forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Film & TV
 Danas na TV-u
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Previous Page | Next Page
Author Previous Topic Topic Next Topic
Page: of 99

Mr. Bushido
stripovi.com suradnik



Croatia
12920 Posts

Member since 23/09/2005

Posted - 25/01/2014 : 11:57:58  Show Profile Show Extended Profile  Send Mr. Bushido a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Johnny Difool

Znam, imam ga otkad je objavljen, samo ovdje pokušavam pronaći ili čitave filmove, ili atraktivnije inserte ili trailere, kad nema ničeg drugog.



Ok, ali mislim da nije naodmet spomenuti da postoji i domaće DVD-izdanje filma koje se može jeftino kupiti.

Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 25/01/2014 : 18:23:28  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:00 na RTL-u Priča o mišu zvanom Despero (The Tale of Despereaux), r. Sam Fell & Robert Stevenhagen, Velika Britanija / SAD, 2008.


Film suredatelja Sama Fella ("Pusti vodu da miševi odu") i scenarista Garyja Rossa ("Veliki" - "Big") adaptacija je bestseler romana Kate DiCamillo, potpisnice također ekraniziranog romana "Sve zbog Winn-Dixieja". Kad dobrodušni štakor Roscuro (glas Vida Baloga) slučajno skrivi smrt kraljice, kraljevstvo Dor prekrije tama a kralj progna štakore i zabrani kuhanje svima omiljene juhe. No nadu će vratiti znatiželjni i odvažni mišić Despereaux (glas Roberta Boškovića) koji obožava bajke, priča s princezom Peom (glas Jasne Bilušić) i sebe smatra gospodinom, te koji će Roscuru pomoći u borbi protiv tiranskog vladara zemlje štakora (glas Božidara Smiljanića).

Crtić starinskog ugođaja i stila odlikuju efektno bajkovito ozračje, nepatetična emotivnost, intrigantan podtekst borbe protiv inkvizicije i totalitarizma, zanimljiviji mračniji tonovi, vrlo solidna nasinhronizacija te velik broj slikovitih, no i površno predočenih sporednih likova. Glavni junak često pada u drugi plan, a ponešto predugu i dramaturški neurednu cjelinu opterećuje i formulaična akcijska završnica. Ako je suditi prema hitu "Juhu-hu!" i ovom filmu, čini se da su svi miševi ljubitelji dobre papice.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 25/01/2014 : 18:37:40  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:40 na HTV 2 Slutnja (Premonition), r. Mennan Yapo, SAD, 2007.


Fantastična psihološka triler drama sa Sandrom Bullock u glavnoj ulozi priča je o emotivnoj Lindi Hanson, otuđenoj supruzi uspješnog poslovnog čovjeka Jima (Julian McMahon) i požrtvovnoj majci dviju djevojčica. Nakon što dozna da je Jim poginuo u automobilskoj nesreći, Linda počne živjeti dvije paralelne stvarnosti u kojima joj je suprug istodobno živ i mrtav. Zaključivši da gubi razum, Linda sazna da je Jim htio počiniti preljub, te shvati da bi mogla spriječiti njegovu pogibiju.

Razmjerno sugestivno tjeskobno i paranoidno ozračje tijekom prve polovice filma, nekoliko efektno režiranih sekvenci, uvjerljiv nastup Sandre Bullock i efektan plakat filma sa Sandrinim licem kreiranim od grana drveća sve je što valja u ovom filmu. Konfuznu i nedorađenu priču skokovite dramaturgije nije lako pratiti, poigravanje fantastikom nerijetko je diletantski izvedeno, sporedni se likovi nesuvislo pojavljuju i nestaju, a Julian McMahon ("Reži me"), Dr. Doom u zasad dvama nastavcima "Fantastične četvorke", je vrlo blijed u ulozi otuđenog supruga.


Na YouTubeu je kopija čitavog filma, kako piše na ovaj način nedostupna u Americi:


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 26/01/2014 : 17:16:01  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:04 na HTV 2 Australija (Australia), r. Baz Luhrmann, Australija / SAD / Velika Britanija, 2008.


Epska romantična melodrama "Australija", za koju scenarij supotpisuje oskarovac Ronald Harwood ("Pijanist"), zbiva se u blizini australskog grada Darwina od 1939. do 1942. godine. Kad otmjena Britanka Sarah Ashley (Nicole Kidman) stigne na ranč svog supruga, dozna da je on upravo ubijen a imanje pred propašću. Želeći ostvariti pokojnikove planove, Sarah odluči veliko krdo stoke uz pomoć grubog Goniča (Hugh Jackman) i lokalnih Aboridžina prodati vojsci, čime će se sukobiti s moćnim zemljoposjednikom Kingom Carneyem (Bryan Brown) i njegovim opakim predradnikom Neilom Fletcherom (David Wenham).

Romantična pustolovna drama Baza Luhrmanna ("Moulin Rouge", "Veliki Gatsby") s pričom većom od života, dosta efektan epski zamah, impresivna fotografija Mandy Walker ("Lantana", "Crvenkapica") koju odlikuje raskošni kolorit, raspoloženi nastupi i međusobna "kemija" Kidmanice i Jackmana te zabavne posvete klasičnom Hollywoodu i filmovima "Čarobnjak iz Oza" i "Zameo ih vjetar", vrline su djela koje ima i ozbiljnih mana. Uz očekivano gomilanje kiča i patetike, prilično smetaju površno predočeni sporedni likovi i pretjerana eksploatacija australskih nacionalnih stereotipa. Unatoč tome, "Australija" zavređuje preporuku za jednokratno gledanje.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 27/01/2014 : 20:21:00  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:10 na HTV 3 Obala u magli (Le quai des brumes), r. Marcel Carné, Francuska, 1938.


Remek-djelo Marcela Carnéa u Veneciji 1938. nagrađeno Posebnim priznanjem za režiju maestralno je režirana, vrlo atmosferična i iznimno sugestivna priča o dezerteru Jeanu (fantastični Jean Gabin), bjeguncu iz francuske kolonijalne vojske koji u jednom bistrou u Le Havreu upoznaje privlačnu Nelly (Michèle Morgan) i njezinog podlog skrbnika Zabela (Michel Simon). Između Nelly i Jeana rađa se ljubav, no sve će se zakomplicirati najprije kad se pokaže da se djevojka sviđa lokalnom gangsteru Lucienu (Pierre Brasseur), te kad Zabel pokuša silovati Nelly.

Možda najpoznatiji predstavnik filmskog poetskog realizma odlikuju sjajno kreirano tjeskobno i pesimistično ozračje, intrigantno tematiziranje fatalizma kao i jasne podjele na dobro i zlo, turoban socijalni kontekst te izuzetno efektan spoj realističnih i poetskih tendencija. Zbog pesimizma i tjeskobe film se nije svidio onodobnim lijevo orijentiranim intelektualcima poput Jeana Renoira, koji su mu zamjerali negativistički angažman i mizantropiju, dok se itekako svidio recimo Jeanu Paulu Sartreu i Simone de Beauvoir, koji su naročito hvalili baš pesimizam. U svakom slučaju, riječ je o obveznoj lektiri za svakog ambicioznijeg filmofila.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 27/01/2014 20:44:45
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 27/01/2014 : 20:41:41  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:21 na HTV 1 Večernja zvona, r. Lordan Zafranović, Hrvatska / Crna Gora / Jugoslavija, 1986.


Završni i prema mnogima najbolji nastavak svojevrsne trilogije Lordana Zafranovića, započete Okupacijom u 26 slika i nastavljene Padom Italije, 1986. je godine u Puli nagrađen Zlatnom arenom za najbolju mušku ulogu Rade Šerbedžije i Zlatnom arenom za montažu Andrije Zafranovića. U središtu zbivanja ekranizacije romana Vrata od utrobe redateljeva čestog suradnika Mirka Kovača je isprva mladi i idealima vođeni komunistički revolucionar Tomislav K. Burbonski (Šerbedžija), čiji život pratimo od njegovih 20-ih do kraja 40-ih godina. U tom razdoblju Tomislav K.(omunist) će proći faze od uvjerenog revolucionara do razočaranog čovjeka kojeg je revolucija sažvakala i ispljunula, te koji biva osumnjičen za simpatiziranje Staljina i brak s privlačnom Meirom (Neda Arnerić), ženom iz neprihvatljive građanske i nacionalističkim tendencijama obilježene obitelji.

