quote:

---

Originally posted by globinjo

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by King Warrior

Svaka ti je ko u Mamića ( to je valjda hrvatski Njegoš) 😁

---

Tko je to?

---

gospodar života i smrti...trenutno moli Boga u međugorju...

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by King Warrior

Svaka ti je ko u Mamića ( to je valjda hrvatski Njegoš) 😁

---

Tko je to?


Btw - lažeš da si sve ovo pročitao. Kako ti se dalo?

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by GGG


Ali ajmo po redu: Što se metalurške tehnologije tiče, drastična je razlika između proizvodnje metala iz rude, gdje se radi o KEMIJSKOM procesu redukcije, dok je kot samog pretaljivanja i reciklaže radi o FIZIKALNOM procesu (promjena agregatnog stanja i mješanje). Sa stajališta metala su jasno odvojeni upstream (rudarstvo i prerada rude) i downstream procesi (prerada i obrada, uključujuči reciklažu). Kod aluminija je stvar još kompleksnija jer se radi o dva procesa - prvo se iz boksita proizvodi glinica, koja se upotrebljava kao sirovina za cijelu paletu tehnologija, ne samo proizvodnju metalnog aluminija (brusni material korund, specijalni cementi i cigle, pa razne tehničke glinice, sirovina za zeolit u detergentima...)

---

Ti si 20 godina u Aluminiju, ali isto se ne kužiš u svaku rudu na svijetu, ni u svaku reciklabilnu sirovinu na svijetu. Za kojeg vraga postoje one silne drobilice, sita, separatori u rudarstvu ako se u oplemenjivanju mineralnih sirovina ne koriste i fizikalni procesi. Dobivanje metala iz rude su samo kemijski procesi, ha?? Je l' drobljenje/mrvljenje/usitnjavanje fizikalan proces? Pa i taj tvoj boksit, dođe li vam u pogon odminirana komadina od 1 metra ili ipak postoji neka određena veličina koja je prihvatljiva za daljnje baratanje? U procesu dobivanja metala iz rude koriste se i fizikalni procesi! Samim time što rudari ne šalju u pogon komadine rude, nego je izmrve u drobilici u priču ulazi fizikalan proces.

Ukoliko smo željezo iz reciklažnog dvorišta poslali nekoj čeličani gdje završi u talionici, reci mi je l' legiranje fizikalni ili kemijski proces? Dakle, miješaju nekoliko komponenti i dobiju leguru, tvar drugih (u slučaju čelika) boljih svojstava. Znači nismo samo nešto usitnili, smrvili, prosijali, talili, a da pri tom ta tvar samo mijenja agregatno stanje, ali ne i svoje osobine. Miješali smo komponente različitih svojstava i dobili kao rezultat novu tvar, s novim svojstvima. Je l' to kemijski proces? Obrada boksita i aluminija nije neka univerzalna tehnologija s kojom ti postaješ stručnjak za svaku rudu, svaki metal i svaki proces reciklaže koji postoji na svijetu. Ne obrađuje se svaka ruda na isti način, niti se svaka reciklabilna sirovina ne obrađuje na isti način. Ali ono što je zajedničko je da se u oba slučaja koristi oprema iz rudarstva, iz oplemenjivanja mineralne sirovine, da tehnološki procesi kod jednog i drugog zahtjeva što kemijske, što fizičke i što fizikalno kemijske procese. Moramo se dogovoriti hoćemo li stvarima tražiti zajednički nazivnik (ja) ili ih razdvajati na proste faktore (ti). Ovako ćemo samo mlatarati praznu slamu.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by GGG


Kao kemičar koji več 15 godina radi u laboratoriju tvornice aluminija , vjerojatno sam više kvalificiran, da razlikujem muda od bubrega od raznoraznih internetnih copy-paste Dunning Kruger filozofa.(ako na Cobiss.si upišeš "Goran Abramović", nači češ među ostalim i članak "Analiza kakovosti proizvodov iz recikliranega aluminija" gdje sam jedan od autora). Što se tiče odpadaka, postavio sam više od 20 metoda za analizu (5 akreditiranih i više od 10 ovlaštenih), napravio sam preko 100 analiza i ocjena industrijskog odpada (od prerađivanja najlona do samarijumovih magneta), a blefiranje i pokučarstvo komunalaca, eko-geologa i sličnih "zbrinjavača" baš i ne cijenim (ima na Cobissu još jedan moj članak iz 2011, gdje sam im rušio neke kuharske metode, dok se mi je to još dalo)

---

Ja sam doktorica Zagorologije. Do tog je bio dug put. Završila sam srednju kemijsku školu, upravo kao i ti, ali nisam tu stala. Diplomirala sam na RGN, rudarstvo - smjer zbrinjavanje otpada, diplomski rad mi je bio legislativa plana gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u RH, nakon toga sam radila u reciklažnom dvorištu na logistici, tj. transportu reciklabilne sirovine prema kupcu. Onda sam digla prnje (Zagore) u Njemačku gdje sam se doškolovala za Geoinformacijske sisteme, pa radila u IT sektoru Njemačkog Arheološkog Instituta, da bih sad evo zaglibila u PropTech, Deep Learning i treniranje umjetne inteligencije, pričam 3 jezika i ne znam tko je Njegoš. Blizanac sam po horoskopu, a Zagorologiju sam doktorirala 2018. (Ako si tip kojem treba CV za poštivati sugovornika, eto ti ga!)

