| Author |
 Topic  |
|
solar
Moderator
.jpg)
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
 Posted - 25/12/2020 : 18:54:02
|
"Svi se Božići našega života hrane uvijek nanovo mističkim intuicijama djetinjstva, sretna razdoblja "čista srca", koje se smještalo u Betlehem, kao u svoju vlastitu domovinu, i vjerovalo u anđele jednostavno i intimno, kao u svoje prirodno društvo."
Jučer, na Badnjak, na kišni čudni Badnjak, na polnoćki bez ponoći, vani, pod strehom crkve, gdje smo se okupili mi odvažni, dok sam slušao božićne pjesme preko zvučnika, sjetio sam se eseja Dušana Žanka - Misterij Božića. Zapravo nisam znao da se tako zove, jedino mi je odzvanjalo da je pisao nešto prigodno. Danas, na Božić, potražio sam u knjizi i zaista: tu je Misterij Božića. I slažem se s njegovom lijepom riječi, svi se Božići našega života hrane mističkim intuicijama djetinjstva. Pa i taj tmurni Badnjak, sa kišom i mjerama, zanio me u prostore moga djetinjstva i stajao sam vani, kraj djece i žene, slušao propovijed i pjesme i sjećao se... |
 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 26/12/2020 : 10:56:27
|
| kiky je, naravno, imao pravo, ali kad nešto zapnem, ne mogu se zaustaviti. tako sam pogledao PALI ANĐEO, na mjestima i letio kroz to nedjelo. dok je Anđeo osvetnik još u kakvim-takvim normalnim okvirima (6/10 je sasvim solidno, na kraju krajeva) ovaj užasni DD specijalac je krš samo takav. Ruju je tu 'produbio' svoju koncepciju anđela tako da je potonuo dublje u fantasy i sada imamo nekakvo Otkrivenje-fantasy spareno sa okultnim teorijama moći. djetinjasto, dosadno, bagatelizirano. nema tu anđela, to su sve neki ratnici jedne i druge strane. Ruju se 'potrudio' i radi na svojoj metasvjetskoj teoriji: biti ili ne biti, a u apokaliptičnoj borbi sudjeluju 1.anđeli 2.Sanjari 3.Obasjani 4.demoni 5.ljudi (ako je Dylan čovjek, premda nije sasvim jasno kojoj vrsti pripada). za djecu i mladiće 2,5/10. |
|
|
|
kiky
stripovi.com suradnik
7363 Posts
Member since 17/07/2003 |
Posted - 26/12/2020 : 19:28:08
|
nešto malo drugačije. nešto malo random. nešto malo novo. iako zapravo već stara i prokušana formula koja tek po treći put daje b kakve-takve rezultate. metod je uvijek isti; susret dylana doga i marti misterije koji pokreće kataklizmu apokaliptičnih razmjera. oni su kao najbolji prijatelji, ali su toliko različiti, i toliko idu na živce jedan drugom, i toliko se zapravo ne podnose da sve to uzrokuje trzavice i pucanje u prostor-vremenu. i kroza sve to prolazi ZLO, koje uvijek tu kleči negdje u zakutku vremena i prostora i samo čeka koncentraciju negativne energije da se akumulira u dovoljnoj količini kako bi što jače iskočilo na površinu i uzrokovalo gomilu problema.
ovdje nema čega nema. praktički cijeli bonellijev univerzum uzdrman zbog dylan i martina. rekanjo ovaj put vodi glavnu riječ i piše ovu priču na način kako piše specijalna izdanja marti misterije. onako ležerno, ali studiozno (dobro, kasteli je zaslužan za taj dio)... humorno, ali opet ipak nešto ozbiljnije. i spektakularno u samoj završnici. teško mi je ovdje pisati naveliko i naširoko a da ne ubacim gomilu spojlera i nekome možda pokvarim užitak čitanja i uživanja ove "velike" priče, ali mogu reći da je okosnica na kojoj se gradi cijela epizoda, a to je već spomenuti odnos dylana i martina, najjače produbljen do sada i poentiran na način da nam pokaže kako je smisao i snaga prijateljstva i u toleranciji, rješavanju nesuglasica, prihvaćanju uzajamnih različitosti, nadopunjavanju jedno drugoga... jer (samo) tako imamo priliku naučiti, i puno o samome sebi, i ujedno postati JEDNO s ovim drugim. i tako spasiti svijet. i spriječiti apokalipsu. i suvereno poraziti AMBIS ZLA (u obliku jednog superpopularnog bonellijevog negativca), a koji upravo nema niti malo milosti, tolerancije, prihvaćanja i uvažavanja naspram bilo kakve različitosti.
u konačnici sve to zvuči poput kakvog popularnog liberalnog ranta, ali nije kao da se s time ne bismo mogli i donekle složiti.  |
|
|
|
Spock
stripovi.com suradnik
Croatia
7343 Posts
Member since 26/12/2006 |
Posted - 26/12/2020 : 19:46:31
|
Sve stoji što kiky kaže, meni skoro odličan team up koji ima pozitivnu vibru i osjećaj zadovoljstva nakon čitanja, što je prava suprotnost onome što osjećam nakon čitanja kakvog Toninellijevog ili Burattinijevog nedjela kakvih ta dvojica imaju na bacanje.
Upravo sam pročitao jednog Toninellijevog Zagora, pa me još pere nervoza, a što je najgore i nije bio loš koliko njegove priče znaju biti. To što sve milijun puta viđen i besmisleno se podrazumijeva. |
Kamo god da kreneš, uvijek si tu. |
Edited by - Spock on 26/12/2020 19:49:57 |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11744 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 26/12/2020 : 20:07:25
|
Kojeg Tonninelijevog Zagora si procitao Spock?
