forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Film & TV
 Danas na TV-u
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Previous Page | Next Page
Author Previous Topic Topic Next Topic
Page: of 99

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2015 : 10:17:06  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Išlo jutros, reprizira se večeras u 23:58 na HTV 1 Iznenada prošlog ljeta (Suddenly, Last Summer), r. Joseph L. Mankiewicz, SAD, 1959.


New Orleans 1937. godine. Mlada Catherine Holly (Elizabeth Taylor) pretjerano je senzibilna i mentalno nestabilna djevojka o kojoj u raskošnoj kući s velikim tropskim vrtom odveć predano skrbi njezina bogata tetka Violet Venable (Katherine Hepburn). Razlog djevojčine psihičke nestabilnosti i čestim histeričnim ispadima leži u činjenici da je ona vidjela nešto vrlo uznemirujuće povezano s nasilnom smrću svog rođaka i Violetina sina Sebastiana. Violet se boji da bi Catherine u takvom stanju mogla izlanuti nešto o Sebastianovoj navodnoj homoseksualnosti, čime bi izazvala veliki skandal te nju dovela u vrlo neugodnu situaciju. O djevojčinu mentalnom zdravlju skrbi neurokirurg John Cukrowicz (Montgomery Clift) iz Chicaga, koji vodi intenzivne i duge razgovore i s Violet i s Catherine. Čini se da su njih dvije u oštrom sukobu, osobito od prošlog ljeta otkad je Sebastian ubijen tijekom odmora koji je s Catherine provodio u Španjolskoj. A da sve bude gore, Violet je uz pomoć doktora Hockstadera (Albert Dekker), ravnatelja bolnice koju ona izdašno financira, odlučila nad Catherine izvršiti lobotomiju.

Godine 1960. nominirana za Oscara u kategorijama najbolje scenografije te glavnih ženskih uloga Katherine Hepburn i Elizabeth Taylor, koja je osvojila i Zlatni globus te prestižnu talijansku filmsku nagradu David di Donatello, izvrsna melodrama redatelja Josepha L. Mankiewicza („Sve o Evi“, „Bosonoga kontesa“) uspjela je adaptacija istoimenog kazališnog komada glasovitog Tennesseeja Williamsa („Mačka na vrućem limenom krovu“). Williams se i u ovoj, 1957. godine napisanoj dramskoj jednočinki koju je u scenarij pretočio i Gore Vidal („Gori li Pariz?“, „Kaligula“), bavi svojim omiljenim motivom, analizom dominantno licemjernih odnosa u disfunkcionalnim dobrostojećim obiteljima opterećenima naglašenim patrijarhatom ili matrijarhatom, koje prikazuje na provokativne i za ondašnje pojmove gotovo šokantne načine. Važan motiv i ovdje je naznačena istospolna seksualna orijentacija bogataškog sina, iz suočavanja s čime i proizlazi središnja dramska tenzija. Mankiewiczeva režija je sigurna i sugestivna, a pored sjajnih uloga dvostruke oskarovke Elizabeth Taylor („Div“, „BUtterfield 8“), četverostruke oskarovke Katherine Hepburn („Adamovo rebro“, „Afrička kraljica“) i za Oscara četiri puta nominiranog Montgomeryja Clifta („Ispovjedam se“, „Mjesto na suncu“), vrijedi izdvojiti i odličnu fotografiju također oskarovca Jacka Hildyarda („Most na rijeci Kwai“, „Topaz“).





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 01/02/2015 10:25:11
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2015 : 10:24:15  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:13 na HTV 3 Glasnik (The Messenger), r. Oren Moverman, SAD, 2009.


Zbog povrede očiju i ranjavanja u nogu, mladi narednik Will Montgomery (Ben Foster) nedavno se vratio iz aktivne službe u Iraku, gdje je u borbama doživio brojna traumatična iskustva. Will je pošten i plemenit mladić koji tijekom oporavka, umjesto da vrijeme u bazi Fort Dix provodi u odmaranju i ljenčarenju, preostala tri mjeseca službe prihvati neugodan zadatak obavještavanja obitelji poginulih vojnika o smrtima njihovih najmilijih. U obavljanju tog nezahvalnog posla njegov je partner stariji i iskusniji satnik Tony Stone (Woody Harrelson), a njihov je zadatak da u roku od 24 sata nakon pogibije vojnika o tome obavijeste njegovu obitelj, te da je upoznaju s osnovnim detaljima tragičnog događaja. Will i Tony međusobno se razlikuju, jer dok je Will smiren mladić traumatiziran sjećanjem na pogibiju suborca te razočaran činjenicom da se njegova nekadašnja djevojka Kelly (Jena Malone) udaje za drugog, Tony je veteran Zaljevskog rata koji se protiv vlastitih demona bori alkoholom i lovom na suknje. Nakon teškog suočenja s Daleom Martinom (Steve Buscemi), ocem poginulog vojnika kod kojeg vijest o sinovoj smrti izazove histerični napad, Will će upoznati staloženu Oliviju Pitterson (Samantha Morton), majku tamnoputog dječačića Matta (Jahmin Duran-Abreau) koja se hrabro nosi s tragičnom viješću i s kojom će se Will početi viđati.

Godine 2010. nominirana za Oscara u kategorijama najbolje sporedne muške uloge i najuspjelijeg izvornog scenarija, za koji su redatelj i suscenarist Alessandro Camon („Metak u glavu“) nagrađeni berlinskim Srebrnim medvjedom, te nominirana za Zlatni globus za sporednu rolu Woodyja Harrelsona („Rođeni ubojice“, „Dobrodošli u zemlju zombija“), izuzetno uspjela romantična psihološka ratna drama „Glasnik“ dojmljiv je redateljski prvijenac darovitog Orena Movermana („Rampart“). Nekad pripadnik izraelske vojske koji je kao padobranac sudjelovao u borbama, Oren Moverman je kreirao vrlo sugestivno, ugođajem tjeskobno, sigurno režirano i sjajno glumljeno, ali ipak ne i sasvim ujednačeno ostvarenje koje nose snažni i impresivno psihološki profilirani karakteri protagonista. Autor kao da ne može do kraja odlučiti želi li po uzoru na američki neovisni film snimiti kompleksnu studiju karaktera, ili pak progovoriti o nedostatku komunikacije pa i otvorenoj šutnji kojim je u američkoj javnosti popraćena vojna intervenciju u Iraku. On stoga elaborira oba motiva, te stvara intrigantno i naglašeno emotivno djelo u kojem je mladi Ben Foster („Alpha Dog“, „U 3 i 10 za Yumu“) ostvario najuspjeliju ulogu u dosadašnjoj karijeri, te u kojem je izvrsni Woody Harrelson još jednom potvrdio svoje glumačke kvalitete. Njihova partnerica je pouzdana Samantha Morton („Specijalni izvještaj“, „Kontrola“), a u sporednim rolama gledamo znanu Jenu Malone („Ponos i predrasude“, „U divljini“) i karizmatičnog Stevea Buscemija („Veliki Lebowski“, „Fargo“).