U meni nije satkana sva pamet svijeta, ali nisam ni internetsko copy paste blebetalo, koje nedostatak znanja prikriva nastupom s visoka.

quote:

---

Originally posted by GGG


Ali ajmo po redu: Što se metalurške tehnologije tiče, drastična je razlika između proizvodnje metala iz rude, gdje se radi o KEMIJSKOM procesu redukcije, dok je kot samog pretaljivanja i reciklaže radi o FIZIKALNOM procesu (promjena agregatnog stanja i mješanje). Sa stajališta metala su jasno odvojeni upstream (rudarstvo i prerada rude) i downstream procesi (prerada i obrada, uključujuči reciklažu). Kod aluminija je stvar još kompleksnija jer se radi o dva procesa - prvo se iz boksita proizvodi glinica, koja se upotrebljava kao sirovina za cijelu paletu tehnologija, ne samo proizvodnju metalnog aluminija (brusni material korund, specijalni cementi i cigle, pa razne tehničke glinice, sirovina za zeolit u detergentima...)

---

Ti si 20 godina u Aluminiju, ali isto se ne kužiš u svaku rudu na svijetu, ni u svaku reciklabilnu sirovinu na svijetu. Za kojeg vraga postoje one silne drobilice, sita, separatori u rudarstvu ako se u oplemenjivanju mineralnih sirovina ne koriste i fizikalni procesi. Dobivanje metala iz rude su samo kemijski procesi, ha?? Je l' drobljenje/mrvljenje/usitnjavanje fizikalan proces? Pa i taj tvoj boksit, dođe li vam u pogon odminirana komadina od 1 metra ili ipak postoji neka određena veličina koja je prihvatljiva za daljnje baratanje? U procesu dobivanja metala iz rude koriste se i fizikalni procesi! Samim time što rudari ne šalju u pogon komadine rude, nego je izmrve u drobilici u priču ulazi fizikalan proces.

Ukoliko smo željezo iz reciklažnog dvorišta poslali nekoj čeličani gdje završi u talionici, reci mi je l' legiranje fizikalni ili kemijski proces? Dakle, miješaju nekoliko komponenti i dobiju leguru, tvar drugih (u slučaju čelika) boljih svojstava. Znači nismo samo nešto usitnili, smrvili, prosijali, talili, a da pri tom ta tvar samo mijenja agregatno stanje, ali ne i svoje osobine. Miješali smo komponente različitih svojstava i dobili kao rezultat novu tvar, s novim svojstvima. Je l' to kemijski proces? Obrada boksita i aluminija nije neka univerzalna tehnologija s kojom ti postaješ stručnjak za svaku rudu, svaki metal i svaki proces reciklaže koji postoji na svijetu. Ne obrađuje se svaka ruda na isti način, niti se svaka reciklabilna sirovina ne obrađuje na isti način. Ali ono što je zajedničko je da se u oba slučaja koristi oprema iz rudarstva, iz oplemenjivanja mineralne sirovine, da tehnološki procesi kod jednog i drugog zahtjeva što kemijske, što fizičke i što fizikalno kemijske procese. Moramo se dogovoriti hoćemo li stvarima tražiti zajednički nazivnik (ja) ili ih razdvajati na proste faktore (ti). Ovako ćemo samo mlatarati praznu slamu.

quote:

---

Originally posted by GGG


Glinica u Obrovcu je problem nesposobnosti i korupcije, jer je bila kupljena za dosta čišči tip boksita, nego se nalazi u tom dijelu Dalmacije - taj isti boksit se je još 30 godina prije i 10 godina kasnije vozio te uspješno i profitabilno prerađivao kod nas u Kidričevom (u metalni Al i druge produkte). Ali kako sam prije rekao, proizvodnja glinice nije direktno vezana na proizvodnju metalnog aluminija (gdje su problem fluoridi i CO2) tako da to neke veze sa recikliranjem nema

---

Ova pasica stoji, znam i ja ponešto o Glinici, vidjela sam je dok je bila u totalnom kaosu, vidjela sam teren i na što je to izgledalo... Međutim, čemu pišeš ovo boldano? Tvornicu sam spomenula kad si mi pametovao o različitim biznisima. Rekla sam da je propala dok si rekao limenka. U rečenici "propalo je dok si rekao keks", stavila sam riječ "limenka" umjesto riječi "keks". Onako, iz zafrkancije.
Gdje će ovaj razgovor krenuti, ako si ti iz toga zaključio kako ja mislim da Glinica ima veze s reciklažom? Propala je i jedino što smo uspjeli dobiti od nje je veliki ekološki problem. Propalo je dok si rekao keks. Oš sad kazati da Glinica nema veze s napolitankama?

quote:

---

Originally posted by GGG


Što se tiče poanta i pričica, slobodno karikiraj što i kako želiš, ali se isplati držati područja koje bar približno poznaješ, pa če biti naljetanja i (s)kretanja dosta manje. Aluminij je metal, koga je u zemljinoj kori najviše, tako da ako več drobiš o nekakvim mahinacijama, izaberi nekakav metal koji je stvarno problematičan - litij ili kobalt (ili renij ako si frajer ).