Spojleri za Ambis zla:
Ovim je dakle definitivno potvrdjeno da su i Zagor i Mister NO i DD i MM svi u istoj vremenskoj liniji i u istom svetu.
Takodje je utvrdjeno da je Zagor u stvari najveci junak Bonelli univerzuma i olicenje cistog i dobrog u svojoj najboljoj formi, kao sto je i Helingen isto to samo za zlo. Ispada da je Zagor mitsko nadbice, blize bozanstvima koja se pojavljuju u stripu nego smrtnicima Dilanu i Martiju.
Iako se ova epizoda dosta oslanja i crpi inspiraciju iz Divova dobra i zla, steta je sto opet nismo videli Helingenov svemirski brod pakao gde ga je smestio Kiki Manitu i steta sto je Recagno podlegao Burattinijevom uticaju u karakterisanju Helingena umesto Nolitinom i Sclavijevom. Helingenu mozda i moze da se pripise i rasizam kao sporedna osobina (koja je pocetkom 19.veka bila jako izrazena) ali nije to glavna karakteristika njegovog bica i njegovog zla. On zeli da vlada svetom iz drugih razloga, a ne zato sto mu smetaju crnci, indijanci, invalidi i LGBT osobe, mislim to je bas glupost. Tako da Burattiniju ovde minus kao strucnom saradniku, a karakterizacija Helingena je najveci minus celoj prici pored banalnog raspleta.
Cudno da se Teks nije pojavio ni u jednom trenutku kao najprodavaniji Bonelli strip, a imali su prostora za Mrko oko (serijal koji su Gianluigi Bonelli i Galepini napravili istovremeno kad i Texa iako u recenziji permutovano stoji 1984. umesto 1948. ) i onaj dvojac za koji nikad nisam cuo.
Onaj Indijanac kog smo videli je ocigledno potomak Akenata i cuvara tajne brda Naatani jer Kris Tauer kaze da je dobio poziv iz okoline brda Naatani, tako da taj lik nema nikave veze sa Mnogookim.
Takodje je plus sto smo se ponovo sureli sa Dilanom iz Planete mrtvih i Martijem androiodom iz buducnosti. Steta sto su oni iskorisceni kao glupavi likovi koji treba da popuju Dilanu i Martiju da bi oni shvatili da ustvari prihvatanjem njihovih razlicitosti i verovanjem u njihovo prijateljstvo oni ce pobediti ultimativno zlo kakvo je Helingen. Dosta banalno i lose izvedeno. Ali donekle i oprosteno jer ova prica nije napravljena zarad tog trenutnog zapleta nego zarad omaza Bonelli stripovima i bitnim pricama i zbog spajanja svih likova u jednu pricu.
Voleo bih da vidim jos epizoda iz ovog shared universea u skorije vreme.
Recenzija: https://www.stripovi.com/recenzije/dylan-dog-martin-mystere-ddmm-supb-12-ponor-zla/2269/
Nek zainteresovani procitaju Solarov i Kingov komentar s kojima se umnogome slazem. |
|
|
|
Spock
stripovi.com suradnik
Croatia
7343 Posts
Member since 26/12/2006 |
Posted - 26/12/2020 : 22:24:14
|
Ma Graničari (Divlje staze) . Što je najgore nije to ni toliko loše kakve njegove priče znaju biti, ali ne mogu više smisliti njegove infantilne scenarije. Sreća pa Ferri uvelike popravlja dojam, jer u slijedećoj me čeka još i nesretni Pepe.
Ovdje se sve svodi na makljaže. Milijun puta viđena priča koju je Toninelli sažeo na jednostavnu filler epizodicu s još jednim nikad prije viđenim Indijancima u Darkwoodu, koji još nisu ni čuli za Zagora. Jedino što je Big Maldon upečatljiv lik.
Moram skupiti volje da napišem štogod suvislo o ovoj epizodi. |
Kamo god da kreneš, uvijek si tu. |
|
|
|
Kruger
Advanced Member
Croatia
16999 Posts
Member since 25/10/2001 |
Posted - 26/12/2020 : 22:46:15
|
| Toninelli je svakako loš. No Buratini je nešto drugo. Kako se vama ne sviđa Buratini tako se meni ne sviđa Boseli, meni je čak odbojan za čitati. Buratini i Boseli su dvije krajnosti. Buratini je teška pozitiva a Boseli neki negativni fantasy, crnilo, čarobnjaštvo, davljenje u pričama i tako to. Naravno to se nekome sviđa nekome ne. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 27/12/2020 : 10:04:19
|
quote:
Originally posted by Spock
Ma Graničari (Divlje staze) . Što je najgore nije to ni toliko loše
Pa ja se sjećam tih Graničara kao solidnih. Mislim da je to dobar Zagor, ali sad, da popričamo trebao bih čitati.
A pročitao sam MAKAKARAUA, Mister No. Nakon što sam posljednjih dana čitao loše i slabe stripove (Nick Raider, MM, DD, Let za Rio MNo), oporavio sam se ovom pričom. Makakaraua dolazi u Nolittinom periodu koji nije razvikan. Pročitao sam 3 priče iz tog razdoblja (Pruga ukletih, Noć mačeta i Makakaraua) i nema govora o nekakvom padu (kasper pretjeruje). Ali scenariji jesu malo drukčiji, kao da je nešto smanjeno, iskontrolirano i traži se ozbiljnost. No, ujedno to ne mora značiti prednost, jer Riječni pirati su ipak bolji u svojoj pretjeranosti i snazi.
Makakaraua dolazi nakon Proroka i zanimljivo je to da imamo dvaput zaredom kršćanske teme. Ovdje se Nolitta uhvatio kršćanskih misija i misionara u Amazoniji.