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2015 : 10:39:42  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 19:45 na RTL-u Ja, robot (I, the Robot), r. Alex Proyas, SAD / Njemačka, 2004.


Chicago 2035. godine grad je u kojem robote možete susresti gotovo na svakom koraku. Izrazito su mirni i poslušni, a obavljaju manje zahtjevne poslove poput čuvanja kućnih ljubimaca i odvoza smeća. No, premda poštuju tri stroga zakona robotike u skladu s kojima su konstruirani te iako nikad nijedan nije prekršio zakon, cinični i pomalo konzervativni detektiv Del Spooner (Will Smith) u njih nema nimalo povjerenja i vjeruje da bi se svakog trenutka mogli oteti nadzoru. A kad naleti na slučaj navodnog samoubojstva oca robotike i utemeljitelja tvrtke US Robotics dr. Alfreda Lanninga (James Cromwell), Del je siguran da se njegova predviđanja počinju ostvarivati. U to će ga uvjeriti i znanstvenica Susan Calvin (Bridget Moynahan) kao i neobično ponašanje robota imenom Sonny (Alan Tudyk).

Akcijski SF triler "Ja, robot" slobodna je obrada motiva iz zbirke priča Isaaca Asimova, autora "Priručnika za robotiku" u kojem je 1950. godine definirao tri zakona robotike. Režiju filma potpisuje daroviti Alex Proyas, autor stilizirane ekranizacije stripa "Vrana", odličnog neonoirovskog SF trilera "Grad tame" i fantastične drame "Proročanstva", jednog od rijetkih uspjelih filmova u karijeri Nicolasa Cagea posljednjih godina. I Proyasovo današnje ostvarenje uzbudljivo je i likovno razmjerno zanimljivo djelo koje, međutim, kvalitetom dosta zaostaje za "Vranom" i "Gradom tame". Razlozi tome su donekle konvencionalna Proyasova režija, neodgovarajući izbor u vrijeme snimanja dominantno komičara Willa Smitha za tumačenje dramski zahtjevne uloge, ali i pojednostavnjivanje i zanemarivanje većine isprva naznačenih intrigantnih motiva. Na žalost, teme manipuliranja umjetnom inteligencijom, egzistencijalne nesigurnosti i tjeskobe, nerijetko rasističkih odnosa ljudi i robota, kao i robotske (r)evolucije i njihovog otimanja nadzoru, redatelj dotiče samo površno, naglasak stavljajući na atraktivnu vizualnost (s pretjerano doslovnim biblijskim motivom u završnici) i dinamičnu akciju. Ipak, unatoč svim prigovorima, riječ je o neosporno atraktivnom djelu koje jamči solidnu zabavu.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2015 : 10:57:18  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:50 na RTL-u Fantastična četvorka: Dolazak Srebrnog letača (4: Rise of the Silver Surfer), r. Tim Story, SAD / Njemačka / Velika Britanija, 2007.


Nastavak ekranizacije popularnog Marvelova stripa Stana Leeja i Jacka Kirbyja, koji ove godine dobiva novo filmsko "čitanje", prati nove doživljaje znanstvenika Reeda Richardsa (Ioan Gruffudd), rastezljivog Mr. Fantastica, i njegovo troje supermoćima obdarenih prijatelja. Još jedan Reedov pokušaj vjenčanja sa Susan Storm (Jessica Alba), atraktivnom Nevidljivom Djevojkom, pokvari niz čudnih klimatskih poremećaja koji pogode Zemlju. Dok iz zatvora bježi opaki Victor Van Doom (Julian McMahon), domišljati Reed, emotivna Susan, lakomisleni Čovjek Baklja tj. Johnny Storm (Chris Evans) i Kameni Ben Grimm (Michael Chiklis) shvaćaju da imaju posla sa zagonetnim Srebrnim Letačem (glas Laurencea Fishburnea).

Mjestimice dojmljivi specijalni efekti, osobito u sekvenci potjere, gdjekad duhoviti frivolni ton cjeline i zabavan cameo nastup legendarnog Stana Leeja, koji je svoja pojavljivanja pretvorio u svojevrsni zaštitni znak recentnih adaptacija Marvelovih stripova (pa se s tim duhovito poigravaju i autori recentnog hit-crtića "Ekipa za 6"), odlike su djela kod kojeg nedostaci nažalost drastično pretežu nad vrlinama. U mane se ubrajaju neuspjelo spajanje infantilne Fantastične četvorke s ozbiljnim filozofom Srebrnim letačem, vrlo tanak i trivijalan zaplet, beskrvna režija Tima Storyja (holivudska verzija "Taxija") te nedostatak akcije i bilo kakvih uzbuđenja. Sve u svemu, film čiji scenarij supotpisuje Mark Frost ("Twin Peaks") posve je neambiciozno ostvarenje namijenjeno nezahtjevnoj publici.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 01/02/2015 : 11:03:52  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:15 na Novoj Tv Granica (Crossing Over), r. Wayne Kramer, SAD, 2009.