---

Ti i dalje ignoriraš moju poantu. Hoće li mi npr. neki pastir uletjeti u maniri zadnjeg barbara zato što sam upotrijebila izraz "ovca za šišanje", kako nemam nikakvog pojma o ovcama. I ako sam frajerica što ne pričam o frizerskom salonu "Milica". S tim da bi pastir bio u pravu, jer ne znam ništa o ovcama. Dok o rudi i recikliranju ipak znam.

Ako si s razumijevanjem čitao moj post trebao si shvatiti kako se prije svega obrušavam na sustav. I ti si to dobro shvatio. Stvar je u tome što se dotaklo tvoje struke pa si ugrabio priliku ispasti pametan. Cijenim svaku informaciju koju dobijem, ali ne volim kad netko ide graditi sliku o sebi na mojoj grbači. To si ti upravo pokušao. Ti stručan, a ja sam... Nemam pojma... Ja sam influencerica, DJ artist, vegan bio dinner event manager, koja crpi znanje s Instagrama i Fejsbuka. Ti si se isto malo zajebao, jer nisi računao na koga možeš naletjeti.
Znam koliko je aluminij zastupljen u zemljinoj kori. Ima ga pun q, ali ne i u rudnim ležištima. Većina tog aluminija se nalazi u sastavu silikatnih minerala, koji su po pitanju vađenja aluminija totalno beskorisni. Silikatni minerali su pak najviše zastupljeni u zemljinoj kori, jer su glavni sastav granita, najzastupljenijoj vrsti stijena u zemljinoj kori. A nalaze se i masu drugih stijena. Naravno rudnih ležišta ima na svijetu, ali mi ipak ne možeš podvaljivati neke fore, Mineralogija i Petrologija je jedan od važnijih predmeta na mom faxu. To je isto kao da si rekao - ugljik je zastupljen, ima nafte? Ne, jer ogroman dio ugljika je u ljudima, kupusu, živim bićima, pašti... Shvaćaš?

quote:

---

Originally posted by GGG


Što se novca tiče, još uvijek se najviše investira u proizvodnju primarnog aluminija - najviše investiraju Kinezi, Rusi i Emirati, a i zapadne multinacionalke kao Hydro, Rio Tinto i Alcoa - i to puno više u elektrolize u trečim zemljama nego u recikliranje na zapadu(gdje je to jedino relevantno).

---

Svaki put kad netko od nas spomene kako se novac ulaže u čišću industriju, ili zatvaranje zagađivačke industrije, ovom slučaju rudnika, misli se na Europu, tu gdje živimo. Naravno, ne tvrdim kako i u Europi ne postoje rudnici, ali se masovno zatvaraju. Pa prvi u koji sam nogom stupila, u sklopu terenske nastave, je onaj u Jajcu. I neka ga, jer ne bih pak ni voljela da preko 150 ljudi ostane bez posla. Drugi kojeg sam posjetila je u Sloveniji.

Uglavnom, kada pričamo o stanju, uvijek se mora javiti neki pametnjaković s "popravi statistiku" podacima iz Afrike, Indije, Kine... Da, u Africi ima djece koja i po 10 sati dnevno, stoje u naplavinama i traže dijamante po blatu. Vjerujem kako se investitori tuku kako bi izvukli šolde iz tog biznisa, ali hoće li mi to biti mjerilo? Mora da će neki od te djece pričati na UN, "you took my childhood, how dare you". Neće ni ti tamo vječno biti neuki, glupi. I oni iz tih zemalja će se zapitati što ovo tu meni radi, moram li to trpjeti. Ma ne samo da će se zapitati u budućnosti...
Otmice radnika na platformama, rudnicima i brodovima u Africi nije stvar od jučer. Misliš li da oni to rade jer su divlji i zločesti? Doduše nije ni to zbog ekologije... Vide kako im netko sere u vlastitoj kući, grabe novac, a da od tog svega dobiju govno na šibici. Al nećeš Boga mi čuti na sva zvona kako naftne platforme po Nigeriji moraju čuvati plaćenici s mitraljezima, kako radnici tamo dobivaju bonus na plaću jer je opasno područje i druge divote. Čut ćeš samo lijepe novosti kako je ovaj i onaj tamo investirao, zaradio i kako je unosno.
Ne gledam na te Zemlje van Europe s visoka, vjerujem kako i tamo ima vrhunskih rudnika/industrije/gospodarskih grana, ali ekološki standardi nisu visoki, pa njihove priče nemaju što "popravljati statistiku" na ovoj temi. Mogu samo "popraviti statistiku", ali onu negativnu za ekologiju.

quote:

---

Originally posted by GGG


Limenke - to ti baš nije neki primjer, jer se kod nas večinom upotrebljavaju limenke iz bijelog lima (željezo), dok su iz aluminija samo one sa oznakom alu. Iz aluminijuma su kod nas uglavnom sprejevi i metalne tube.

