| Author |
 Topic  |
|
solar
Moderator
.jpg)
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11913 Posts
Member since 24/04/2012 |
 Posted - 10/07/2014 : 15:23:34
|
quote:
Originally posted by solar
Sjećam se vremena kad je afrička saga izlazila kod nas (otprilike oko 2004.), svi smo bili nabrijani jer smo mislili da nas čekaju nove "Morske strave", "Osvete vudu", "Izgubljeni rudnici" i sl., pa kad se to nije dogodilo, zbog razočaranja smo možda bili i previše kritični.
Boselli je u to vrijeme počeo raditi na Dampyru, a imao je još i Teksa tako da se u tim njegovim scenarijima osjeća nedostatak pažnje, koncentracije i kvalitetne razrade, jer ideje su sve dobre, da ne kažem odlične. Tome je pridonio i Laurenti koji je "Kraljicu mrtvog grada" baš ono odfušario.
Burattini je također malo podbacio jer nije uspio ponoviti uspjeh kojeg je imao s pričama sjevernoameričke odiseje. Sve su mu bile ok, ali nedostajalo je nečega što će iskočiti iz prosjeka poput "Zmajevih gusara" ili "Krvi apača".
Slazem se. Nedostaje spektakularnost i neki veliki dogadjaji za koje bismo rekli: au, pa ovo je odlicno!
Blago Zana Lafita i Atlantida su dve vrlo kvalitetne epizode, ali cak bih smeo reci da je Burattini bolje uradio svoj posao u prvoj epizodi nego Bosseli u Atlantidi. Burattini je uveo nove, zanimljive likove, svaki lik ima sasvim dovoljno prostora i lepo je prikazan razvoj legende o Zanu Lafitu ciji smo pocetak dobili u ,,Vudu osveti" a ovde smo dobili rasplet.
Atlantida je imala odlicnu atmosferu sve dok nisu stigli u izgubljeni grad Atlantide, tamo sam ocekivao spektakl, ali ga nismo dobili. Kain je postao miroljubiv, nedostaje malo ona njegova naprasitost, zaludjenost i netrpeljivost sa Zagorom iz Morske strave.
Kraljicu mrtvog grada sada citam i bas i nije neka epizoda, Bosseli je ubacio previse teksta, zamorna je, cak i malo dosadna, a Laurenti se bas nazvrljao.
|
 |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 10/07/2014 : 15:38:06
|
quote:
Originally posted by solar
quote:
Originally posted by going going
Pozdrav narode!
Nisam par dana nesto na forumu, a vi se raspisali!
Citam ponovo Africku sagu posle 5,6 godina da bih bio spreman za sve dogodovstine iz JA sage i moram da kazem da sam potpuno odusevljen ovim epizodama! Kada sam prvi put citao Africki ciklus nisam procitao ni jednu od prethodnih epizoda iz Severnoamericke odiseje tako da nisam imao pojma sta se desava, ali zato sada uzivam u svakoj stranici Burattinijevih i Bosselijevih umotvorina.
PS Andreuccija moraju da nam vrate!
Sjećam se vremena kad je afrička saga izlazila kod nas (otprilike oko 2004.), svi smo bili nabrijani jer smo mislili da nas čekaju nove "Morske strave", "Osvete vudu", "Izgubljeni rudnici" i sl., pa kad se to nije dogodilo, zbog razočaranja smo možda bili i previše kritični.
Boselli je u to vrijeme počeo raditi na Dampyru, a imao je još i Teksa tako da se u tim njegovim scenarijima osjeća nedostatak pažnje, koncentracije i kvalitetne razrade, jer ideje su sve dobre, da ne kažem odlične. Tome je pridonio i Laurenti koji je "Kraljicu mrtvog grada" baš ono odfušario.
Burattini je također malo podbacio jer nije uspio ponoviti uspjeh kojeg je imao s pričama sjevernoameričke odiseje. Sve su mu bile ok, ali nedostajalo je nečega što će iskočiti iz prosjeka poput "Zmajevih gusara" ili "Krvi apača".