Prema mnogima najbolji Zafranovićev film uopće i možda najuspjeliji hrvatski film iz 80-ih epizodično je strukturirana i dramaturški uravnotežena cjelina koju nose zaokruženi i psihološki slojevito profilirani likovi, vrlo raspoložene glumačke interpretacije, umetanje jasnih asocijacija na stvarne partijske moćnike poput Andrije Hebranga i Milovana Đilasa, te za ostatak Zafranovićeva opusa netipičan emotivan odnos prema protagonistima, koji nisu prikazani sa za redatelja uobičajenom distancom i ciničnim odmakom. Imponira i Kovačev i Zafranovićev jasan kritički odnos prema revoluciji i njezinim nositeljima, često prelako spremnima na izdaju uvjerenja i ideala.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

sretan
Average Member



593 Posts

Member since 16/11/2012

Posted - 27/01/2014 : 21:10:12  Show Profile Show Extended Profile  Send sretan a Private Message  Reply with Quote
Le quai des brumes M.Cernea je izniman film kojeg se ne bi trebalo ostavljati nepogledanim. HRT3 nam opet nudi odličan film na svom programu.
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 18:41:12  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:13 na HTV 1 Vrag nosi Pradu (The Devil Wears Prada), r. David Frankel, SAD, 2006.


Skromna Andrea «Andy» Sachs (Anne Hathaway) mlada je novinarka koja neočekivano dobije posao tajnice moćne Mirande Priestley (Meryl Streep), glavne urednice najutjecajnijeg svjetskog modnog magazina «Runway». Isprva vjerujući da joj se ostvaruje san milijuna djevojaka, Andy će uz pomoć simpatičnog dizajnera Nigela (Stanley Tucci) ubrzo upoznati hladnoću i bešćutnost svijeta visoke mode, te shvatiti da postupno gubi prijatelje i privatni život.

Kad se 2003. godine pojavila knjiga «Vrag nosi Pradu», literarni prvijenac Lauren Weisberger, nekadašnje pomoćnice glavne urednice «Voguea» Anne Wintour, roman s ključem pričom smješten u visoke njujorške modne krugove smjesta se popeo na vrh liste bestselera «New York Timesa», gdje se zadržao punih šest mjeseci. Storija o dobrodušnoj i ne pretjerano ambicioznoj provincijalki koja postupno pristaje prodati dušu vragu odjevenom u luksuznu dizajnersku odjeću, predvidljivo je privukla izuzetno zanimanje čitatelja, koji su ponajviše željeli doznati pikantne detalje o Anne Wintour, «čeličnoj lady» modne industrije pred kojom klecaju koljena i najrazvikanijih kreatora.

Knjigu nisam čitao i ne mogu pouzdano tvrditi, no kažu da je riječ o jednom od ambicioznijih izdanaka «chick lita» koji pod formom ležerne, frivolne i ne osobito zahtijevne zabave nudi i podosta oštrijih kritičkih žalaca, osobito na temu «mobbinga», specifičnog oblika ponašanja na radnom mjestu (jedna osoba ili više njih sustavno i manje ili više grubo psihički i moralno zlostavlja i ponižava odabranu žrtvu s ciljem ugrožavanja njezina ugleda i dostojanstva) na koje se u suvremenom društvu razvija sve veći senzibilitet. Kažem, možda roman temi «mobbinga» uistinu pristupa na ozbiljniji način, no to nipošto nije slučaj sa satiričnom humornom dramom Davida Frankela, televizijskog rutinera u čijem se redateljskom portfelju ističu radovi na serijama «Seks i grad» i «Združena braća».



Zahvaljujući ne naročito maštovitom scenariju Aline Brosh McKenna («Pravila privlačnosti»), koja je navodno znatno izmijenila i ublažila provokativnije i subverzivnije detalje književnog predloška, i tek korektnoj Frankelovoj režiji, ekranizacija romana Lauren Weisberger kao satira funkcionira razmjerno slabo. Unatoč tome, i činjenicama da je riječ o predvidljivoj i dramaturški neujednačenoj cjelini u kojoj se melodramatski i moralistički trenuci pomalo nezgrapno isprepleću s komičnima, te u kojoj su sporedni likovi Andynih prijatelja sasvim zapostavljeni i svedeni na klišeje, to još uvijek ne znači da «Vrag...» ne zaslužuje palac gore.

Razlozi tome kriju se ponajprije u nepretencioznosti i neospornom šarmu djela, duhovitog i produkcijski dotjeranog filma koji nose raspoloženi glumački nastupi. Dok simpatičnu Andy Sachs, djevojku koja će nakon prvotnog nesnalaženja u sebi otkriti dar za vješto prilagođavanje okolnostima i plivanje među «morskim psima», utjelovljuje Anne Hathaway («Planina Brokeback»), bezosjećajnu Mirandu Priestley, hladnu manipulatoricu gdjekad svjesnu ispraznosti svog života, izrazitu egoisticu koja nikad ne podiže glas i koja je sposobna iza Andreina anđeoskog lica prepoznati sebi sličnu karijeristicu, savršeno tumači trostruka oskarovka te i ove godine za Oscara nominirana Meryl Streep. Jedini istinski tragični lik filma je modni kreator Nigel (izvrsni Stanley Tucci), požrtvovni i slatkorječivi slabić koji za razliku od Andree nema hrabrosti dignuti glavu, odlučno se suprotstaviti vragu i pokušati ostvariti svoje snove, no koji će kao čin svojevrsnog iskupljenja na to potaknuti Andy. Dok ona u završnici odlučno i neopterećeno korača ulicom, Mirandin jedva primjetan osmijeh iza zatamnjenog automobilskog stakla gledateljima daje do znanja da je i «vrag» zadovoljan što mu je žrtva ovog puta umakla.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 18:55:19  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:34 na HTV 1 Mladi revolveraši (Young Guns), r. Christopher Cain, SAD, 1988.


Okrug Lincoln i istoimeni grad u Novom Meksiku 1877. godine. Dok zbog ubojstva jednog čovjeka bježi pred progoniteljima, mladom revolverašu Williamu H. Bonneyu zvanom Billy the Kid (Emilio Estevez) pomoć neočekivano pruže dobrostojeći zemljoposjednik John Tunstall (Terence Stamp) i njegov štićenik Josiah Gordon Scurlock nadimkom Doc (Kiefer Sutherland). Sakrivši Billyja na svojim kolima, Tunstall i Doc ga odvedu na zemljoposjednikovo imanje nedaleko grada. John Tunstall je obrazovani i otmjeni Englez kojem u bavljenju stočarstvom i obradi zemlje pomaže skupina štićenika koje on zove «regulatorima», te kojima pokušava pomoći odgojem i obrazovanjem. Pored temperamentnog Doca tu su i odlučni Richard «Dick» Brewer (Charlie Sheen), šutljivi Indijanac Jose Chavez y Chavez (Lou Diamond Phillips), brzopleti Dirty Steve Stephens (Dermot Mulroney) i povučeni Charles «Charley» Bowdre (Casey Siemaszko). No Tunstall u posljednje vrijeme ima velikih problema s arogantnim Lawrenceom G. Murphyjem (Jack Palance), najvećim stočarom u kraju i bezobzirnim čovjekom koji želi istisnuti konkurente i zagospodariti čitavim područjem. Na Murphyjevom platnom spisku je i korumpirani gradski šerif Brady (Danny Kamin), a jedini koji im se pokušava suprotstaviti je pravnik Alex McSween (Terry O´Quinn). Nakon što se vrlo brzo sprijatelji s ostalima, pridošlica Billy postane jedan od «regulatora», iako svi shvaćaju da je lak na okidaču i sklon nepromišljenim ispadima. Kad se momci s Tunstallom nedugo potom spuste na doček Nove godine u grad, Docu za oko zapne stidljiva i privlačna mlada Kineskinja Yen Sun (Alice Carter). No ona je Murphyjeva štićenica koja se unatoč obostranoj naklonosti ne smije sastajati s Docom. Slijedećeg jutra, dok se s momcima vraća na imanje, Tunstalla će pred njihovim očima hladnokrvno ubiti skupina Murphyjevih ljudi. Kad Billy, Dick, Chavez i ostali odluče osvetiti Tunstalla, započet će otvoreni sukob koji će u legendu ući kao Rat u okrugu Lincoln.



