Author |
Topic |
Lolito Tiepolo
New Member
118 Posts
Member since 11/04/2021 |
Posted - 15/12/2023 : 15:34:15
|
Iako, Zagor često ima preznojavanje i napade anksioznosti zbog nužde ubijanja, ali granica je konstantno u stanju rata, pa je to i bitno za opstanak, opet on se baca u opasnu reku da bi spasao neprijateljev život, i vidi se da to Nolita radi kroz pojam a Feri kroz egzistenciju. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 15/12/2023 : 15:37:52
|
quote: Originally posted by Lorda
No i dalje ostaje problem zašto se tadašnjem Nolitti činilo zgodno da tako izabanliziraju smrt i ubijanje...
Zagor je strip u junačkom modusu. Tu se podrazumijeva da ljudi ginu en mas. Ali ogromna je razlika između stiliziranog nasilja a la Born Killers i ovakvog standardiziranog u junačkom modusu.
Da Nolitti NIJE svejedno, odnosno, da je njemu čak do moralke i pedagogije, dokazuje ti jedna od glavnih stvari u tom stripu: Zagorovo oružje je nesvakidašnja sjekira, sjekira koja upravo ima funkciju protiv ubijanja ljudi. Zagoru je dodijelio tu sjekiru, baš zato da se sugerira kako se protivnike samo onesposobljuje (onesvijesti), a ne ubija. |
|
|
manhunter
Moderator
Switzerland
25270 Posts
Member since 17/09/2004 |
Posted - 15/12/2023 : 15:53:30
|
quote: Originally posted by Tonto
Pcoro... ok, samo mi pojasni sto je woke u toj seriji?
Da, ovo i mene živo zanima. Ježim se na woke, ali ovde baš ništa takvo nisam primetio. |
I am legion. I do not forget. I do not forgive.
|
|
|
Lolito Tiepolo
New Member
118 Posts
Member since 11/04/2021 |
Posted - 15/12/2023 : 16:00:05
|
Kada je pop-kultura u pitanju Italijani prednjače u eksploataciji, nemoralu, pa čak i zlu (Deodato, Arđento, Sklavi, Pupi Avati,Damato,Ličio Fulči itd), uz, doduše izuzetan psihodelik-got progresiv stil. To je veoma privlačno jer predstavlja prekoračenje, intenzitet, pokreće šokom otupele na reakciju, ali kada se prođe ta faza nepotrebno postaje. Iako Nolita ima elemente eksploatacije, ipak on pored morala nudi i neki ideal, stremljenje i viziju misije lepšeg sveta. To je optimizam u tim naj epizodama Zagora. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 15/12/2023 : 16:13:27
|
Nolitta ima taj klasični, idealistički pravac. Kod njega su se spojile ideacijska i osjetilna kultura u idealizam: Zagor, Mister No. Mister No odlazi iz malograđanskog morala i Supermašine tražiti Darkwood u Brazilu.
