Nije istina..strip govori o esenciji slobode , ili pak da se ispravim..oslobadanja.. Ne vodi nuzno sretnom kraju..ali barem kraju dostojanstvenom
strip govori i o esenciji slobode, oslobadjanja. a srecan bas kraj... njah, ovde to ne bi lepo stajalo
jedino sto imam malu zamerku na Isu, koja nosi vise osobenost nego sto treba sto je verovatno i posledica vremena kada je strip nastao. potpuno je suvisno ono dobro rukovanje puskom na primer
Ovaj strip mi je bio neopisivo dosadan i nezanimljiv za čitanje da sam muku mučio sa njim do kraja, naročito druga knjiga. Ovo možda jeste studija jednog vremena ali DOSADNA studija sa tek nešto interesantnom radnjom u I knjizi i jednim donekle interesantnim karakterom. Očito je da nemam senzibilitet za ovaj strip i vrlo su male šanse da ću mu dati drugu priliku. Eto jednog dijametralno suprotnog mišljenje od mišljenja većine...
Ovaj strip mi je bio neopisivo dosadan i nezanimljiv za čitanje da sam muku mučio sa njim do kraja, naročito druga knjiga. Ovo možda jeste studija jednog vremena ali DOSADNA studija sa tek nešto interesantnom radnjom u I knjizi i jednim donekle interesantnim karakterom. Očito je da nemam senzibilitet za ovaj strip i vrlo su male šanse da ću mu dati drugu priliku. Eto jednog dijametralno suprotnog mišljenje od mišljenja većine...
Odi citaj Zagora
“To live is the rarest thing in the world. Most people exist, that is all.”? Oscar Wilde
Nošeni vetrom i Kosmički putnici su strip serijali o kojima sam konstantno slušao hvalospeve,a da mi nisu bili ništa posebno u to vreme, kad su izlazili u Stripoteci;doduše, nisam im ni dao neku dobru šansu,mislim da sam u oba slučaja pročitao po album,možda i dva,i to bez potrebnog redosleda.Kosmičke putnike (iliti Brodolomnike vremena) sam zahvaljujući Bookglobeu imao priliku upoznati u kvalitetnom i kompletnom izdanju,a evo sad zahvaljujući Fibri i Nošene vetrom.A dodao bih,u slučaju potonjih, i u pravo vreme. Jer Nošeni vetrom su strip za odrasle,ozbiljan i studiozan;verovatno da sam tih godina i imao ovakvo izdanje,da mi se svakako strip ne bi preterano dopao.
Slijepa putnica je petodelna avantura sa jakim istorijsko-geografsko-socijalnim elementima,gde pratimo putešestvija mlade Ise koja hrabro ide kroz život,uprkos svim nevoljama koje su je zadesile.Kroz avanture opisane u ovoj knjizi,društvo joj pravi Tragan Hoel,mornar iz nižih društvenih slojeva,koji u jednom trenutku spašava Isu,nakon čega su njihovi životi čvrsto vezani(iako ta veza počinje nešto ranije),pre svega u emotivnom smislu. Priča nas vodi od Atlantskog okeana preko Britanije i Francuske do afričkih obala,pa potom do Kariba.
Buržon nam daje fantastičan prikaz jedne istorijske epohe,života i običaja pojedinih naroda,kako evropskih,tako i manje poznatih domorodačkih,na Afričkom kontinentu,sa svim okrutnostima ropstva.Pomorski aspekt stripa je besprekoran,kako u tehničkom pogledu,tako i u prikazivanju komplikovanih međuljudskih odnosa u mornaričkom svetu.
Glede crteža,on mi je jako dobar,mada pomalo neobičan kod ljudskih lica i katkad drvenast,statičan.Pejzaži su sjajno nacrtani.
Vlatkov prevod je za svaku pohvalu!
Ne bih rekao da je ovo za mene remek delo,ali svakako nešto između odličnog stripa i remek-dela,te stoga ocena: između9/10 i 10/10
Dajte nam Ralph Azhama;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
Za mene je ovaj integral jako,jako prijatno iznenađenje.Iz dva razloga - prvi je da sam ovde pročitao da je većini manje ili malo više lošiji od prvog ciklusa;drugi je da su mi prvih tridesetak stranice bile pomalo naporne,da ne kažem donekle preintelektualnije za moj um,a na momente teže razumljivije (gde je to Zabo krenula,sva ta imena,...). Osim toga,očekivao sam da se u ovoj knjizi uopšte ne pominju događaji vezani za prvi integral,što mi je bilo žao,jer su mi neke stvari ostale da vise u vazduhu oko Ise i njene budućnosti.
