Author |
Topic |
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/01/2012 : 15:02:08
|
Ma nema problema, ubuduće ću jasnije razdvajati. Ne vjerovao ili da, ovo su doslovno pejstani tekstovi koje sam slao u wordu. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9616 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 04/01/2012 : 23:15:33
|
pokusava da bude smesan -.- :P |
Potpis u dva reda, prema pravilniku: Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12918 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 04/01/2012 : 23:19:51
|
quote: Originally posted by Mairosu
Preneo bih i ja svoje, ali uglavnom pisem na engleskom o Z-grade horroru, tako da, jebesh. :D
Samo stavljaj, imat ćeš barem jednog čitatelja. |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 06/01/2012 : 16:52:04
|
http://www.youtube.com/watch_popup?v=fBh17LM-Nrk&vq=medium#t=15
Ovih sam dana pogledao jako dobar crtić "Čudovišna priča u Parizu" redatelja Biba Bergerona i producenta Luca Bessona, pa je tu i tekst:
Redatelj i suscenarist animirane fantastične pustolovne komedije „Čudovišna priča u Parizu“ Bibo Bergeron ideju za projekt dobio je davne 1993. godine, nedugo nakon što je utemeljio svoj producentski studio Bibo Films. Ipak, do početka realizacije trebalo je proći punih 12 godina, sve dok se Bergeron 2005. nije vratio iz Amerike, gdje je prethodnih osam godina radio u Spielbergovu studiju DreamWorks Animation za koji je među ostalim potpisao režije hitova „Put za El Dorado“ i „Riba ribi grize rep“, te kao animator surađivao na naslovima „Svi psi idu u raj 2“ i „Pčelin film“. Odlučivši priču filma smjestiti u Pariz 1910. godine, u vrijeme velike poplave rijeke Seine, Bergeron je o tom razdoblju prikupio obimnu tekstualnu i fotografsku dokumentaciju, da bi priču koncipirao kao klasičnu pustolovinu s elementima mjuzikla i s čudovištem dobra srca u središtu. Za svoj je projekt lako zainteresirao moćnog Luca Bessona, koji je ovaj crtić doživio kao mogućnost pariranja Hollywoodu i na polju animirane zabave za sve uzraste. Nakon što je osobno napisao prvu verziju scenarija, isti je ponudio na doradu kolegici Stéphane Kazandjian koja je možda i najzaslužnija za konačni rezultat. Rad na vizualnom identitetu filma s razradama likova, scenografije, kostimografije i boje pokazao se prilično zahtjevnim, a redatelj je u konačnici želio na filmu u najvećoj mogućoj mjeri dočarati humor, duh i anarhoidnost stripova velikog belgijskog strip-majstora Andréa Franquina, kreatora nezaboravnih junaka Gastona, Spiroua i Fantasija te Marsupilamija.
Zaplet počinje kad plahog i dobrodušnog pariškog kinooperatera Émilea (glas Dušana Bućana), strastvenog filmofila nesigurnog u izjavljivanju ljubavi romantičnoj cvjećarki Maude, njegov pomalo neodgovorni najbolji prijatelj Raoul (glas Jana Kerekeša) povede da Raoulovim kamionom zvanim Katarina starom profesoru i botaničaru prevezu sjemenje biljaka i neke kemikalije. Kad od profesorova inteligentnog majmunčića Charlesa doznaju da je on otputovao u Ameriku, Raoul se u profesorovu botaničkom vrtu nepromišljeno počne igrati s kemikalijama i sjemenjem. Dakako, to će ubrzo dovesti do nezgode zbog koje će usred vrta izrasti divovski suncokret, a obična buha s Charlesove dlake pretvoriti se u veliko čudovište crvenih očiju. Nakon što to čudovište počne plašiti stanovnike Montmartrea, na njega će slučajno naletjeti emotivna kabaretska pjevačica Lucille (glas Renate Sabljak Prelec), koja će smjesta shvatiti da je pred njom stvorenje plemenita srca i izuzetno lijepa glasa. Nazvavši ga Francoeur i odlučivši ga maskirati u muškarca, Lucille s njim iste večeri nastupi pred oduševljenom publikom. Dok se Francoeur postupno pokazuje i kao odličan gitarist te vrlo senzibilno stvorenje, njegovim tragom kreću podli i slavohlepni gradonačelnik Maynott (glas Siniše Popovića) i policijski prefekt Pâté (glas Željka Duvnjaka). No Raoul je već odavno zaljubljen u Lucille, pa će joj uz suradnju Émilea, Charlesa i naposljetku Maud pomoći u spašavanju Francoeura i borbi protiv Maynotta, sve do završnog obračuna na poplavljenom Eiffelovu tornju.