Nolitta ima klasični sredozemni povratak, odmjerenu, uzornu mediteransku harmoniju a la Grk Zorba. Ovo je pozicija, a onda dolazi reakcija od ovih koje ti spominješ. Makar su oni uglavnom neozbiljni, pa čak ni nisu toliko uznemirujući. Npr. Lordan Zafranović je nadrkani čovjek na Mediteranu, i njegove frenetične dionice u Padu Italije, Haloi, Okupaciji... Čak Fellini je nervozan i njegov "život je karneval" je bez fokusa, oslonca, centra... |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 15/12/2023 : 16:25:55
|
Ovo muči Lordu:
Zagor je 2 i 3, a vrlo malo 4 (samo u nekim Nolittinim preispitivanjima, koja on koristi samo da bi potvrdio Zagora, dok je Sclavi pokušao diverziju po modusu 4 i izgradio jednu grandioznu zgradu, koja se ipak klati od 2 do 3 do 4 i ne može se odlučiti - zato je Demon ludila sumnjiva priča na više razina... ali o tome smo već naširoko)
Mora biti svega, i 2 i 3 i 4, no problem nastaje kada danas podjetinjali fanovi lansirani jednim hokus-pokus u larcenetovce, postaju isprogramirani da traže samo 4. Odnosno, pali modus. Neosjetljivost za moduse 3, koji je klasični, Aristotelov sugerirani, i još više za 2 (Princa Valianta) nije evolucija ukusa, Lorda, nego srozavanje u banalnost i bljutavost. |
|
|
kuzman
Junior Member
Croatia
332 Posts
Member since 25/02/2021 |
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
Lolito Tiepolo
New Member
118 Posts
Member since 11/04/2021 |
Posted - 15/12/2023 : 16:47:35
|
Ove pominjem kao klasične pitomce eksploatacije žanra u okviru tadašnje B produkcije filma, špageti horora i slično,eksploatacije akcije i avanture Bad Spenser i T.Hil( Što je nalik više ranijem Boneliju)iako su estetski i u smislu kontrapunkta sauttrejka i slike stilski zanimljivi (Arđento naročito). Art teškaše viših pretenzija nisam stavljao u taj kontekst, o njima bi se moglo svašta reći... Onaj Boselijev pristup u Senke nad Darkvudom mi više jaše na ovim psihodelik eksploatatorima, što jeste idejno interesantno, ali mi narušava tu Nolita zdravu matricu koja mi više uleže na Zagora |
|
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2265 Posts
Member since 17/01/2006 |
Posted - 15/12/2023 : 18:34:20
|
quote: Originally posted by manhunter
Pcoro... ok, samo mi pojasni sto je woke u toj seriji?
Razgovori glavnog kauboja i njegove žene, Faith Hill, pa njihovo ophođenje prema onoj plavoj mulici, kćeri, općenito ta plava mulica mi je bila više kao neka Gen Z milenijalka.. bolo mi je oči koliko svi njihovi dijalozi zvuče kao da ih izgovaraju napredni woke milenijalci, a ne kauboji.
Možda woke znači samo LBGT propaganda, pa sam se krivo izrazio ali meni je sve to izgledalo vrlo izvještačeno i neprimjereno dobu.
|
|
|
Tonto
Advanced Member
8290 Posts
Member since 11/02/2012 |
Posted - 15/12/2023 : 19:26:43
|
Znači u pitanju je tvoj subjektivni doživljaj dijaloga i odnosa između glavnih likova koje smatraš neuvjerlivima, to je u redu. To nema nikakve veze s woke kuturom. Teško mi je danas razaznat što se sve smatra i gura pod woke. Ja imam problem samo sa cancel kulturom, s homoseksualnošću likova u filmovima nemam nikakav problem. Mislim se samo kako bi bila okaraterizirana Planina Brokeback da je snimljena zadnjih godina. Ne tako davno bila je samo film homoseksualne tematike, danas bi bila popljuvana od svih koji se propinju na zadnje noge kad čuju woke, lbgt,itd. Jebale bi se majke i skidali sveci po komentarima... bah. |
The less I have the more I am a happy man |
|
|
kuzman
Junior Member
Croatia
332 Posts
Member since 25/02/2021 |
|
Beva
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
6025 Posts
Member since 04/06/2007 |
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19671 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 15/12/2023 : 22:33:48
|
Baš je neki dan bila na radiju u busu i definitivno je sporna riječ bila izgovorena. E sada, ne bih se dao kladiti za ovaj put konkretno, ali obično šofer odvali BBC 2.
|
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2265 Posts
Member since 17/01/2006 |
Posted - 15/12/2023 : 22:48:16
|
quote: Originally posted by Tonto
Znači u pitanju je tvoj subjektivni doživljaj dijaloga i odnosa između glavnih likova koje smatraš neuvjerlivima, to je u redu. To nema nikakve veze s woke kuturom. Teško mi je danas razaznat što se sve smatra i gura pod woke.