Ali, od sukoba na mostu između gospođice Zabo i njenog pratioca,Kventina i južnjačkih odmetnika,strip mi postaje poprilično zanimljiviji.Pa još kad se pojavila stara gospođa Isa, i kad je krenula sa pričom,sreći nije bilo kraja.Sve do zadnje stranice, strip me je prikovao,a završna dramatična scena sa otmicom Malene, mi jedna od najsnažnijih i najemotivnijih scena u stripu koje sam ikad čitao. Sam kraj je predivan,mada mi je žao što integral nije imao još pedesetak (pa i više stranica),jer mislim da se imalo tu još što-šta ubaciti. Nakon završetka čitanja sam se vratio na onih "spornih" tridesetak stranica, i ponovo ih pročitao;ovaj put mi je bilo razumljivije i lepše za čitanje.
Buržeonov crtež,dvadeset i pet godina nakon prvih pet albuma mi je za klasu bolji,možda i dve.Sjajan,sjajan crtež. A i stil pripovedanja mi je bolje legao;nekako je smireniji,sa jedne strane,a sa druge još dinamičniji nego kod prvog ciklusa.
Ove dve epizode mi se inače sjajno uklapaju sa Slepom putnicom, i svima preporučujem da oba integrala pročitaju jedan za drugim.
Od mene za ovu knjigu,pola ocene više nego za prethodnu - 10/10
Dajte nam Ralph Azhama;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
Klap, klap, klap....strip sam uzeo sa puno skepse. Prvo što generalno, nisam lud za ovakvim avanturama, ne volim ovaj istorijski period pa čak ni taj odeljak sa mornaricom, piratima i sve što ide sa tim nikada mi nije bilo blisko. Ali... Prvi integral, čak i kada je priča krenula ponekad da me zamara, imala je opet skokove da me nanovo intrigira i da me gura da čitam stranicu za stranicu. Sa druge strane nije ovo Integral koji mora da se pročita u jednom dahu... Drugi je bio poslastica. Jasno mi je zašto se nekim ljudima neće svideti, prilično je veliki zaokret u priči, ali po meni sadržajnija dva albuma sa više kvaliteta nego prvi integral. Crtež zna da iritira pogotvo sa glavnim heroinama (najveća zamerka stripu), čini mi se da autor bolje crta objekte nego ljude...
Klap, klap, klap....strip sam uzeo sa puno skepse. Prvo što generalno, nisam lud za ovakvim avanturama, ne volim ovaj istorijski period pa čak ni taj odeljak sa mornaricom, piratima i sve što ide sa tim nikada mi nije bilo blisko. Ali... Prvi integral, čak i kada je priča krenula ponekad da me zamara, imala je opet skokove da me nanovo intrigira i da me gura da čitam stranicu za stranicu. Sa druge strane nije ovo Integral koji mora da se pročita u jednom dahu... Drugi je bio poslastica. Jasno mi je zašto se nekim ljudima neće svideti, prilično je veliki zaokret u priči, ali po meni sadržajnija dva albuma sa više kvaliteta nego prvi integral. Crtež zna da iritira pogotvo sa glavnim heroinama (najveća zamerka stripu), čini mi se da autor bolje crta objekte nego ljude...
baš tako!!
Dajte nam Ralph Azhama;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
Nošeni vjetrom su meni od vremena kad su izlazili u Stripoteci, uz Corta Maltesea, dugo bili najdraži albumi uopće. Fibrino topgun izdanje s drugim integralom do sada neobjavljenim kod nas spada u antologiju modernog stripa. Must-have.
Ovaj strip mi je bio neopisivo dosadan i nezanimljiv za čitanje da sam muku mučio sa njim do kraja, naročito druga knjiga. Ovo možda jeste studija jednog vremena ali DOSADNA studija sa tek nešto interesantnom radnjom u I knjizi i jednim donekle interesantnim karakterom. Očito je da nemam senzibilitet za ovaj strip i vrlo su male šanse da ću mu dati drugu priliku. Eto jednog dijametralno suprotnog mišljenje od mišljenja većine...