Među službenicima ureda za imigrante u Los Angelesu je i sredovječni Max Brogan (Harrison Ford), blag i susretljiv čovjek koji pravila svog posla pokušava uskladiti s načelima humanosti i pravednosti. Max se svakodnevno susreće s brojnim ilegalnim imigrantima koji se u Los Angelesu na različite načina pokušavaju domoći „zelene karte“, te si tako možda omogućiti bolji život. Među takvima su senzibilni britanski Židov Gavin Kossef (Jim Sturgess) i njegova prijateljica Claire Shepard (Alice Eve), atraktivna australska glumica koju jednog dana automobilom zamalo pregazi granični službenik Cole Frankel (Ray Liotta). Kad joj Frankel dobivanje „zelene karte“ obeća u zamjenu za dva mjeseca seksualne veze, Claire pristane ne znajući da će se zbivanja ubrzo zakomplicirati. Frankel je oženjen energičnom Denise (Ashley Judd), odvjetnicom koja u poslu često brani ilegalne useljenike koje uhićuje njezin suprug. Tu su i mlada arapska studentica Taslima (Jahangir (Summer Bishil), djevojka koja ozbiljnu pogrešku napravi kad u jednom radu u pozitivnom kontekstu opiše teroristički napad 11. rujna 2001. godine, te Azijat Yong Kim (Justin Chon), dobrodušan momak koji će spletom okolnosti postati članom ulične bande. Kad banda krene u pljačku jedne trgovine, Kim će se suočiti s Maxovim kolegom, podrijetlom Irancem Hamidom Baraherijem (Cliff Curtis).

Intrigantna, tematski vrlo aktualna i razmjerno provokativna egzistencijalna drama s elementima trilera "Granica" / "Opasni prijelaz" dosad je možda najambicioznije ostvarenje u karijeri scenarista i redatelja Waynea Kramera, filmaša koji se afirmirao zapaženim prvijencem „The Cooler“, romantičnom dramom iz kockarskog miljea s William om H. Macyjem i Alecom Baldwinom u glavnim ulogama. Slijedeći dobitnu formulu oskarovca „Fatalna nesreća“ Paula Haggisa, Kramer u svom pretposljednjem redateljskom projektu nudi zanimljivu studiju ne samo američkog suvremenog društva, zajednice pored straha od drugog i drugačijeg koji je dijelom i posljedica terorističkih napada 11. rujna 2001. godine, opterećene i rasizmom, kulturalnom netrpeljivošću, stvarnim i konstruiranim civilizacijskim barijerama, ali i egoizmom i nepovjerenjem. U tom kontekstu Kramerov je film derivativno i pomalo predvidljivo, ali neosporno inteligentno napisano, sigurno režirano i dovoljno slojevito ostvarenje koje dijelom funkcionira i kao karakterna studija. Zvjezdanu glumačku postavu predvodi slavni Harrison Ford (serijal o Indiani Jonesu, trilogija „Zvjezdani ratovi“), a njegovi su partneri pouzdani Ray Liotta („Dobri momci“, „Narc“), cijenjena Ashley Judd („Kolekcionar“, „Pad Olimpa“), daroviti Jim Sturgess („Jedan dan“, „Atlas oblaka“) i markantni Cliff Curtis („Dan obuke“, „Umri muški 4.0“).


Na YouTubeu je čitav film sa španjolskim titlom:




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...

Edited by - Johnny Difool on 01/02/2015 11:25:42
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46464 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 01/02/2015 : 11:14:46  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
Crossing over je vrlo dobar film.
preporuka za gledanje.

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

VALTER
Advanced Member



Croatia
6361 Posts

Member since 21/07/2002

Posted - 01/02/2015 : 12:02:12  Show Profile Show Extended Profile  Send VALTER a Private Message  Reply with Quote
Sinoć na HTV3 emisija "Posebni dodaci" i film "Povratak Jedija". Rasprava između Živorada Tomića, Tomislava Brleka i Hrvoja Turkovića s jedne, i Brune Kragića s druge strane, o značenju "Ratova zvijezda" i o tome je li George Lucas umjetnik.

Ono što su Tomić i Turković rekli da najviše privlači ljude "Ratovima zvijeda" - uranjanje u jedan izmaštani svijet, s gomilom likova i rasa - to je ono što djecu i odrasle privlači i Zagoru. Darkwood nije ništa drugo nego "galaxy, far, far away".
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46464 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 01/02/2015 : 12:09:55  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
mene ratovi zvizda nisu privlačili ni kad san bija dite a kamoli sad.

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

tinton
stripovi.com suradnik

United Kingdom
19301 Posts

Member since 23/10/2011

Posted - 01/02/2015 : 13:09:21  Show Profile Show Extended Profile  Send tinton a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Johnny Difool




Išlo jutros, reprizira se večeras u 23:58 na HTV 1 Iznenada prošlog ljeta (Suddenly, Last Summer), r. Joseph L. Mankiewicz, SAD, 1959.


New Orleans 1937. godine. Mlada Catherine Holly (Elizabeth Taylor) pretjerano je senzibilna i mentalno nestabilna djevojka o kojoj u raskošnoj kući s velikim tropskim vrtom odveć predano skrbi njezina bogata tetka Violet Venable (Katherine Hepburn). Razlog djevojčine psihičke nestabilnosti i čestim histeričnim ispadima leži u činjenici da je ona vidjela nešto vrlo uznemirujuće povezano s nasilnom smrću svog rođaka i Violetina sina Sebastiana. Violet se boji da bi Catherine u takvom stanju mogla izlanuti nešto o Sebastianovoj navodnoj homoseksualnosti, čime bi izazvala veliki skandal te nju dovela u vrlo neugodnu situaciju. O djevojčinu mentalnom zdravlju skrbi neurokirurg John Cukrowicz (Montgomery Clift) iz Chicaga, koji vodi intenzivne i duge razgovore i s Violet i s Catherine. Čini se da su njih dvije u oštrom sukobu, osobito od prošlog ljeta otkad je Sebastian ubijen tijekom odmora koji je s Catherine provodio u Španjolskoj. A da sve bude gore, Violet je uz pomoć doktora Hockstadera (Albert Dekker), ravnatelja bolnice koju ona izdašno financira, odlučila nad Catherine izvršiti lobotomiju.