Još jednom malo polaganije - "dirty scrap" NIJE mješani odpad, več mješavina aluminija različitih kvaliteta (samo limenke se mogu razlikovati po sastavu Al od 92 do 97%), razlika je između valjanog i ljevanog alumija (velik udio Si ili Cu), problem su boje i lakovi, naročito bijela boja koja sadrži titanijum dioksid koji ne odgori. Zbog toga je taj material dosta problematičan u tehnološkom i ekološkom smislu i dodaje se po 5-10% u čisti aluminij. Kod nas ga niti direktno ne dodajemo u čisti aluminij, več imamo posebnu peč sa specialnim prečiščivačem plinova zbog nastajanja dioksina kod izgaranja boja i lakova.

---

Ne izmotavaj mi se, budi jasniji. Prije si rekao ovo:

quote:

---

Originally posted by GGG

Drugo je TZV "dirty scrap", aluminij iz mješanog odpada i iz različitih izvora.

---

Sad ću ti ja još polaganije, ako misliš pričati o otpadu shvati da ga trebaš klasificirati prema Zakonu o otpadu RH, tj. Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada. Zato je i definiran da bi se ljudi razumijeli. Svatko bi ga zvao po svojem i reda nema.

https://www.fsb.unizg.hr/rmp/Uredba_o_kategorijama_otpada%20NN%2050-2005.pdf

Kad meni netko kaže "miješani otpad" ja pomislim na onu vrstu otpada koji je tako prozvan i klasificiran po Zakonu RH, a ne o onom na što se misli ili zove interno po firmama, pogonima, kućama...

Ukoliko ti se ne da čitati članke iz Narodnih Novina i ukazati mi točno o čemu je riječ, možeš li mi barem kazati kako je nastao taj Dirty Scrap? Je l' to nastalo u samoj proizvodnji, tamo na licu mjesta? Je l' te tube, prazni, sprejevi, i ostali aluminij možda dolaze iz reciklažnih dvorišta? Je l' to aluminij kojeg možda vi na licu mjesta kupujete od Roma i drugih? Možda nešto četvrto? Da bih te shvatila moraš mi pričati jasnijim jezikom.

quote:

---

Originally posted by GGG


Nigdje nisam napisao, da se reciklaža ne isplati...

---

UF! Ajde ponovo pročitaj što i kojim tonom si se obrušio na reciklažu. Spalionice, staklo, plastika, aluminij, transport... Sve je dobilo svoju porciju.
Sada kad smo završili s onim gdje ti razlikuješ muda od bubrega. Sad ćemo se malo prebaciti upravo na tvoje prošle postove o reciklaži, i svemu tome...

quote:

---

Originally posted by GGG


Reciklaža plastike NIJE "odlična za zgrnuti pare". Večina novca, koji se tu zgrče ostaje švercerima, koji tu plastiku odvoze u nekakvu ciganiju i tamo odlažu po ilegalnim smetlištima. "Plastika" je zbog raznovrstnosti materiala još teža za neko ozbiljno prerađivanje, tako da i uz najbolju volju, velik dio plastike završi na spaljivanju. Spaljivanje odpada nije baš profitabilno, jer za razliku od ugljena, plina, biomase i sličnog, kod odpada ima puno više problema (i troškova) sa pripremom materiala, mjerenjem emisija, pepelom.., tako da bez nekakvih subvencija stvar ne ide. U razvijenim zemljama normalno je i da su spalione unutar gradova (vidio sam Beč, Prag i Koebenhavn), da je trošak transporta minimalan. Prije par godina sam pričao sa profesorom iz Manchestera, koji se bavi energetskim optimiranjem velikih industrijskih objekata i koji je jednostavno rekao - nakon 100 km transporta cijela ekološka priča leti kroz prozor.

---

Prvo ću objasniti spalionice otpada, ukratko i jednostavnim jezikom.

Kada neka država ili područje odluči urediti gospodarenje otpadom ona se mora odlučiti hoće li ići na spalionice ili na odvojeno prikupljanje otpada. Te dvije discipline se kose jedna s drugom.

Zašto? Da bi otpad imao svoju kaloričnu moć, odnosno da bi on gorio, on u svom sastavu mora imati gorive komponente. Dakle ukoliko tom otpadu ukloniš plastiku, papir, karton, drvo, tekstil, gumu, tamo više nema što gorjeti.

U sustavu u kojem njima (spalioni) dolazi otpad koji nije bio podvrgnut odvojenom prikupljanju otpada, oni su što optičkim, što magnetskim, što s drugim vrstama separatora, pa čak i golim rukama na pokretnoj traci, odvojili staklo, metale, ono koje se dade prodati. One gorive komponente su odlazile u peć. Naravno ne moram kazati kako su filteri za smanjenje toksičnih imisija u zrak, imaju standarde itd.. (Kada netko kaže spalionica, ljudi odmah pomisle kako im crni dim iz dimnjaka suklja u nebo.)