Najveće vrline filma u čijoj se sigurnoj i često razigranoj režiji itekako primjećuje redateljevo iskustvo stečeno radom u DreamWorksu, leže u njegovoj dinamičnosti, maštovitosti, dobrano konvencionalnim no ipak slikovitim protagonistima, bogatstvu šašavih detalja, natruhama anarhoidnosti, uspjelom eksploatiranju francuskog humora i očekivano odličnoj hrvatskoj sinkronizaciji. Prava je šteta što se „Čudovišna priča u Parizu“ u našim kinima ne prikazuje u 3D-tehnologiji u kojoj je izvorno napravljena, jer bi tek tada do punog izražaja došle vizualna i koloristička raskoš, baš kao što bi akcijska završnica dodatno dobila na uzbudljivosti i atraktivnosti. No i ovako je pred nama nepretenciozno i izuzetno šarmantno ostvarenje koje osvaja humanizmom i pozitivističkim duhom, te koje istodobno odlično funkcionira i kao svojevrsno „ljubavno pismo“ Parizu s početka 20. stoljeća, koji je tada bio svjetska umjetnička metropola kojoj je posvetu filmom „Ponoć u Parizu“ nedavno dao i veliki Woody Allen. Zahvaljujući križanju žanrova u kojem je klasična pustolovina spretno nadograđena horor-sekvencama a fantastika se naslanja na elemente steampunka, pri čemu je sve presvučeno humorom i povremenim posezanjima za mjuziklom, autori uspijevaju dati i efektne posvete brojnim znanim djelima iz različitih grana umjetnosti. U kreiranju zapleta i njegovoj razradi tako se lako uočavaju „posudbe“ iz glasovitih Poeovih „Ubojstava u ulici Morgue“, baš kao i iz znamenitog „Frankensteina“ Mary Shelley, iz romana „Fantom u operi“ Gastona Lerouxa i mjuzikla Andrewa Lloyda Webera, te iz francuske bajke „Ljepotica i zvijer“. Ukratko, „Čudovišna priča u Parizu“ nudi vrlo dobru zabavu koja se može preporučiti gledateljima svih uzrasta.
A tu je i zgodan insert:
http://www.youtube.com/watch_popup?v=9Z-NbQvhzKM&vq=medium |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
hc1012
New Member
Croatia
245 Posts
Member since 10/01/2009 |
Posted - 06/01/2012 : 19:19:23
|
quote: Originally posted by DeeCay
Ljudi, Muškarci koji mrze žene (aka Girl with the dragon tatoo)? Jel neko otišao gledati? Svi bruje o toj američkoj verziji Larsonove uspješnice, skandinavski romani krimići su #1 posvuda... Jel bolja originalna švedska verzija (koja će biti btw ovaj vikend na televiziji)?
Sutra se spremam, i drago mi je što opet mogu pogledati Fincherov film, Social network sam preskočio, budući da me uopće ne zanima facebook fenomen...
