajan strip Magde Dulčić,
pa da ovde stavim naslovnicu albuma SLOŽENI PREDOSJEČAJ.
Magda Dulčić: Složeni predosječaj
štampa: boja i cb
uvez: tvrdi
broj stranica: 80
predgovor: Tahir Mujičić
pogovor: Tonko Maroević
urednik: Vjeko Djaniš
izdavač: Ogranak matice Hrvatske Bizovac
cena: 80 kuna
|
http://www.youtube.com/watch?v=SSRVtlTwFs8&feature=related |
Edited by - ninel on 27/11/2014 09:20:47
|
|
|
oko
New Member
Croatia
201 Posts
Member since 19/04/2004 |
Posted - 26/11/2014 : 23:58:32
|
Hvala za info.
Vjeko radi i šuti.
U istoj biblioteci izašao je i Devlićev KAJ2O
Scenarij: Tahir Mujičić
Crtež: Radovan Devlić
Izdavač: Matica Hrvatska, Bizovac
Uvez: tvrdi
Dimenzije: 220x292 mm
Broj stranica: 80
Štampa: crno-bijelo
Cijena: 70 kn |
 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12921 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 27/11/2014 : 09:38:40
|
Ostala izdanja biblioteke Kvadrat:
 |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
Edited by - Mr. Bushido on 27/11/2014 09:58:36 |
|
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12921 Posts
Member since 23/09/2005 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
Posted - 07/04/2017 : 12:40:53
|
Izašle su dve nove knjige, strip album Duleta Gačića Kvadratura stiha
i zbirka stripovskih eseja Miroslava Cmuka Stripizam.
Slike i ostali podaci uskoro.
DUŠAN GAČIĆ: KVADRATURA STIHA
Domaći strip-serijal u kojem se sretno susreću eksperimentalne tendencije i prilagodljivost širim slojevima čitatelja svakako je Poezija u stripu Dušana Gačića, godinama objavljivana u Modroj lasti, neuništivom časopisu zagrebačke Školske knjige namijenjenom djeci osnovnoškolske dobi, zanimljiva i po tome što je na svakoj stranici riječ o adaptaciji stihovanog djela hrvatske i svjetske književnosti, a to u povijesti lokalnog stripa nije čest slučaj. U skladu s kretanjima na europskoj sceni poslije Drugog svjetskog rata, adaptacija ni u Hrvatskoj nije bila pretjerano popularan postupak osmišljavanja scenarija ― cijenile su se, i još uvijek se cijene, ponajprije originalne priče, dok se često gubi iz vida kako je originalno i inventivno pretapanje ideja, motiva i karaktera iz medija u medij također legitiman i izazovan stvaralački postupak, pa i umjetnički cilj. U svjetskim okvirima vrlo je malo vrhunskih autora stripa čiji se opus temelji mahom na adaptacijama, a prvi koji pada na pamet talijanski je modernistički velikan Dino Battaglia, koji se proslavio upravo adaptacijama majstora svjetske novele. Battagliu ne spominjemo uzalud, budući da je snažan utjecaj njegovog raskošnog i žestokog grafizma itekako vidljiv u Gačićevom stilskom rukopisu, a nesumnjivo je riječ o jednom od najtalentiranijih domaćih crtača srednje generacije.