Spalionice nisu u gradovima/naseljenim mjestima zbog transporta, nego zato što toplane trebaju gradu i ljudima, a ne brdu, stablu i leptirima. Transport je tu vrlo varijabilna stavka. Otpad prikupljen u gradu jest jeftiniji, ali onaj kojeg dovoze iz okolice jest skuplji.
Pepeo od otpada nije najdivnija stvar na svijetu, ali i on ima određenih prednosti nad sustavima koji su čitav otpad vozili na odlagališta.

Jedan od njih je količina. Od vrećetine otpada dobiješ lopatu pepela. Dakle, odlože li ga na odlagalište pepeo neće zauzimati brda i brda i brda, kao kod sustava u kojem cijeli otpad ide direkt na odlagalište.

Također, u pepelu se neće stvarati bakterije i fermentacija otpada, koja kao rezultat ima stvaranje i procjeđivanje tekućina. One pak mogu stvoriti klizišta u odlagalištima (odvali se pola brda punog smeća). Ta tekućina može dospjeti u tlo, pa pomoću kiša tko zna gdje. Takvo jedno odlagalište zahtjeva kompleksniju drenažu, sabiranje tih tekućina na jedno mjesto, kontrolu i ispitivanje kakvoće tih tekućina itd.

Znači spalionica je unatoč svojim manama opet bolja od onog što smo mi radili u RH do sad - cijeli otpad drito na odlagalište. Kada je na scenu stupilo odvojeno prikupljanje otpada, spalionice ostaju kratkih rukava jer ono što se odvojeno prikupi, treba i njima za isplativost. Pogotovo gorive komponente. Zato trebaju subvencije, zato moraju pronalaziti druga rješenja, pripremati otpad, a filteri postaju sve zahtjevniji i skuplji, mjere toksičnih imisija sve oštrije itd.



Sad idemo na odvojeno prikupljanje i recikliranje.
RH je u jednoj točki shvatila kako ovo što smo radili do sad, tip zbrinjavanja otpada "sve vozi tamo na odlagalište", nije pametno. Mi smo se odlučili na odvojeno prikupljanje otpada.

Sustav je zamišljen tako da će svaka županija imati Centar za gospodarenje otpadom kraće zvan CGO i to je super. Ideja CGO-a, zasniva se na održivosti i odgovornom postupanju s otpadom, koji neće prijetiti okolišu poput odlagališta i u kojem će se svakom tipu otpada pristupiti na pripadajući način. Npr. neka firma neće moći iskrenuti otpad na neku divlju deponiju, nego će mu doći inspekcija, pitati gdje mu je dokumentacija o zbrinjavanju otpada, kontaktirat će CGO i provjeriti je l' taj i taj, tog i tog dana, u kamionu tih i tih registarskih tablica, doveo tu i tu tonažu, te i te vrste otpada. Tko želi saznati više, neka gugla o CGO-ima.

CGO-i će između ostalog imati i nešto kao reciklažno dvorište, gdje će se dovoditi odvojeno prikupljen otpad iz domaćinstava, ambalažni iz marketa, otpadni metali, gume od vulkanizera itd. Dakle, tamo će se skupljati količine sekundarne sirovine koja će se prodavati kupcima. Tom zaradom će sustav sam sebe financirati, zaradit će se, a i građanima je rečeno kako će imati korist od toga. S ovim boldanim ja imam problem. Onom tko me nije shvatio u prvom postu želim da mu već sutra poskupi račun za komunalije, kad je tako pametan.

Dakle Gorane, tvoje pametovanje o recikliranju pada u vodu, jer kada čitava jedna država konstruira plan gospodarenja otpadom na održivosti reciklažnog sustava, onda shvati da se recikliranje isplati. RH taj sustav nije izmislila, već je vidjela od drugih, pa čak i da hoćeš odigrati na kartu "glupa li naroda", ne možeš. Naravno, imaš i ti svoju poantu, sirovinu nije lako prodati, to je borba i laktarenje kao i u svakom biznisu. Ali i tu će se naći pojedinci koji će pomesti konkurenciju i zavladati na tom polju, te pobrati vrhnje.

Od kad sam pisala svoj diplomski, koji se ticao i CGO-a, prošlo je već skoro pa 10 godina. Tada su oni tek bili u planu. Pratila sam nešto iz daleka. Prvi problem je nastao kada su pokušali odrediti lokaciju za CGO svakoj županiji. Ljudi su se bunili kako neće smeće tamo kod njih jer su u svojim glavama odmah zamislili divlje deponije, štakore, galebove, smrad, sukljanje dima, Černobil, ljude mutante, sud svijeta itd. Onda je od strane ovih drugih došla priča kako je to dobro za razvitak kraja, otvorit će se radna mjesta, svima će biti bolje... Standardna stvar. Narodu se ne pristupi edukacijom, nego ili obećavanjem (često lažnim) ili represijom.