Najveći problem je što je Dagon/Kraken entitet koji se provlačio kroz više avantura (oslobođen u "Osveti Vudua" i spomenut u "Hellingen je živ!", a u "Morskoj stravi" i "Lovcu na veštice" je ostao nekonkretizovana suština), vešto ostajao sveprisutan i u senci gomili događaja. Maltene je bio tematika neke mini-sage, na koju se čitateljstvo dugo zagrevalo, pa je i finale "Kraken!" stoga bio odlično prihvaćen, što zbog već prethodno solidno postavljene podloge (uvek imaš sećanje na događaje koji su se već desili) što zbog sjajnog scenarija i crteža same epizode. Afrička saga je išla drugačije.
Pretvorili su element "starih bogova" u konanovska čudovišta sa storyboardom predstavi-prikaži-kolji u samoj avanturi u kojoj se prvi put srećemo sa njima. Takav je Veliki Crv, kao i Bog Praha kojeg ćemo sresti ovde. Fali šmeka, fali epičnosti, i u priči i u fizičkom izgledu demona.
Kad sam prvi put čitao Afričku sagu o njoj se ništa prethodno nisam informisao. Slučajno sam nabasao na nju u Abatonovom izdanju, a nisam bio niti aktivan stripadžija niti forumaš. Nisam imao ništa, pojma a kamoli očekivanja. Utisak je bio da je Afrika prekretnica, proširivanje onoga šta je započeto u Severnoameričkoj odiseji i zagrejavanje na nešto što tek treba da nastupi. JA saga mi je to potvrdila.
BTW, moja recenzija sadrži neke spoilere: otkriva identitet čoveka sa maskom iz uvodne scene i neka buduća dešavanja. Ne preporučujem je pre zatvorene druge sveske, tj "Izdanaka zla" |
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 10/07/2014 : 15:44:56
|
Ali vam može biti interesantan ovaj deo, da utvrdite ranije pročitano:
Sukob dvaju narativnih polova
-Afrika vs Amerika-
Dobra stara Afrika, „kolevka civilizacije“ ili „crni kontinent“ kako je mnogi krunišu, istorijski, arheološki i mitološki zaslužno je sveprisutan element Bosellijeve fikcije. U Zagorovom univerzumu Bosellijevog pera ona postaje upravo ono što označavaju dva gore navedena nadimka, ali u sažetom značenju. Budući da su stare civilizacije uglavnom označavale zlo, „crni kontinent“ dođe kao simbolička potvrda. Da zanemarimo uvodnu „Osvetu Vudua“ (koja je ipak samo blagi prolog kompletnom kontinuitetu i filozofiji Bosellijeve, nazovimo je tako, „Atlantidske sage“), bacimo se na prvu priču koja je direktnije povezana sa „Skiptrom Tin-Hinan“-„ Morska strava“.
Setićemo se njenog prologa, didaskalije već na prvoj tabli – „Kush, kraljevstvo zaboravljeno u crnome srcu nacrnje Afrike... Kush, prokleto kraljevstvo mrtvaca i sjena gdje mrtvi imaju moć nad živima... “ (preuzeto iz ZG SD 50 „Morska strava“).
Veoma jasno podvučena tačka gledišta na atmosferu jednog kontinenta, iako to nije moglo biti zapaženo kada je ovaj broj još krasio izloge kioska, nego tek kada je Bosellijeva saga došla do aktuelne tačke kulminacije. Tada ćemo uočiti da je afrički stage uvek ostao u istom, dijaboličnom tonu. U Kushu se nalazi hram Boga Mraka, „poput čudovišnog pauka od crnog kamena“, Songhay obiluje crnom magijom i „poslićima“ sa demonskim pojavama, u afričkom djufu oko starih nekropola-ostataka izgubljenog kontinenta, dva negromanta (po pravilu ova reč bi trebala ići sa „nekro“ umesto „negro“) na Duha sa sekirom i Lovca na čudovišta šalju tolkinovsku armiju živih mrtvaca (zombiji su u okvirima serijala postali tipični za Afriku i Atlantidu), a inače obiluje djinnima i ghoulima, vudu potiče iz Afrike itd. A čitava ta paukova mreža u središnjem čvoru ima Atlantidu. Sve to je našem šumskom čoveku predstavljalo velike muke, ali van te teze je bitnije istaći da je Bosellijev „crni kontinent“ „crn“ da crnji ne može biti, izvor mnogih oblika zla.