Priča je idejno dobra (da ne kažem odlična), iako sama izvedba ostaje pomalo suha. Dosta je to uredno i lijepo urađeno, ima i svećenik kockar i pravih fora, pa ipak... Fali neka masnoća, fali safta i oni putuju čamcima rijekom i preko brzaka na 22 stranice. Ali ne mogu brzaci dati pustolovinu! Nolitta ne odustaje od ovakvih pustolovnih crta, pa ni u ovom, nekako smanjenom, smirenom i kontroliranom stripu. No uzbuđenja tu nema, a ni sama velika pobuna Indiosa nije uzbudljiva.
Snaga ove priče je drugdje, upravo u trezvenom i obuhvatnom pogledu na čitavu stvar oko misionarenja. Kulminacija se s te strane nalazi na str. 176-177 kada Nolitta pušta Sandersa da ispovijeda svoj credo. Ovaj znanstvenikov monolog je perfektno odrađen: Nolitta ga prvo pušta da poantira, da priča velike svjetske građanoidne priče o zabrinutosti za kulturu Indiosa, a da ovaj ne shvaća kako ispada glup. Sitni mali sroljo u tom se reductio ad absurdum pretvara iz velikoga borca za prava drugačijih u lažnu napuhanu egoističnu veličinu: "Odmah mi je postalo jasno da će taj vanjski utjecaj otežati moj posao i pokvariti ljude koje proučavam toliko godina..."
Na tome mjestu, otac Herrera ga je savršeno uhvatio i dočekao aperkatom u bradu: "Pazi, pazi.. I onda ste se razljutili poput hirovita djeteta koje se boji da će mu netko pokvariti igračku!
Vi znanstvenici često ste upravo to: gomila egoista koji bi htjeli izolirati Indiose samo kako bi ih mogli bolje promatrati poput ribica u akvariju."
A da se rasprava ne bi prometnula u dosadno tupljenje dva fronta, tu se nalazi treća strana - Mister No: "Ah, ne, dosta je bilo, demonske ti krvi! Nemam namjeru prisustvovati uobičajenim ideološkim govorancijama."
Ovaj nagli rez, i to kada je već prokazao znanstvenika Sandersa kao budalu, a višu poziciju misionara, Nolitta svejedno odigra vrhunski. Jer, nema se više što reći. Svaka dalja polemika samo bi otupila oštricu, razvodnila stvar i akademske prepirke ne znače puno, nego Nolitta vraća na stav ispravnog, izgrađenog ili da to kažemo, čovjeka kakav bi trebao biti: Mister No je htio samo čuti što je nagnalo Sandersa da potiče pobunu Indiosa.
"...i sad kad nam ih je otkrio, IZGLEDAJU MI TOLIKO NEOPRAVDANI DA ME JOŠ VIŠE OBUZIMA ŽELJA DA MU OTKINEM GLAVU!"
To je to! Kada razbojnik, nitkov, hulja i glupan izigrava pametnjakovića i mudrosera, pravom čovjeku se zacrni pred očima i pomicao bi brda. Znat će svi koji gledaju takve po forumima. Te napuhane ništice.
Što se tiče priče, Sanders tu ne staje u svojoj napuhanosti, nego se uzdiže iznad MNoa svojom tobožnjom profinjenošću i unižava ga da je pijanica. Mister No je pak solidno poludio na tu iritantnu lutku, izgubio kontrolu, da su ga svećenici morali smiriti. Ali to ćete sve vidjeti kada sami uzmete ovu promišljenu priču. 8,5/10 |
Edited by - stinky on 27/12/2020 10:08:04 |
|
|
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2221 Posts
Member since 17/01/2006 |
Posted - 27/12/2020 : 11:39:39
|
| Ne sjecam se dobro ove priče, ali znam da se radilo o tipu koji se maskira u Makarakuu. Pošto se nabralo dosta sličnih priča u to doba - Poglavica Bonapak (meni najbolji), Etrurski demon, Makarakua, dijelom i Afrika i otprije Bog jaguar možemo vidjeti što Nolita smatra Najboljom idejom na svijetu: negativac maskiran u pagansko Božansvo! |
|
|
|
Beva
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
5803 Posts
Member since 04/06/2007 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 27/12/2020 : 12:48:57
|
| mislim da imam taj Đavolov dodir negdje na tavanu. ne sjećam se ni ja priče. da mi je pri ruci, možda bih i pogledao. u svakom slučaju, sada mi je barem zabilježeno. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 27/12/2020 : 13:19:30
|
pcoro, i priča sa Uskršnjeg otoka spada u taj niz, pa Mau Mau, Tuarezi, na neki način i Lovci na glave.
sve vrhunske priče, a ideja nije tako banalna kako si ti predstavio, nego je to dublji i širi plan: sukob tradicije i moderniteta, traženje identiteta i ispravnog puta, male kulture u globaliziranom svijetu itd. Nolitta tu ima određenu prosvjetiteljsku misiju, ali je kod njega dobro to što je izvan uniformne i papagajske priče kakvoj, recimo, sad svjedočimo s koronom. njegovo lagano dociranje nije iritantno, a kad to prihvaćam ja, koji ne može podnijeti nikakva moraliziranja i kreveljenja, nikakvo naturanje i snishodljivo nametanje, onda stvarno uspijeva.
on ni ovdje, u Makakaraui, nije jednostran. u srazu svećenika i znanstvenika, pokazuje da je pozicija misionara bolja i viša, ali ne propušta ni zezancije na račun svećenika (vara na kocki, Mister No ga na kraju raspali pošteno), a jednako tako ne odbacuje ni dobar rad znanstvenika etnologa u prikupljanju vrijednog materijala o Indiosima.