Serijal Poezija u stripu, pristupačan upravo mlađim generacijama čitatelja, predstavlja najkoherentniji i najcjelovitiji iskaz Gačićevih raznorodnih traženja. Posegnuvši za pjesmama gotovo svih majstora poetske riječi iz razdoblja prve i druge hrvatske moderne (Mate Balota, Antun Branko Šimić, Dobriša Cesarić, Dragutin Domjanić, Fran Galović, Antun Gustav Matoš, Gustav Krklec, Miroslav Krleža (čiju je prozu Gačić također adaptirao), Slavko Mihalić, Miroslav Slavko Mađer, Dragutin Tadijanović i dr.), kao i stranih pjesnika iz mnogih povijesnih epoha (od Bertranda De Borna, preko Jacquesa Preverta do Charlesa Bukowskog), ali i pjesnika djelatnih u sferi popularne glazbe (Toma Bebić, Arsen Dedić, Leonard Cohen i dr.), Gačić je pronašao inspirativno i bogato izvorište za svoje zaigrane vizualne poeme i labirinte, kojima nipošto ne ilustrira doslovno pjesničke metafore, već teži u mediju stripa, koje god on forme bio, ostvariti originalan ritam prema suzvučju glasova i grafema određene pjesme. I to mu najčešće uspijeva, pri čemu valja istaknuti nemalo postignuće nenametljivog uklapanja raznovrsnih motiva i književnih identiteta u vlastiti umjetnički opus, što samo svjedoči o Gačićevoj dubokoj i slojevitoj povezanosti sa širokom literarnom tradicijom. Pored pjesama renomiranih pjesnika, u album je uključena i šesta epizoda kultne Gačićeve štorije Grad u mraku, posvećenu mjestu na kojem živi i radi ― Novom Zagrebu, koja sadrži stihove podravske narodne pjesme.
Radeći na Poeziji u stripu, sa sviješću o ciljnoj publici koja će njegove stripove čitati, autor je u serijal uključio i ponešto pjesama iz obaveznog školskog programa. Zgodan je to plus cijelom projektu, budući da se umjetnikova inventivnost dijelom uvijek ogleda u nadahnutom bavljenju najrazličitijom građom, pa čak i onom koja mu možda nije sasvim bliska. I to je realnost umjetnosti iz prizme zanata, a Gačić svojim zanatom već odavno vlada s lakoćom. Zahvaljujući ovom, dugoočekivanom izdanju koje izlazi pod naslovom Kvadratura stiha, Gačićevi dugogodišnji čitatelji, ali i oni koji će se tek susresti s njegovim opusom, ponovno dobivaju priliku pročitati i proučiti kako se radi kvalitetna, maštovita, estetski profinjena i žanrovski neopterećena adaptacija, što bi možda moglo i potaknuti ponovnu afirmaciju tog stvaralačkog postupka na domaćoj strip sceni. Publika svih generacija to u svakom slučaju zaslužuje.
Bojan Krištofić
MIROSLAV CMUK: STRIPIZAM
Iz razloga koji se mogu objasniti, ali teško shvatiti, strip je dugo vremena neka vrsta "benigne bolesti" i eventualno dio masovne, nikako ne i "prave" kulture. Marginalizacija stripa, koja je i na Zapadu i na Istoku imala ideloški motiv, jer drugi nije ni mogla imati, uzrokovala je osiromašenje kulture zbog čega u proučavanju stripu i dalje kasnimo za drugim područjima. Ovakve su knjige trebale biti davno napisane i objavljene, one se uvijek doimaju kao dobrodošli anakronizam.
No, bolje ikad nego nikad, jer se samo ovakvim naporima mogu nadomjestiti sva ona desetljeća zanemarivanja i prezira kojim je strip-umjetnost bila izložena.
Zbilja je užitak čitati eseje Miroslava Cmuka, prije svega jer riječi posreduju vatreni entuzijazam kojima ih je autor pisao. Važno je napomenuti da se ovdje samo dijelom radi o esejima koji tretiraju sâm strip. Strip je ishodište esejistike na način koji se već odavno etablirao u esejističkom žanru nazvanom filmozofija, gdje Slavoj Žižek funkcionira kao izvanredan predstavnik. Stripizam je, dakle, autorov prijedlog za etabliranje sličnog žanra gdje se strip-umjetnost uzima kao povod za šire filozofsko razmatranje stvarnosti.