Takva tipizirana karakterizacija u okviru serijala je možda malo preterana, ali je svakako dobar naratorski potez. Globalna slika Afrike (ponavljam, u Zagorovom univerzumu) u odnosu na ostatak zemaljske kugle bi bio kao ukleti dvorac u svetu bajki, okružen idiličnim i harmoničnim svetom nedaleko od njega. Ne mogu da tvrdim da li je Boselli s upravo takvom namerom pokrenuo svoju mašinu, ali ukupni utisak koji se sabere pri prelistavanju istih je baš ovaj i složenost svega što je pokrenuo (setimo se „Crnog plamena“, „Crne duše“ i „Specijalnog agenta“ koji su van ovog kontinuiteta, ali nebitni), daje „analizatoru“ slobodu da dà mašti na volju i u svemu traži nešto dublje. Sada već prelazim u fazu takozvanog „filozofiranja sekirom“, ako smem tako da se izrazim. Crno traži belo, negativno traži pozitivno, mrak traži svetlo...Zakoni fizike tvrde da se dva suprotna pola privlače, psihologija da u svakome biću postoje težnje ka suprotnom modelu ponašanja, suprotnosti suprotnosti... Tako i u ovom slučaju, Boselli teži ka balansu. Bosellijevom starom kontinentu suprotstavljen je mladi američki kontinent, kojeg simbolizuje utopijski Darkwood.
Kako? Jednostavno, iz perspektive čitaoca i izdavačke kuće Bonelli u Americi je „domaćin“ i dalje indijanski narod, čija je religija okrenuta ka pozitivnim silama (ponavljam, ono što je naglašeno u serijalu), zakonima prirode i čistom obliku pravde. Da bi to naglasio, ponovo kreira Zagora, ali u globalnijem kontekstu. „Nestali istraživač“ dao je serijalu mnogo više od narativne zrelosti, lokacione diferencije u radnji ili budžeta izdavačkoj kući. Proširio je Zagorove okvire van Darkwoodskih margina, a njegovu suštinu gurnuo dublje od ranije misije iskupljenja zbog porodične tragedije i sopstvenog čina nepravde. Sada je u krvnoj vezi sa Pahanom i Damballahom, pozitivnim momentima u crnilu starih civilizacija, da ne spominjemo nominovanje u borca za sveopšte dobro u ime Manitua. Kad smo već kod indijanske religije iz sveta Darkwooda, zar ne beše i Wendigo, duh zla, nešto kao crnac (crnci potiču iz Afrike) i time vizuelno-filozofski opozit Manituu koji je mali dečak-indijanac? Beh...
Tako, vratimo se epizodi, pre nego će pokazati idilični Darkwood, Boselli daje neprijateljsku sliku afričkog djufa, kod putnika sveprisutni strah od djinnova i mističnost i horror atmosferu u samoj prirodi. Pravi i male skokove u događaje u epizodi „Atlantis“, a vraća Caina u staru prestionicu Kusha u kojoj smo bili već u „Morskoj stravi“.
Nakon toga, dolaskom dvojice negromanata i njihovih neživih sluga „idilični“ Darkwood (slažem se, bile su tu brojne varijacije, ali na kraju svake epizode...) postaje podijum strave i užasa (prava mračna šuma, kako njen naziv govori), ali opet nimalo dostojno atmosferi pojedinih epizoda pošto Bosellijev i Rubinijev stil, pojedinačno, a kamoli zajedno, naginje više ka SF žanru nego horroru. Uprkos tome, dva autora uspevaju da uvuku jezu u kosti čitaoca, pogotovo u početnim scenama kada je grupa živih mrtvaca pokazala zube. Prvi njihov napad se ne može smatrati baš originalnim, ali je predstavljen na veoma efektan način (Rubinijev osećaj za kadriranje) tako da se sve čita sa uživanjem, u jednom dahu. Mirotvorac iz Darkwooda sam samcat nije imao nikakve šanse, iako se dobro snalazio neko vreme, ali se narativni tok obrće kada mu se pridruže Cain i njegovi tuarezi. Njihovo ubacivanje Boselli nije izvršio preterano žurno, ali nije ni razvlačio. A ni time bitka u Darkwoodskoj šumi nije izgubila na dinamici i kvalitetu, kao ni na obimnosti, koja nije nimalo smetala ostavljanju prostora mnogim drugim bitkama u ove 4 i po sveske. Ono što je taktički jako dobro urađeno u scenariju da je upravo simbolični Darkwood imao velikog udela u trijumfu dobrih momaka. Priroda je svojim izopačenim sinovima pokazala zube, čak i Bogu Praha (koji, kako vidimo na slici ispod, svoje gasovito telo oblikuje u spiralu, simbol Mua), a svojim vitezovima odlučujuće prednosti.