Godine 1960. nominirana za Oscara u kategorijama najbolje scenografije te glavnih ženskih uloga Katherine Hepburn i Elizabeth Taylor, koja je osvojila i Zlatni globus te prestižnu talijansku filmsku nagradu David di Donatello, izvrsna melodrama redatelja Josepha L. Mankiewicza („Sve o Evi“, „Bosonoga kontesa“) uspjela je adaptacija istoimenog kazališnog komada glasovitog Tennesseeja Williamsa („Mačka na vrućem limenom krovu“). Williams se i u ovoj, 1957. godine napisanoj dramskoj jednočinki koju je u scenarij pretočio i Gore Vidal („Gori li Pariz?“, „Kaligula“), bavi svojim omiljenim motivom, analizom dominantno licemjernih odnosa u disfunkcionalnim dobrostojećim obiteljima opterećenima naglašenim patrijarhatom ili matrijarhatom, koje prikazuje na provokativne i za ondašnje pojmove gotovo šokantne načine. Važan motiv i ovdje je naznačena istospolna seksualna orijentacija bogataškog sina, iz suočavanja s čime i proizlazi središnja dramska tenzija. Mankiewiczeva režija je sigurna i sugestivna, a pored sjajnih uloga dvostruke oskarovke Elizabeth Taylor („Div“, „BUtterfield 8“), četverostruke oskarovke Katherine Hepburn („Adamovo rebro“, „Afrička kraljica“) i za Oscara četiri puta nominiranog Montgomeryja Clifta („Ispovjedam se“, „Mjesto na suncu“), vrijedi izdvojiti i odličnu fotografiju također oskarovca Jacka Hildyarda („Most na rijeci Kwai“, „Topaz“).







Gledao ujutro. Super film s odlično ostvarenim ulogama i mnogo upečatljivih scena.

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
Go to Top of Page

Darth Ivan
Advanced Member



Croatia
7978 Posts

Member since 21/03/2010

Posted - 02/02/2015 : 21:40:01  Show Profile Show Extended Profile  Send Darth Ivan a Private Message  Reply with Quote
Jučer na Novoj TV je bio Rio Bravo.

Brennan najjači!

"Nothing lasts forever."
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 02/02/2015 : 23:01:59  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Išlo večeras, ali reprizira se sutra u 15:29 na HTV 3 Besmrtni narednik (Immortal Sergeant), r. John M. Stahl, SAD, 1943.


Sjevernoafrička pustinja tijekom Drugog svjetskog rata. U zapovijedanju britanskom vojnom ophodnjom iskusnom naredniku Kellyju (Thomas Mitchell) pomaže nesigurni kanadski desetnik Colin Spence (Henry Fonda). Dok je Kelly čvrst i odlučan vojnik, Spenceu nedostaje samopouzdanja a nema previše sreće ni u vezi s privlačnom Valentine Lee (Maureen O´Hara). Kad njihovu postrojbu uskoro napadne talijansko ratno zrakoplovstvo, Kelly, Spence i ostali uspiju se obraniti te obore jedan avion koji padne na jedno od njihovih vozila, pri čemu pogine čak osmero vojnika. Pogođen tim događajem, Kelly nedugo potom šestoricu preživjelih povede u napad na talijansko oklopno vozilo, tijekom čega i sam bude ozbiljno ranjen. Nakon što Spence odbije izvršiti njegov nalog da njega ostavi i s preostalim vojnicima krene dalje, Kelly iznenada počini samoubojstvo. Prisiljen preuzeti zapovijedanje ophodnjom, Spence trojicu preživjelih momaka odluči povesti do najbliže oaze. No u tome će ih omesti slijetanje njemačkog transportnog zrakoplova.

Realizirana u suprodukciji Lamara Trottija („Žuto nebo“ Williama A. Wellmana), ujedno i filmskog scenarista („U starom Chicagu“, „Popust na količinu“), intrigantna ratna drama Johna M. Stahla uspjela je adaptacija istoimenog romana britanskog književnika Johna Brophyja („Pripremite bajunete!“). Rođenjem Njujorčanin, John Michael Stahl se već u mladim danima uključio u razvoj filmske industrije, da bi 1914. godine režirao svoj prvi kratki nijemi film, a početkom 1920-ih postao jedan od najbližih suradnika Louisa B. Meyera, utemeljitelja budućeg glasovitog studija MGM. Godine 1927. Stahl je bio jedan od 36 suutemeljitelja američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, a kao autor se uspješno prilagodio radu u zvučnom i dugometražnom filmu. Najpoznatiji je kao redatelj za tri Oscara nominirane melodrame „Imitacija života“ iz 1934. i žanrovski srodne te podjednako uspjele „Veličanstvene opsesije“ iz 1935. godine, filmova čije će sjajne prepravke dva desetljeća kasnije snimiti Douglas Sirk. Stahlov današnji film uzbudljiva je i sugestivno režirana moralka i karakterna studija koju nose izvrsni glumački nastupi velikog Henryja Fonde, godine 1982. nagrađenog Oscarom za impresivnu ulogu u drami „Ljetnikovac na Zlatnom jezeru“, i također oskarovca Thomasa Mitchella („Poštanska kočija“, „Divan život“. Njihova je partnerica nagrađivana Maureen O´Hara („Kako je bila zelena moja dolina“, „Miran čovjek“), dojmljivu filmsku fotografiju potpisuje trostruki oskarovac Arthur C. Miller („Pjesma Bernadette“, „Džentlmenski sporazum“), a efektnu glazbu ugledni David Buttolph („Poljubac smrti“, „Kuća voštanih figura“).


Na YouTubeu je čitav film:




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 02/02/2015 : 23:11:58  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Noćas u 00:15 na HTV 1 Genova, r. Michael Winterbottom, Velika Britanija, 2008.


Romantična melodrama Michaela Winterbottoma ("Dobrodošli u Sarajevo") elegantno je režirana, emotivna, sugestivna i atmosferična, no i donekle pretenciozna i neujednačena storija o udovcu Joeu (uobičajeno odlični Colin Firth) koji nakon pogibije supruge s kćerima u Italiji započinje novi život.




Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

lwood
Advanced Member



Colombia
46464 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 04/02/2015 : 11:14:48  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Johnny Difool




Večeras u 23:13 na HTV 3 Glasnik (The Messenger), r. Oren Moverman, SAD, 2009.