Nudeći slobodnu interpretaciju pustolovina kasnije zloglasnog revolveraša Billyja the Kida i njegovih prijatelja iz mladih dana, vestern redatelja Christophera Caina (To je bilo tada...a ovo je sada, The Next Karate Kid, Gone Fishin´) i scenarista Johna Fusca (Mladi revolveraši 2, Srce groma, Praščić Babe, Hidalgo, čovjek i njegov konj) se krajem 1980-ih godina prometnuo u jedan od većih filmskih hitova. Sasvim razumljivo, jer fikcijska interpretacija dijelom istinitih događaja iz legendarnog rančerskog «Rata u okrugu Lincoln», u središtu koje je slikoviti lik zloglasnog revolveraša Billyja the Kida, nudi dinamičnu, pregledno režiranu, zanimljivu i atraktivnu priču o prijateljstvu, odanosti i časti, koju uz sigurnu režiju i efektnu scenografsku rekonstrukciju razdoblja odlikuju uzbudljive sekvence vatrenih okršaja i raspoloženi glumački nastupi. U glavnoj ulozi neobuzdanog Billyja the Kida gledamo energičnog Emilia Esteveza (Repo Man, Vatra svetog Elma, Zasjeda 1 i 2), glumca i povremenog redatelja koji je 2006. godine pozornost privukao režijom hvaljene i nagrađivane drame Bobby, a u zvjezdanoj glumačkoj postavi njegovi su partneri karizmatični Kiefer Sutherland (Ostani uz mene, Izgubljeni dječaci, Tanka linija smrti), agent Jack Bauer u hit-seriji 24, danas sasvim zaboravljeni Lou Diamond Phillips (La Bamba, Pentagram, Hrabrost ratnika) i temperamentni Charlie Sheen (Crvena zora, Vod smrti, Wall Street, Osmorica izvan igre), možda najpopularniji po roli u nagrađivanoj humorističnoj hit-seriji Dva i pol muškarca. Pored oskarovca Jacka Palancea (Shane, Chatova zemlja, Batman, Tango i Cash, Gradski kauboji) i izvrsnog britanskog karakternog glumca Terencea Stampa (Daleko od razuzdane gomile, Modesty Blaise, Teorema, Superman I i II, The Limey), za sporednu ulogu u filmu Billy Budd 1963. također nominiranog za Oscara, u sporednoj roli gledamo i znanog Dermota Mulroneya (Put bez povratka, Opasne djevojke, Imitator). Efektnu filmsku fotografiju potpisuje također slavni oskarovac Dean Semler (Pobješneli Max 2, Cocktail, Oproštaj s kraljem, Posljednji akcijski junak, Vodeni svijet).




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 19:01:20  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Noćas u 01:20 na HTV 1 Požuda za zlatom (Lust for Gold), r. S. Sylvan Simon, SAD, 1949.


Stigavši u grad Florence u Arizoni, mladi Barry Storm (William Prince) šerifu Lynnu Earlyju (Paul Ford) prijavi slučaj ubojstva tragača za zlatom kojeg je u potrazi za rudnikom zlata svog djeda slijedio u planini Superstition. Rudnik zvan Izgubljeni Nizozemac navodno je najveće nalazište zlata na svijetu, a prema općem vjerovanju davne 1870. godine otkrio ga je Barryjev djed Jacob Waltz (Glenn Ford). Jacob je bio grub čovjek i alkoholičar podrijetlom iz Njemačke, koji je tragajući za zlatom s ortakom Wiserom (Edgar Buchanan) stekao nadimak Nizozemac, te koji se mitskog rudnika navodno dokopao na prijevaru nakon ubojstva meksičkog rančera Peralte. Skrasivši se u Phoenixu, Jacob je godinama pred svima tajio lokaciju rudnika, sve dok u grad nisu stigli atraktivna Julia Thomas (Ida Lupino) i njezin suprug Pete (Gig Young). Dok je Pete bio slabić, prevrtljivu i pohlepnu Juliju je ubrzo zaintrigirala priča o Jacobovu rudniku, te je odlučila pod svaku cijenu doznati gdje se on nalazi.



Temeljen na istinitim događajima opisanima u romanu „Thunder God´s Gold“ Barryja Storma, izvrstan vestern redatelja S. Sylvana Simona („Sin Lassie“, „Volim nevolje“), u režiji kojeg je nepotpisan sudjelovao i George Marshall („Destry ponovo jaše“, „Kako je osvojen Divlji zapad“), svojevrsna je parafraza remek-djela „Blago Sierra Madre“ Johna Hustona. George Marshall je već daleko odmakao u realizaciji projekta za koji su scenarij napisali Ted Sherdeman („Blues St. Louisa“) i Richard English, da bi producenti nezadovoljni njihovom dramskom konstrukcijom s flashbackom u središtu Marshalla u posljednji trenutak zamijenili redateljem komedija i mjuzikala S. Sylvanom Simonom. Zaplet filma temelji se na stvarnoj priči o legendarnom rudniku zlata nazvanom Izgubljeni Nizozemac negdje u planini Superstition u Arizoni, u kojem pod gomilom kamenja izazvanom potresom leži zlatna žila vrijedna 20 milijuna dolara. Sigurno režirani vestern intrigantna je moralka o ljudskoj pohlepi i licemjerju, koju pored dojmljive fotografije Archieja Stouta („Fort Apache“, „Miran čovjek“), čestog suradnika velikog Johna Forda, i efektne glazbe višestruko za Oscara nominiranog Georgea Duninga („Odavde do vječnosti“) odlikuju i izvrsni glumački nastupi postave predvođene velikim Glennom Fordom („Gilda“, „U 3 i 10 za Yumu“) i glasovitom Idom Lupino („Oni voze noću“, „Na težak način“).



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 19:09:44  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:37 na HTV 2 Pakost (Malice), r. Harold Becker, Kanada / SAD, 1993.


Godine 1994. na festivalu kriminalističkog filma u francuskom gradu Cognacu ovjenčana nagradama publike u kategorijama najboljeg filma i redatelja, noirovska triler drama „Pakost“ Harolda Beckera („Polje luka“, „Pobuna na vojnoj akademiji“, „Gradonačelnik“, „Opasna šifra“, „Slučajni svjedok“), filmaša možda najpoznatijeg po režiji izvrsnog noir trilera „More ljubavi“ s Alom Pacinom i Ellen Barkin u glavnim ulogama, uzbudljivo je, atmosferično, solidno režirano i raspoloženo glumljeno ostvarenje, još jedan izdanak podžanra trilera s temom o zločincima iz obiteljskog kruga, popularnog u prvoj polovini 1990-ih godina („Nedokazana krivnja“, „Dobar sin“).

U središtu zbivanja je sveučilišni profesor Andy Safian (Bill Pullman), miran i povučen čovjek oženjenom atraktivnom Tracy Kennsinger (Nicole Kidman), koji, suočivši se sa slučajem serijskog ubojice studentica, istodobno sa starim znancem, kirurgom Jedom Hillom (Alec Baldwin), proživljava i obiteljsku dramu Tracyna ugroženog zdravlja i spontanog pobačaja. No sve možda i nije onakvo kakvim se čini.