No, verujem da ovakav susret dvaju svetova još nije finalni. Poznajući Bosellija, Afrika još nije rekla svoje. Mnogo stvari koje je proteklih godina začeo još nije do kraja dorečeno. Možda u toku južnoameričke odiseje, ili njenom finalu, ali sumnjam. Čuće se... |
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
Elderane84
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
3247 Posts
Member since 30/10/2008 |
Posted - 10/07/2014 : 15:50:12
|
Meni je afrička saga bolja od Morske Strave. Ne računajući Burattini/Ferri epizodu. Imaš utisak kao da čitaš jednu priču sa tri meni fantastična crtača. Žao mi je što vlada ipak većinsko mišljenje da su Chiarolla i Laurenti loši, ali opet, ne mogu se oteti utisku da je sve zato što u crtežu stravično odstupaju od Ferrijevog prikaza Zagora. Kad god se izbaci neka Laurentijeva ilustracija, većina je komentara da je fantastično, ali da Laurenti nije za Zagora.
Druga stvar, meni je Konan odličan strip. Slažem se da je Kraljica Mrtvog Grada potpuno "konanovski" pristup, naravno, na Zagorov način, ali meni je to fantastično leglo. Ta priča je vrhunac sage, i nekako je sve uklopljeno kako treba. Ne znam šta biste epskije tražili u povratku Kaina, imate sve elemente jedne dobre avanture, koja je, kao što Patak reče, ipak samo uvertira u događaje koji sada slijede.
Što se tiče početka JA sage, tintone, žao mi je, ali rano je za komentare. Tek se ulazi u priču koja se proteže kroz 4 ipo sveske.
Mogu samo napisati da je jasno zašto je Rubini dobio čast da ilustruje početak JA sage, a ne Verni ili Sedioli. Pravo da vam kažem, jedva čekam da cijela saga izađe i u Srb i Hr, pa da ko ljudi prodiskutujemo. Ko ovim ne bude zadovoljan, zaista treba da porazmisli ima li smisla da više baca novac na redovnu Zagorovu seriju. |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19799 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 10/07/2014 : 15:50:17
|
| Meni je Afrika fenomenalna, a vi kako hocete. Zagor je odlicno uklopljen u taj svijet, vjerujem bolje nego u Juznu Ameriku. Sveska Povratak Kaina je odlicna. Nastavak spektakl. Kraljica mrtvog grada vrhunska, scene s Pigmejcima su za pet. |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19799 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 10/07/2014 : 15:54:24
|
quote:
Originally posted by PijaniPatak
quote:
Originally posted by solar
quote:
Originally posted by going going
Pozdrav narode!
Nisam par dana nesto na forumu, a vi se raspisali!
Citam ponovo Africku sagu posle 5,6 godina da bih bio spreman za sve dogodovstine iz JA sage i moram da kazem da sam potpuno odusevljen ovim epizodama! Kada sam prvi put citao Africki ciklus nisam procitao ni jednu od prethodnih epizoda iz Severnoamericke odiseje tako da nisam imao pojma sta se desava, ali zato sada uzivam u svakoj stranici Burattinijevih i Bosselijevih umotvorina.
PS Andreuccija moraju da nam vrate!
Sjećam se vremena kad je afrička saga izlazila kod nas (otprilike oko 2004.), svi smo bili nabrijani jer smo mislili da nas čekaju nove "Morske strave", "Osvete vudu", "Izgubljeni rudnici" i sl., pa kad se to nije dogodilo, zbog razočaranja smo možda bili i previše kritični.
Boselli je u to vrijeme počeo raditi na Dampyru, a imao je još i Teksa tako da se u tim njegovim scenarijima osjeća nedostatak pažnje, koncentracije i kvalitetne razrade, jer ideje su sve dobre, da ne kažem odlične. Tome je pridonio i Laurenti koji je "Kraljicu mrtvog grada" baš ono odfušario.
