Mala obavijest za sve ljubitelje stripa iz Koprivnice i okolice. Večeras će u 20 h u Kulturno kreativnom centru Pixel biti održana promocija CRŠ-a. Gost će biti Slaven Gorički, direktor festivala. Više informacija na :
Fabio Celoni, rođen u Sesto San Giovani (Milano), 23. listopada 1971. godine. Od 1984. do 1988. pohađa "Milansku školu stripa" (Scuola del Fumetto di Milano). Surađuje s mnogim agencijama za oglašavanje, a zatim prelazi na stripove. Svoj prvijenac objavljuje u magazinu „Mostri“ izdavača ACME. Od 1990. radi na Disney stripovima i do danas potpisuje crtački mnoge priče i naslovnice za razna Disneyeva izdanja - „Topolino“, "Pk", "Paperino", "Paperfantasy“ i „Paperinik“. Slijedi razdoblje izvan stripovskog polja gdje radi u Hong Kongu. Vraća se 2000. i započinje suradnju s izdavačkom kućom Sergio Bonelli Editore. Radi u crtačkoj postavi Dylana Doga, te mu već 2003. godine izlaze dva broja, u redovnoj seriji „Četiri elemenata“ (Ludens 115) i specijalni broj „Demonova utvrda“ (Ludens SP 8). Na tom serijalu zadržao se i do dana današnjeg. Od 2005. crta naslovnice serijala Brad Barron, a potpisuje i crtež 18. broja serijala. Bilježi i jednu suradnju s Maurom Bosellijem na serijalu „Dampyr“. O njegovom radu na Bonelliju 2008. izlazi grafički katalog „Fabio Celoni e i misteri di Dylan Dog“. Godine 2014. u potpunosti crtački i scenaristički realizira epizodu Dylana Doga br. 333 „I raminghi dell'autunno“. Za Star Comics radi nekoliko serijala u bonellijevom formatu. Godine 2007. radi prvu strip miniseriju s Andreom Aromaticom „Nemrod“ u tri serije - I Cacciatori della Bestia 666, Armageddon i La Grande Caccia i jedan specijalni broj. Od 2010. do 2011. radi 6-dijelnu thriller noir miniseriju „San Michele“ u scenarističkoj suradnji s Adrianom Coppe. 2011. ilustrirao je grafički roman, adaptaciju uspješnog romana Khaleda Hosseinija, "Gonič zmajeva". Od literarnih uradaka autor je povijesno-ezoteričkog eseja „Milano, esoterismo e mistero“ iz 2006. za Editoriale Olimpia, a 2014. objavljuje i svoj prvi roman „Gli Abitanti dell'Ombra Effimera“. Celonijev crtački stil varira od realističkog do humorističkog, s posebnom naklonošću prema groteski. Uspješno surađuje s mnogim izdavačkim kućama, i prema priloženome mogli ste vidjeti da se okušao u svemu. Kod nas je najpoznatiji kao crtač na Dylanu Dogu i autor naslovnica na Bradu Barronu koji izdaje srpski Veseli četvrtak. Zaista hiperaktivan i prilagodljiv strip crtač i autor, što dokazuje niz priznatih nagrada i više od 30 priređenih izložbi.
Eleonora “Lola” Airaghi, rođena u Rhou (Milano), 21. studenog 1971. godine. Tijekom pohađanja „Milanske škole stripa“ (Scuola del Fumetto di Milano) objavljuje stripove i priče u revijama „Il Corrierino” i “Blue”. Zajedno s Annom Lazzarini i još nekim prijateljima osniva “Studio Ballon”. Tijekom svoje karijere surađivala je s mnogim izdavačkim kućama - Hazard edizioni, Lizard edizioni, Glamour Associated, Manor, Galaxy Press e Artigiani Delle Nuvole, Glénat edizioni, Lo Scarabeo, Tunuè, gdje surađuje s različitim autorima, te crta stripove i ilustracije. U crtačko osoblje kuće Sergio Bonelli Editore ulazi 1997. gdje počinje raditi na serijalu Legs Weaver – epizode “Operazione Striker” (br. 33), “Love story” (br. 42), “Quinto: non uccidere” (br. 80) te specijal br. 2: “Il ritorno dei demoni“. Od 2002. prelazi na Brendona gdje dosad potpisuje sedam epizoda. Od zanimljivih kombinacija treba izdvojiti i njezine kolorirane uratke - Dylan Dog Colorfest "Grabljivica" (Libellus br. 6); i suradnja s Paolom Barbato na web stripu "Davvero". Trenutno radi na novom Bonellijevom serijalu sa scenaristom Claudijem Chiaverottijem. Lolini crteži naginju gotičkoj bajkovitosti, vjerojatno zbog prirode serijala kojeg radi; a njezina evolucija crteža kretala se od početne pretjerane detaljnosti pa sve do savršenijeg, funkcionalnijeg pristupa. Osim stripova bavi se alternativnom vrstom kazališta, te raznim drugim alternativnim područjima, od knjiga i seminara na temu alternativne energije, pa sve do astrologije i tarota. Dođite na ovogodišnji CRŠ i upoznajte ovu živopisnu stripašicu…
Za sada su na pipisu, ako nisam nekoga preskočio: Alfonso Font Francis Valles Mauro Laurenti Daniele Bigliardo Pierre Allary Fabio Celoni Eleonora “Lola” Airaghi... i festival iznenađenja kojem se veselimo!