jednostavno je protiv isključivih i fanatika, bilo da se ovi prikazuju kao pad u divljaštvo primitivnih bilo da se skrivaju iza velikih humanističkih priča. rješenje za Indiose nije vraćanje u idolatriju Juruparija, jer nema u tome ništa autentično. misionari vrše dobar posao s te strane, odlično prikazano na samom početku stripa kada svećenik drži misu, ali prihvaća da Indiosi dolaze prvenstveno zbog toga što im dijeli sardine.
usput, jako su dobro svećenici prikazani u ovom stripu, i scenaristički i izgledom. nisu neki epski heroji (premda su oni iz priče koja kruži, ona dvojica koji su oteli masku Indiosima, probili se iz okruženja puškom i križem kao buzdovanom), obične face, a ustraju, ima vedrine u njima. dobro ih je portretirao Nolitta, a i Diso. |
|
|
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2221 Posts
Member since 17/01/2006 |
Posted - 27/12/2020 : 13:24:59
|
| Ne kažem da je to loše, samo mi je upalo u oči da se nekoliko puta u kratkom roku poslužio istim mehanizmom u radnji. Naravno, takve stvari se u dugom serijalu ne mogu izbjeći. Kao i Fatalna žene ili Sumnjiva mušterija, to su mehanizmi koji se često koriste. |
|
|
|
kiky
stripovi.com suradnik
7363 Posts
Member since 17/07/2003 |
Posted - 27/12/2020 : 16:19:46
|
quote:
Originally posted by going going
Recenzija: https://www.stripovi.com/recenzije/dylan-dog-martin-mystere-ddmm-supb-12-ponor-zla/2269/
Nek zainteresovani procitaju Solarov i Kingov komentar s kojima se umnogome slazem.
nisam znao da AMBIS ZLA ima svoju recenziju. ja se ovdje suzdržavao od ubacivanja spojlera, od pričanja naveliko i naširoko, a vidim da su mnogi to već odavno učinili.
od ovih komentara na koje upozoravaš vidim da se svode na nezadovoljstvo prikazom hellingenovog lika i kadar gdje se u isti koš trpa gandi, mandela i obama.
da, to je taj liberalno-lijevi rant. u portretiranju hellingena rekanjo se vodi burattinijevom misli vodiljom, ali kao što rekoh sama simbolika hellingena (kao ambisa zla) ovdje upravo egzistira kao rezultat nesnošljivosti, sukoba i antagonizama koji djeluju u ljudima (dylanu i martinu) a koji dovode do sranja na globalnoj razini. tu je rekanjo mogao upotrijebiti recimo xabarasa umjesto hellingena, ali kako mu je bila namjera obuhvatiti velik dio bonelli univerzuma, a možda i proračunato napraviti senzaciju i privući što više čitatelja (a vjerovanto i neke nove), hellingen mu se ukazao kao jasniji izbor. |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11744 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 27/12/2020 : 17:40:45
|
quote:
Originally posted by kiky
quote:
Originally posted by going going
Recenzija: https://www.stripovi.com/recenzije/dylan-dog-martin-mystere-ddmm-supb-12-ponor-zla/2269/
Nek zainteresovani procitaju Solarov i Kingov komentar s kojima se umnogome slazem.
nisam znao da AMBIS ZLA ima svoju recenziju. ja se ovdje suzdržavao od ubacivanja spojlera, od pričanja naveliko i naširoko, a vidim da su mnogi to već odavno učinili.
od ovih komentara na koje upozoravaš vidim da se svode na nezadovoljstvo prikazom hellingenovog lika i kadar gdje se u isti koš trpa gandi, mandela i obama.
da, to je taj liberalno-lijevi rant. u portretiranju hellingena rekanjo se vodi burattinijevom misli vodiljom, ali kao što rekoh sama simbolika hellingena (kao ambisa zla) ovdje upravo egzistira kao rezultat nesnošljivosti, sukoba i antagonizama koji djeluju u ljudima (dylanu i martinu) a koji dovode do sranja na globalnoj razini. tu je rekanjo mogao upotrijebiti recimo xabarasa umjesto hellingena, ali kako mu je bila namjera obuhvatiti velik dio bonelli univerzuma, a možda i proračunato napraviti senzaciju i privući što više čitatelja (a vjerovanto i neke nove), hellingen mu se ukazao kao jasniji izbor.
Helingen je odlican izbor za otelovljenje zla, odnosno ambisa zla. Arhetip zla, onog staromodnog filmskog poimanja zla. Ali potpuno je Rekanjo promasio njegovu karakterizaciju i vodio se Burattinijevim apokrifnim izmisljotinama.
A takodje ne volim kad se tako diretko propoveda nekakvo lazno i licemerno levicarenje. Dilan Dog je kao strip serijal dosta liberalan ali u onom najpozitivnijem smislu i suptilno nabacuje svoja ideoloska misljenja Sclavi, radi to dostojanstveno, suptilno, poeticno i njegovo vidjenje stvari je ja bih rekao univerzalno (pricam za prvih 100njak brojeva, setimo se u Ukroniji da je izjednacio Hitlera i Staljina sto donekle i ima logike a u neku ruku bas i nema nimalo logike), dok je Rekanjo to bas gledao kroz prizmu zapadne politike i zapadnog shvatanja dobrog i loseg, a ne univerzalno.
|
Edited by - going going on 27/12/2020 17:41:10 |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 27/12/2020 : 19:15:50
|
evo o Hellingenu:
http://www.filmokaz.com/?p=831
"Hellingenovo je lice otpočetka prikazivano tako da izražava zlu prirodu. Fanatični zločinački pogled, crnilo oko očiju, podočnjaci, izbrazdano, unakaženo lice. Uvijek obučen u crno. Ta crna halja je nešto između toge i talara, pa objedinjuje, osim profesorske, i sudačku i svećenićku funkciju. Dakle, Hellingenov lik oduvijek, bez obzira što nam denotativno u prvi plan stavlja njegovu profesorsku ulogu, konotativno upućuje na sudačku i svećenićku dimenziju. Sve je to sadržano u takvom jednom liku, čiji je vrhovni cilj vladati svijetom. A to nas opet vodi da kao njegovu izvornu bit prepoznamo radikalnu zloću; njegovo «ja pa ja» iliti «podizanje partikulariteta na rang općosti»: «Ja sam najpametniji, jer mogu napraviti Titana i sve ih prisiliti da me priznaju.»