Premda je tijekom karijere duge četiri desetljeća režirao za standarde holivudskih autora razmjerno malo filmova, tek njih 11, Harold Becker kod filmofila i kritike uživa prilično solidan ugled autora sklonog obradama intrigantnih i mračnijih tema, vještog u odabiru glumaca i radu s njima, redatelja koji se spretno snalazi u različitim žanrovima istodobno ih kržajući i transgresirajući, no koji pod pritiscima producenata često pristaje na kompromise i odustaje od izrazitijeg autorskog angažmana.

Takav je slučaj i s današnjim naslovom, snimljenim prema scenariju darovitog Scotta Franka („Uhvatite malog“, „Daleko od očiju“, „Specijalni izvještaj“), u kojem Becker tjeskobnu obiteljsku dramu efektno kombinira s uzbudljivim noirovskim trilerom s elementima crnog filma. Dodamo li tome da pored pouzdanog Billa Pullmana („Romansa u Seattleu“, „Wyatt Earp“, „Dan nezavisnosti“, „Izgubljena cesta“) u glavnim ulogama nastupaju slavna oskarovka Nicole Kidman („Oči širom zatvorene“, „Moulin Rouge“, „Uljezi“, „Dogville“) i markantni Alec Baldwin („Lov na Crveni oktobar“, „Glengarry Glen Ross“, „Bijeg“, „Pearl Harbor“, „Pokojni“, hit-serija „Televizijska posla“), preporuka za gledanje ovog dosta uspjelog filma se podrazumijeva.


Film je i na YouTubeu:


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 19:15:22  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 22:38 na HTV 3 Carstvo životinja (Animal Kingdom), r. David Michôd, Australija, 2010.


Osamljeni Joshua J. Cody (James Frecheville) povučeni je 17-godišnjak koji jednog dana svoju majku pronađe mrtvu od posljedica uzimanja prevelike doze heroina. On je pomalo otuđen tinejdžer koji se za pomoć obrati svojoj naizgled dobrodušnoj baki Janine (Jacki Weaver), koja ga spremno primi pod svoj krov. Pod maskom simpatične i susretljive osobe Janine krije pravu prirodu prijetvorne i manipulativne žene koja upravlja kriminalnim aktivnostima trojice odraslih sinova. Pored pljačkaša Andrewa zvanog Popea (Ben Mendelsohn), tu su na oružju lak nasilnik i ubojica Darren (Luke Ford) te narko-diler Craig (Sullivan Stapleton), koji spremno slušaju majčine zapovijedi. Iako je dom njegove bake pod čestim nadzorom policije, Joshua se dosta brzo uspije uklopiti u novu sredinu. No kad između obitelji Cody i policije uskoro izbije pravi rat u kojem počnu padati i glave, Joshua će se pokazati ključnim igračem. A kad istragu preuzmu inspektor Nathan Leckie (Guy Pearce) i njegov partner Justin Norris (Anthony Hayes), koji Joshuu žele pridobiti za suradnju, zbivanja će sasvim izmaknuti nadzoru.



Izvrsna i vrlo žestoka krimi-drama scenarista i redatelja Davida Michôda, godine 2011. nominirana za Oscara za najbolju sporednu žensku ulogu za koju je sjajna Jacki Weaver („Piknik na Hanging Rocku“, „U dobru i u zlu“) osvojila i nominaciju za Zlatni globus, dijelom je temeljena na istinitim događajima koji su se početkom 80-ih godina prošlog stoljeća odigrali u Melbourneu. Autor David Michôd je redatelj debitant, no to se u njegovom energično režiranom, vrlo atmosferičnom i sugestivnom te izraženom aromom autentičnosti obilježenom djelu nimalo ne vidi. Posrijedi je bizarna, ugođajem naglašeno tjeskobna i mizantropska te povremeno efektnim dugim i statičnim kadrovima realizirana storija nenametljivog stila, koju nose redom osebujni i zgodno pomaknuti likovi. Riječ je o dramaturški linearno koncipiranom djelu koje se uspješno poigrava konvencijama žanra ili ih u dobroj mjeri iznevjerava, te koje se pored slojevitog karakternog profiliranja likova odlikuje svježinom i dovoljno originalnim pristupom intrigantnoj priči. U glavnoj ulozi nastupa mladi James Frecheville koji je u ovom filmu ostvario prijelomnu rolu, a pored spomenute Jacki Weaver njegovi su partneri markantni Ben Mendelsohn („Vitez tame: Povratak“, „Ubij ih nježno“), poznati Guy Pearce („Memento“, „L.A. Povjerljivo“) i daroviti Joel Edgerton („Kralj Artur“, „Ratnik“).



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 01/02/2014 19:16:29
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 19:24:04  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:35 na Novoj Tv Klopka za inspektora Callahana (Magnum Force), r. Ted Post, SAD, 1973.


San Francisco potresa novi val zločina, ovaj put niza ubojstava samih kriminalaca povezanih s prostitucijom i trgovinom drogom te nedavno oslobođenih zbog pravosudnih pogrešaka. Kad gradske vlasti pod pritiskom nezadovoljne javnosti nalože da se što prije uhite ubojice, iskusni poručnik Neil Briggs (Hal Holbrook) slučaj dodijeli grubom inspektoru Harryju Callahanu (Clint Eastwood). Iako je i sam u istragama često sklon zaobilaženju zakona i brzom potezanju pištolja, zbog čega je i stekao nadimak «Prljavi» Harry, Callahan shvaća da nitko nema pravo pravdu preuzimati u svoje ruke. Međutim, uz pomoć novog partnera, inspektora Earleya Smitha (Felton Perry), ubrzo će zaključiti da trag zločina ovaj put vodi u same vrhove gradske policije.

Vrlo solidan drugi nastavak serijala o Prljavom Harryju, započetog kultnim filmom «Škorpion ubija» Dona Siegela iz 1971. godine, sigurno je režirao pouzdani Ted Post («Objesite ih visoko»). Uz uobičajeno autoritaran nastup oskarovca Clinta Eastwooda («Nepomirljivi»), vrijedi izdvojiti da intrigantan scenarij filma supotpisuju dvojica redatelja, glasoviti desničar i ljubitelj oružja John Milius («Conan») i cijenjeni Michael Cimino («Vrata raja»).



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Darth Ivan
Advanced Member



Croatia
7978 Posts

Member since 21/03/2010

Posted - 01/02/2014 : 20:00:20  Show Profile Show Extended Profile  Send Darth Ivan a Private Message  Reply with Quote
za kojih 5 minuta na Novoj TV će bit "Profesionalci u akciji" (Cop out).

"Nothing lasts forever."
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 20:04:16  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
To nisam gledao, a nekako me ni ne privlači.
Ono što sam čuo o njemu nimalo ne obećava.


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

rommel
stripovi.com suradnik



Croatia
7436 Posts

Member since 26/11/2001

Posted - 01/02/2014 : 20:41:07  Show Profile Show Extended Profile  Send rommel a Private Message  Reply with Quote
nedjelja htv1 jutro zlatna kinoteka sa čistim zlatom - the killers - ako bi birao najbolji noir ovo bi lako moglo pobijediti
nije baš o istom filmu ali je o istom predlošku....

1946. godine producent Mark Hellinger želio je snimiti film prema priči «Ubojice» («The Killers») Ernesta Hemingwaya, a prvi izbor za režisera mu je bio Don Siegel. Kontaktirao je Jacka Warnera, ali kako ovaj nije podnosio Helingera, «A ja sam mu bio upravo odvratan», kako je Don Siegel ustvrdio u jednom interviewu, cijela priča je završila tako da je Hellinger napravio film sa Robertom Siodmakom i to jedno od remek djela film noira, a on je ostao vrlo razočaran pošto mu je to trebao biti prvi režiserski projekat a uz to je bio i veliki obožavatelj Hemingwaya....
http://www.popcorn.hr/kolumne/view/33/

Edited by - rommel on 01/02/2014 20:47:20
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2014 : 20:44:45  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote
Izvrstan film, u samom vrhu podžanra, ali meni je ipak Dvostruka obmana najbolji i najdraži noir.


Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 02/02/2014 : 10:34:16  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:01 na HTV 3 U 3 i 10 za Yumu (3:10 to Yuma), r. Delmer Daves, SAD, 1957.


Dok s maloljetnim sinovima Matthewom (Barry Curtis) i Markom (Jerry Hartleben) jednog dana prati svoje krdo stoke nedaleko grada Bisbeeja, siromašni rančer Dan Evans (Van Heflin) prisustvuje napadu bande zloglasnog Bena Wadea (Glenn Ford) na kočiju kojom se prevozi pošiljka zlata. Kad kočijaš pokuša pružiti otpor razbojnicima, Ben hladnokrvno ustrijeli njega i jednog od svojih ljudi. No kad se ubrzo sam nađe u saloonu u kojem započne vezu s privlačnom pipničarkom Emmy (Felicia Farr), Ben će dopustiti da ga iznenade i zarobe ljudi iz potjere. Oni su većinom kukavice i obiteljski ljudi, a netko Bena mora sprovesti do vlaka koji u 15 i 10 s gradske željezničke postaje kreće za kaznionicu Yuma. Kad dozna da se za to nudi nagrada od 200 dolara, što je novac bez kojeg će on i njegova obitelj propasti, Dan unatoč protivljenju brižne supruge Alice (Leora Dana) odluči biti taj koji će sprovesti Bena.



Kultna vestern-drama „U 3 i 10 za Yumu“ možda je najpopularnije ostvarenje u karijeri hvaljenog i nagrađivanog scenarista („Kraljica Kelly“, „Farmerova kći“) i redatelja Delmera Davesa („Mračni prolaz“, „Slomljena strijela“), nesuđenog odvjetnika i povremenog glumca čiji su najznačajniji filmovi snažne moralke s grubim junacima većim od života. Takvo je i ovo djelo, adaptacija rane kratke priče glasovitog Elmorea Leonarda, pisca fasciniranog filmom koji u svojim djelima izbjegava doslovno moraliziranje te kreira slojevite i zaokružene karaktere te njihove kompleksne međuodnose. Protagonisti Leonardove proze nisu heroji, barem ne u klasičnom smislu riječi, već su u pravilu višedimenzionalni i slojeviti likovi, nerijetko suspektni tipovi koji žive i kreću se na tankoj i često nejasnoj granici koja zakon i etiku dijeli od kriminala i nemorala. Takav je i lik odmetnika i ubojice Bena Wadea u sjajnoj interpretaciji Glenna Forda, lik čovjeka koji će bez oklijevanja nekome oduzeti život, ali koji istodobno posjeduje snažan osjećaj časti i poštovanja. Njegov odnos s naizgled plahim i povučenim obiteljskim čovjekom Danom Evansom koji će se u izvrsnoj ulozi Vana Heflina pod pritiskom pokazati kao stoik i heroj, u središtu je zanimanja i Leonarda i očekivano nadahnutog redatelja Davesa. Dan i Wade su snažni pojedinci sa suprotnih strana zakona, a njihov slojevit međuodnos obilježen je naglašenim i vrlo intrigantnim moralizmom.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 02/02/2014 : 10:42:53  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 22:30 na HTV 3 Opera za tri groša (Die 3 Groschen-Oper), r. Georg Wilhelm Pabst, Njemačka, 1931.


Viktorijanski London tijekom 18. stoljeća. Nakon što se na vratima njenog bordela u Sohou oprosti od atraktivne Jenny Diver (Lotte Lenja), jedne od svojih brojnih ljubavnica, svodnik, ženskar, lopov, otmjeni gospodin i ubojica Macheath „Mackie“ Nož (Rudolf Forster) na ulici susretne privlačnu Polly Peachum (Carola Neher), kći utjecajnog kralja prosjaka Jonathana Peachuma (Fritz Rasp). Nakon što nju i njenu prijateljicu Lucy, kći tamničara Smitha (Vladimir Sokoloff), pozove na piće u podzemni pub u kojem je stalni gost, Mackie iste večeri odluči oženiti Polly. Da bi to ostvario potrebna mu je pomoć njegovih suradnika koji moraju ukrasti vjenčanicu i namještaj za budući dom, pa čak i jedan stari sat. Mackie želi da vjenčanju nazoči i korumpirani šef policije Tiger-Brown (Reinhold Schünzel), njegov stari znanac iz vremena zajedničke vojne službe u Indiji, također notorni ženskar čije navike dobro poznaje njegova supruga (Valeska Gert). Nakon što dozna da mu se kći udala za Mackieja, Jonathan Peachum će od Tigera-Browna zatražiti da uhiti mladoženju, a čitav će slučaj ubrzo zaprijetiti upropaštavanjem svečanosti krunidbe engleske kraljice.



Izvrsna satirična mjuzikl-komedija „Opera za tri groša“ glasovitog njemačkog redatelja Georga Wilhelma Pabsta, autora nekih od najvažnijih ostvarenja u povijesti sedme umjetnosti poput „Pandorine kutije“ i „Ulice bez radosti“, impresivna je adaptacija znamenitog istoimenog mjuzikla libretista Bertolta Brechta i skladatelja Kurta Weilla, djela nadahnutog antologijskom „Prosjačkom operom“ Johna Graya iz 1728. godine. Nezadovoljan načinom na koji je Bertolt Brecht u scenarij pretočio svoj libreto, a donekle pritisnut i zahtjevima producenata koji nisu željeli prihvatiti Brechtov polemički i naglašeno antikapitalistički intonirani predložak, Pabst je uz suradnju scenarista Béle Balásza („Negdje u Europi“, „Plavo svjetlo“), Léa Lanije i svog čestog suradnika Ladislausa Vajde („Pandorina kutija“, „Zapadno bojište 1918.“) ponešto izmijenio izvornu priču i kreirao dijelom autonomno ostvarenje. Zbog svega navedenog, kao i zbog izbacivanja nekoliko njegovih i Weillovih pjesama, Brecht je naposljetku pokrenuo sudsku tužbu koju je izgubio. Weill se ponio mudrije te se nagodio s producentima, što mu je osiguralo veliku novčanu naknadu. Pabstov film imponira sjajnom režijom, intrigantnim satiričkim žalcima, impresivnom fotografijom Fritza Arnoa Wagnera („Nosferatu, fantom noći“, „Ubojica M“) te izuzetno raspoloženim glumačkim nastupima postave u kojoj je i Weillova supruga Lotte Lenja („Iz Rusije s ljubavlju“).



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

sretan
Average Member



593 Posts

Member since 16/11/2012

Posted - 02/02/2014 : 11:54:35  Show Profile Show Extended Profile  Send sretan a Private Message  Reply with Quote
Die 3 Groschen-Oper

Ovo nemojte propustiti ako Vam je do dobre i simpatične zabave. Pabst ima stvarno dobrih naslova!
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 02/02/2014 : 14:32:52  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Danas u 17:59 na HTV 1 Poirot: Mrtvačev paviljon (Agatha Christie's Poirot: Dead Man's Folly), r. Tom Vaughan (inače i John Strickland, Peter Lydon, Andy Wilson i Hattie Macdonald), Velika Britanija, 2013.


Et alors, mes ami, osobito vi koji ste, slično potpisniku ovih redaka, nekad davno tijekom školskih praznika u društvu Herculea Poirota, gospođice Marple te para Tommy i Tuppence Beresford upošljavali svoje male sive stanice i pokušavali proniknuti u "Tajnu Plavog vlaka", pozadinu "Tajanstvenog događaja u Stylesu2, ili dokučiti "Tko je ubio Rogera Ackroyda" i "Što je vidjela gospođa McGinty", pretpostavljam da ste konačno došli na svoje. Naime, zahvaljujući HTV-ovoj redakciji stranog programa, što reprizno a što premijerno, svi ljubitelji klasičnog "whoduneita", britanske škole krimića te lika i djela ekscentričnog belgijskog detektiva jajolike glave i impozantnih brkova, kao i oštroumne usidjelice iz slikovitog seoceta St. Mary Mead, mogu uživati u raskošno produciranim, donekle stiliziranim i odlično glumljenim ekranizacijama zamršenih slučajeva stvorenih u mašti Agathe Christie.