Burattini je također malo podbacio jer nije uspio ponoviti uspjeh kojeg je imao s pričama sjevernoameričke odiseje. Sve su mu bile ok, ali nedostajalo je nečega što će iskočiti iz prosjeka poput "Zmajevih gusara" ili "Krvi apača".
Najveći problem je što je Dagon/Kraken entitet koji se provlačio kroz više avantura (oslobođen u "Osveti Vudua" i spomenut u "Hellingen je živ!", a u "Morskoj stravi" i "Lovcu na veštice" je ostao nekonkretizovana suština), vešto ostajao sveprisutan i u senci gomili događaja. Maltene je bio tematika neke mini-sage, na koju se čitateljstvo dugo zagrevalo, pa je i finale "Kraken!" stoga bio odlično prihvaćen, što zbog već prethodno solidno postavljene podloge (uvek imaš sećanje na događaje koji su se već desili) što zbog sjajnog scenarija i crteža same epizode. Afrička saga je išla drugačije.
Pretvorili su element "starih bogova" u konanovska čudovišta sa storyboardom predstavi-prikaži-kolji u samoj avanturi u kojoj se prvi put srećemo sa njima. Takav je Veliki Crv, kao i Bog Praha kojeg ćemo sresti ovde. Fali šmeka, fali epičnosti, i u priči i u fizičkom izgledu demona.
Kad sam prvi put čitao Afričku sagu o njoj se ništa prethodno nisam informisao. Slučajno sam nabasao na nju u Abatonovom izdanju, a nisam bio niti aktivan stripadžija niti forumaš. Nisam imao ništa, pojma a kamoli očekivanja. Utisak je bio da je Afrika prekretnica, proširivanje onoga šta je započeto u Severnoameričkoj odiseji i zagrejavanje na nešto što tek treba da nastupi. JA saga mi je to potvrdila.
BTW, moja recenzija sadrži neke spoilere: otkriva identitet čoveka sa maskom iz uvodne scene i neka buduća dešavanja. Ne preporučujem je pre zatvorene druge sveske, tj "Izdanaka zla"
Mislim da si ju opcenito prerano izbacio. Je recimo znam identitet covjeka s maskom, ali dobro, forum je prokletstvo.
Izdanci zla, nisu li Negromanti iz Kusha druga sveska te epizode, a Izdanci prethodne? |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 10/07/2014 : 16:00:43
|
quote:
Slazem se. Nedostaje spektakularnost i neki veliki dogadjaji za koje bismo rekli: au, pa ovo je odlicno!
Blago Zana Lafita i Atlantida su dve vrlo kvalitetne epizode, ali cak bih smeo reci da je Burattini bolje uradio svoj posao u prvoj epizodi nego Bosseli u Atlantidi. Burattini je uveo nove, zanimljive likove, svaki lik ima sasvim dovoljno prostora i lepo je prikazan razvoj legende o Zanu Lafitu ciji smo pocetak dobili u ,,Vudu osveti" a ovde smo dobili rasplet.
Atlantida je imala odlicnu atmosferu sve dok nisu stigli u izgubljeni grad Atlantide, tamo sam ocekivao spektakl, ali ga nismo dobili. Kain je postao miroljubiv, nedostaje malo ona njegova naprasitost, zaludjenost i netrpeljivost sa Zagorom iz Morske strave.
Kraljicu mrtvog grada sada citam i bas i nije neka epizoda, Bosseli je ubacio previse teksta, zamorna je, cak i malo dosadna, a Laurenti se bas nazvrljao.
Ima dosta vremena da sam čitao afričku sagu pa se ne sjećam baš svega najbolje.
Ne bih baš rekao da nedostaje spektakularnosti, nje ima, dovoljno se sjetiti onih izvrsnih lokacija u "Atlantidi" i "Kraljici", epskih koljaža itd., ali sve te "spektakularnosti" su bile nekako "prazne", događaj radi događaja, nedostajalo je one nutarnje povezanosti, čvršće uzročno-posljedične veze između raznih dijelova priče. Evo jedne plastične usporedbe; "Morska strava" je kao skulptura koju je kipar isklesao iz jednog kamenog bloka, a "Kraljica mrtvog grada" je poput hrpe malih kamenčića nevješto spojenih u jedno tijelo tako da ni sam ne znaš koji komad gdje pripada, a mnogih uopće i nema.