Je, je, odmah sam sve to skupa strpao pod isti nazivnik, možda sam i pogriješio. Znam samo da mi je bilo premoderno i da sam se zgražao.. baš zgražao. Ok bi mi bilo da je ovo npr moderna western serija, u stilu Bridgertona, ali ovo je bila neka nesveta kombinacija hinjenog realizma (Sam Eliot puca bez upozorenja, likovi ginu ko muhe) i momenata koji su mi se činili kao preslikani iz.. Zapadnog krila! Kad sam skidao seriju nadao sam se novoj Usamljenoj golubici ali, nažalost, nisam to dobio. |
|
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
Posted - 16/12/2023 : 06:01:44
|
Dečki, ja polako kužim šta se tu dešava. Stinky jedini brani Zagora svoga djetinjstva. Pa tko mu to može poništit.
Većina vas bi nekud dalje. U bolji vestern. Hijooooj.
Vama je uletil Zagor, meni Asterix i Obelix. Startne pozicije svakome po zasluzi.
hihihi
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19671 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 16/12/2023 : 08:37:04
|
quote: Originally posted by tinton
Baš je neki dan bila na radiju u busu i definitivno je sporna riječ bila izgovorena. E sada, ne bih se dao kladiti za ovaj put konkretno, ali obično šofer odvali BBC 2.
A mogu i potvrditi da jutros na BBC 1 nije bila izgovorena! |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 16/12/2023 : 09:20:00
|
quote: Originally posted by frano
Dečki, ja polako kužim šta se tu dešava. Stinky jedini brani Zagora svoga djetinjstva.
Frano, a ja polako kužim da ti nisi upoznat ni s pola. Ni pola temata Zagor ti ne poznaješ. To su nesretni propusti, frano:)))
Evo ti ovo, da još više uđeš u stvar:
Bio jednom jedan čovjek koji je kao desetogodišnjak bježao pred pumom. A kao dvadesetogodišnjak pobio tucet puma golim rukama; koji se borio s Titanom i raketama profesora Hellingena; koji je čarobnjaka Kandraxa svinuo pogledom; koji je u sedmoj rundi pobijedio Supermikea; koji je oplovio sjeverna i južna mora; koji je prošao Ameriku uzduž i poprijeko, pješke; koji je u doba kada je pustolovina bila popeti se na Sljeme već prošao cijelim krugom ljudskoga iskustva, a nije postao sit svoje veličine; koji je napokon u kratkim predasima zadovoljno ležao u svojoj kolibi u svojoj šumi i razmišljao. Taj se zastrašujući genij zvao Patrick Wilding. Mi ga zovemo jednostavno – Zagor.
Još jednom, ukratko.
Zagor je legenda, zato jer već postoji krug. Nije stvar u tome da se sada pitamo, a zašto je to tako, već da shvatimo kako sam taj krug ima pozitivan moment u Zagorovoj legendarnosti. Ako pročitam Astera Blistoka ili Alvara Mayora, o tim stripovima mogu nešto napisati ili probati raspraviti. Ali će komunikacija uglavnom izostati ili biti svedena na minimalnu. Naprotiv, ako pročitam Zagor protiv Supermikea, o tome ću moći komunicirati sa dosta ljudi i to na različite načine, pa i one koji meni najviše odgovaraju (u dubinskim analizama). Dinamika komunikativnih izmjena perpetuira čuvenu Zagorovu legendarnost. A tu dinamiku čini sve ono što smo razmatrali, od nostalgije, zabave do filozofiranja i što da ne, skupljanja brojnih izdanja.
Kako smo došli «unutra», kako je krug nastao, to je pitanje vrlo teško odgovoriti, upravo zato što smo već uhvaćeni u njemu. Mi dolazimo «post festum» te smo prisiljeni tvrditi njegovu faktičnost, a genezu je praktički nemoguće jednoznačno odrediti. Geneza je razbacana u fragmentima ovoga teksta, a njenom rješenju se tek približavamo sintezom tih fragmenata. Zagor je postao legenda zbog svega ovoga čega se dotičemo, a ostaje legenda zato što sve to zaista (po)stoji. Jednom kada osvijestimo poziciju u kojoj se nalazimo, odjednom shvaćamo da ova povratno djeluje: što više prodiremo u krug, to smo bliži odgovoru na fenomen - Zagor.