Didier Pasamonik Izdavač, novinar, kustos belgijskog porijekla, Didier Pasamonik, priznati je stučnjak za stripove, dopisnik za brojne novine u Francuskoj i diljem svijeta. Pomoćni je izdavač ActuaBD.com (prvi info comic site u Francuskoj), a također je i utemeljitelj Internacionalnog Festivala Stripa u Instambulu. Didier Pasamonik glavni je urednik Berg Internationala i Steinkisa u Parizu gdje je također i predavač na Memorial de la Shoahu. Autor je više djela, među kojima su “Les jeux vidéo expliqués aux parents” (2003.) s Michaëlom Croitoriu, u izdavaštvu kuće Marabout, “ La République et l'Église, les images d'une querelle” (2005.) s Jacqueline Lalouette i Michelom Dixmierom, u izdavaštvu kuće Éditions de la Martinière, potom “Beaubourg: Les années saltimbanques” (2007) sa Gilbertom l'Automateom, u izdavaštvu Oskara, “Critique de la bande dessinée pure – Chroniques narquoises 2005-2007” u izdavaštvu kuće Berg International. Zajedno s japanskim stručnjakom Kosei Ono, napisao je kritički osvrt francuskog izdanja L‘Histoire des 3 Adolf , Osamua Tezuka, u izdavačkoj kući Tonkam. Sudjelovao je u enciklopedijskom pisanju o Franquinovom Gastonu Lagaffeu i Morrisovom Lucky Lukeu, a trenutno uređuje les Archives Astérix za Atlas izdavaštvo. Organizator je izložbi : “Alan Moore”, “Le Remords de l’Homme blanc”, Charleroi, Belgija, “Cosey”, (Charleroi, Lausanne). Također je i savjetnik za izložbu “De Superman au Chat du Rabbin” prvotno izloženu u Parizu, potom u Amsterdamu, Frankfurtu, Melbourneu, Berlinu i Stockholmu. Zaslužan je izložbu Les Regards croisés de la bande dessinée belge, u muzeju Royaux des Beaux-Arts u Briselu, Black is Beautiful : Le noir & blanc dans la bande dessinée u muzeju Musée historique, Lausanne, Švicarska, Le Chat & Geluck u Francuskom Institutu u Istanbulu, Lucky Luke à Istanbul u galeriji YapiKredi, Istanbul.
Banjalučanin Milorad Vicanović – Maza (1965.) međunarodno je priznati crtač stripova koji živi i radi u Laktašima. Od 1985. godine, kada je objavio svoj prvi autorski rad, svestran je i produktivan pa mu uz crtanje kratkih stripova, sve do 2006., njegov talent osigurava uspješan rad na ilustriranju knjiga, časopisa i udžbenika. Četiri objavljena broja Školarina Forda (2004.), prema scenariju Nenada Suzića, bili su Mazin prvi veći strip. Dvije godine kasnije za beogradski System Comics, unutar serijala Vekovnici, samostalno crta treći album Prah, ali i surađuje u četvrtom Pepeo. Posljednji veći projekt na srpskom tržištu je Divlji vjetar, koji crta 2009. prema scenariju Rajka Radovanovića. Prvi test na francusko-belgijskom tržištu uspješno je položio 2010. godine kod izdavača Quadrants Soleil. Album Triangle Rose, koji radi prema scenariju Michel Dufrannea, godinu dana kasnije izdan je i u Njemačkoj. Ugovor potom potpisuje i sa Soleilom te radi na serijalu Wunderwaffen. Serijal od šest albuma, Le Pilote du Diable, Aux portes de l’Enfer, Les Damnés du Reich, La main gauche du Führer, Disaster Day, te Le Spectre de l'Antartique, crta prema scenariju Richarda D. Nolana. Serijal postiže velik uspjeh te se objavljuje u Nizozemskoj, Njemačkoj i Japanu. Međunarodni uspjeh koji ovaj tandem postiže osigurava im produžetak ugovora i nastavak suradnje na novom serijalu Wunderwaffen Presente, u kojem je prvi album Space Reich objavljen ove godine. Od 2012. do 2014. godine, za francuskog izdavača Delcourt, Maza crta serijal Lady Spitfire. Cjelinu od četiri albuma, La fille de l’air, Der Henker, Une pour tous et tous pour elle i Desert Air Force, radi sa scenaristom Sebastienom Latourom. I ovaj serijal postiže međunarodan uspjeh te se izdaje u Nizozemskoj i Njemačkoj pa ne čudi iskazano povjerenje Delcourta te ponuđeno crtanje Jean-Peirre Pecauova albuma Omega, unutar serijala Jour J. Za Story and Media iz Indianopolisa, Maza se okušava s Distractions, serijalom od četiri nastavaka prema scenariju Wesa Sturdevanta, inače originalno zamišljen za čitanje na iPhoneu. Pored priznatog autorskog uspjeha, Mazu treba istaknuti kao odličnog organizatora jedinog bosanskohercegovačkog strip festivala - Salona stripa u Laktašima, koji se kod naših prvih susjeda održava redovito unazad posljednjih osam godina.