Zbog povrede očiju i ranjavanja u nogu, mladi narednik Will Montgomery (Ben Foster) nedavno se vratio iz aktivne službe u Iraku, gdje je u borbama doživio brojna traumatična iskustva. Will je pošten i plemenit mladić koji tijekom oporavka, umjesto da vrijeme u bazi Fort Dix provodi u odmaranju i ljenčarenju, preostala tri mjeseca službe prihvati neugodan zadatak obavještavanja obitelji poginulih vojnika o smrtima njihovih najmilijih. U obavljanju tog nezahvalnog posla njegov je partner stariji i iskusniji satnik Tony Stone (Woody Harrelson), a njihov je zadatak da u roku od 24 sata nakon pogibije vojnika o tome obavijeste njegovu obitelj, te da je upoznaju s osnovnim detaljima tragičnog događaja. Will i Tony međusobno se razlikuju, jer dok je Will smiren mladić traumatiziran sjećanjem na pogibiju suborca te razočaran činjenicom da se njegova nekadašnja djevojka Kelly (Jena Malone) udaje za drugog, Tony je veteran Zaljevskog rata koji se protiv vlastitih demona bori alkoholom i lovom na suknje. Nakon teškog suočenja s Daleom Martinom (Steve Buscemi), ocem poginulog vojnika kod kojeg vijest o sinovoj smrti izazove histerični napad, Will će upoznati staloženu Oliviju Pitterson (Samantha Morton), majku tamnoputog dječačića Matta (Jahmin Duran-Abreau) koja se hrabro nosi s tragičnom viješću i s kojom će se Will početi viđati.

Godine 2010. nominirana za Oscara u kategorijama najbolje sporedne muške uloge i najuspjelijeg izvornog scenarija, za koji su redatelj i suscenarist Alessandro Camon („Metak u glavu“) nagrađeni berlinskim Srebrnim medvjedom, te nominirana za Zlatni globus za sporednu rolu Woodyja Harrelsona („Rođeni ubojice“, „Dobrodošli u zemlju zombija“), izuzetno uspjela romantična psihološka ratna drama „Glasnik“ dojmljiv je redateljski prvijenac darovitog Orena Movermana („Rampart“). Nekad pripadnik izraelske vojske koji je kao padobranac sudjelovao u borbama, Oren Moverman je kreirao vrlo sugestivno, ugođajem tjeskobno, sigurno režirano i sjajno glumljeno, ali ipak ne i sasvim ujednačeno ostvarenje koje nose snažni i impresivno psihološki profilirani karakteri protagonista. Autor kao da ne može do kraja odlučiti želi li po uzoru na američki neovisni film snimiti kompleksnu studiju karaktera, ili pak progovoriti o nedostatku komunikacije pa i otvorenoj šutnji kojim je u američkoj javnosti popraćena vojna intervenciju u Iraku. On stoga elaborira oba motiva, te stvara intrigantno i naglašeno emotivno djelo u kojem je mladi Ben Foster („Alpha Dog“, „U 3 i 10 za Yumu“) ostvario najuspjeliju ulogu u dosadašnjoj karijeri, te u kojem je izvrsni Woody Harrelson još jednom potvrdio svoje glumačke kvalitete. Njihova partnerica je pouzdana Samantha Morton („Specijalni izvještaj“, „Kontrola“), a u sporednim rolama gledamo znanu Jenu Malone („Ponos i predrasude“, „U divljini“) i karizmatičnog Stevea Buscemija („Veliki Lebowski“, „Fargo“).








odličan film .

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali s osvrtom na forumaše obavezno)!
Go to Top of Page

vukozec
Advanced Member



4828 Posts

Member since 17/08/2013

Posted - 06/02/2015 : 10:13:14  Show Profile Show Extended Profile  Send vukozec a Private Message  Reply with Quote
Večeras na RTL televiziji u 22:10 jedan od mojih omiljenih akcića iz njihovog zlatnog doba ranih devedesetih: Cliffhanger

Idealan za ovo snježno vrijeme.


Edited by - vukozec on 06/02/2015 10:13:41
Go to Top of Page

VALTER
Advanced Member



Croatia
6361 Posts

Member since 21/07/2002

Posted - 07/02/2015 : 10:48:31  Show Profile Show Extended Profile  Send VALTER a Private Message  Reply with Quote
Radnim danom na Trećem u 18.00 ide Bonanza. Nikad ju prije nisam gledao, ali odlična mi je.
Go to Top of Page

supermark
stripovi.com suradnik



Croatia
29529 Posts

Member since 06/02/2007

Posted - 07/02/2015 : 11:28:21  Show Profile Show Extended Profile  Visit supermark's Homepage  Send supermark a Private Message  Reply with Quote
od ponedjeljka na HRT3 originalna Zona sumraka
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 07/02/2015 : 20:27:41  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 20:20 na HTV 2 Razvedi me, zavedi me (Intolerable Cruelty), r. Joel i Ethan Coen, SAD, 2003.


Miles Massey (George Clooney) je izuzetno uspješan losandželeski odvjetnik specijaliziran za brakorazvodne parnice. Iako u teatralnom sudskom procesu lako porazi i bez novčića ostavi Marylin Rexroth (Catherine Zeta-Jones), ipak nije zadovoljan. Zna da je ona profesionalna udavača koja pažljivo bira bogate muževe, no ne može si pomoći. Na prvi se pogled zaljubio u nju, a pomalo ga brine i ispraznost vlastitog života potpuno posvećenog poslu. Za sudjelovanja na pravničkom skupu u Las Vegasu zbližit će se s Marylin i uletjeti u brak koji, međutim, nimalo neće biti onakav kakvim ga je zamišljao.

Satirična romantična krimi-komedija Razvedi me, zavedi me, inteligentna i subverzivna posveta klasičnim holivudskim screwball komedijama Howarda Hawksa i Prestona Sturgessa, prvi je film Coenovih kojem oni nisu potpisali izvorni scenarij. Jedan od suscenarista je i Matt Stone, suautor kultnog South Parka, koji se svojim radom odlično uklopio u Coenovski svjetonazor. Iako su se braća ovim djelom holivudskoj srednjoj struji približili praktički na puškomet, film ipak nosi snažna obilježja njihovog autorskog rukopisa. Sve je tu: pomaknuti, gotovo groteskni likovi, neobične situacije duhovitost kojih se dodatno podcrtava začudnim kadriranjem i naglašenim stilizacijama (do savršenstva ispeglan dizajn filma), kao i nenametljiv eklekticizam i ironičan odmak koji ne dopuštaju da priču i u jednom trenutku shvatimo preozbiljno. George Clooney i Catherine Zeta-Jones svojim ulogama inteligentno parodiraju image možda najprivlačnijih glumaca onih godina. Ulogom vrlo sposobnog, dovitljivog i šarmantnog odvjetnika neprestano opsjednutog bjelinom svojih zuba George Clooney se nameće kao idealni suvremeni pandan nenadmašnom Caryju Grantu. Zanosna Catherine Zeta-Jones, pak, prilično je uvjerljiva u ulozi profesionalne udavače koja pažljivo bira bogate muškarce u koje će investirati godine svog života.