To je Hell-in-gen. Pakao u genima; pakleni prvosvećenik, sudac i arhitekt novog svjetskog poretka."
|
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11744 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 28/12/2020 : 01:35:31
|
quote:
Originally posted by stinky
evo o Hellingenu:
http://www.filmokaz.com/?p=831
"Hellingenovo je lice otpočetka prikazivano tako da izražava zlu prirodu. Fanatični zločinački pogled, crnilo oko očiju, podočnjaci, izbrazdano, unakaženo lice. Uvijek obučen u crno. Ta crna halja je nešto između toge i talara, pa objedinjuje, osim profesorske, i sudačku i svećenićku funkciju. Dakle, Hellingenov lik oduvijek, bez obzira što nam denotativno u prvi plan stavlja njegovu profesorsku ulogu, konotativno upućuje na sudačku i svećenićku dimenziju. Sve je to sadržano u takvom jednom liku, čiji je vrhovni cilj vladati svijetom. A to nas opet vodi da kao njegovu izvornu bit prepoznamo radikalnu zloću; njegovo «ja pa ja» iliti «podizanje partikulariteta na rang općosti»: «Ja sam najpametniji, jer mogu napraviti Titana i sve ih prisiliti da me priznaju.»
To je Hell-in-gen. Pakao u genima; pakleni prvosvećenik, sudac i arhitekt novog svjetskog poretka."
Ovo mi se bas svijda i slazem se u potpunosti! |
|
|
|
kiky
stripovi.com suradnik
7363 Posts
Member since 17/07/2003 |
Posted - 28/12/2020 : 09:39:50
|
| ma jednostavno čovjek koji se duri na cijeli svijet jer ovaj nije prihvatio njegovu veličinu! i čija je zloća i agresija kulminacija one vrlo zajebane ljudske osobine; častohleplja, u kombinaciji sa osrednjosti društva onog vremena koje nije pokazalo niti malo razumijevanja za njegov očevidni genij! i za izume koji su, nesumnjivo, društvu mogli donijeti neizmjernu korist. možda je smiješno ovo što pišem, jer hellingen nije stvarni lik, i nolitta ga upravo ovakvog iskompleksiranog piše, ali... da se prema cijeloj zajednici i društvu onog vremena hellingen nešto drugačije postavio, malo dostojanstvenije i "otpornije", zacijelo bi bio junak svoga doba i jači od zagora. ali je sjebo samog sebe. to su takvi karakteri... sa velikim moćima dolaze ne samo velike odgovornosti, nego bi trebao doći i "veliki" karakter. ali ne ide to uvijek ruku pod ruku; genijalnost, izminost u kombinaciji sa emocionalnom inteligencijom. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 28/12/2020 : 13:02:33
|
Pročitao BOGA JAGUARA, nakon nekih godinu i pol, i sad mi je izgleda još bolji. Možda i za desetku, perfektan strip. Super likovi, femme fatale i olimpijac kojega svi zezaju da je osrednji atletičar (ova stvar je vrlo čudna i zanimljiva, zašto Nolitta tako inzistira na ovoj zezanciji; kao da time spušta Mister Noa i daje mu tragove zajedljivosti i zavisti), iskopine, lokacija, arheologija, mit; također neizostavna socijalna komponenta i u ovom ranom periodu Nolitta je inzistirao na toj jednostavnijoj shemi bijelci kolonizatori-treći svijet i kolonije. Ovo mora kiky komentirati, pogotovo u svijetlu erotike i napetosti MNo<->Blanche, i cijeli taj trokut, jedva čekam vidjeti njegov strasni komentar.
Stavljam moje prijašnje komentare, dosta sam toga tamo rekao:
quote:
Ja pak mislim da je uradio majstorski. Nije naglasak na istraživanju stare kulture; lokacija i (i ambijent!) služe dodavanju misteriozne crte atmosferi u kojoj se došljaci, ali i lokalci, nađu. Ta je atmosfera jako uspjela, a bez da je isforsirana dosadnim buratinijveskim prepričavanjima. Nolitta je kao nekim majstorskim potezom kista podigne u jednom potezu, spojivši u savršenu dozu informativno-dokumentaristički pristup arheološkom nalazištu i pučki folklor izrastao na mitsko-legendarnim figurama božanstava. Niti davi sa arheologijom, niti potone poput Sclavija u doslovno fantastično. Bog Jaguar se pojavljuje u sjajno pogođenoj atmosferi misterioznosti, a rasplet je više nego vrhunski: dvoje ljudi je odlučilo iskoristiti prostor (iskopine) i vrijeme (i dalje su živa pučka vjerovanja), za sasvim obične, prizemne motive. Ova motivacijska potka, obični novac, a plan je tako neobičan, meni je to vrhunski primjerak popularne kriminalističke priče kakve više ne rade! To je doba kada su obični ljudi iz građanskog društva, sportaš i mondena dama, spremni na pustolovne stvari, zapravo, oni i jesu pustolovi.