"Žan Lafit" mi je ostao u sjećanju kao početak "Burattinijevog pada" gdje su se njegove, već sada, klasične boljke sve više počele isticati:
- natrpavanje tabli hrpom (većinom) bespotrebnog teksta nauštrb ritma i naracije
- klišeiziran rasplet na zadnjih tridesetak stranica u kojem već otprilike znaš kako će sve završiti i prije nego što si došao do kraja
Ipak, nije sve ni tako loše, ima tu i dobrih stvari koje opet nisu dovoljne da bi tu priču izvadile iz prosjeka.
"Atlantida" je od svega toga još nekako i najbolje ispala, ali opet ne dovoljno dobro. |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19799 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 10/07/2014 : 16:07:16
|
quote:
Originally posted by PijaniPatak
Ma i meni je Afrika odlična, Laurentijev crtež više nego prijatan, a na Chiarollu se brzo adaptiram.
@tinton veruj mi, Zagor je u JA sagi bukvalno u svom elementu. Sve odlično izvedeno, efektno i s utiskom spontanosti. Čak su i najomraženiji scenaristi, ne bih da ih imenujem, ovde dali sve od sebe.
Vjerujem da je u svom elementu, ali dok ne vidim, ne mogu vjerovati, ni pod razno da je kao u Africi.
Afrika je toliko Zagorovska...kako je samo efektna scena gdje Zagor, Chico i DB plove Nigerom. Zatim lijane su tu. Borba s plemenom Ibo. Zatim u sljedećoj epizodi Pigmejci itd. |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11913 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 10/07/2014 : 16:10:55
|
quote:
Originally posted by tinton
Afrika je toliko Zagorovska...kako je samo efektna scena gdje Zagor, Chico i DB plove Nigerom. Zatim lijane su tu. Borba s plemenom Ibo. Zatim u sljedećoj epizodi Pigmejci itd.
Da! To je vrlo efektna scena, pa onda onaj grad Yaour, pa razgovor Zagora sa vracem Yaoura koji pokusava da ga zezne i sa kraljem Yaoura. Odlicno izvedeno!
|
Edited by - going going on 10/07/2014 16:12:04 |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 10/07/2014 : 16:17:12
|
quote:
Kad sam prvi put čitao Afričku sagu o njoj se ništa prethodno nisam informisao. Slučajno sam nabasao na nju u Abatonovom izdanju, a nisam bio niti aktivan stripadžija niti forumaš. Nisam imao ništa, pojma a kamoli očekivanja. Utisak je bio da je Afrika prekretnica, proširivanje onoga šta je započeto u Severnoameričkoj odiseji i zagrejavanje na nešto što tek treba da nastupi. JA saga mi je to potvrdila.
Sumnjam da su u to vrijeme radili "afriku" s mišlju na neku buduću "južnu ameriku", više mi se čini da su to Bosellijeve omiljene teme iz kojih se može svašta naknadno razviti.
Afrika je posljedica uspjeha koju su postigli s renesansom "Nestalog Istraživača", i na neki način su Zagora rastegli, u to vrijeme, do samih granica prihvatljivosti (naravno govorim o konzervativnim talijanskim fanovima). A do tih istih granica su stigli i Boselli ali i Burattini koji se nakon toga izgubio (kao i cijeli serijal).
Uglavnom, da skratim, "afrika" je kao cjelina morala biti bolja pogotovo kad se usporedi s onim što joj je prethodilo. Gledano u retrospektivi, bio je ti izvrstan potez koji je, bez obzira na objektivnu manju kvalitetu, ipak omogućio mnogo toga što ćemo sutra čitati. |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 10/07/2014 : 16:20:38
|
quote:
Meni je Afrika fenomenalna, a vi kako hocete. Zagor je odlicno uklopljen u taj svijet, vjerujem bolje nego u Juznu Ameriku.
