| Author |
 Topic  |
|
Markos
Webmaster
Croatia
28967 Posts
Member since 27/08/2001 |
 Posted - 12/01/2012 : 18:02:25
|
Ako neki lik zaslužuje vrijedno mjesto u panteonu junaka od papira, to je nesumnjivo Marcel Labrume. Taj "lijepi gad" rođen je iz pera Attilija Micheluzzija u listopadu 1980. u časopisu Alter alter. Sitan prepredeni novinar koji je 1940. godine otišao u Levant kako bi počeo ispočetka u okolišu arogantnih kolonijalnih vojnika, rasista i antisemita. Bez ikakvih moralnih problema pruža sumnjive usluge policiji i tamošnjim vlastima. Francuska je upravo žalosno izgubila rat, a njega baš briga, svijet se može srušiti. Mogao se mirno lješkariti pod mračnom sjenom kolaboracije, da mu se put nije ukrstio s Carole Gibson, nepodnošljivom američkom guskom i milijarderkom. I tu nam Micheluzzi bez ikakvog kompleksa poslužuje iznenadno iskupljenje od kakvog bi se i kamen rasplakao!
Besprijekorni pripovjedač Micheluzzi također je čudesan grafičar: nijednom se ne pravi važan, sve ispada točno onako kako treba, od Fiatova kamiona do Beaufightera. Potezi su čisti, bez tehničke hladnoće kao što je znao biti rad Prattovih pomoćnika koji su ga rješavali onoga što nije volio crtati. Živčano, efikasno slaganje kadrova stvara zadihanu priču. Noći su duboke, pustinje neumoljivo varljive. Nema nikakve bezrazložne virtuoznosti, efikasnost je dovedena do vrhunca. Marcel Labrume nesumnjivo je remek-djelo velikog umjetnika.
Kao i obično, Fibra vam nudi besplatan ogled, ovaj put prvih 45 stranica! (PDF, 6Mb)
http://www.fibra.hr/download.asp?ID=80
Orka 25 • Marcel Labrume • 144 stranica • C/B • 215 x 280 mm • tvrdi uvez • Scenarij Attilio Micheluzzi • Crtež Attilio Micheluzzi • Prijevod Goran Marinić • Dizajn Melina Mikulić • Datum objavljivanja 15.1.2012. • Cijena 120 Kn
Od danas u prodaji u zagrebačkim striparnicama!
|
Trouble will find me |
|
|
axle munshine
Senior Member
Serbia
2305 Posts
Member since 14/06/2006 |
|
|
dessa
Advanced Member
Serbia
4352 Posts
Member since 19/11/2008 |
|
|
Imrahil
Advanced Member
Serbia
13369 Posts
Member since 21/08/2005 |
|
|
kasper
Advanced Member
10826 Posts
Member since 04/11/2001 |
|
|
split85
Advanced Member
Croatia
8199 Posts
Member since 25/01/2010 |
|
|
austin
Junior Member
Serbia
400 Posts
Member since 15/07/2009 |
|
|
anto
Advanced Member
Serbia
20719 Posts
Member since 29/06/2008 |
|
|
Mairosu
Advanced Member
6689 Posts
Member since 03/07/2008 |
Posted - 13/01/2012 : 10:58:05
|
| +1 |
Ko igra za raju, i zanemaruje taktiku, zavrsit ce karijeru u nizerazrednom Vratniku.
Kakav ti je kupus, takva ti je sarma -- otac Tadej |
 |
|
|
anto
Advanced Member
Serbia
20719 Posts
Member since 29/06/2008 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 13/01/2012 : 11:16:40
|
| Svojevrsni strip noir koji itekako obećava. Mljac! |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
stirling
New Member
Croatia
174 Posts
Member since 22/10/2008 |
|
|
Markos
Webmaster
Croatia
28967 Posts
Member since 27/08/2001 |
Posted - 13/01/2012 : 14:00:22
|
| Tad je izvorno trebao izaći. Preview nije zadnja verzija. U tisku je to promijenjeno... U prosinac 2011:) |
Trouble will find me |
|
|
|
Amos
Senior Member
Croatia
2896 Posts
Member since 03/01/2011 |
|
|
Windwalker
Advanced Member
Croatia
4530 Posts
Member since 08/03/2008 |
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
25903 Posts
Member since 13/03/2004 |
|
|
alexts
Advanced Member
Serbia
6861 Posts
Member since 25/09/2005 |
Posted - 15/01/2012 : 17:09:20
|
Ovo je vrlo dobar strip, preporučujem ga.