"Arheolog je najbolji suprug kojeg žena može poželjeti. Što je ona starija, to se on za nju više zanima", napisala je svojedobno duhovita Dama Agatha, supruga arheologa Maxa Mallowana koju se u knjiškim predgovorima redovito titulira "kraljicom zločina" i "Dickensom kriminalističkog romana", spisateljica čija su djela poslije Biblije najprevođenije knjige na svijetu, koja je za života objavila 79 krimi romana i zbirki detektivskih priča, i čija je "Mišolovka" najizvođenija i najpoznatija kazališna predstava svih vremena. Poznate su i činjenice da je zaplete svojih krimića crpila iz osobnog životnog iskustva, kad se radeći kao medicinska sestra upoznala s otrovima ili dok je sa suprugom boravila u Mezopotamiji.



Mais oui, filmaši su razmjerno često posezali za Agathinom prozom, a titula najuspjelije adaptacije nekog njezinog djela zasigurno pripada izvrsnom "Svjedoku optužbe" Billyja Wildera. Nakon što su Herculea Poirota, čiji je lik navodno nastao kombinacijom imena i osobina fikcionalnih istražitelja Hercule Popeaua i Monsieura Poireta, tumačili veliki Albert Finney (ne osobito uspjelo ali ipak podcjenjeno "Ubojstvo u Orient Expressu" Sidneya Lumeta) i Peter Ustinov (ciklus mahom mediokritetskih i neambicioznih televizijskih ekranizacija), krajem 1980-ih godina izbor za novog tumača detektiva brižno navoštenih brkova pao je na dotad anonimnog Davida Sucheta. Bio je to pun pogodak jer, kao što je pokojni Jeremy Brett koju godinu ranije savršeno utjelovio Conan-Doyleovog Sherlocka Holmesa, tako se i Suchet pokazao idealnim interpretatorom malog jajoglavog Belgijanca. Gospođicu Marple, pak, prethodno su tumačile slavne Margaret Rutherford, Angela Lansbury i Helen Hays, da bi preozbiljnu i šutljivu Joan Hickson u televizijskim obradama nasljedile najprije odlična Geraldine McEwan a potom solidna Julia McKenzie.

Eh bien, valja priznati da su na mjestu prigovori o problematičnim ekranizacijama "whoduneit" krimića, koji su u tom smislu znatno inferiorniji u odnosu na literarna djela majstora "tvrdokuhane" američke škole poput Dashiela Hammeta ili Raymonda Chandlera. Za razliku od svojih realističnijih, grubih i ciničnih američkih kolega koji najprije pucaju ili udaraju pa tek onda postavljaju pitanja, detektivi britanske škole mahom su ekscentrici, narkomani, violinisti ili strastveni pušači lule koji u suočavanjima s trovanjima cijanidom ili veronalom preferiraju logiku, detekciju, intuiciju i razgovor. Premda Philip Marlowe igra šah sam sa sobom, ta je njegova osobina zanemariva u odnosu na bolesno pedantnog Poirota.



Uz spomenutu raskošnu produkciju i preciznu rekonstrukciju jednog vremena, razlog zbog kojeg niže potpisani skribent uživa u TV adaptacijama romana Agathe Christie, koje su u Poirotovu slučaju došle do posljednje sezone i adaptacije objektivno slabijih romana koje je teže ekranizirati, ponajprije leži u zamjetnom ironičnom odmaku u kreiranju Poirotova lika i čitanju literarnih predložaka, koje sustavno provode scenaristi i redatelji serijala. U svakoj priči, naime, autori jasno naznačuju trulež i dekadenciju visokih krugova (ne samo) ondašnjeg engleskog društva, zajednice čiji su blazirani i licemjerni članovi jedni drugima vuci, te koji se s užitkom međusobno probadaju stiletima, mlate žaračima ili ubijaju damskim pištoljima.

Sve je to daleko od britanskog društva onog vremena, no i takva skretanja i improviziranja (ponekad i romantiziranja) daju dodatan šarm adaptacijama proze Agathe Christie.
Et maintenant, rekao bi Poirot, au revoir!


Treća djevojka iz 11. sezone:




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 05/02/2014 : 20:41:20  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:49 na HTV 1 Imamo papu (Habemus Papam), r. Nanni Moretti, Italija / Francuska, 2011.


Premda ne spada u uspjelija ostvarenja darovitog i vrlo zanimljivog i darovitog talijanskog filmaša Nannija Morettija, za dvije Europske filmske nagrade nominirana humorna egzistencijalna drama „Imamo papu“ nudi intrigantnu i na određeni način provokativnu priču koja je zacijelo tendenciozno ublažena autorovim dobroćudnim, humanim i reklo bi se oportunističkim pristupom odabranoj temi. Bez obzira na brojne prigovore koji se djelu mogu uputiti, vrijedi vidjeti kako se deklarirani komunist i gorljivi ljevičar koji se ne libi poniranja i u vlastitu intimu u zrelim godinama, kada je prema vlastitim riječima odustao od politike i izrazitijeg provociranja, odnosi prema Vatikanu te liku i djelu potencijalnog pape. Najkraće rečeno, njegov je film iznenađujuće benigno no emotivno, altruistično i na trenutke u određenoj mjeri nenametljivo mudro ostvarenje.

Tijekom posljednja dva desetljeća Nanni Moretti je u autorskom smislu možda ključna osobnost talijanske kinematografije koja kao da je nestala s platna europskih i svjetskih kino-dvorana. Pored još krajem 90-ih obećavajućeg oskarovca Roberta Benignija, koji se u međuvremenu izgubio u mediokritetskim projektima poput posve infantilne i nepotrebne ekranizacije „Pinocchija“ te naglašeno humanističke i antiamerički usmjerene ali dobrano promašene humorne romantične antiratne drame „Tigar i snijeg“, upravo Nanni Moretti u paru sa Silvijem Soldinijem, potpisnikom uspjelih naslova „Kruh i tulipani“, „Agata i oluja“ te „Giorni e nuvole“, suvremenom talijanskom filmu trajno jamči zanimljivost i vitalnost. U tom trolistu Moretti je posve neovisna i gotovo apartna umjetnička osobnost koja se u angažiranim djelima, u kojima figurira kao redatelj, scenarist, producent i glumac, ne libi društvene kritike i jasnog iznošenja lijevih političkih stavova.



Obzirom da je riječ o autoru u čijim je filmovima jasno prisutna njegova osobnost, štoviše oni su često presudno obilježeni njegovim motrištima i stavovima i zbog toga nedjeljivi od njega samog, pa time i opterećeni određenim značenjskim ili barem konotativnim razinama, Morettija bi se u određenoj mjeri moglo nazvati talijanskim Woodyjem Allenom. Verbalni humor i generalna tendencija ka zabavljanju gledatelja povezuju oba autora, no baš kao što Allenova neurotična glumačka pojava često opterećuje redateljeve filmove te kod gledatelja gdjekad izaziva zazor i odbojnost, i Morettijevi se angažman i politiziranost ponekad ispostavljaju kao otegotni čimbenici u recepciji njegovih djela. Spoj politiziranosti i ironije, humanizma i socijalne kritičnosti te subverzije i manje ili više suptilnog humora, uz melankoličnu ugođajnost, intimističke redateljske prosedee i kreiranje bogatih unutarnjih svjetova u pravilu osebujnih protagonista, odlike su Morettijeva autorskog rukopisa.