I zato. Što je meni Zagor?
Zagor je pronalaženje pravih prijatelja u krugu života, recimo Bimba Sullivana i Igora; Zagor je sjećanje na veliko plavo nebo i jedan potok; Zagor je filozofiranje sjekirom; Zagor je pozitiva raspravljanja jednoga Tellera; Zagor je Pravda i Svjetionik u poplavi ništavnih sadržaja; Zagor je pretrčao Supermikea, jer je miljenik Bogova koji su ga pomazili, pa se njegov protivnik popiknuo; Zagor je kada trčim u šumi; Zagor je pobuna protiv mimikrije ljudske ispraznosti u preseravanju stripovskom lektirom; Zagor je putovanje po Zagorju oko Lobora Zagor je sasvim pristojan strip koji mogu uvijek čitati i veseliti se raspravi sa prijateljima na forumu. Zagor je vječan.
Bio jednom jedan čovjek koji je kao 35-godišnjak u kratkim predasima od zlih genija, čarobnjaka, zvijeri i trgovaca viskijem, za razbibrigu riješio problem hrvatske strip-scene i nastavio izlaziti nesmiljeno, dok su forume zatrpavale teme, među kojima je jedna probila milijun čitanja i tako postala prva kojoj je to uspjelo. Taj se zastrašujući genij zove…
Pročitajte integralni tekst ovdje: https://www.stripovi.com/magazin/vjecni-zagor/345/ |
|
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
Posted - 16/12/2023 : 10:49:27
|
Stinky, ali i ti onda gledaš na Zagora kroz svoje očale. Sto je super.
Tonto, paz smjeha. Ja upisao High water (jerbo je naslov filma Hell or High water, hahaha) i dobio suuper poljsku netflix seriju, High water, kako spašavaju grad i sela od nadolazeće vode :) |
|
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
frano
Advanced Member
Croatia
6612 Posts
Member since 25/05/2003 |
Posted - 16/12/2023 : 11:10:10
|
Želim reći. Nema pravih dječaka bez Zagora. Stinky mudro zbori. Bez šamara i krvavih koljena.
Ovi wokowci vam klince pretvaraju u mimoze i krizanteme. U najboljem slučaju, tulipane.
Doboši Darkwooda zatutnjaše u daljini.
|
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26783 Posts
Member since 13/03/2004 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 16/12/2023 : 11:24:29
|
uuu, tek sad kreće ludilo frano obuzet zagorovim duhom ovi crteži su ti vrh frano, moramo nešto iskombinirati, jednu kratku slatku, ali ozbiljnu, pričicu o zagoru. zagor protiv tulipana. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 16/12/2023 : 11:30:32
|
Vječna lista:
1. Vječna magija – Nolitta/Ferri – 1980. – 421 str. (178 – 182)
Ovdje treba zastati na trenutak: ljudi, donosimo presudu o najboljem Zagoru ikada! Najbolji. Broj 1. Tko izdrži ovu misao a da ga ne slomi, taj je čovjek po mjeri. Nolitta je gotovo 20 godina živio sa Zagorom. Svoj krug je priveo kraju, novi je sve više otvarao Mister No. Što se još moglo učiniti da oproštaj bude dostojan. Što je uopće moglo biti veće od onoga već viđenoga. Na neki način, viđeno je sve; svaka zamisliva opasnost, neprijatelj, fantastični svjetovi, prinudnost realističkog, žanrovi… cjelina je bila otvorena na sve strane, odasvud je curilo. Tada je Nolitta donio izvanzemaljce u Darkwood! Ova naoko jednostavna ideja ne mora potonuti u banalnost; potrebno se unijeti «unutra», u