Filmu se ozbiljno može prigovoriti zbog neelaboriranog završnog obrata, pogotovo stoga što je gledatelju prethodno dano do znanja da Marylin priprema spletku. Zbog toga preokret nema željeni humorni učinak, a Marylinin se pad u Milesov zagrljaj ne doima osobito uvjerljivim. K tome, neki su likovi (Milesov pomoćnik kojeg glumi Richard Jenkins i "bogataš" Howard u tumačenju Billyja Boba Thorntona) samo skicirani i ostavljaju dojam nerazrađenih "side kickova". No ove zamjerke ne treba uzimati odveć ozbiljno jer su filmovi braće Coen, kad im autori i nisu u vrhunskoj formi, u pravilu barem klasu iznad holivudskog kvalitativnog prosjeka.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 07/02/2015 : 20:38:00  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:58 na HTV 2 Ovo nije Kalifornija (This Ain't California), r. Marten Persiel, Njemačka, 2012.


Izvrstan lažni biografski doks Ovo nije Kalifornija njemačkog autora Martena Persiela, na berlinskom festivalu 2012. godine ovjenčan nagradom Dialogue en perspective, storija je o skupini starih prijatelja koji su se 2011. godine okupili na sahrani Dennisa zvanog Panika, tijekom 80-ih najbuntovnijeg tinejdžera među njima. Dirk i Dennis tada su živjeli u istočnonjemačkom dijelu Berlina, u koji se njihov vršnjak Nico početkom desetljeća doselio s roditeljima. Svi su bili daroviti skejteri, a u izvođenju opasnih i vratolomnih skokova koji su prkosili zakonu gravitacije prednjačio je upravo Dennis.

Kao autentični pobunjenik protiv svakog sustava i autoriteta, podjednako društvenog i obiteljskog, Dennis je često dolazio u sukobe s policijom, te se s vremenom profilirao u „buntovnika s razlogom“ i sugerirano autodestruktivnog mladića koji je kao potencijalno društveno opasan i pad berlinskog zida dočekao iza rešetaka. Tijekom slijedeće 22 godine Nico i Dirk su baš kao i ostatak njihova društva sasvim izgubili kontakt s prijateljem, sve dok ih nije iznenadila vijest o njegovoj pogibiji u sastavu NATO-postrojbi u Afganistanu. Ponovno okupljanje na Dennisovoj sahrani, i naknadno evociranje uspomena na mladost uz čuđenje kako je netko tako buntovan uopće mogao postati vojnikom, snažno asocira na remek-djelo Dan velikih valova Johna Miliusa.

Iako je riječ o lažnom doksu, posrijedi je emotivan intimistički pogled na doslovno i metaforički izgubljenu generaciju, na ljude koji slično ovdašnjim predvodnicima Novog vala u ono doba nisu znali da rade nešto značajno, dok su danas sjetne i pomalo razočarane osobe srednjih godina svjesne da im je ono bio najbolji period života. Dakako, unatoč svemu i najbezbrižniji, jer se vrijeme provodilo u skejtanju, tulumarenju i besciljnim lutanjima. Autor nostalgično oslikava ta vremena, stare snimke realizirane Super 8 kamerama kombinirajući s animiranim monokromatskim segmentima koja popunjavaju „rupe“ u navodnom sjećanju, te ih nadograđujući izvrsnim soundtrackom i energičnom režijom koja odlično odgovara mladenačkoj energiji koja gotovo doslovce pršti iz svakog kadra. Kroz cjelinu podijeljenu u sedam poglavlja vodi nas Nicov glas u offu, a kroz njegovu perspektivu sagledavamo ključne točke u odrastanju trojice prijatelja i njihova društva. Zvučat će pretenciozno, no Persielov dokumentarac gledatelja toliko sugestivno usisava, da vam se često učini da ste i osobno bili dio istočnonjemačke skejterske supkulture 80-ih.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 07/02/2015 : 20:47:14  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 21:25 na Novoj Tv Ja sam legenda (I Am Legend), r. Francis Lawrence, SAD, 2007.


Fantastična horor-drama Francisa Lawrencea, među ostalim potpisnika adaptacija stripa Constantine, romana Voda za slonove i hita Igre gladi: Plamen, treća je i vrlo slobodna adaptacija kultnog romana Richarda Mathesona iz 1954. godine, prema kojem je Charlton Heston snimio hit Čovjek Omega. Tri godine nakon što je istraživanjem lijeka protiv raka 2009. stvoren virus koji je pobio gotovo sve Zemljane, bivši njujorški znanstvenik i vojni poručnik Robert Neville (Will Smith) vjeruje da je posljednji čovjek na Zemlji. Imun na virus i okružen krvoločnim zombijima, Robert uz pomoć njemačke ovčarke Samanthe pokušava preživjeti, istodobno se sjećajući tragične prošlosti i gubitka obitelji.

Vizualno dojmljiv postapokaliptični dizajn New Yorka najveći je adut Lawrenceova ostvarenja, čije su vrline i razmjerno učinkovito gradiranje dramske tenzije, atraktivne akcijske sekvence i raspoložen nastup Willa Smitha koji sam nosi čitav film. Ipak, cjelinu prilično opterećuju nepotrebno mijenjanje i pojednostavnjivanje intrigantne završnice Mathesonova romana, prema kojoj se Robert promeće u spasitelja zombija, kao i isključivo specijalnim efektima kreirani i ne osobito uvjerljivi živi mrtvaci, odveć mehanička režija i nedostatak zanimljivijih zbivanja. Unatoč tome, Ja sam legenda je dovoljno atraktivan naslov koji predstavlja solidnu zabavu za snježnu zimsku subotnju večer.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 07/02/2015 : 21:01:44  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Već je krenulo na Novoj Tv, ali reprizira se sutra u 14:25 Princ Perzije: Pijesak vremena (Prince of Persia: The Sands of Time), r. Mike Newell, SAD, 2010.