Objavljen je u Politikinom Zabavniku - nisam siguran, da li kompletno! |
Edited by - alexts on 15/01/2012 17:09:44 |
|
|
|
Dr. Zistis
Advanced Member
.jpg)
5279 Posts
Member since 06/10/2011 |
|
|
Raymond
Senior Member
USA
1023 Posts
Member since 05/05/2006 |
|
|
puxavida
New Member
Croatia
115 Posts
Member since 05/02/2009 |
|
|
Babilon
Advanced Member
Croatia
3083 Posts
Member since 23/11/2008 |
|
|
Amos
Senior Member
Croatia
2896 Posts
Member since 03/01/2011 |
Posted - 28/01/2012 : 16:40:28
|
Pročitao i ja i imam dojam da mi nešto izmiče kod ovog stripa. Ne znam što, malo mi je konfuzan, posebno drugi dio gdje Marcel valjda priča sam sa sobom. Imam dojam da na momente fali sličica u radnji, odnosno nešto se događa i odjednom sasvim druga stvar, a što je bilo s onim između ne mogu povezati..
Da se razumijemo, strip je vrlo dobar i odlično nosi tu atmosferu sjeverne Afrike 40-ih godina, Casablanca sheme i slično, jako lijep crtež i sveukupno pomalo kortomaltezeovskog štiha.
Kako je puxavida rekao, fali mu još nešto malo da bude stvarno poseban..
Možda na drugo čitanje bolje sjedne. |
Uža san gledati Inspektora Rexa, ali odusta san kad su prominili pasa. |
|
|
|
kasper
Advanced Member
10826 Posts
Member since 04/11/2001 |
Posted - 27/03/2012 : 10:44:09
|
Nije mi se svidelo, daleko ispod ocekivanja. Mnogo brzo se smenjuju scene sto mi je pomalo konfuzno, a zauzvrat strip ne nudi skoro nista. Cak mi nije ni 'atmosferican', zbog cega sam ga i uzeo.
Nista, idemo dalje.... |
|
|
|
Markos
Webmaster
Croatia
28967 Posts
Member since 27/08/2001 |
Posted - 27/03/2012 : 13:13:49
|
| Meni je isto prvi put bilo čudno to čitati, priznajem. Pogotovo na stranom jeziku. Ali drugi put sam krenuo nakon par tjedana, valjda odmorniji i raspoloženiji i nekako mi je savršeno kliknulo. Meni je to sjajan strip. |
Trouble will find me |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 30/05/2012 : 10:26:29
|
Prenosim s T-portala, a oni iz Plana B:
Strip
Marcel Labrume - Attilio Micheluzzi
Objavljeno: 30.05.2012 09:00 / Saša Čobanov
Talijanski strip majstor rođen u Umagu 1930. majstorski nas uvodi u kaotični labirint krvi, mržnje, pohlepe dočaravajući nam svijet Marcela Lebrumea, jednog od rijetkih koji je jako dobro plivao u bazenu prepunom pirani i ajkula, Siriji i Libanonu četrdesetih godina prošlog stoljeća
Za kakvo takvo razumijevanje povijesnog konteksta u kojeg je smještena radnja ovog stripa (a samim time i čitavog stripa), a to je Drugi svjetski rat, neophodno se vratiti još nešto dalje u prošlost. Naime, po svršetku Prvog svjetskog rata Osmansko carstvo je pobijeđeno i raskomadano, a Francuska od Lige naroda dobiva mandat za upravljanje Sirijom i Libanonom.
Regija je podijeljenja na četiri područja: dominatno sunitska Sirija, većinski alaitska Laodicea, većinski kršćanski Libanon i Gabal ad-Duruz naseljen ratobornom poluislamskom sektom. Korumpirana francuska administracija vlada despotski i nezadovoljstvo među podređenim arapskim narodima raste iz godine u godinu sve više. Početak Drugog svjetskog rata i pad Francuske u lipnju 1940. okidač je za pobunu koju većina Sirijaca, politički zrelih, ali indiferentnih prema ratu koji se vodi u Europi nije mogla propustiti.
Oni odbijaju poslušnost i podređenost toj mandatarskoj naciji koja je upravo vojno poražena. U srpnju 1940. britanska vlada, premda formalno nije u sukobu sa kolabracionističkom vladom Višijevske Francuske, deklarira da ne može dopustiti da Siriju i Libanon okupira neka neprijateljska sila koja bi ih mogla iskoristiti kao bazu za napad na zemlje pod zaštitom Velike Britanije. U kolovozu u Siriju stižu i Nijemci i Talijani, a nešto južnije pod britanskim mandatom nalazi se Palestina u kojoj Arapi i Židovi provode vrijeme u međusobnom ubijanju. Na istoku u Iraku Rašid Ali uz svesrdnu pomoć Nijemaca počinje pripreme za pobunu protiv Britanaca…Uloge su podijeljene, krvavi bal počinje, no u sveopćem kaosu i zbrci, jer petenistički Francuzi su protiv Francuza golista, kao i protiv svojih bivših saveznika Britanaca, ali i protiv svojih nekadašnjih neprijatelja (a sad saveznika? ) Nijemaca i Talijana.