Novo Fincherovo remek-djelo. Savršeno i odlično. Neopisivo bolje od švedske verzije. Uz Drive i Fightera najbolje od Hollywooda što sam gledao u 2011. Pročitao sam sve tri knjige i pogledao sva tri švedska filma, nijedan mi nije bio dobar (prvi definitivno najgori), jer su previše toga izostavili iz knjiga, te mislim da netko tko nije čitao knjige ne može shvatiti i skužiti sve u filmu. Fincherova ekranizacija je prikazala sve što treba iz knjige, detaljno i jasno, tako da se teško sjetiti što je uopće izostavljeno u filmu. Pa čak i promjena kraja je dobrodošla i odgovara. Pročitali knjigu ili ne, svakako pogledajte samo US verziju... |
|
|
Beren
Advanced Member
Montenegro
3793 Posts
Member since 03/02/2010 |
Posted - 06/01/2012 : 20:10:36
|
Simpatičan Vudi Alenov film, oda Parizu.
Solidan film o nemilosrdnom svijetu politike.
|
Moja domovina je mene dala ovu koru bijelog hleba, sretne ljude, srecnu mladost, velik komad vedrog neba... |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 06/01/2012 : 21:03:19
|
Berenu se sviđa Ponoć u Parizu, meni također, pa dakle:
Humorna romantična fantazija „Ponoć u Parizu“ još je jedno prepoznatljivo ostvarenje glasovitog scenarista i redatelja Woodyja Allena („Manhattan“, „Meci iznad Broadwaya“, „Moćna Afrodita“, „Završni udarac“), izuzetno produktivnog filmaša koji je od dvadesetak nominacija za Oscara dosad potvrdio dvije, onu za najbolji scenarij sjajne egzistencijalističke drame „Hannah i njezine sestre“ 1987., te onu za najboljeg redatelja izvrsne romantične drame „Annie Hall“ 1978. godine. Uz Coppolu i Scorseseja najsustavniji kroničar New Yorka, Woody Allen je autor koji je u nerijetko autobiografski obojenim djelima često brisao granicu između svoje glumačke pojave i stvarne osobnosti, čija karijera traje više od četiri desetljeća, i koji je svoje najuspjelije i najcjenjenije naslove snimio između sredine 1970-ih i kraja 1980-ih godina, najčešće u društvu skupine stalnih suradnika, među kojima su snimatelji Sven Nykvist, Gordon Willis i Carlo DiPalma, kao i producent Jean Dourmanian. Allen je neurotični Njujorčanin, obožavatelj Bergmana, Dostojevskog i Kurosawe te strastveni ljubitelj jazza opsjednut smrću, koji protekla tri desetljeća ponekad i tri puta tjedno posjećuje psihoanalitičara, te koji kaže da ima puno više ideja za filmove nego vremena da ih realizira. On je umjetnik koji za sebe tvrdi da je „neurotični i brbljavi Židov kojem je potrebna pomoć psihijatra, kojem je New York središte svijeta i koji ima problema sa ženama“, te koji svojim najuspjelijim djelom drži nostalgičnu „Purpurnu ružu Kaira“.
Počevši od remek-djela „Završni udarac“, romantične triler-drame nadahnute prozom Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i sjajnim krimićima Patricije Highsmith, Allen svoje filmove intenzivno snima i u europskim metropolama. Nakon Londona u naslovima „Završni udarac“, „Scoop“, „Cassandrin san“ i „Upoznat ćeš visokog tamnog stranca“, te Barcelone u „Vicky Cristina Barcelona“, Allen se tako našao i u Parizu. Ispisujući ljubavno pismo gradu svjetlosti i romantike, Allen kreira priču o američkom scenaristu Gilu Penderu (Owen Wilson), momku na pragu srednjih godina koji sa zaručnicom Inez (Rachel McAdams), njezinim konzervativnim roditeljima Helen (Mimi Kennedy) i Johnom (Kurt Fuller) te skupinom turista stiže u francusku metropolu. Dok Gil mašta o karijeri ozbiljnog romanopisca, Inez je mnogo racionalnija osoba koja nema razumijevanja za njegove snove i idealiziranje Pariza kao grada u kojemu su tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća živjeli brojni glasoviti umjetnici. Kad Inez jedne večeri otiđe na ples s prijateljima, Gil krene u šetnju ulicama, da bi se u trenutku dok otkucava ponoć pred njim zaustavila starinska kočija. Ušavši u nju, dospije na zabavu koja se izgleda održava upravo u 20-im godinama, jer su gosti i slavne osobe poput Francisa Scotta Fitzgeralda (Tom Hiddleston), Pabla Picassa (Marcial Di Fonzo Bo), Ernesta Hemingwaya (Corey Stoll), Salvadora Dalija (Adrien Brody), Colea Portera (Yves Heck) i drugih. Oduševljen onim što vidi, Gil se na zabavu vrati i sljedeće noći te svoj prvi roman dade na čitanje glasovitoj književnici Gertrude Stein (Kathy Bates). Istodobno ga privuče atraktivna Adriana (Marion Cotillard), Picassova ljubavnica zbog susreta s kojom će Gil početi preispitivati svoj odnos s Inez.