Sada pogledajmo sliku, koju mi je mater poslala. Prekrila sam neke stvari zbog maminog identiteta itd. Ono bitno se vidi.



Ne samo da građani neće imati korist, zato što skupljaju sekundarnu sirovinu, nego će dobiti još jedan račun za otpad. Je l' jasno od kud nepovjerenje u njihov stil spašavanja planete?

Ovo je represija. Zelena kanta je miješani otpad (MO) - ono što ostane kada makneš sve reciklabilno iz njega. Količina miješanog otpada je to manja, što iz njega izvadiš više onog sirovinskog otpada. Prisiljavanje ljudi da i najmanju moguću sitnicu izvade, jer ako nećeš, račun ti je veći.

Umjesto edukacije, dizanja razine osviještenosti, nagrade za prikupljeno, oni došli represijom, kaznama i udarcima tamo gdje sirotinju najviše boli - po džepu. Ma fuj!

Inače, može se zaključiti da u planu gospodarenja otpadom RH ima masu stvari koje mi se sviđaju. Nisam crno-bijela, ali neke pak ne volim. I ukazujem na njih.

Al da ne ispadne kako serem po svojima, serem i po Njemačkoj zbog pizdarije koje su napravili s dizelašima.
To je bio udar na privatnu imovinu. Dakle, Gorane, nisam tvrdila kako su ispušni plinovi od dizelaša neotrovni. Nego ljutnju jer - zbog VW koji je varao na testovima, dođe do domino efekta. Rezultat je da su preko noći, tisućama ljudi, njihova nova auta proglasili sranjem kojeg se trebaju riješiti. Pa je l' to rješenje? Daj ljudima fore, ne udaraj odmah.

Nego eto, u Njemačkoj nije problem kupiti novi auto. Dobra i poštena autoindustrija koja misli na narod, odmah je ponudila razne povlastice za kupovanje novih auta, ako im dovezeš stari. Neće ovaj Njemci postati "ispaćen narod" zbog toga.

Nego pitanje je gdje će oni s tim silnim novim autima koji će postati otpad? Auto kao otpad nije bezazlen, jer sadržava komponente koje se tretiraju kao štetne po okoliš. Gdje je tu "reduce" u eko sloganu "reduce, reuse, recycle"?
Ne odbacujte ispravno! Ne kupujte novo! A to upravo učinili da ljudi naprave. Hoće li ih preprodati u susjedne države, jer je tamo zrak otporan na štetne imisije?

quote:

---

Originally posted by GGG

Još par riječi o staklu i staklenom odpadu - problem je pretaljivanje (energetska potrošnje i kemijski sastav), kao embalaža puno je teže od plastike ili Al, pa su i troškovi trasporta veči, pranje i sterilizacija stakla su ekološki i energetsko dosta zahtjevne procedure (prije jedno 20 godina vidio sam i mirisao kako izgleda pranje flaša za ulje sa vručom lužinom...)

---

Sad bih malo o staklu i o transportu.
Pretaljivanje stakla problem?!? Znači - imaš peć i tehnološki postupak kojim uspiješ rastaliti kvarcni pijesak. (Izrada stakla od primarne rude). I onda je problem u istu tu peć uvaliti stakleni lom i taliti ga. Tu si dokazao da su tvoje priče o recikliranju pravo onaj copy paste kojeg si meni želio pripisati. Ne ljuti se brate, ali tako je. Posjetila sam u sklopu terenske nastave i Vetropak u Humu na Sutli i znam kako se to radi. To isto kao da si rekao kako u pećnici pečeš kokoš. Al pečenje svinjetine, to je problematično. Mislim, naleti se na probleme svugdje, ali to struka sredi.

Transport stakla nije problem zbog njegove težine, nego zato što ga se ne balira, poput plastičnih boca ili limenci. Od ovih dvoje napraviš kocke koje je lako uredno složiti u kamion i iskoristiti njegov kapacitet u potpunosti. Stakleni lom radi kako njemu odgovara, namjesti se u neki stožast oblik, ko kad netko istovari pijesak. Staklene boce u vrećama sadrže više praznog prostora nego stakla, pa kamion opet može ostati neiskorišten do kraja. To su ti nazovi problemi, koji na kraju ni nisu problemi. Znaš koliko tereta možeš prenijeti u jednom điru, to ti ulazi u računicu i po tom se ravnaš.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by GGG


Što se tiče poanta i pričica, slobodno karikiraj što i kako želiš, ali se isplati držati područja koje bar približno poznaješ, pa če biti naljetanja i (s)kretanja dosta manje. Aluminij je metal, koga je u zemljinoj kori najviše, tako da ako več drobiš o nekakvim mahinacijama, izaberi nekakav metal koji je stvarno problematičan - litij ili kobalt (ili renij ako si frajer ).

---

Ti i dalje ignoriraš moju poantu. Hoće li mi npr. neki pastir uletjeti u maniri zadnjeg barbara zato što sam upotrijebila izraz "ovca za šišanje", kako nemam nikakvog pojma o ovcama. I ako sam frajerica što ne pričam o frizerskom salonu "Milica". S tim da bi pastir bio u pravu, jer ne znam ništa o ovcama. Dok o rudi i recikliranju ipak znam.