Sunitski Arapi su protiv kršćanskih Arapa, Arapi su protiv Francuza, ali i protiv Engleza, no bez suprostavljanja Nijemcima i Talijanima, koje drže za saveznike u pokušaju istrebljenja Židova, koji srećom, za protivnike imaju samo Nijemce i Arape.
Komplicirano? Malo je reći. Kaos je prikladniji termin za sve ono što se događalo na Bliskom istoku tih godina, a Attlio Micheluzzi (talijanski majstor rođen u Umagu 1930.) nas majstorski uvodi u ovaj kaotični labirint krvi, mržnje, pohlepe dočaravajući nam svijet Marcela Lebrumea, jednog od rijetkih koji je jako dobro plivao u ovom bazenu prepunom pirani i ajkula.
Našeg junaka upoznajemo dok u rujnu 1940., na bejrutskim plažama provodi vrijeme ljenčareći sa svojom djevojkom Mitzi, totalno nezainteresiran za užas koji se događa u svijetu, pa i u njegovoj zemlji Francuskoj. Moralno ogavan novinarčić koji je 1940. otišao u Levant kako bi počeo ispočetka u okolišu arogantnih kolonijalnih vojnika, rasista i antisemita. Bez ikakvih moralnih problema pruža sumnjive usluge policiji i tamošnjim vlastima. Ma, svakome tko ponudi više. Kako kaže sam Micheluzzi: "Labrume, Marcel Labrume. Lijepa bitanga. Živi simbol mojih kontradikcija. Čovjek koji me privlači svojim pomalo perveznim potencijalom za zavođenje, svojim statusom mutne osobe, bez ideala, potpuno uronjene u vlastiti ogavni egoizam. I koji mi se, neka to bude jasno, iz tih razloga gadi. Postoji ta suptilna fascinacija onim što je zabranjeno, zavodljiva strana grijeha kao i pervezno zadovoljstvo osjećaja da te privlači, dok se u isto vrijeme smatraš 'boljim' od njega". Blizak ekstremističkim krugovima čest je gost na zabavama koje priređuju stranci sve s ciljem prikupljanja informacija koje su za njega, lišenog bilo kakve političke zaštite, a prisiljenog da istu kupuje baš tim informacijama, vrijednije od zlata. Za njega su te informacije život.
Tijekom jedne od tih zabava upozna Carole Gibonns, mladu i lijepu američku milijarderku. Ta žena, koju još iz nepoznatih razloga na oku drži Gestapo ubrzo ga šarmira. Ljepotica ga je zaintrigirala i početi će je pratiti. Ono što će otkriti natjerati će ga da dovede u pitanje vlastite stavove, hm, možda bolje reći da stvori nekakve stavove i otkrije u sebi ljudskost i čast.
Već nakon prvih nekoliko stranica prvog albuma (Fibra je obe priče o Marcelu Lebrumeu izdala u integralnoj verziji) nazvanog "Kako si lijep Marcele. Ti si gad Marcele." i više nego vidljivo je da Micheluzzi itekako priziva čaroliju Michaela Curtiza i njegove Casablance. Rat, egzotika Levanta, interesne sfere svih mogućih zaraćenih strana na jednom mjestu, korupcija, psi rata, glavni lik kao simbol oportunizma, cinizma, eskapizma, rezignacije i skepse spram vlastite okoline kojima je zatomljivao moralne ideale i romantične impulse, te romansa lišena emocionalnog happyenda – elementi su koje je Micheluzzi posudio iz vjerovatno najslavnijeg filma svih vremena i inkomponirao ih u svoje životno djelo. Baš poput Ricka Blainea (Humphrey Bogart), Marcel Labrume je zaokupljen ponajprije čuvanjem vlastite slobode i individualnosti te se isprva odbija jasno oprijedjeliti u ratnom (ali i ideološkom) konfliktu. Ipak, njegov završni angažman (u oba albuma, ali posebno u prvom dijelu) predstavlja pomirenje takvog sustava vrijednosti s moralnim obvezama, ali i afirmaciju vjere u vlastiti individualni instikt.