Već od uvodne špice s razglednicama Pariza, na kojima francuski velegrad izgleda dodatno očaravajuće zahvaljujući impresivnoj fotografiji nagrađivanog Dariusa Khondjija („Sedam“, „Grad izgubljene djece“), za rad na hitu „Evita“ Alana Parkera nominiranog za Oscara, Allen stvara efektnu, nepretencioznu i iznimno šarmantnu posvetu Parizu. „Ponoć u Parizu“ osebujnog umjetnika još jednom predstavlja u vrhunskoj formi te nudi varijaciju čitave palete njegovih omiljenih tema. Sve je na broju, i nesigurni intelektualac na rubu srednjih godina mučen krizom identiteta kao protagonist, i motiv njegove želje za počinjenjem preljuba, i prepoznatljivi jazz-akordi kojima Allen dodatno sugestivno predočava Pariz 20-ih godina, i gorko-slatki kontrast stvarnosti i iluzije s romantičnom potkom, na način sličan onom u „Purpurnoj ruži Kaira“. Slično liku Mie Farrow u „Ruži...“, i Gil u raspoloženoj interpretaciji Owena Wilsona („Obitelj čudaka“, „Dozvola za male Fockere“) bijeg od izgubljenosti i nezadovoljstva vremenom u kojem živi pronalazi u idealiziranim prošlim vremenima, u naizgled nevinom i mnogo ljepšem dobu vrhunske umjetnosti i romantike u usporedbi s kojim se sadašnjica čini tako suhoparna i nezanimljiva. S velikim umjetnicima prve polovine 20. stoljeća Allen se poigrava na način blizak onom u prozi Philipa Josea Farmera, jer kod njega sve stvarne pa i fiktivne osobe imaju svoje priče i kriju određene tajne koje zajedno tvore gotovo alternativnu povijest. I sve je izvedeno vrlo ležerno, zabavno i duhovito, pa tako Gil u jednom trenutku, družeći se s Hemingwayem, F. Scott Fitzgeraldom i njegovom suprugom Zeldom, Coco Chanel, slikarom i fotografom Manom Rayem i mnogim drugima, velikom španjolskom filmašu Luisu Buñuelu nabaci ideju za snimanje filma „Anđeo uništenja“. Zahvaljujući i takvim detaljima, „Ponoć u Parizu“ nudi izvrsno režiranu intelektualnu zabavu koja pred gledatelje postavlja zahtjev poznavanja umjetničke scene Europe i svijeta prve polovine prošlog stoljeća. No i oni koji ne znaju tko je Man Ray a tko Gertrude Stein neosporno će uživati u Allenovu filmu. |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite, i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38002 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 06/01/2012 : 21:56:16
|
quote: Originally posted by hc1012 Novo Fincherovo remek-djelo. Savršeno i odlično. Neopisivo bolje od švedske verzije. Uz Drive i Fightera najbolje od Hollywooda što sam gledao u 2011. Pročitao sam sve tri knjige i pogledao sva tri švedska filma, nijedan mi nije bio dobar (prvi definitivno najgori), jer su previše toga izostavili iz knjiga, te mislim da netko tko nije čitao knjige ne može shvatiti i skužiti sve u filmu. Fincherova ekranizacija je prikazala sve što treba iz knjige, detaljno i jasno, tako da se teško sjetiti što je uopće izostavljeno u filmu. Pa čak i promjena kraja je dobrodošla i odgovara. Pročitali knjigu ili ne, svakako pogledajte samo US verziju...