Neke od njih vidljive su i u filmu „Imamo papu“, za koji valja reći da je u vrijeme domicilne premijere bez ikakve osnove izazvao prosvjede nekih Vatikanu bliskih medija. U listu Avvenire redatelj je tako optužen da blagim humornim pristupom Petrovu namjesniku na Zemlji podriva „stijenu na kojoj je Isus utemeljio svoju crkvu“, a postavljeno je i pitanje zašto bi katolici ikakvu pozornost pridavali filmu koji vrijeđa njihove vjerske osjećaje, te ga tako podupirali. No takve su zamjerke i pitanja sasvim promašena, jer je posrijedi ostvarenje koje baš ništa i nikoga ne podriva niti vrijeđa. Upravo suprotno, čini se da je autor odlučio namjerno ublažiti svoje stavove i film osloboditi bilo kakve kritike, zbog čega ga se u medijima s pravom naziva novopečenim ministrantom koji se „prodao“ i izdao vlastite gledatelje. Djelo koje nekim elementima zapleta asocira na recentnog oskarovca „Kraljev govor“ posve benigno i nažalost ne osobito duboko zadire u suštinska pitanja sposobnosti i spremnosti na potpunu predanost vjeri i služenju Bogu, isključivo u smislu propitkivanja čvrstine i dubine vlastite religioznosti pape te njegova pristajanja na odricanja od malih ljudskih slabosti i sitnih zadovoljstava.



Nakon prologa s dokumentarnim snimcima sahrane pape Ivana Pavla Drugog, Moretti nas vodi iza vatikanskih zidina gdje se u apostolskoj palači saziva konklava s kardinalima koji međusobno biraju novog papu. Dok se svatko od njih tijekom glasovanja u sebi obraća Bogu s molbom da izbor ne padne baš na njega, među članovima konklave postupno se kristalizira ime kardinala Melvillea u izvrsnoj interpretaciji 85-godišnjeg Michela Piccolija. A kad se na radost okupljenog mnoštva nad Vatikanom zavijori bijeli dim, kardinal Melville će netom prije obraćanja „gradu i svijetu“, doživjeti napad malodušnosti i pobjeći s vlastite promocije. To njegove kolege i moguće najbliže suradnike smjesta dovede u veliku nevolju, pa oni odluče Melvillea privremeno izolirati te mu omogućiti susret s psihijatrom Brezzijem u ne baš odgovarajućoj ulozi samog redatelja. No Brezzija muči nedavni razvod od kolegice koja se osjećala inferiornom, teško mu pada višednevna izolacija a u radu preferira duge intimne razgovore. U ovom slučaju to nažalost neće biti moguće, jer osim što Brezzi ne smije znati s kim razgovara ni izabrani papa mu neće dugo biti na raspolaganju.

Melville, naime, spretno uspije umaknuti nadzoru kardinala i švicarske garde te se iskrade iz Vatikana i krene u razgledavanje Rima, uz česte razgovore sa slučajnim prolaznicima. Istovremeno, vatikanski glasnogovornik izabere gardista koji će skriven iza zavjese „glumiti“ papu, a psihijatar kardinale odluči zabaviti organiziranjem turnira u odbojci. Tijekom filma pred gledateljima se tako postupno profilira osobnost nesigurnog, plahog, blagog i sumnjama mučenog izabranog pape koji se s nostalgijom sjeća mladosti i građanskog života, ali i grupni portret kardinalskog zbora sastavljenog od redom bezazlenih, djetinje zaigranih i krajnje dobrodušnih ljudi koji uživaju u neuobičajenoj situaciji i neočekivanoj igri. I na to se nažalost svode sva provokativnost i nepostojeća subverzivnost Morettijeva filma, na oslikavanje sasvim ljudskih želja visokog svećenstva da izbjegne dodatne dužnosti i odgovornosti, i na još ljudskije preispitivanje vlastite nutrine i odanosti vjeri nesuđenog pape koji, kad se već sve čini riješenim, u trenucima obraćanja „urbi et orbi“ okupljenima na Trgu svetog Petra objavljuje svoju odluku o povlačenju.



Ono što autora zanima nije kako se postaje i biva papom, nego kako se ostaje i biva čovjekom. Vatikan, konklava, šarena švicarska garda i papinska služba tek su atraktivne kulise koje Morettiju, dok svemu pristupa sa suptilnom empatičnom ironijom, služe za oslikavanje tipičnih ljudskih dvojbi, nesigurnosti i strahova u suočenju s velikom odgovornošću i istinskom poniznošću pred Bogom. No svemu se može pristupiti i na drugačiji način, pa reći da senzibilni Melville posljednje godine života želi provesti kao manjim dijelom istinski (bijeg iz Vatikana i lutanje Rimom) a većim dijelom barem formalno slobodan ili slobodniji čovjek oslobođen tereta i stege služenja Bogu. On je plahi, zbunjeni i zdvojni starac koji u sebi ne može pronaći dovoljno volje i spremnosti za podčinjavanje božjem autoritetu koji se očituje i u organiziranom slavlju vjere i pobožnosti.

Umjesto ničim utemeljenih optužbi za podrivanje katoličke crkve i vrijeđanje vjerskih osjećaja gledatelja, Nanniju Morettiju se opravdano može prigovoriti zbog potpunog izostanka provokativnosti i manjka izvanjske tj. formalne dramske tenzije, jer se ona suštinska drama odvija u protagonistovoj nutrini. Njegova uznemirenost i psihičke mijene jasno se čitaju na licu Michela Piccolija, a njegova sjajna uloga najveća je vrlina filma koji bi bio znatno bolji da je Melvilleovoj tjeskobi tijekom lutanja gradom posvećeno više vremena. Ovako je u konačnici riječ o solidnom ostvarenju gledanje kojeg se bez zazora može preporučiti i najvećim vjernicima.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 05/02/2014 20:43:12
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 05/02/2014 : 20:53:11  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:28 na HTV 3 Bog ne plaća svake subote (Dio non paga il sabato), r. Tanio Boccia, Italija / Španjolska, 1967.


Dok mještani jednog grada na Divljem zapadu vješanjem žele kazniti pljačkaša Braddocka (Furio Meniconi), osuđeniku na smrt u posljednji trenutak u pomoć priskoči skupina njegovih ortaka predvođenih grubim Randallom (Rod Dana) i nemilosrdnim Laglanom (Massimo Righi). Oslobodivši svog šefa, Randall i Laglan zajedno s njim pobiju ostale pripadnike njihove bande, nakon čega se s metalnim kovčegom s opljačkanim novcem i u pratnji Braddockove djevojke Shelley (Daniela Igliozzi) odluče skloniti u naizgled sasvim napušteni gradić. Dok u plastu sijena skrivaju svoj plijen, Braddocka i ostale promatraju budne oči starice Molly Warner (Vivi Gioi), jedine preostale stanovnice gradića. Sve će se dodatno zakomplicirati kad u gradić ubrzo stignu Benny Hudson (Larry Ward) i djevojka Judy Mary (María Silva) kojoj je Benny pomogao u pustinji. Braddock i njegovi ortaci vjeruju da je Benny pripadnik veće skupine ljudi koja za njim stiže, zbog čega ga podvrgnu ispitivanju i mučenju. Nakon što se nekako uspije osloboditi, Benny će se uz pomoć Judy i stare Molly suprotstaviti Braddocku, kojem Randall pomalo otkazuje poslušnost.