Ako si s razumijevanjem čitao moj post trebao si shvatiti kako se prije svega obrušavam na sustav. I ti si to dobro shvatio. Stvar je u tome što se dotaklo tvoje struke pa si ugrabio priliku ispasti pametan. Cijenim svaku informaciju koju dobijem, ali ne volim kad netko ide graditi sliku o sebi na mojoj grbači. To si ti upravo pokušao. Ti stručan, a ja sam... Nemam pojma... Ja sam influencerica, DJ artist, vegan bio dinner event manager, koja crpi znanje s Instagrama i Fejsbuka. Ti si se isto malo zajebao, jer nisi računao na koga možeš naletjeti.
Znam koliko je aluminij zastupljen u zemljinoj kori. Ima ga pun q, ali ne i u rudnim ležištima. Većina tog aluminija se nalazi u sastavu silikatnih minerala, koji su po pitanju vađenja aluminija totalno beskorisni. Silikatni minerali su pak najviše zastupljeni u zemljinoj kori, jer su glavni sastav granita, najzastupljenijoj vrsti stijena u zemljinoj kori. A nalaze se i masu drugih stijena. Naravno rudnih ležišta ima na svijetu, ali mi ipak ne možeš podvaljivati neke fore, Mineralogija i Petrologija je jedan od važnijih predmeta na mom faxu. To je isto kao da si rekao - ugljik je zastupljen, ima nafte? Ne, jer ogroman dio ugljika je u ljudima, kupusu, živim bićima, pašti... Shvaćaš?

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by GGG


Što se novca tiče, još uvijek se najviše investira u proizvodnju primarnog aluminija - najviše investiraju Kinezi, Rusi i Emirati, a i zapadne multinacionalke kao Hydro, Rio Tinto i Alcoa - i to puno više u elektrolize u trečim zemljama nego u recikliranje na zapadu(gdje je to jedino relevantno).

---

Svaki put kad netko od nas spomene kako se novac ulaže u čišću industriju, ili zatvaranje zagađivačke industrije, ovom slučaju rudnika, misli se na Europu, tu gdje živimo. Naravno, ne tvrdim kako i u Europi ne postoje rudnici, ali se masovno zatvaraju. Pa prvi u koji sam nogom stupila, u sklopu terenske nastave, je onaj u Jajcu. I neka ga, jer ne bih pak ni voljela da preko 150 ljudi ostane bez posla. Drugi kojeg sam posjetila je u Sloveniji.

Uglavnom, kada pričamo o stanju, uvijek se mora javiti neki pametnjaković s "popravi statistiku" podacima iz Afrike, Indije, Kine... Da, u Africi ima djece koja i po 10 sati dnevno, stoje u naplavinama i traže dijamante po blatu. Vjerujem kako se investitori tuku kako bi izvukli šolde iz tog biznisa, ali hoće li mi to biti mjerilo? Mora da će neki od te djece pričati na UN, "you took my childhood, how dare you". Neće ni ti tamo vječno biti neuki, glupi. I oni iz tih zemalja će se zapitati što ovo tu meni radi, moram li to trpjeti. Ma ne samo da će se zapitati u budućnosti...
Otmice radnika na platformama, rudnicima i brodovima u Africi nije stvar od jučer. Misliš li da oni to rade jer su divlji i zločesti? Doduše nije ni to zbog ekologije... Vide kako im netko sere u vlastitoj kući, grabe novac, a da od tog svega dobiju govno na šibici. Al nećeš Boga mi čuti na sva zvona kako naftne platforme po Nigeriji moraju čuvati plaćenici s mitraljezima, kako radnici tamo dobivaju bonus na plaću jer je opasno područje i druge divote. Čut ćeš samo lijepe novosti kako je ovaj i onaj tamo investirao, zaradio i kako je unosno.
Ne gledam na te Zemlje van Europe s visoka, vjerujem kako i tamo ima vrhunskih rudnika/industrije/gospodarskih grana, ali ekološki standardi nisu visoki, pa njihove priče nemaju što "popravljati statistiku" na ovoj temi. Mogu samo "popraviti statistiku", ali onu negativnu za ekologiju.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by GGG


K

Limenke - to ti baš nije neki primjer, jer se kod nas večinom upotrebljavaju limenke iz bijelog lima (željezo), dok su iz aluminija samo one sa oznakom alu. Iz aluminijuma su kod nas uglavnom sprejevi i metalne tube.

Još jednom malo polaganije - "dirty scrap" NIJE mješani odpad, več mješavina aluminija različitih kvaliteta (samo limenke se mogu razlikovati po sastavu Al od 92 do 97%), razlika je između valjanog i ljevanog alumija (velik udio Si ili Cu), problem su boje i lakovi, naročito bijela boja koja sadrži titanijum dioksid koji ne odgori. Zbog toga je taj material dosta problematičan u tehnološkom i ekološkom smislu i dodaje se po 5-10% u čisti aluminij. Kod nas ga niti direktno ne dodajemo u čisti aluminij, več imamo posebnu peč sa specialnim prečiščivačem plinova zbog nastajanja dioksina kod izgaranja boja i lakova.