vječnu magiju priča i održati čaroliju. Tko to nije u stanju, on je već izgubio. Tada njegova riječ ima manji značaj, pogotovo ako je propao u tobožnju naknadnu pamet koja se iscrpljuje u niveliranju. Ali više o tome od mene zna profesor Heidegger. Izvanzemaljci i svemirski brodovi podražuju misao uvijek. Štoviše, ulaze u sklop predodžbi koje djeluju na cijelog čovjeka, uvode u raspoloženje koje ide čak do tjeskobnog, uznemirujućeg. Čovjek vidi beskrajno crnilo svemira, nalazi se u strašnoj nepoznatosti. Nolitta je u pojedinim dijelovima priče uspio prenijeti tu tjeskobnu atmosferu, kada je koristio obrasce otmica. Noć u Darkwoodu, močvara, usamljena koliba, a na zvjezdanom nebu leteći tanjur. Svjetlosna zraka, Zagor i Chico nemoćni. Ta se nemoćnost u kontrapunktu proteže na čitavo čovječanstvo: po definiciji je nemoguće da se išta na Zemlji suprotstavi bićima koja dolaze iz nesagledivih udaljenosti; ona vladaju nedostižnom tehnologijom i premda se fingira znanstveni pristup uz izvanzemaljce je uvijek vezan moment magičnosti. Tako je Nolitta ispunio zadatak odlaska sa stilom; u jednu ruku, mogli bismo reći da se ništa veće ne da izmisliti. Zagor se bori protiv najvećeg, krajnjeg neprijatelja u gradaciji neprijatelja po veličini. Iz tih povišenih trenutaka sagledavanja, mi se moramo vratiti u svakidašnje, u normalni tijek Zagorovih pustolovina. Na tom planu znamo: Zagor se mora boriti i pobijediti. To su neotklonjivi momenti povratka na «pozitivnu i značenjem vezanu povezanost» zagorovskog univerzuma, koja je bila prekinuta prodiranjem pogleda u iznimnost protivnika. Vidimo da štima: rutina nije narušena pojavom izvanzemaljaca, dapače, situacija je savršeno uklopljena u Zagorov svijet po liniji Hellingena. Svi pravci naracije tobože jedinstvene priče o Zagoru kulminiraju na postignutim vršcima: najveći zamislivi neprijatelj - najveći stvarni neprijatelj kojega je serijal iznjedrio (Hellingen) – Hellingenovo najveće postignuće i projekt ovladavanja svijetom – Nolittino otkriće transcendencije kao jedinog mogućeg 'oružja' protiv izopačenja tehničke civilizacije – konačna afirmacija indijanskog svijeta u, za serijal, naivnoj samorazumljivosti važenja bjelačke slike svijeta… te opća, ali na razini ovakvog strip-serijala ne manja važna poznatost koliko željene toliko otrcane formule: junak spašava svijet. Zagor u Vječnoj magiji spašava svijet od Hellingenovih zlokobnih planova, a čovječanstvo od žalosne degradacije u niža bića. Ova se epizoda može sagledavati na mnogo razina i to joj, naravno, podiže cijenu. Nas, kojima Nolittina vizija svijeta dobro govori, mora obvezivati dimenzija priče koja na površinskoj, fabularnoj razini govori o sukobu znanost VS magija. Tu je Nolitta najdublji, jer zapravo ukazuje što je to puni ljudski bitak, za čiji je uzor «matematičko-geometrijska konstrukcija u čisto i isključivo kvantitativnom smislu» prekratka. Ta konstrukcija u svom «instrumentalno-pragmatičko-kalkulatorskom obliku i smislu postaje isključivim organom znanstveno-tehničke vladavine», što je Nolitta izvrsno pogodio kroz prikaz pakta Hellingena