To ne možeš znati prije nego što pročitaš priče, tj. čujemo se za tri godine. |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 10/07/2014 : 16:22:59
|
quote:
pa onda onaj grad Yaour, pa razgovor Zagora sa vracem Yaoura koji pokusava da ga zezne i sa kraljem Yaoura. Odlicno izvedeno!
To je i meni od svega najviše ostalo u sjećanju, pogotovo ona fora s otrovom na onom vračevom predmetu. |
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 10/07/2014 : 16:38:01
|
quote:
Originally posted by solar
quote:
Kad sam prvi put čitao Afričku sagu o njoj se ništa prethodno nisam informisao. Slučajno sam nabasao na nju u Abatonovom izdanju, a nisam bio niti aktivan stripadžija niti forumaš. Nisam imao ništa, pojma a kamoli očekivanja. Utisak je bio da je Afrika prekretnica, proširivanje onoga šta je započeto u Severnoameričkoj odiseji i zagrejavanje na nešto što tek treba da nastupi. JA saga mi je to potvrdila.
Sumnjam da su u to vrijeme radili "afriku" s mišlju na neku buduću "južnu ameriku", više mi se čini da su to Bosellijeve omiljene teme iz kojih se može svašta naknadno razviti.
Afrika je posljedica uspjeha koju su postigli s renesansom "Nestalog Istraživača", i na neki način su Zagora rastegli, u to vrijeme, do samih granica prihvatljivosti (naravno govorim o konzervativnim talijanskim fanovima). A do tih istih granica su stigli i Boselli ali i Burattini koji se nakon toga izgubio (kao i cijeli serijal).
Uglavnom, da skratim, "afrika" je kao cjelina morala biti bolja pogotovo kad se usporedi s onim što joj je prethodilo. Gledano u retrospektivi, bio je ti izvrstan potez koji je, bez obzira na objektivnu manju kvalitetu, ipak omogućio mnogo toga što ćemo sutra čitati.
Govorim samo o svom utisku, i Boselli mi je na ovu temu uvek izgledao scenarista koji planira na duže vode tj. da ostavi neke stvari načetima za eventualni nastavak. U recki za "Skiptar" (u citatu gore) sam nabrojao te stvari, da ih sada ne navodim. Ugl. slažem se da verovatno nije ništa planirao, ali je svakako ostavljao prostora za posle. |
DNEVNIK CITANJA:
Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
|
Elderane84
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
3247 Posts
Member since 30/10/2008 |
Posted - 10/07/2014 : 16:43:11
|
Planirao je 100%. Zagor traži skiptar Tin-Hinan/Zagor nalazi skiptar Tin-Hinan/Zagor spriječava ludog naučnika da skupi 4 atlantidske relikvije koje zajedno čine neko oružje, jedna od njih je skiptar Tin-Hinan/ Rihter skuplja 3 komada, ostaje mu skiptar Tin - Hinan.
Pa, iz aviona je očigledno da sve ide ka ovome što se sad dešava. |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
|
Elderane84
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
3247 Posts
Member since 30/10/2008 |
Posted - 10/07/2014 : 17:11:44
|
Pročitah ih prije mjesec dana opet sve... Nije da je nešto nagovještavalo put u JA, ali jeste ovaj zaplet koji se dešava u "Skiptru".
Kao što nismo mogli naslutiti kako će izgledati Morska Strava, ali jesmo mogli znati da će biti još toga o Krakenu.
Šteta samo što je Boseli manje-više odustao od Zagora, pa sad imamo mnogo veće razmake između njegovih epizoda koje povezuju sve i svašta u veće cjeline.
Ali tu su uvijek Bure i Verni da nam zajednički dočaraju još neki loš kopi pejst iz Nolitine ere. |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
Posted - 10/07/2014 : 18:46:30
|
quote:
Ali tu su uvijek Bure i Verni da nam zajednički dočaraju još neki loš kopi pejst iz Nolitine ere.
Shvaćam što želiš reći, ali ja se njima svejedno radujem. Oni su Zagoru potrebni skoro jednako kao i ove modernije interpretacije. Moraš naći ljepotu i u "imitaciji klasike" bez obzira na objektivne primjedbe. |
Edited by - solar on 10/07/2014 18:47:48 |
|
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
solar
Moderator
Croatia
21432 Posts
Member since 16/03/2004 |
|
|
Topic |
|
|
|
Zagorova južnoamerička odiseja