Moljim?
Aha, sve jasno.
|
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38002 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 06/01/2012 : 22:06:22
|
Draga mi prigovarala i prigovarala da idemo u kino pogledati Midnight in Paris, a kako se ravnam po nekom unutarnjom osjecaju, radije sam ha skinuo (film ). Na kraju sam joj samo rekao "vidis, a ti si htjela da idemo ovo gledati u kino."
Mislim, Allenovo izdrkavanje u punoj snazi. Ono, ok kao ideja, te sigurna erekcija za sve HC fane... no, mene Woody vise manje nervira uz poneke iznimke. A i vukao se u drugoj polovini.
|
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
|
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22313 Posts
Member since 10/11/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 15:09:31
|
The Human Centipede 2 aj, jaj,jaj...koji odvratan film. Hostel na kvadrat. Preporucujem samo hardcore fanovima ovog zanra, ljudima koji imaju dobar zeludac i zivce.
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9616 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 15:34:51
|
quote: Originally posted by King Warrior
The Human Centipede 2
nikad mi nece biti jasno koji nagoni teraju ljude da gledaju ovakve stvari
(cini mi se da sam ovo pitao jedno 15 puta vec, al ne mari; nabijam postove ) |
Potpis u dva reda, prema pravilniku: Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
Mhejl
stripovi.com suradnik
Bosnia and Herzegovina
4066 Posts
Member since 26/04/2009 |
Posted - 08/01/2012 : 15:42:49
|
Jeste, Sale, ne volim ni ja te "gore fest" filmove. Potpuno besmisleno... Mada, ti ideš u drugu krajnost - uopšte ne gledaš hororce! ;)
E sad, hm... Od novijih filmova, zadnje što sam odgledao je francuski "Angel.A". Šta reći, možda sam ja u pretjerano sentimentalnom raspoloženju, ali bio bi sjajan film da nema ljigavo-happy-happy kraja. Ipak, i ovako je prilično zanimljiv i na momente jako dirljiv. |
|
|
DeeCay
stripovi.com suradnik
Croatia
21661 Posts
Member since 24/09/2002 |
Posted - 08/01/2012 : 17:26:36
|
quote: Originally posted by hc1012 Pročitao sam sve tri knjige i pogledao sva tri švedska filma, nijedan mi nije bio dobar (prvi definitivno najgori), jer su previše toga izostavili iz knjiga, te mislim da netko tko nije čitao knjige ne može shvatiti i skužiti sve u filmu. Fincherova ekranizacija je prikazala sve što treba iz knjige, detaljno i jasno, tako da se teško sjetiti što je uopće izostavljeno u filmu. Pa čak i promjena kraja je dobrodošla i odgovara.Pročitali knjigu ili ne, svakako pogledajte samo US verziju...