sa Akkronijancima. Ali isto tako je odlično prikazao kako se sva nastojanja instrumentalno-pragmatičko-kalkulatorsko-nagorovskog razuma izjalove, jer nikada ne mogu osvojiti sva područja bitka: «dostaju luk i strijela da sruše titane». Svagdanjem čitatelju u svagdanjoj borbi, koji se raznježi u patetici malih pobjeda i malih poraza, sve ovo mora nalikovati ludilu. Zagor, čovjek iz šume, leteći tanjuri, paralizirajuće zrake, univerzalni dekodifikatori, luk i strijela… ako je ikada postojao trash kao kategorija, onda je ova Nolittina oproštajna priča ultimativni trash. Pa ipak nije tako. Postoji vrsta homo sapiensa sapiensa koja je dosegla vrhunac u gikovskom egzaltiranju nad trešerskim sadržajima koji u toj infantilnoj svijesti postaju surogat za kult. Sve postaje «kultno», ma kako ništavno bilo. Podizanje Vječne magije na tron nema niti želi imati ikakvog dodira sa tim posrnućem čovjeka u američkog, zapravo amerikanskog gika. Ujedno ne pristaje na sterilnost svagdanjih Marca koji traže dnevne injekcije «proživljene topline koja izbija iz osjećaja koji te usrče te dospijevaš u stadij taljenja jer veliki autor ima veliko srce koje kuca za likove koje je grijeh nazvati likovima jer su više od lika, oni su topli i živi te ostaje samo grcanje i jecanje». Trijumf Vječne magije kreće se u sferi iznad ovih efemernih trivijalnosti slijedeći neprolaznu Schellingovu riječ o stalnoj solicitaciji k ludilu koje nikada ne smije posve izostati i bez čije se primjese ne postiže ništa velikoga. Ludilo je neophodni moment eda bi se čovjek ispoljio u najvećoj snazi u njegovom permanentnom ovladavanju. Na toj tankoj granici, puž na rubu oštrice, to je Vječna magija u kojoj Nolitta pravi sistematsko ludilo spajajući visoko i nisko, površno i duboko, bezazlenu romantiku i imaginaciju pjesnika. Naposljetku mu je uspio posljednji paradoks, koji uopće drži temelje serijala: u slici svijeta koja je nadređena, a koju definiraju oblici života bijeloga čovjeka koji se ne dovode ozbiljno u pitanje, oni koji spašavaju tu istu sliku svijeta, jer imaju utemeljujuće spjevove, kazu koja omogućuje da se na nemjerljivo kratak trenutak stupi u nevidljivu zbilju koja nosi sve, i Darkwood i neizmjerni svijet izvanzemaljaca – jesu Indijanci. Logika ludila kaže da se bijelci ne mogu suprotstaviti izvanzemaljcima; ni vojska, ni organizacija, ni tehnika, ma kako napredovala ne mogu doseći matematičko-geometrijsku kvantitativnu metodu izvanzemaljaca. Jer, oni će uvijek imati veću bombu, duže cijevi, egzaktniji proračun. Bijelci, kada se raspadaju na tu polovinu svoga bića, kaskaju te ostaju otuđeni u vlastitim proizvodima. Cjelovitost se nalazi na drugoj strani, koju pokazuje Zagor primivši i indijanski način, prvo u vanjskim znakovima, a onda i posvećenje u transcendenciju, koju Indijanci nisu nikada odbacili zarad svjetovnog uspjeha, ovladavanja velikim moćnim strukturama ili pak običnog svagdanjeg otupljivanja u uživanju potrošačkih dobara. Negdje na tom naivnom tragu kreće se Nolittina kritika civilizacije kojoj svim srcem pripada. Ni Manitu ne bi napisao bolju priču.