U najizbrušenijim tekstovima Cmuk koristi svoju strip-erudiciju kako bi razmatrao neke opće teme modernog svijeta kao što je sofisticirano ropstvo i stalna produkcija mržnje i neprijatelja.
Što se mene osobno tiče, nakon pročitane knjige apsolutno prihvaćam stripizam kao oznaku za jedan specifičan tip esejistike. Nakon briljantnog ostvarenja Egostriper Alema Ćurina , dobili smo još jednu važnu knjigu iz područja strip-esejistike na hrvatskom jeziku.
Dr. Midhat Ajanović Ajan
|
http://www.youtube.com/watch?v=SSRVtlTwFs8&feature=related |
|
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
Deers
Advanced Member
Croatia
9399 Posts
Member since 29/03/2004 |
Posted - 11/06/2017 : 16:20:01
|
Magda Dulčić: Složeni predosjećaj.
Još jedan sjajan album domaćeg autora. Ovim presjekom radova vidi se sva širina tema i pojmova kojima se autorica uspješno hvatala u koštac (često zajedno sa scenaristom). Kao i kod drugih osobnih stripova i kod ovih njihovo razumijevanje ovisi o senzibilitetu čitatelja, koje se po potrebi može mjenjati, eto toliko su to dobri stripovi. Kao što je naveo i Mujčić, ovi stripovi su malo drukčiji od onih na koje sam i ja bio naviknut. Van Antologije koju je Fibra izdala znam je samo po stripovima iz Patka.
Tužno je to da je više nema. |
"Trzaj mišica i nad prazninom sam." |
|
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26823 Posts
Member since 13/03/2004 |
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26823 Posts
Member since 13/03/2004 |
Posted - 18/01/2018 : 13:05:22
|
Solidan broj 35 a najviše mi se svidija intervju sa Ninoslavom Kuncom(oštar je Kunc:))i tekst o The Shadow(nisam zna puno o njemu a ni za ono o Daredevilu).
Inače,dobra je baza početi broj sa Sjenom i završiti Sjenom:) |
Ja sam fetišist papira! |
|
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
Posted - 14/02/2018 : 12:41:16
|
Napokon pročitah obadva Kvadrata pa par reči o njima:
Broj 35
U uvom broju je glavni intervju sa Ninoslavom Kuncem, jednim od pomalo
zaboravljenih članova legandarnog Novog kvadrata. Iako mi Kunc nikad nije
bio medju najdražim crtačima, li upkos tome, intervju mi je jako zanimljiv,
pogotovo kad priča o radu u Novom kvadratu.
Inače najdraži tekstovi u ovom broju su mi o Manuju Larcenetu, Rutu Mordan
i Denu Deriju. Naime, nikad nisam čitao Dena Derija, ali se sećam jedne
ankete u YU stripu, u kojoj su različiti jugoslovenski autori naveli po pet
svojih najdražih stripova. Gotovo kod svih hrvatskih stripaša je bio na listi
Den Deri, koji je bio u vreme Plavca sigurno najpopularniji strip u Hrvatskoj.
Najviše mi se svidja što tekst nije puka hvala nego je i kritičan te razotkriva
i sve slabosti tog popularnog stripa. O sjajnom Manuju Larcenetu uopšte ne treba
trošiti reči, ko je čitao Blasta ili Brodeckov izvještaj zna o čemu pričam.
Jako je interesantan i intervju sa izraelskom crtačicom Rutu Mordan, gde iz prve
ruke upoznamo i delić života u Izraelu te probleme sa kojima se svakodnevno
susreću izraelski strip crtači. Na kraju je i tekst o stripu Shadow, za kojeg
uopšte nisam znao, pa mi je bilo baš super pročitati nešto o njemu. |
http://www.youtube.com/watch?v=SSRVtlTwFs8&feature=related |
|
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
Posted - 14/02/2018 : 13:43:31
|
Broj 36/37
Ovaj dvobroj Avantura i povijest je jedan od tematskih brojeva, pa se nadam,
da će odsad biti stalna praksa, da uz jedan običan broj dobijamo i jedan tematski.