Atraktivan i zabavan špageti-vestern drugi je od četiri žanrovski srodna projekta koja je pod pseudonimom Amerigo Anton tijekom karijere realizirao scenarist i redatelj Tanio Boccia („Macisteova pobjeda“, „Samson protiv pirata“). Posrijedi je tipičan špageti-vestern, nezahtijevan i ne osobito ambiciozan ali ipak uspio film koji se čvrsto pridržava žanrovskih obrazaca, koji obiluje akcijom i prepoznatljivim ikonografskim detaljima te koji se drži jednim od zanimljivijih naslova u opusu Tonia Boccie. Zlatno razdoblje špageti-vesterna trajalo je od sredine 60-ih do sredine 70-ih godina prošlog stoljeća, a riječ je o djelima realiziranim niskim proračunima i mahom na talijanskom jeziku, od talijanskih redatelja, u talijanskim filmskim studijima Cinecitta, na Sardiniji i na lokacijama u Španjolskoj pustinji u pokrajini Almería. Špageti-vesterni su prepoznatljivi po prenaglašavanju općih mjesta, mitskih odrednica i žanrovskih konvencija vesterna, nerijetko minimalističkim redateljskim prosedeima i čestim posezanjima za hipertrofiranim nasiljem. U glavnoj ulozi nastupa markantni Larry Ward („Udaljena truba“ Raoula Walsha, „Hombre“ Martina Ritta), koji će s redateljem surađivati i na također špageti-vesternu „Znao je samo ubiti“, a njegovi su partneri znani Rod Dana („Kleopatra“, „Žena sokol“), Furio Meniconi („Pazi eksploziv“, „Veliki dvoboj“) te atraktivne María Silva („Grobovi nemrtvih“) i Daniela Igliozzi („Crna duša“ Roberta Rossellinija).


Na YouTubeu je kopija sinkronizirana na engleski:




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 06/02/2014 : 14:14:48  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:15 na HTV 2 Plaćenici (The Expendables), r. Sylvester Stallone, SAD, 2010.


Nakon što je u filmovima "John Rambo" i "Rocky Balboa" uspio u određenoj mjeri serijalima i junacima koji su ga proslavili tijekom 80-ih uliti nešto svježe krvi, te snimiti korektna, primarno eksploatacijska a u slučaju "Rockyja" i ponešto nostalgična ostvarenja, još do prije nekoliko godina gotovo zaboravljeni Sylvester Stallone je odlučio nastaviti istim smjerom i realizirati filmsku posvetu spomenutim 80-im godinama, dekadi u kojoj je njegova karijera baš kao i žanr akcijskog filma dosegnula zenit. Paralelno sa Stalloneom, taj su žanr glumački (i "glumački") obilježila imena Arnolda Schwarzeneggera, Brucea Willisa, Stevena Seagala, Jeana-Claudea Van Dammea i Wesleya Snipesa (čije su "sjajne zeznute godine" bile 90-e) te Kurta Russella (on, Snipes i Willis su i pouzdani karakterni glumci, što se često zaboravlja). Svojevrsnu drugu ligu zaboravljenih junaka akcijskih B- i C- filmova minulih desetljeća činili bi Tom Berenger, Gary Busey, Dolph Lundgren, Eric Roberts, Michael Dudikoff, također oskarovac Louis Gossett Jr. i, nevjerojatno ali istinito, danas sjajni redatelj i Oscarom ovjenčan glumac Tommy Lee Jones koji je u 80-ima nanizao nekoliko jeftinih akcića poput filmova "Crni mjesec" i "Park je moj". Neugasivu baklju popularnosti akcijskih trilera i nepretencioznih akcijskih zafrkancija danas nose tek dva-tri imena, ona Jasona Stathama koji zahvaljujući karizmi i šarmu i najveću budalaštinu uspijeva učiniti gledljivom, Jeta Lija koji se poslije holivudske afirmacije u hitovima "Smrtonosno oružje 4" i "Romeo mora umrijeti" izgubio u drugorazrednim "štemerskim" projektima najčešće namijenjenima izravnoj DVD-distribuciji, te Dwaynea "The Rocka" Johnsona kojeg se prije nekoliko godina pogrešno smatralo mogućim Arniejevim nasljednikom. Upravo zahvaljujući "Plaćenicima" koji su zasad dogurali do trećeg nastavka čija nas premijera očekuje ove godine (u pripremi je i četvrti dio), njima valja pridodati i Slyja koji se ponovo etablirao kao dovoljno pouzdana i isplativa akcijska zvijezda koja nastupa najčešće u paru s nekim poput Arnieja.

Ne treba sumnjati da se većina danas debelo sredovječnih spomenutih glumaca, osim Tommyja Leeja Jonesa, Stathama, Jeta Lija i možda bivšeg kalifornijskog guvernera Arnieja, te Stallonea koji si je sam uspješno reanimirao karijeru, s nostalgijom prisjeća 80-ih i doba kad su "žarili i palili" svjetskim kinima, jer sve što im pred starost preostaje jest eksploatiranje nekadašnje slave i gdjekad autorionični "cameo" nastupi u ponekoj prestižnijoj produkciji. U tom se kontekstu Stalloneovoj odluci da okupi stare kolege i na dostojan se način prividno oprosti od vlastite bolje prošlosti ne može ništa prigovoriti. Nažalost, i u slučaju "Plaćenika" (primjereniji i točniji prijevod izvornog naslova "The Expandables" bio bi "Potrošeni"), čitav je projekt puno bolje izgledao u najavama i na papiru. Kad je krajem 2008. uz proračun od 82 milijuna dolara kretao u realizaciju projekta, Sly je očekivao da će pred kamere dovesti i Van Dammea, i Seagala, i Snipesa, i Russella, i Foresta Whitakera, pa čak i tada novopečenu oskarovku Sandru Bullock. Međutim, svi su oni tijekom produkcije postupno odustajali, bilo zbog nezadovoljstva ponuđenom ulogom (Van Damme), bilo zbog neslaganja s producentom Avijem Lernerom (Seagal), bilo zbog skupnog nastupa (Russell), bilo zobg drugih obveza (Whitaker), a naposljetku se pokazalo da Bullock nije ni znala za projekt.



Zbog toga je Stallone u konačnici morao posegnuti i za "anonimcima" poput bivšeg igrača američkog nogometa Terryja Crewsa te wrestlera i bivšeg prvaka u ultimate fightu Randyja Couturea, dok su se Willis i Schwarzenegger u ime starog prijateljstva i poslovnog partnerstva u propalom lancu restorana Planet Hollywood ograničili na jednu naglašeno autoironičnu, duhovitu i filmofilskim asocijacijama obojanu zajedničku dijalošku scenu sa Slyjem koija se odigrava u crkvi. Bilo bi nepošteno reći da su "Plaćenici", storija o skupini okorjelih profesionalaca koji kreću na zadatak eliminiranja diktatora i odmetnutog CIA-inog agenta na otoku Vilena u istoimenoj izmišljenoj južnoameričkoj državici, u cjelini loše ostvarenje, makar slabo svakako jesu. Riječ je o nepretencioznom staromodnom djelcu isključivo namijenjenom muškoj publici, čiji su aduti galerija poznatih lica u odgovarajućim rolama, hipertrofirani i u pravilu parodijski mačizam, obilje atraktivne akcije i pirotehnike te ponešto verbalnog humora. Priča je tanka, nelogična i posve predvidljiva, a akcijske scene dinamično i uglavnom pregledno, ali gdjekad i dosta konfuzno i neuredno režirane. Negativci (Eric Roberts i David Zayas) su izrazito neuvjerljivi i karikaturalni, a Sly za razliku od nedavnih nastupa u "Rockyju Balboi" i "Johnu Rambu" srećom ne svlači majicu i publici ne pokazuje omlohavjele mišiće. Očekivano, u svemu se najbolje snalaze Jason Statham i Jet Li, spomenute akcijske zvijezde današnjice, pa valja pohvaliti i Stalloneovu odluku da upravo njima dodijeli glavne sporedne role. Nostalgija je uglavnom ugodna ali ponekad i zafrkana stvar, zbog koje ovom filmu ipak u konačnici dajem palac gore.



Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

mladjo
Advanced Member



Croatia
20013 Posts

Member since 15/04/2007

Posted - 06/02/2014 : 21:34:39  Show Profile Show Extended Profile  Send mladjo a Private Message  Reply with Quote
Jako mi je kaj u najavi govori "najavljivač" i to baš legendarni "The preview guy". Još jedna posveta 80-ima:))

COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero

Go to Top of Page
Page: of 99 Previous Topic Topic Next Topic  
Previous Page | Next Page
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.33 seconds. Snitz Forums 2000