Originally posted by veber Paralelno s CRŠ-om bit će organiziran još jedan festival. Kada vam kažemo o kakvom festivalu se radi srce će vam ustreptati, ako ga imate. :) Uglavnom, prepare to be amazed. :)
Veliko nam je zadovljstvo najaviti gostovanje istaknutog hrvatskog crtača i karikaturista Nikole Listeša te se nadam da ćete i Vi uživati u druženju i djelu našeg poznatog umjetnika.
Sa svojim originalnim i prepoznatiljivim stilom, Nikola Listeš (1960.) jedan je od najistaknutijih i najnagrađivanijih hrvatskih strip crtača i karikaturista. U rodnom Splitu još nije završio srednju školu, kada mu je s petnaest godina objavljena prva sportska karikatura. Sa 22. godine objavljuje u sarajevskim Dječjim Novinama prvi veći strip Scando, a potom i strip Noorby, koji je objavljen u zadnjem broju Strip Arta. U povijest hrvatskog ratnog stripa upisuje se sa Super Hrvojem, prvim hrvatskim strip junakom. Scenarij za strip potpisuje Siniša Ercegovac, a objavljen je premijerno 1992. godine u Nedjeljnoj Dalmaciji, da bi poslije bio tiskan i kao prvi broj istoimene strip revije. Drugi broj, iako nacrtan, ostaje u ladici do danas. Šezdesetak tabli političkog stripa Humanoidi objavljuje se Nedjeljnoj Dalmaciji, dok za dvotjednik Stil stvara šezdesetak tabli humorističnog stripa Dioklecijančići. Posljednjih godinu dana njegov autorski strip Gladijator Pegula može se redovno čitati u mjesečnom prilogu Strip revije u izdanju Večernjeg lista. Za njemački list Heideheimer Neue Presse Listeš radi 1997. kao ilustrator i karikaturist, a zatim odlazi u Australiju gdje za nakladnika Batbooks ilustrira dječju knjigu Eko and his Underwater adventures. Kada mu je u svibnju 2001. godine Slobodna Dalmacija otkazala politički geg strip Cakum Pakum, nepodobni Listeš prelazi u tjedni list Hrvatsko slovo, gdje već četrnaest godina objavljuje humorističko-politički strip-kaiš u ciklusima Sedmo čulo i Sedmo osjetilo. I pored toga, ilustrirao je brojne humoristične knjige i stihove za djecu, dok je svoje radove redovno izlagao na brojnim samostalnim i skupnim izložbama. Kao istaknuti član Društva hrvatskih karikaturista objavio je pet samostalnih albuma: Sedmo čulo (2001.), Cakum pakum (2004.), Dioklecijančići (2005.), Zatvoreno društvo (2008.) i Karikature s Olimpa (2014.). Od 1997. do danas dobio je čak pedesetak nagrada na svjetskim festivalima karikatura, među njima i tri puta nagradu Društva hrvatskih karikaturista Oskarika, kao najuspješniji hrvatski karikaturist tijekom kalendarske godine u svijetu. Za svoj umjetnički rad dobio je godišnju Nagradu grada Kaštela 2010. godine, dok je ove godine dobitnik i osobne nagrade Splitsko - dalmatinske županije.
18. Crtani romani šou i Goran Parlov
Posted - 17/03/2015 : 20:29:40
 - kopija.jpg)