Ipak sam najprije pogledao švedsku verziju prvog filma, i mogu reći da mi je film bio zakon, ne bih ga prikazao promašajem u kojem se radnja jedva prati. I dovoljno sugestivan, žestok, na momente spor ili brz ovisno o momentima. Mislim da si ti ipak imao loš dojam jer si prvo pročitao knjigu, koje su uvijek po pravilu opsežnije. Ipak ću otići pogledati i Fincherov ovaj tjedan pa ćemo vidjeti. Nadam se da će malo promijeniti neke stvari jer ne bih volio gledati iste stvari dvaput. Šteta jedino što sada znam kraj, i tko je ubojica. A to je ipak smisao detektivskog krimića. |
“A reader lives a thousand lives before he dies; the man who never reads lives only one." |
|
|
DeeCay
stripovi.com suradnik
Croatia
21661 Posts
Member since 24/09/2002 |
Posted - 08/01/2012 : 17:34:43
|
quote: Originally posted by King Warrior
The Human Centipede 2 aj, jaj,jaj...koji odvratan film. Hostel na kvadrat. Preporucujem samo hardcore fanovima ovog zanra, ljudima koji imaju dobar zeludac i zivce
Nisu ga uzalud bannali posvuda... Jel to sequel od jedinice ili je neka uncut verzija prvog filma? I prije ga nisam pogledao jer mi je izgledao čisti shit... |
“A reader lives a thousand lives before he dies; the man who never reads lives only one." |
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
Croatia
29618 Posts
Member since 06/02/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 17:37:12
|
quote: Originally posted by DeeCay
quote: Originally posted by hc1012 Pročitao sam sve tri knjige i pogledao sva tri švedska filma, nijedan mi nije bio dobar (prvi definitivno najgori), jer su previše toga izostavili iz knjiga, te mislim da netko tko nije čitao knjige ne može shvatiti i skužiti sve u filmu. Fincherova ekranizacija je prikazala sve što treba iz knjige, detaljno i jasno, tako da se teško sjetiti što je uopće izostavljeno u filmu. Pa čak i promjena kraja je dobrodošla i odgovara.Pročitali knjigu ili ne, svakako pogledajte samo US verziju...
Ipak sam najprije pogledao švedsku verziju prvog filma, i mogu reći da mi je film bio zakon, ne bih ga prikazao promašajem u kojem se radnja jedva prati. I dovoljno sugestivan, žestok, na momente spor ili brz ovisno o momentima. Mislim da si ti ipak imao loš dojam jer si prvo pročitao knjigu, koje su uvijek po pravilu opsežnije. Ipak ću otići pogledati i Fincherov ovaj tjedan pa ćemo vidjeti. Nadam se da će malo promijeniti neke stvari jer ne bih volio gledati iste stvari dvaput. Šteta jedino što sada znam kraj, i tko je ubojica. A to je ipak smisao detektivskog krimića.
da, i meni je svedska verzija odlicna, ali pogledat cu i ovu novu samo zbog hc-a, da usporedim |
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22313 Posts
Member since 10/11/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 17:43:24
|
quote: Originally posted by Lord Vader89
quote: Originally posted by King Warrior
The Human Centipede 2
nikad mi nece biti jasno koji nagoni teraju ljude da gledaju ovakve stvari
(cini mi se da sam ovo pitao jedno 15 puta vec, al ne mari; nabijam postove )
sve zavisi od ljudi. Mene su hororoci oduvijek privlacili, ne znam ni sam zasto , pretpostavljam zbog toga sto su mozda mogli da covjeku daju napetost koju slabo drugi filmovi mogu da pruze. Ipak, sve ima svoje granice, iskreno receno uvijek su mi bili drazi sokeri poput Grudge itd, od od ovih slasera gdje se kasapi. Filmovi, koji su za mene pravi hororci i koje ne mogu da gledam, su oni koji govore o ratu sa nasih prostora iz 90tih godina. Takve stvari uticu na mene i ostavljaju los utisak, u ovima poput Petak 13ti, Halloween i co., se moze uzivati sve dokle se ima u podsvijesti da se radi o filmu. Mislim i nadam se da vecina ljudi gleda hororce iz istih razloga kao i ja, a oni koji uzivaju u samom kasapljenju kao aktu, te zbog toga gledaju takve filmove, treba ih vezati i skloniti od ostatka svijeta.
|
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22313 Posts
Member since 10/11/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 17:47:26
|
quote: Originally posted by DeeCay
Nisu ga uzalud bannali posvuda... Jel to sequel od jedinice ili je neka uncut verzija prvog filma? I prije ga nisam pogledao jer mi je izgledao čisti shit...