Tebi izgleda prilično naivno, jer si navikao ne neke csi profilizacije i znanstveno-tehnološki precizne planove; ali ovo je dragulj: motivacija je sasvim jednostavna - novac, a plan dražestan, sjajno pogođen profil likova iz noir i pustolovnih filmova, koji se ne gube u beskonačnom sagledavanju svih mogućih ishoda, nego slijede jedan put koji im se učinio zgodan. Aktivno prionu na posao, aktivno srljaju u propast, tako da tu ima i tragičke dimenzije (kako je i prikazana Blanche na kraju).
O odnosu Mister No - Blanche, koji mi je zapao za oko prilikom čitanja, možda drugi put.
quote:
Htio sam naglasiti ovo: to je motivacija iz petparačkih romana i također sprovođenje plana u djelo. Pazi ti priče: tip inscenira da se pojavilo drevno božanstvo, navlači na sebe jaguarovu kožu, baulja po noći po iskopinama i ubija lokalne seljake maltene sa zašiljenom kuhačom, zato da sve otjera sa ranča, jer je našao zlatnu žilu (kako on misli). Da pukneš od smijeha.
Ali ne!
Baš je sjajno pogođena atomsfera, lokalitet, a i ideja je dovoljno luda da vrhunski uživaš. Likovi su opće mjesto iz takvih trivijalnih priča, ali opet savršeno skinuti, dovedeni do tipa. Ujedno su i živi, propali olimpijac i koketna femme fatale. Tu je i prof koji je izvan pustolovnih tokova i zanima se za sastav tla, dok Blanche pokazuje guzicu pred njim (i Mister Noom). Lokalni plantažer je stavljen kao mamac, kako se to i radi u sličnim igrama detekcije. Sve je baš fino, savršeno posloženo. Osamljena plantaža, iskopine, mjesečina, tajanstvene nepoznate skulpture, ubojstva i Bog Jaguar!
To je jedna savršena epizoda iz serije ovih što je pcoro naveo kao trash priče; da, to sve zvuči petparački, ali ja se ne bih uopće usudio reći da je to trash - toliko je vrhunsko da probija trešerske granice kao vrijednosni pojam. I noir filmovi su petparačke priče, laka zabava, a opet su na neki način vrh (pojedini od njih).
Ali ovdje opet imamo te neprimjetne, sitne, životne detalje koji daju puninu. Tip je bivši olimpijac, koji se šali da je bio loš, ali ljubomorno nosi medalju kao relikviju!! On i vježba, održava formu, tjelesno je potentan.
Ovo pak nije beznačajna stvar u odnosu njega i Blanche! Mi vidimo, kroz Nolittino majstorsko vođenje, da Blanche nije neka bezlična ljepotica. Putenost i erotsko igra kod nje veliku ulogu. I tu dobivamo trokut Erik - Mister No - Blanche, a scena kada Blanche skida ogrtač pred Mister Noom, tu frcaju iskre! Prof, koji je isključen od tjelesne potentnosti, suho skreće pozornost MNou na devetu zapovijed. Ali ovaj nije neosjetljiv na zavođenje.
Tako da te scene daju dodatnu dimenziju i, štoviše, pridonose i raspletu koji ti se učinio naivan. Blanche, po instinktu prave putene žene, osjeća da je Mister No jači, više muško od Erika, i pomalo ga zavodi. Otuda ona stalna podbadanja kojima strip vrvi, a koja su zaista čudna ovako na prvu: osrednji sportaš, loš strijelac itd. Tip je olimpijac, a Nolitta ga non stop podjebava da je osrednji! To baš ne bi imalo smisla, jer ostvariti olimpijske norme u desetoboju, znači biti vrhunski, izuzetan.
Ali u 'logici' ovako postavljene priče, sa Mister Noom kao junakom i Blanche koja traži i želi ono najbolje, ima smisla to spuštanje Erika: njegova zvijezda blijedi, pa makar bio olimpijski desetobojac. Bio je dobar za Blanche, koja traži samo vrhunske primjerke hehe, zato je olimpijac. Ali nije olimpijski pobjednik, nije najbolji i mora polako prepustiti pozornicu Mister Nou, koji je na razini serijala vrhunski junak, pobjednik. Erik, ma kako izvrsne sposobnosti imao, ipak je luzer, a Mister No pobjednik - to je logika stripa.
Završetak između Mister Noa i Blanche, u svjetlu svega ovoga, opet je ono mjesto gdje petparačka melodrama dodiruje vrhunce. Da, Mister No je junak, ima ideale i principe na razini serijala. Ali često vidimo da ti principi nisu baš tako stripovski plošni, kako to nalaže jednostavna postavka dobrog i plemenitog junaka koji ne može raditi zle stvari. Mister No odbija Blancheinu ponudu, britko odbija, ali kada ona uradi završni tragični čin, on potreseno viče njeno ime. U tom se trenutku vraćaju one iskrice među njima, koketiranje i međuigra. Sjećamo se da je buljio u nju kada je skinula ogrtač i da je prof to primjetio. Svašta se Mister Nou vrzmalo po glavi tada.
Znači, i ovi muško-ženski odnosi su sastavni dio ove, naoko, trivijalne pričice. I pridonose čitavoj atmosferi, misterij i erotika, odmjereno.
quote:
Ne mogu reći je li mi slabiji ili bolji Etrurski demon. Sjećam se da mi je bilo odlično, a sad, detalji i usporedbe, morao bih vidjeti.