Realizirana u produkciji moćnog Jerryja Bruckheimera i studija Disney, fantastična akcijska pustolovina Mikea Newella (Donnie Brasco) temeljena je na popularnoj računalnoj igrici izvorno kreiranoj davne 1989. godine. U središtu zbivanja je odvažni perzijski princ Dastan (Jake Gyllenhaal), posvojeni sin kralja Sharamana kojem očuh u 6. stoljeću povjeri potragu za oružjem skrivenim u svetom gradu Alamutu. Doznavši da oružja nema, Dastan će biti optužen za kraljevo ubojstvo te uz pomoć alamutske princeze Tamine (Bond-djevojka Gemma Arterton znana i iz adaptacije stripa Tamara Drewe) otkriti da iza svega stoji podli Sharamanov brat Nizam (Ben Kingsley) koji se želi domoći bodeža s čudesnim pijeskom vremena. Naime, pijesak vlasniku bodeža omogućuje povratak kroz vrijeme i mijenjanje tijeka događaja, pa Nizam želi postati kraljem.

U cjelini jedan od slabijih filmova u karijeri darovitog Britanca Newella ipak neosporno nije bez vrlina. Pored atraktivnih akcijskih sekvenci i specijalnih efekata, tu su dostatno uspjelo kreiranje mitske dimenzije priče predvidljivo veće od života, odlična sporedna uloga raspoloženog Alfreda Moline i intrigantne poveznice s u vrijeme snimanja aktualnim stanjem na Bliskom istoku i američkom okupacijom Iraka. Nažalost, sve to dobrano pada u drugi plan pred činjenicom da je riječ o primarno eksploatacijskom i eskapističkom studijskom projektu bez osobitih ambicija, s posve formulaičnom pričom te plitkim i klišeiziranim likovima. Pretrpanost vizualnim atrakcijama postupno postaje zamorna i kontraproduktivna, a uvijek pouzdanom Jakeu Gyllenhaalu uloga akcijskog junaka nije baš najbolje legla.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

Poli
Advanced Member



Slovenia
37275 Posts

Member since 26/10/2007

Posted - 08/02/2015 : 00:31:06  Show Profile Show Extended Profile  Send Poli a Private Message  Reply with Quote

Konacno pogledao Loopera veceras na HTV 1. I ... mada me neke scene podsjecaju na vec viđeno, sve u svemu veoma dobro. Veoma korektno odrađen posao.



Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
Go to Top of Page

VALTER
Advanced Member



Croatia
6361 Posts

Member since 21/07/2002

Posted - 14/02/2015 : 08:56:15  Show Profile Show Extended Profile  Send VALTER a Private Message  Reply with Quote
Danas na HTV3 u 21.37 sovjetski film iz 1946. "U planinama Jugoslavije". Dražu Mihailovića glumi hrvatski glumac i partizan Vjekoslav Afrić.
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 14/02/2015 : 11:34:27  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Večeras u 23:46 na HTV 1 Ljubav (Amour), r. Michael Haneke, Francuska / Njemačka / Austrija, 2012.


Pesimist, mizantrop i moralist Michael Haneke najznačajniji je suvremeni europski filmaš. Kao jedini filmski autor današnjice koji hladno, cerebralno i kirurški precizno tematizira patologiju društvenog prezenta i svu otuđenost, laž, licemjerje i krhke temelje na kojima počiva (malo)građanska europska srednja klasa, Haneke smije s punim pravom nositi atribut „novog Fassbindera“, najsjajnije zvijezde novog njemačkog filma čijem glasovitom ostvarenju „Zašto je poludio gospodin R.“ u mnogim svojim djelima (osobito u naslovima „Sedmi kontinent“, „Bennyjev video“ i „71 fragment u kronologiji slučajnosti“) daje neskrivenu posvetu.

Nezavršeni student filozofije i psihologije rođen u Münchenu a odrastao u glumačkoj obitelji u Wiener Neustadtu, Michael Haneke baštini nasljeđe velikana europskog i svjetskog filma poput Kieslowskog, Tarkovskog, Antonionija i možda ponajviše Roberta Bressona. Kao nedvojbeno najkontroverzniji austrijski a moguće i europski filmaš današnjice, Haneke u svojim djelima oštroumno i protestantski staloženo propitkuje granice ljudskog sadizma, onog pojedinačnog i društvenog ravnomjerno, te progovara o mračnim povijesnim i civilizacijskim naličjima zemalja „stare Europe“ (Austrija, Francuska, Njemačka) koje se smatraju kolijevkama europske uljudbe i kulture. Haneke oštrim skalpelom beskompromisno i minuciozno secira mračne strane ljudskih osobnosti, ne oklijevajući postavljati teška filozofska i metafizička pitanja o čovjekovoj naravi te pojedinačnim i društvenim aberacijama, pri čemu se kroz osobne priče i obiteljske mikrokozmose najčešće oslikavaju širi društveni problemi i fenomeni.





Naglašeno tjeskobna i pesimistična, pa dijelom i mizantropska komorna egzistencijalna drama „Ljubav“ nagrađena Zlatnom palmom te Oscarom i Zlatnim globusom u kategoriji najboljeg filma s neengleskog govornog područja, možda je i najbolje ostvarenje u dosadašnjem opusu velikog Austrijanca. Premda se u kontekstu njegova sadržaja naslov filma nekom može činiti neprimjerenim, djelo suptilnog moralista i izuzetno pronicljivog promatrača i analitičara u pravilu devijantnih karaktera i poremećenih društvenih odnosa uistinu jest film o ljubavi. Točnije, o krajnjem stadiju ljubavi u poznoj životnoj dobi, o požrtvovnoj skrbi za voljenu osobu i milosrđu prema njoj s jedne, kao i o neizbježnom egoizmu i nemogućnošću suočavanja s ekstremnim posljedicama propadanja tijela i duha voljene osobe. U određenom smislu „Ljubav“ je i horor, dakako ne onakav kakvog nam serviraju iz holivudske tvornice noćnih mora, već zastrašujuća priča o čovjekovu umiranju i njegovoj posvemašnjoj degradaciji.