Kao što je vidljivo več i iz sjajne naslovnice, glavni intervju je pripao klasičaru
avanturističkog stripa, Halu Fosteru. Iako sam pročitao več podosta intervjuja
sa Fosterom je ovaj jedan od boljih, a i ima puno stvari o njemu, za koje ranije
nisam znao. A posle intervjuja je i sjajan tekst Andrija Mihajlovića o Princu Valiantu
i njegovim crtačima posle Fostera.
Hrvatski istorijski strip predstavljaju tekstovi o Andriji Mauroviću, Julesu
Radiloviću, Žarku Bekeru, Željku Lordaniću i Ivici Bednjancu. Strani istorijski
strip pored več spomenutog Princa Valianta predstavljaju Liliane i Fred Funcken
(Beli vitez, kojeg se možda neki sećate iz Kekeca),Eric Shanower (Brončano doba),
Hubinon (Ridjobradi gusar), William Vance (Ramiro) i Hermann (Džeremaja i Tornjevi).
A na kraju dolazi šečer. Sjajan tekst Zorana Djukanovića o jednom od najboljih
istorijsko avanturističkih stripova svih vremena, Bourgeonovim Nošeni vetrom.
Ako ne zbog drugog (a itekako je puno drugih dobrih tekstova), onda se isplati
kupiti ovaj Kvadrat samo zbog ove recenzije.
|
http://www.youtube.com/watch?v=SSRVtlTwFs8&feature=related |
|
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12921 Posts
Member since 23/09/2005 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
Posted - 14/05/2018 : 09:48:59
|
Recenzija Gačićevega stripa Kvadratura stiha na Radiu Študent:
https://radiostudent.si/kultura/striptiz/strip-in-poezija
Ob dnevu poezije v RŠ eter pošiljamo nekoliko nenavadno zapakirane pesmi – postavljene v obliko stripov. Ta zbirka poezije
nosi pečat urednika, saj so pesmi izbrane na podlagi scenarijev, ki ga je avtor zasledil v verzih ali v možnih inspirativnih
povezavah med obema medijema.
Strip ima sicer svoje zakonitosti, tako kot je poezija svojevrsten medij izražanja, zato je združitev obeh kar zahteven
podvig. Dušan Gačić se ga je loteval postopoma, pesniške slike je kadriral le občasno, za v časopise, te pa so se nabirale
- pravi da so ga „pesmi izzivale, da naj jih se loti“. Zbirka je izšla lani, ker pa nekaterih izmed teh pesmi še ni
spravi v obliko stripa, lahko sklepamo, da to ni zadnja avtorjeva tovrstna zbirka. Glede na to, da lahko poezijo najdemo
skoraj vsepovod in da lahko v formo stripa spravimo skorajda vse, se nam zdi nenavadno, da lahko takšno ali vsaj podobno
zbirko redko kje najdemo.
Za dobro poezijo bi lahko rekli, da izstopa iz svojega časa in da izstopa iz svojih okoliščin. Dobra poezija je neodvisna
od svojih umestitev, od kakršnega koli okvirja, v katerega jo umeščamo. Tudi ne od glasbene spremljave, s katero jo
včasih obdajo, neodvisna je tudi od svoje uglasbitve. Dobra poezijo se ravno zaradi izstopanja iz lastnih okvirjev da umestiti
v drug in drugačen medij. In to je ena izmed idej Gačićeve zbirke, ki je naslovljena Kvadratura stiha in podnaslovljena Poezija
v stripu. Metoda te zbirke je podajanje poezije skozi kadriranje in stripovsko pripovedovanje.