Ni ja ne bih dao najviše ocjene, znači, baš savršeno, nego recimo 9/10. Ali nije toliko stvar u predvidljivosti (kad se nagledaš ovakvog tipa priče već unaprijed znaš da se često koristi taj tip obrata, da femme fatale ima dvosmislenu ulogu i slično), koliko se sve odvija brzo, ono što se kaže - filmskom brzinom. Dođu - odmah su u središtu igre - padaju maske. Iako je Nolitta uspio podići sjajnu atmosferu, ritam je možda prebrz. On voli ovakve atmosfere, prvi Kandrax je recimo taj tip priče: osamljeno imanje, iskopine, tajanstvena drevna kultura, u zraku lebdi opasnost, urođenici padaju u histeriju, bude se zli duhovi. Meni u Kandraxu nije prerazvučeno, naprotiv, baš je vrhunski. Razrade priča su onda drugačije, ali postavljanje je isto.
Spock,
da, to su te simpatične pikanterije; ali još mi je bolje par stranica prije, kada skida ogrtač, str. 144 (libellus). Mister No se stresao haha "demonske ti krvi!" i počeo zamuckivati, Blanche zabacuje kosu i prči se pred njim, a onda drugi kadar je apsolutni vrh - ona naglo promijeni smjer pozornosti i dobaci na odlasku: "Ugodan posao, profesore!". MIster No je hipnotiziran haha, uhvaćen na prepad i može samo šutjeti i buljiti. Blanche je izvela savršeni blitzkrieg i onda savršenu strategiju promijenom na profesora, koji pristojno odgovara i smješka se, te u tom trenutku osjeća se nadmoćnim Mister Nou (pa ga čak i profesorski podbada).
Ali Nolitta tu ne posustaje te je i sljedeći kadar vrhunski: Erik, da li kulerski da li nemoćno, nezainteresirano vježba dok Blanche izvodi svoju koketnu točku! Čitava scena je nevjerojatna, i puno govori o likovima, a sve je to sjajno uklopljeno u osnovni motiv prijevare i Blancheine težnje za novcem i lagodnim životom. Otvoren je odnos Blanche - Erik, a stvar se potencira, jer je Mister No uvučen u trokut (i nije baš tako čvrst kako to izgleda, kako to MORA BITI na razini postavke stripa o nepokolebljivom junaku). Nolitta ga je sjajno potkresao, praktički samog sebe, svoju kreaciju.
Ženski element smanjuje junaštvo, zato kod Zagora toga nema. Čim su stigli Austrijanci i Frida, Zagor je bio zbunjen, jer ovi nastupaju iz jedne više, profinjene kulture, također jedan blitzkrieg. Zato je kod Zagora moglo biti ženskog elementa jako jako odmjereno, Frida, Virginia, prilaziti pipavo. Boselli je kasnije uveo žene, ali ove moraju biti heroine. Nije to ona prava ženstvenost, kao kod Blanche, jer ove Zagorove, Marie, Gambit su iznad razine običnih ljudi, i same su epski junaci takoreći. Na taj način je Boselli uspio spasiti Zagorovo junaštvo, jer ženski element ostaje epika. Padati na žene = pokazati slabost. Zagor si to ne može dopustiti, ali Mister No da, on je smanjeni junak i čak u nekim trenucima upitan (kao kod ovih scena i odnosom sa Blanche). Može se zamisliti da Mister No potpuno pada pod Blanche, kaže "nek ide sve kvragu", prihvaća ponudu i odlazi s njom, postaju Bonnie i Clyde. Ta mogućnost lebdi u zraku.
Ali onda Nolitta presijeca, Blanche donekle iskupljuje praveći od nje grčki tragičnu figuru, Mister No iskreno viče njeno ime, organizira pokop i - odlazi u novu pustolovinu.
|
|
|
|
Kruger
Advanced Member
Croatia
16999 Posts
Member since 25/10/2001 |
Posted - 28/12/2020 : 15:00:06
|
| Bog Jaguara je iz perioda MrNoa kad je sve valjalo ili bilo dobro. Iako su ga neki ocijenili loše uglavnom je pokupio dobre ocjene. |
|
|
|
kiky
stripovi.com suradnik
7363 Posts
Member since 17/07/2003 |
Posted - 28/12/2020 : 16:50:05
|
komentar na recenziju BOGA JAGUARA sam lupio tamo negdje u petom mjesecu ove godine. nisam išao u detalje, ali vidim da mi dojam i nije bio nešto povoljan. vidim da su mi zasmetale neke naivnosti i predvidljivosti.
kvragu, morati ću ovo ponovno pročitati, jer gutam te mister noove jedan za drugim. a i stripove u zadnje vrijeme općenito. teško mi se više sjetiti mnogih pojedinosti a da bi mogao bilo što vrijednosno napisati. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 03/01/2021 : 14:30:28
|
quote:
Originally posted by kiky
nešto malo drugačije. nešto malo random. nešto malo novo.
... i u toleranciji, rješavanju nesuglasica, prihvaćanju uzajamnih različitosti, nadopunjavanju jedno drugoga... jer (samo) tako imamo priliku naučiti, i puno o samome sebi, i ujedno postati JEDNO s ovim drugim. i tako spasiti svijet. i spriječiti apokalipsu. i suvereno poraziti AMBIS ZLA (u obliku jednog superpopularnog bonellijevog negativca), a koji upravo nema niti malo milosti, tolerancije, prihvaćanja i uvažavanja naspram bilo kakve različitosti.
u konačnici sve to zvuči poput kakvog popularnog liberalnog ranta, ali nije kao da se s time ne bismo mogli i donekle složiti.
Pročitao Ambis zla.
Pa da, i meni je to "nešto malo drugačije", jer godinama nisam čitao ovakve stvari. Na prvu, je mi ovo zanimljivo i lijepo je i fino tako omažirati, staviti Zagora i Hellingena. Na toj razini je atraktivno, i Titan i sjekira i Darkwood i sve to štima.