---

Ne izmotavaj mi se, budi jasniji. Prije si rekao ovo:

quote:

---

Originally posted by GGG

Drugo je TZV "dirty scrap", aluminij iz mješanog odpada i iz različitih izvora.

---

Sad ću ti ja još polaganije, ako misliš pričati o otpadu shvati da ga trebaš klasificirati prema Zakonu o otpadu RH, tj. Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada. Zato je i definiran da bi se ljudi razumijeli. Svatko bi ga zvao po svojem i reda nema.

https://www.fsb.unizg.hr/rmp/Uredba_o_kategorijama_otpada%20NN%2050-2005.pdf

Kad meni netko kaže "miješani otpad" ja pomislim na onu vrstu otpada koji je tako prozvan i klasificiran po Zakonu RH, a ne o onom na što se misli ili zove interno po firmama, pogonima, kućama...

Ukoliko ti se ne da čitati članke iz Narodnih Novina i ukazati mi točno o čemu je riječ, možeš li mi barem kazati kako je nastao taj Dirty Scrap? Je l' to nastalo u samoj proizvodnji, tamo na licu mjesta? Je l' te tube, prazni, sprejevi, i ostali aluminij možda dolaze iz reciklažnih dvorišta? Je l' to aluminij kojeg možda vi na licu mjesta kupujete od Roma i drugih? Možda nešto četvrto? Da bih te shvatila moraš mi pričati jasnijim jezikom.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Drago mi je da si promjenio način. Sad mi je malo kasno za provjeravati linkove itd. Ali bacim oko sutra.

---

quote:

---

Originally posted by GGG

quote:

---

Originally posted by Kruger

quote:

---

Originally posted by GGG

Kao kemičar koji več 15 godina radi u laboratoriju tvornice aluminija , vjerojatno sam više kvalificiran, da razlikujem muda od bubrega od raznoraznih internetnih copy-paste Dunning Kruger filozofa.

---

Ne znam zašto si mene izabrao, ja barem priznam kad nešto ne znam. Znaš kako se za ovo tvoje obrazlaganje kaže: puno si pričao i rekao ništa. Mene su učili da u malo riječi kažem puno. Vidim da malo podcjenjuješ moju profesiju. Nije baš korektno, ja tebe ne podcjenjujem sa tvojim suhoparnim uglavnom nebitnim podatcima za ovu temu.

---

Sorry Krugeru, nije to bilo mišljeno za tebe, ali gledano sa te strane...nomen est omen . Inače ne znam šta si po profesiji, tako da oprosti ako si se osjetio podcijenjenim. Malo sam prcnuo u komunalce, ali to nisam mislio na ljude koji na terenu pošteno odrađuju svoj posao, več na kravataše koji ljudima prodaju priču o nekakvoj reciklaži i ekologiji, a zapravo su samo akviziteri za veletrgovce odpadom.
Bitnost i nebitnost podataka je relativna, nekima je bitno na koju stranu Greti visi pletenica, a drugima kako i zašto se (ne) zgrču pare na reciklaži aluminija - pa svakom svoje.

---

quote:

---

Originally posted by Beva

Zanimljiva rasprava između Grofice i GGG-a, otvara neke teme o kojim prosječan čovjek i ne razmišlja pa se može dodatno informirati ako ga zanima.

Malo su mi samo bezveze ovi navijači, eventualno mogu pridonijeti podizanju tenzija.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Tenzije nisu digli forumski navijači (kojima pak zahvaljujem što su onoliki post uopće pročitali), nisam kriva ni ja, nego kriv je on.

---

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

Moja prva rečenica koju sam mu uputila, nakon njegovog omalovažavajućeg uleta bila je ova:

Ako nekom želiš pametovati o ovoj temi, krenuo si drito na krivu osobu. Ako želiš razgovarati, naletio si na pravu. Na tebi je izbor na koji ćeš način nastaviti ovu diskusiju.

Time sam mu rekla sve, on je izabrao to što je izabrao. I krivo je izabrao, ovo je moglo krenuti u jednu uljudnu razmjenu informacija, ali nije. Što pak ne znači, da šansa za normalan razgovorčić još uvijek ne postoji.

---

quote:

---

Originally posted by nagor

Ma daj Beva, zar si tek otkrio internet. Ako netko uleti tako s visoka i podcjenjivački zaslužio je "ruganje".

---

quote:

---

Originally posted by King Warrior

quote:

---

Originally posted by grofica Varga

quote:

---

Originally posted by King Warrior

Svaka ti je ko u Mamića ( to je valjda hrvatski Njegoš) 😁

---

Tko je to?


Btw - lažeš da si sve ovo pročitao. Kako ti se dalo?

---

Kad ti je neko drag čitaš mu sa zadovoljstvom i zareze.
Bio spreman da uletim ako prigusti protiv GeGeGea, ali vidim da nema potrebe.
Dobra ti je zadnja poruka, skoro pa diplomski.

---