2. Posljednja žrtva – Nolitta/Ferri-Bignotti – 1974.-75. – 404 str. (112 – 116)
I ponovo Nolitta. Nalazimo se na drugom polu pristupa Zagoru. Nema natjecanja u izmišljanju fantastičnih neprijatelja, ali se svejedno događa nešto veliko. Događa se da je sada stvaran svijet postao velik, prevelik za stripovsku misiju junaka. Zagor je postavljen u klasičnu zagorovsku situaciju, čije ga dimenzije međutim nadilaze. Pokrenut je mehanizam kauzalnosti koji vodi ka prinudi objektivnih, kvazirealističnih okolnosti. One nisu postignute definiranom godinom radnje ili pojavom predsjednika Jacksona i sličnih alata koji obvezuju, pa ipak mrve Zagora čeličnim stiskom. Nolitta je uspio razviti željeznu nuždu koja izrasta iz vlastitog Zagorovog univerzuma. Životna misija junaka iz Darkwooda prikazuje se kao bezizgledna, jer svijet crvenog čovjeka je osuđen na izumiranje; dolazi civilizacija i kultura bijeloga čovjeka, koju Indijanci ne mogu ni pojmiti. Zagor, naravno, nalazi rješenje naposljetku, no čitateljevo biće je ustreptalo, zadrhtalo i nešto je zauvijek izgubljeno. O tome svjedoče mnoge rasprave o ovoj priči u kojima fanovi ne mogu izaći na kraj sa Zagorovim postupkom. Čak možemo reći da je Nolitta ovdje premoderan, preslobodan i presmion, jer junak takorekuć izdaje samoga sebe, izdaje ideale. A opet, ne treba se zadržati na tom stajalištu, već uraditi zaokret prema epohalnom Zagorovom završnom obraćanju Kiowama i prenijeti se u raspoloženje ushita neslomljivom voljom te gledati u tome putokaz čovjeku. Indijanci, prerija, prvi puta ženski element u serijalu, austrijski plemići i valcer usred grubih gorštaka i divljih Kiowa, Posljednja žrtva je klasik među klasicima.
3. Nestali istraživač – Boselli/Marcello – 1994. – 340 str. (345 – 348)
Mora zvučati čudno kada se za Nestalog istraživača kaže novi Zagor. Ta strip je izašao sada već davne 1994. i zapravo je riječ o klasiku. Ipak ostaje oznaka «novi», jer tu je završilo jedno razdoblje i otpočelo nešto drugačije. Ne radi se o potpunom zaokretu, nema redefinicije junaka; sve savršeno paše, a opet svaki čitatelj mora osjetiti da je na djelu drugo – novo. Čovjek zaslužan za ovaj bezbolni prijelaz zove se Mauro Boselli. Postnolitijanci su se jedno vrijeme hrvali, držali razinu, a naposljetku kolabirali. Zagor se vratio prodavačima alkohola i indijanskim pobunama, dakle na apsolutni početak, apsolviran prije 30-tak godina. Boselli je eksplodirao pustolovinom najvećeg ranga, odvažno kročio stazom koju je Nolitta stidljivo naznačio i pokazao da je strah staroga majstora bio neopravdan. Koketiranje sa definiranom kronologijom nije narušilo ništa, štoviše, Zagor je dobio dodatnu dimenziju. Zemljopis i povijest jesu limitirajući faktori, ali upravo njihova limitirajuća konkretnost donosi svojevrsnu puninu pa prostori koje Zagor posjećuje iskrsavaju bogatiji i sadržajniji. Osmišljena je nova Zagorova odiseja, čuvena sjevernoamerička odiseja. Ona je nadmašila staru i do danas ostala neprevladana: najveće mini-jedinstvo u serijalu. Kroz više od dvije godine pratimo razvoj, Zagor ima cilj. Prolazi raznim krajevima Amerike, a svaki daje nešto što mu je svojstveno i istovremeno zagorovsko. Prva priča priziva u sjećanje velike pustolovne romane s kraja 19. i početka 20. stoljeća, otkrivanje neistraženih predjela, englesku vladavinu morem i plemiće koji su tako bolesno bogati i puni stuartmillovskog zdravog razuma da samim postojanjem zadužuju čovječanstvo… Prijateljstvo, ljubav, strast, izdaja, Eskimi, naprstak mistike i tajna arktičke sfinge, Zagor a la Djeca kapetana Granta u suverenoj boselijevskoj izvedbi – čita se sto puta i nikada ne dosadi.
|
|
|
Topic |
|
|
|