I stvarno nije "kao da se s time ne bismo mogli i donekle složiti". Ali samo donekle. Ne do toga kako Recagno to prezentira. To što on piše je potpuna ludost i nakaznost i čak: nije da se ne bismo mogli donekle složiti i s Hellingenom. Znači, na obje strane "donekle".
Solar kaže
quote:
Posebnu primjedbu imam na plitkost Hellingenove motivacije i scenarističko inzistiranje na Hitlerovskom, rasističkom, identitetskom Hellingenu kojeg je Burattini u svojem zadnjem pokušaju promovirao. Tu Recagno pokušava poentirati čak stavljajući Obamu, Gandija i Mandelu u jedan kadar kao neke simbole dobra ili nešto slično, ali dok Mandela i Gandi još i mogu proći ne znam što Obama tu radi.
i to je veliki i ogromni problem ove priče. S jedne strane najveća zamisliva zloća, želi se uništiti svijet i to na svim razinama (do poništenja Raja i Pakla), a s druge nedotupave fraze i frazice o jednakosti i ravnopravnosti. Naravno da stoji to što kaže solar, da je Hellingenova motivacija neuvjerljiva, da je tu pamflet pojeo priču. Pazi ti tog rješenja: Hellingen pati do slamanja zato jer se društvo razvilo tako da su svi prihvaćeni: crnci, bogalji itd. itd. I o tome se piše strip, stavlja se u kontekst metafizičke borbe Dobra i Zla. Ono, gledaš i ne vjeruješ da postoji takva dezorijentacija svijesti.
Nakaznost ovog stripa, kad to malo sagledaš, ogleda se u ovome: ako ne prihvaćaš narativ o ravnopravnosti i jednakosti svih (apsolutna nivelacija), onda si najgori, najveći zlikovac. Pokvarena, prljava, bolesna mašta takvih tipova kao što je Recagno kreće se u jednom opasnom smjeru, gdje se od zdravog i kritičkog odbijanja posvemašnje nivelacije pravi monstruozne zločince, hellingene - taj totalitarizam i monomanija je nešto vrlo problematično, a događa se svuda oko nas i to gotovo sotonski, u jednoj naopakosti i izokretanju. Pričat ću još o ovom mehanizmu na primjeru stripa Ambis zla. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 03/01/2021 : 17:06:32
|
Ludilo i dezorijentacija svakodnevice polako se prelijeva i u stripove. Ako se možemo složiti da je smisao borba i pobjeda Dobra nad Zlom i da se stripovi baš zato i čitaju, ne možemo se složiti oko ovakvih akrobacija kakve je izveo Recagno. Ako je Hellingen zlo i to Zlo s velikim slovom (a na toj premisi se bazira ova priča), onda on mora biti pokazan tako da je to neupitno. Svatko mora prihvatiti i vidjeti Hellingenovu zloću; to znači da ta stvar ne trpi makinacije, mora postojati opće slaganje.
Ovdje se međutim događa nešto za ne povjerovati: ultimativno Zlo se pokušava prikazati kroz neprihvaćanje različitosti, kroz apostrofiranje netolerancije. U neku ruku, to i ne bi bilo problematično, kada bi postojao znak jednakosti između neprihvaćanja različitih i želje za njihovim doslovnim uništenjem, progonima i ubojstvima. Ali ove dvije stvari nisu tako povezane, kako to uzima Recagno i kako on to pojednostavljuje. Npr. ja mogu ne prihvaćati druge (to i činim, odnosno, svatko to čini) i istovremeno nemati nikakve destruktivne manijakalne težnje i želje, kako Recagno redefinira Hellingena.
Kažem, lako je odbaciti takve manijake i reći "to ne valja". Malo tko će podržati logore, spaljivanje, uništavanje, ubijanje.
Problem iskače odmah kada se, kao što je to Recagno učinio, pokušava moralizirati iz jedne pozicije koja nije opća, a prisvajaju se svi superlativi. Narativu o toleranciji nije suprotnost krajnja zloba, to je umaštano, iskrivljena percepcija i uglavnom tek prigodno etiketiranje za dnevne potrebe. Suprotnost takvoj toleranciji, bezličnoj nivelaciji je - osoba. Dakle, potpuno suprotno od onoga što se tu prikazuje: upravo oni bolji i svjesniji ljudi su suprotnost onakvoj priči "tolerancije".
Ovo sad zahtijeva da se ozbiljno popriča. Pa, ako će biti polemike, možemo.
Za potrebe komentara o stripu, dovoljno je reći da Recagno, dakle, skače iz stripovskog univerzuma u kojemu možemo prihvatiti i slažemo se da je krajnji smisao borba Dobra protiv Zla, skroz nevjerojatnim akrobacijama u poziciju društvenog komentatora. U tim skokovima i tom skakanju sve dobro što je napravio (omaži, velika stripovska priča o Dobru i Zlu) raspada se i gnjili. Trulež onog bezveznjaka Obame i tih lagano prduckajućih pričica o crncima, ciganima, bogaljima poništava čitavu namjeru. Čovjek se nema za što uhvatiti; može se samo čudom čuditi, kao ja; ne vjerovati da gleda to što gleda.
Da kažem još i ovo. Ova krajnja glupost koju sam pokušao objasniti, djeluje mi da nije samo Recagnovo maslo; u tu bezličnost se sasvim dobro uklapa Burattini i čini se da je on zdušno pridonio ovoj gluposti. To bezvezno ocrtavanje zlobe kao netolerancije, to je tako buratinijevski neautentično. Čovjek bez vlastitih misli, uzima po nalogu, guta što se servira.
Jako problematičan strip i čovjek zdrava duha će instinktivno osjetiti usiljenost, čak lažnost tog sklopa. |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