Georges i Anne (fantastični Jean-Louis Trintignant i Emmanuelle Riva u ulogama života) su stari bračni par pariških intelektualaca, glazbenici i glazbeni pedagozi u 80-im godinama iza kojih je lijep i bogat život, a imaju i problematičnim brakom mučenu no brižnu kći Evu. Oni se vole i skrbe jedno o drugom, i provode miran i jednostavan život sa svakodnevnim ritualima, s čitanjem i komentiranjem novih knjiga te slušanjem CD-ova klasične glazbe, a ona povremeno i zasvira klavir. No onda Eva najprije doživi jedan blaži moždani udar, nakon kojeg se čini da bi se sve moglo vratiti u normalu, da bi ubrzo uslijedio još jedan teži, te joj bude oduzeta polovica tijela. I tako počinje njena agonija s ubrzanom degradacijom i tijela i uma, s čim se Georges isprva uspijeva vrlo stoički nositi. Ali kako vrijeme odmiče Eva najprije nerazumljivo govori, pa nekontrolirano viče, da bi se sve više ponašala kao razmaženo i hirovito nepokretno dijete. On to sve teže podnosi, određeno se vrijeme oslanjajući i na njegu djevojaka koje pronalazi za skrb, ali postupno gubi i posljednje oslonce u održavanju makar i privida dnevne rutine.





Nju se više nimalo ne razumije što govori, ona odbija jesti hranu koju joj on daje žličicom i piti tekućinu na cjevčicu, i konstantno izluđuje Georgesa sve dok ju on jednog dana u nemoći i očaju snažno ne ošamari. Njegovu rezignaciju i izgubljenost Haneke najplastičnije prikazuje sekvencom u kojoj on u stan, scenografski predočen kao pastelnim koloritom oslikano arhetipsko prebivalište intelektualaca s policama prepunim knjiga i velikim koncertnim klavirom, donosi buket cvijeća pretpostavljivo ga želeći staviti u vazu, da bi slušajući Evine krikove od toga odustao te cvijeće izrezao i upropastio. U tim trenucima Georges se psihički lomi oko strašne konačne odluke, u donošenju koje će važnu ulogu odigrati i jedan golub koji će dva puta uletjeti u stan. Dok prvi put vidimo kako ga on uspijeva izbaciti te ptica slobodno odleti, u drugom navratu vidimo samo da ga Georges pomoću deke uspijeva uhvatiti, te nam preostaje tek povjerovati u njegove riječi upućene Evi da je goluba oslobodio i taj put. No tome možda i nije tako, jer je on na ptici moguće isprobao milosrdno-sadistički čin koji će naposljetku obaviti i na supruzi.

A kad konačno prelomi i donese odluku, Georges će se sjetno ali i nekako oslobođen i pomiren sa sudbinom sa svima oprostiti, te nakon počinjenja ubojstva sa smislom eutanazije i sam krenuti na put bez povratka. Storiju o ekstremnim manifestacijama jedne ljubavi koja će se u weerasethakulovski metafizičkom epilogu simbolički nastaviti u vječnosti, Haneke režira iznimno sugestivno, hipnotizirajućom snagom gledatelja uvlačeći u duge statične kadrove prezasićene ekspandirajućom nelagodom i prebogate sitnim detaljima, od gramofonskih ploča i CD-ova na policama do mrvica kruha na stolu. Dok opčinjeni pratite film šaka u utrobi vam neumoljivo vrti, a uznemirujuće misli o starosti, smrti i koječemu drugome jure glavom. Najkraće rečeno, „Ljubav“ je istovremeno i fascinantno i izuzetno tjeskobno remek-djelo koje bi u nekim segmentima moglo odbojno djelovati na osjetljivije gledatelje.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page

tinton
stripovi.com suradnik

United Kingdom
19301 Posts

Member since 23/10/2011

Posted - 14/02/2015 : 12:24:18  Show Profile Show Extended Profile  Send tinton a Private Message  Reply with Quote
Šteta što je tako kasno. :/

Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
Go to Top of Page

Johnny Difool
Advanced Member



Croatia
13988 Posts

Member since 21/02/2010

Posted - 14/02/2015 : 21:57:39  Show Profile Show Extended Profile  Send Johnny Difool a Private Message  Reply with Quote



Malo prije počelo na HTV 2 Posljednji Elvis (El último Elvis), r. Armando Bo, Argentina, 2012.


Posljednji Elvis redatelja Armanda Boa, suscenarista sjajnog Birdmana, i izvršnog producenta Alejandra Gonzáleza Inárritua, redatelja istog aktualnog oskarovskog kandidata.

Argentinac Carlos Gutiérrez (John McInerny) je strastveni obožavatelj i vrlo dobar imitator Elvisa Presleya kojeg oponaša na svaki mogući način.

Dok nastupa s repertoarom Kraljevih pjesama, vozi stari auto kojem je dao ime Lisa Marie, i zahtijeva da ga se zove isključivo Elvis, Carlos se tovi maslacem od kikirikija i očito ima neki krajnji cilj.

Mi ga samo slutimo, i nekako znamo da nije veseo ni optimističan, ali kako atmosfera filma ipak nije pesimistična (ali jest snažno socijalno kontekstualizirana), vjerujemo da će sve ipak ispasti dobro.

A kad mu bivša supruga koju također zove Lisa Marie (Margarita Lopez) doživi automobilsku nesreću s njihovom kćeri Alejandrom (Griselda Siciliani), Carlos će neplanirano morati preuzeti skrb o maloj od koje se, kao i od bivše žene, prilično otuđio.

Pa se čini da bi to moglo biti prijelomno za njegov povratak optimizmu i nekakvim planovima za budućnost, ali to nije nužno.

Emotivno, lagano tjeskobno, za film s Inárrituovim potpisom iznenađujuće dramaturški i narativno konvencionalno, ali i gotovo sasvim predvidljivo i bez iznenađenja.

Pomalo suzdržana preporuka s obzirom na subotnju večer, ali preporuka.





Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti...
Go to Top of Page
Page: of 99 Previous Topic Topic Next Topic  
Previous Page | Next Page
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.56 seconds. Snitz Forums 2000