V pričujoči zbirki, ki je nikakor ne moremo dojeti kot antologijo, vključuje in sopostavlja pesmi pesnikov različnih
obdobij, recimo pesmi Sedim in gledam Walta Whitmanaa in Barbaro Jacquesa Preverta sta postavila ob bok pesmi Bokser
Simona in Garfunkela. V zbirki zasledimo tudi krščanski lamentaciji - Križanje Antuna Branka Šimića in Golgoto Miroslava
Krleže. Na vizualen način uspe Grgiću tekoče skadrirati recimo tudi kakšen pop hit kakšnega Leonarda Cohena. Slednji namreč
prepeva o partizanih in verjetno poznamo La Complainte du Partisan [la komplent d partizan], ki so jo uglasbili že
neštetokrat. Sopostavljeni so še hrvaški pesnik Ivan Goran Kovačić, ki je v obdobju antifašističnega boja pel o svobodi,
ki je ni dočakal, saj je bil ubit leta 1943. Potem najdemo tudi pesmi avtorja ruskega romantičnega obdobja, seveda gre za
Aleksandera Puškina. Ne gre pa tudi brez Nemcev - Hermann Hesse in Heinrich Haine, kot tudi hrvaških sodobnih avtorjev
Dobriša Cesarić, Arsen Dedić in Vesna Parun.
Sosledje omenjenih avtorjev težko določimo kot kronološko oziroma linearno, niti ne moremo trditi, da si sledijo in
povezujejo tematsko. Nekatere pesmi so tudi ideološke narave, a razlog za njihovo vključitev v zbirko očitno ni
v njihovi ideološki opredeljenosti, saj se strip v svojem vizualnem pripovedovanju, temu orodju stripa, izogiba takšnim temam.
Zgodbi in gibanju stripovskih figur lahko sledimo brez vključevanja abstraktnih idej, kar je v primerjavi s poezijo ali
likovno umetnostjo bolj posebnost stripa. Vseeno pa se pesmi prek figure dobro prenesejo v stripovski okvir. Ta figura
je najbolj pogosto človek, a ne nujno. Osrednji motivi pesmi so pogosto okoljske oziroma naravne figure kot recimo
morje, jesen, jablana.
Tako kot so neizrčpna izrazna sredstva stripa, so neizčrpna tudi izrazna sredstva poezije. Gačić svobodno eksperimentira
s prepletanjem teh dveh umetniških zvrsti in vsaka pesem od 73- stranske zbirke pelje po različni poti. Čez celo zbirko
se strip in poezija prepletajo, vedno pa v tem eksperimentiranju z medijema ostajata v njuni enakopravnosti. Striparski
jezik Gačić razume zelo široko in ne le klasično, in sicer zato, ker mora upoštevati, da ima vsaka pesem ima svoj ritem, svojo
zgodbo in osrednjo misel. Gačićev poskus umestitve poezije v strip v tem zadane, s čimer prikaže, da je strip lahko doma tudi
v poeziji in poezija v stripu.
Avtor nas iz kadra v kader pelje po poti osebnega, lastnega vpogleda v podani scenarij. A včasih so pesmi osnovane ne na
njegovem doživetju ali na zgodbi, pač pa avtorjev pesmi, ki jih stripovsko kadrira. Gačić zato poskuša stripovsko linijo
peljati nelinearno in mestoma pride do preskokov klasičnih kadrov, saj poudarja oziroma gradi atmosfero, namesto da bi
pripovedoval zgodbo. Takrat strip zdrsne v ilustracijo in poskus združevanja poezije in stripa spodleti. Prav to
ilustriranje doživetja je problematično v podobnih primerih. Avtorjevo pesniško-stripovsko eksperimentiranje tako
spodleti, ko od pripovedaovanja preide k ilustraciji.
Ta zbirka poezije je dober primer za vse, ki bi radi prebirali poezijo ter jo hkrati gledali na stripovski način. Take
projekte sicer pozdravljamo, a kaj, ko je mejo med tem, kaj strip je in kaj je le ilustracija, vendarle treba potegniti.
