Delaf je koautor odličnih Nombriles/ Pupki/ Bičarki. Biće to dobro.
DISCLAIMER: Mišljenja izražena u mojim postovima mišljenja su jednog forumaša, a ne izdavackih kuca sa kojima saradjujem. Ko hoce da se raspravlja u vezi njih – može, naravno, ali raspravlja se sa forumašem Djoletom, ne sa „urednikom toga-i-toga” ili „prevodiocem toga-i-toga”. Za zvanicno mišljenje u vezi nekog izdanja, dogadjaja ili licnosti možete se obratiti izdavackim kucama putem njihovih zvanicnih kanala komunikacije. Hvala.
Ne fali ništa. Da je na ćirilici, ne bih sigurno napisao šta nije na latinici. Zato što mi je svejedno, ali mi smeta kada se ćirilica forsira na silu i da treba da se svesno odričemo latinice.
To je sve deo tog post 90te nacionalizma, isto kao i pokušaji nasilnog novogovora nakon osamostaljenja u Hrvatskoj i forsiranja nekih izraza koje niko nije tad koristio. Latinica je mnogima trn u oku ovde jer ih asocira na zapad, Hrvate, kosmopolitizam i šta sve ne. I nepotrebno se stvara jaz između dva, oba divna i lepa i OBA NAŠA pisma.
Ajd, ne lupetaj. Reci mi kod kog se izdavača ćirilica forsira? Komiko izdao par stripova na ćirilici i DW i to je to... I sada se Diznijevi izdaju na ćirilici. Sve ukupno možda 1% strip izdanja je na službenom pismu države.
I samo mi reci kako je tih 1% izdanja na ćirilici i molba da bar dečija izdanja budu na ćirilici nacionalizam i nasilno forsiranje ćirilice?
A to sam pomenuo zato što imam klinca 8god. koji voli da čita. Al čita samo ćirilicu. Latinicu moram ja da mu čitam. Iako je zna, ne čita je sa razumevanjem. Za sada. A bilo bi lepo da imam još nešto osim Mikijevih da mu ponudim da sam čita.
Ja imam preko 40god. i meni je manje više svejedno dal je na azbuci/abecedi/alfabetu.
Politika je vjerovatno jedini izdavač koji je forsirao ćirilicu kad su objavljivali one albume Asteriksa i Taličnog Toma kao specijalna izdanja Politikinog zabavnika. Sad od ovih Pčelica ima dosta ćiriličnih izdanja.
Ja bih volio Tintina na ćirilici jer sam navikao na to u Politikinom zabavniku.
Ne fali ništa. Da je na ćirilici, ne bih sigurno napisao šta nije na latinici. Zato što mi je svejedno, ali mi smeta kada se ćirilica forsira na silu i da treba da se svesno odričemo latinice.
To je sve deo tog post 90te nacionalizma, isto kao i pokušaji nasilnog novogovora nakon osamostaljenja u Hrvatskoj i forsiranja nekih izraza koje niko nije tad koristio. Latinica je mnogima trn u oku ovde jer ih asocira na zapad, Hrvate, kosmopolitizam i šta sve ne. I nepotrebno se stvara jaz između dva, oba divna i lepa i OBA NAŠA pisma.
+1. Neka izdavac izabere sto misli da ce mu doneti vise profita.
Najkula u prednosti formatom, ali svako ce ovde birati maticni jezik, verovatno i deo iz SRB Fibru zbog ritma.
Ajd, ne lupetaj. Reci mi kod kog se izdavača ćirilica forsira? Komiko izdao par stripova na ćirilici i DW i to je to... I sada se Diznijevi izdaju na ćirilici. Sve ukupno možda 1% strip izdanja je na službenom pismu države.
I samo mi reci kako je tih 1% izdanja na ćirilici i molba da bar dečija izdanja budu na ćirilici nacionalizam i nasilno forsiranje ćirilice?
Mislio sam u društvu generalno forsiranje u institucijama. Ja Tintina ne doživljavam baš kao strip za malu decu koja ne znaju oba pisma, ali okej, ako je zbog toga mogu da razumem da neko želi ćirilicu.
Za veliku većinu pitanje ćirilice nije pitanje nacionalizma devedesetih niti ma kog drugog, već pitanje kulturnog nasleđa. Jednostavno, ne prihvatam da dam tapiju na ćirilicu šovinistima. Imamo u svom identitetu grafički predivno pismo koje je zbog globalizacije veoma ugroženo dobro.
I da, zaista, nesrazmerno malo stripova je na ćirilici. No, osim ekonomskih razloga (mi ne možemo računati na brigu države, ali računamo da će se dva-tri paketa prošvercovati u Federaciju, Hrvatsku, Sloveniju), postoji i jedan važniji. Naime, za sada ne raspolažemo sa velikim brojem ćiriličkih stripskih fontova. To posledično iziskuje pravljenje novog fonta za mnoga izdanja, što delom povećava trošak, a delom troši vreme. I kad se na to doda da najveći deo licenciranih stripova sa latiničnih područja Evrope i SAD, i da treba retuširati i zvužne efekte na ćirilicu, što takođe iziskuje vreme i novac, a negde nije u potpunosti izvodljivo ili vlasnik licence nerado dozvoljava, onda dođemo do toga da se većina izdavača linijom manjeg otpora odlučuje za latinicu, jer kod nas u Srbiji čitalac praktično ne primećuje na kom pismu čita.
Trudiću se da neke najveće klasike objavim na ćirilici, ali rezigniran sam odnosom države prema ovom pitanju. On je nominalno afirmativan, ali to je samo u sklopu populizma, u praksi skoro da ne postoji.
Nisam neko ko forsira bilo koje pismo, svejedno mi je na kojem je ali ima logike da bi bilo veoma zanimljivo da je TinTin cirilicni, nazalost Dzimi je bas lepo obrazlozio zasto je to tesko izvodljivo. Od drzave nikakve koristi... samo teret namecu.