Izgleda da zaista postiji i prvi dio, ja sam mislio da je to geg u nazivu. Prednost je sto je film izveden na pomalo luckast nacin, pa to ubija realisticnost, ali, stvarno su pretjerali sa gadostima. Ipak, daleko od najgadnijeg filma koji postoji, tu je film Srpski film nenadjebiv. |
|
|
hc1012
New Member
Croatia
245 Posts
Member since 10/01/2009 |
Posted - 08/01/2012 : 17:58:10
|
DeeCay i supermark, jedva čekam vaše dojmove o američkoj verziji. Baš me zanima što ćete reći.
|
Edited by - hc1012 on 08/01/2012 17:59:47 |
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38002 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 20:55:26
|
KW, prvi dio si gledao ili si prvo gledao ovaj drugi dio??? Mislim, pitam posto vjerovatno poslije prvog ne bi isao gledati i drugi, ili...?
Mene je vec trailer i prica prvog odbila od gledanja. Nisam vise tinejdzer, tada bi ga mozda i pogledao.
|
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
|
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22313 Posts
Member since 10/11/2007 |
Posted - 08/01/2012 : 22:06:42
|
quote: Originally posted by Poli
KW, prvi dio si gledao ili si prvo gledao ovaj drugi dio??? Mislim, pitam posto vjerovatno poslije prvog ne bi isao gledati i drugi, ili...?
Nisam ni znao da postoji prvi dio, kao sto rekoh, mislio sam da je neki geg u nazivu. U ovom dijelu jedan psiho gleda taj film, valjda prvi dio, to ga onda inspirise da muci ljude na slican nacin. Zbog toga sam pomislio da je to sa dijelovima geg, ali nakon sto sam proguglao nasao sam informacije i o prvom dijelu. |
|
|
Mairosu
Advanced Member
6689 Posts
Member since 03/07/2008 |
Posted - 08/01/2012 : 22:21:14
|
Srpski film ftw, najrealniji film o ovoj pacenoj zemlji. Ima upitnih scena ali i treba da ih ima. |
Ko igra za raju, i zanemaruje taktiku, zavrsit ce karijeru u nizerazrednom Vratniku.
Kakav ti je kupus, takva ti je sarma -- otac Tadej |
|
|
ken2
stripovi.com suradnik
Croatia
8163 Posts
Member since 30/07/2002 |
Posted - 09/01/2012 : 11:16:03
|
quote: Originally posted by DeeCay
quote: Originally posted by hc1012 Pročitao sam sve tri knjige i pogledao sva tri švedska filma, nijedan mi nije bio dobar (prvi definitivno najgori), jer su previše toga izostavili iz knjiga, te mislim da netko tko nije čitao knjige ne može shvatiti i skužiti sve u filmu. Fincherova ekranizacija je prikazala sve što treba iz knjige, detaljno i jasno, tako da se teško sjetiti što je uopće izostavljeno u filmu. Pa čak i promjena kraja je dobrodošla i odgovara.Pročitali knjigu ili ne, svakako pogledajte samo US verziju...
Ipak sam najprije pogledao švedsku verziju prvog filma, i mogu reći da mi je film bio zakon, ne bih ga prikazao promašajem u kojem se radnja jedva prati. I dovoljno sugestivan, žestok, na momente spor ili brz ovisno o momentima. Mislim da si ti ipak imao loš dojam jer si prvo pročitao knjigu, koje su uvijek po pravilu opsežnije. Ipak ću otići pogledati i Fincherov ovaj tjedan pa ćemo vidjeti. Nadam se da će malo promijeniti neke stvari jer ne bih volio gledati iste stvari dvaput. Šteta jedino što sada znam kraj, i tko je ubojica. A to je ipak smisao detektivskog krimića.
pročitao sam knjige i pogledao švedske filmove koji su previše amerikanizirani, kolikogod vam to glupo zvučalo kad sam čuo da fincher sprema američku verziju, zaključio sam da će biti više 'švedska' od švedske - a po prvim komentarima izgleda da i je tako
|
if you tolerate this, then your children will be next |
|
|
Topic |
|
|
|