Prepričajte se sami, vzemite v roke Kvadraturo stiha, prebirajte pesmi in se inspirirajte.
|
http://www.youtube.com/watch?v=SSRVtlTwFs8&feature=related |
Edited by - ninel on 14/05/2018 09:53:45 |
|
|
|
Shuckey
Average Member
Croatia
730 Posts
Member since 18/12/2008 |
|
|
Shuckey
Average Member
Croatia
730 Posts
Member since 18/12/2008 |
Posted - 11/02/2021 : 23:19:16
|
Album piše Tahir Mujičić, svestrani umjetnik koji naginje kazalištu. Mujičić je stripašima poznat po legendarnom prijevodu Grooa. Malčice čudnog toka misli i podosta zaigran ispleo je priču stripa Kaj2O kao labavi nastavak mjuzikla O'Kaj. Već mi je samo ime stripa teško shvatljivo, O'Kaj je bio neki mjuzikl o kaubojima kajkavcima a Kaj2O je valjda pokušaj da se ugura broj 2 između slova O i riječi Kaj. Valjda. Komedija zabune, slapstick i dobre fore za koje ne sumnjam da funkcioniraju još deset puta bolje na kazališnim daskama. Devlić isporučuje lijep realističan crtež, vrlo detaljan s obzirom da su isporučivali deset tabli svaka dva tjedna. Napravio je uspješnu posvetu Torpedu i Kapetanu Rodžersu, treba to znati izgurati a sam ne ispasti smiješan. Malo je to previše zapetljano i natrpano, puno je previše kazališno... Ali je dobro i da se čitati. |
Hrvoje Bratanic AKA Šuki |
|
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
Deers
Advanced Member
Croatia
9399 Posts
Member since 29/03/2004 |
Posted - 12/02/2021 : 08:09:35
|
| Slično kod mene. Znam da sam ga često listao i htio početi čitati ali su me stranice odbijale. Ne znam da li sam ga na kraju pročitao ili ne jer se same priče i radnje ne sjećam. |
"Trzaj mišica i nad prazninom sam." |
|
|
|
cerichus
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1615 Posts
Member since 01/02/2007 |
Posted - 12/02/2021 : 08:49:58
|
| Ja sam ga čitao u SM i bio mi je simpa. Zato sam poodavno nabavio album, ali nikako da ga pročitam. Baš da vidim kako će to funkcionirati toliko godina kasnije. |
Elvis has just left the building! |
|
|
|
Shuckey
Average Member
Croatia
730 Posts
Member since 18/12/2008 |
Posted - 04/03/2021 : 19:08:08
|
Projekt Modre laste spojio je poeziju koja želi sama stvarati slike sa Gačićem koji bi uvijek nešto drugačije slikao. Vrlo zanimljiva postavka! Većinom se radi o ilustracijama koje pjesmama ne žele mnogo dodati, prostru im dekicu da ne leže na goloj bjelini. Ali nađe se na par stranica pravi pravcati strip. U tim slučajevima slike pričaju neku svoju priču a pjesma dođe kao soundtrack. Mali_Mate je već istaknuo Prevertovu Barbaru kao najuspjeliju adaptaciju iz zbirke, s tim da se meni jako svidjela i Slamnigova Barbara. Poeziju konzumiram silovito i na mah za što mogu okriviti slabo kultivirano umijeće. Možda mi je zato ova zbirka bila malčice preduga te smatram da bih dobio više da se odstranilo tih desetak stranica koje su odrađene "na mišiće". |
Hrvoje Bratanic AKA Šuki |
|
|
|
Ernie Pike
Senior Member
Croatia
2849 Posts
Member since 06/03/2012 |
|
|
delboj
stripovi.com suradnik
Bosnia and Herzegovina
17011 Posts
Member since 01/03/2004 |
|
|
Topic |
|
|
|
Biblioteka KVADRAT