Narativna podloga koja se bazira na povijesnim činjenicama pruža dakle zanimljiv dekor za ovog mračnog i ciničnog junaka. Usprkos tomu, imao sam poteškoća s čitanjem, posebice prvog albuma. Prvim čitanjem. Glavni lik je previše distanciran, hladan i pomalo pretenciozno nejasan, a zaokret do kojeg dolazi na kraju albuma je stvarno neobičan. Ponekad je teško shvatiti tko su glavni, a tko sporedni likovi u intrigi. I ritam je neujednačen, autor bez pardona, gotovo anarhično mijenja kadrove, prelazeći s jednog na drugog protagonista. To unosi pomutnju, ali i pojačava napetost oko Labrumea, koja postaje sve nesnošljivija. Micheluzziev narativ je jedinstven ako zbog ničeg drugo onda zbog toga što čitatelja ni u jednom trenutku ne štedi te od njega očekuje aktivno sudjelovanje koje podrazumjeva izvjestan trud jer snalaženje u ovom povijesno-stripovskom kuršlusu je gotovo nemoguće i besmisleno bez određenog poznavanja materije.
Micheluzzi koji je godinama radio u Libiji (vratio se u Italiju tek kad je vojnim pučem na vlast došao Gadafi) bio je na neki način opsjednut tim podnebljem. Stvorio je neku vrst privatne mitologije koja je bila intezivno obilježena istraživanjem povijesti Bliskog istoka i zemalja Magreba. Upravo su to bili najčešći njegovi motivi, ono o čemu pripovjeda i što čini svijet njegove stripovske proze. Također, Micheluzzi je velik crtač. O da. Crtež, posebice način na koji se igra sjenama i potezima, upotpunjuje upečatljiv karakter tog zbitog svijeta i pojačava ciničan i individualistički karakter ambijenta. Potezi su teški i atmosfera se gradi nizanjem nanosa crne i bijele. Crna pojačava scenarij, a bijela osjećaj vrućine, vlage, itd (neprijateljski nastrojena okolina, pustinja...). Pozadina prizora je često minimalistička, dok se u prvom planu pojavljuju karizmatični likovi. Točke gledišta koje Micheluzzi koristi čine priču dinamičnom. Dobivamo dobar uvid u kretanje likova. Riječi su u službi vizualnog i obrnuto, jedni su odjek drugih. I to je sjajno.
Fascinacija turbulentnom poviješću Levanta uz silovit pripovjedački talent koji mu daje za pravo pričati o svemu i svačemu, da započme o jednom a onda se prebaci na drugo, ne poštivajući nikakva narativna pravila, siguran da će strast i magija pripovjedanja učiniti nepotrebnim žanrovske skele, koje, uglavnom, pomažu manje darovitim autorima da ispričaju svoju priču, a čitatelju da razumije o čemu je tu zapravo riječ, Attilia Micheluzzia čine neusporedivo velikim i drukčijim. A možda paradoksalno, a možda i ne, sve to Micheluzzia, u nekom suštinskom smislu, čini jednim od najpotcjenjenijih, odnosno najneshvaćenijih autora.
Sreća što se sa tim nisu složili Marko Šunjić i Fibra. Attlio Micheluzzi je velik stripaš, a Marcel Labrume velik strip.
Izdavač: Fibra
Teme: strip
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
zarmix
New Member
.jpg)
254 Posts
Member since 30/05/2012 |
Posted - 10/06/2012 : 14:22:32
|
| Marcel Labrume strip ocijenio bih sa 4. Izvanredan strip, pročitati ga obavezno, ali ga ne bi stavio u istu kategoriju kao Svagdanju borbu i Trgovinu. Što se tiče Attilia Micheluzzia, za njega nikad ranije nisam čuo, tako da bi se složio sa mišljenjem na ovome forumu kako se radi o potcijenjenom autoru, tj. barem manje poznatom većini stripofila na ovim prostorima. Nakon čitanja stripa, želio bih pročitati sve što je napravio Micheluzzi. Crtež mi je izuzetan, mnogo razvikaniji autori mu mogu pozaviditi na vještini. Sviđa mi se i tema oba albuma, način na koji je prikazana, vrlo realistično bez uljepšavanja. Naravno, aluzija na film Casablanca je očita i namjerna, ali me to ništa nije smetalo, naprotiv. Međutim, slažem se kako u naraciji ima trenutaka koji je čine nekontinuiranom. U svakom slučaju sjajan strip. Hvala Fibri! Još Micheluzzia, u budućnosti ako je moguće. |
|
|
|
Topic |
|
|
|
FIBRA PREDSTAVLJA: ORKA 25 - Marcel Labrume
.