Odi citaj Zagora
...i meni je nakon pokušaja čitanja ove knjige hitno trebalo čitanje jednog Zagora da me malo razbudi @vope ...eto nisi jedini, samo tebi treba odati počast na tome što si pročitao obje knjige, a ja nisam uspio ni ovu prvu privesti kraju... Odmah na početku čitanja me nasmijala ona "kavga" zbog koje sam jednom pokrenuo raspravu,a nisam imao pojma da ovaj strip počinje baš ovom scenom. Nadalje, ljubavna veza s kojom priča počinje, Isa i najobičniji mornar-0 bodova. Zatim kako se priča razvija, odmah mi je bilo jasno da autor puca na najniže ljudske požude kako bi šokirao/privukao publiku, pa tako crta gole curice/djecu kako zamjenjuju haljine (osjećao sam se poput pedofila kada sam gledao u tu vinjetu), zatim stvara sexualnu vezu između te dvije cure kada odrastu (homosexualizam) i u tih prvih nekoliko strana uspije ugurati i jedno gang bang silovanje čiji je pokretač Isin brat (..ili otac,zaboravio sam već, nevažno...imamo i incest ili smo ga imali već i prije,ako je Isina ljubavnica bila njezina sestra? Nakon onog pokušaja silovanja trudnice sam odustao od čitanja i nemam pojma o čemu se u ovom stripu uopće radi da je tolikoj većini ljudi tako dabar?
Znam da Bourgeonovi stripovi mogu biti teški za pratiti, ali ovo mi zvuči kao da si bio potpuno dekoncentriran dok si čitao strip, pa su ti u pamćenju ostale samo snažne slike bez ikakve pozadinske priče koja ih stavlja u kontekst. Iako autor pokušava šokirati, ne bih rekao da to radi preko golotinje i seksa nego brutalno iskrenim prikazom jednog doba.
Cijeli strip je klasna studija, prikaz razlika između društvenih slojeva: mornari i časnici, puk i plemstvo, žene i muškarci, crnci i bijelci. Kako osoba ima viši status u hijerarhiji tako si i više toga uzima za pravo do te mjere da ni život osobe nižeg statusa ne vrijedi ništa, a gotovo svatko tko je na nižoj ljestvici ima nekoga ispod sebe prema kome se opet neljudski ponaša. U takav kontekst autor stavlja jaki ženski lik, jer su žene na dnu ljestvice i sve se prelama preko njihovih pleća.
Iako ni danas žene nemaju jednak status kao muškarci u društvu, ponašanje Ise nije ništa posebno s današnje točke gledišta, radi se samouvjerenoj, sposobnoj ženi koja ima inicijativu i ide za onim što želi. Stoga se autor pobrinuo da oslika poziciju žena u tadašnjem društvu na poprilično brutalan način. Sve što si opisao je dio tog mozaika: slanje ženske djece od kuće da ne smetaju, činjenica da su prošle godine prije nego što je otac došao po nju i da ju nije prepoznao, seksualno iskorištavanje u samostanu, silovanja, itd. Što se tiče homoseksualizma, odnosno njene veze s bivšom družbenicom, radi se o korištenju jedinog oružja koje žena ima u takvom društvu, njenog tijela. Isto je s njenom "ljubavnom vezom", iako kasnije razvije određene osjećaje prema Hoelu, riječ je o proračunatom potezu da si osigura slobodu.
Ono što se meni sviđa kod stripa jest minuciozan prikaz vremena, običaja i stanja u društvu. Dodatan plus je što francuzi ne dijele krajnje licemjeran pristup seksualnosti, ženskom tijelu i muško-ženskim odnosima danas prevladavajuće anglo-američke kulture, pa je s te strane strip trunkicu šokantan, sirov i osvježavajuć.
Znam da Bourgeonovi stripovi mogu biti teški za pratiti, ali ovo mi zvuči kao da si bio potpuno dekoncentriran dok si čitao strip, pa su ti u pamćenju ostale samo snažne slike bez ikakve pozadinske priče koja ih stavlja u kontekst. Iako autor pokušava šokirati, ne bih rekao da to radi preko golotinje i seksa nego brutalno iskrenim prikazom jednog doba.
Cijeli strip je klasna studija, prikaz razlika između društvenih slojeva: mornari i časnici, puk i plemstvo, žene i muškarci, crnci i bijelci. Kako osoba ima viši status u hijerarhiji tako si i više toga uzima za pravo do te mjere da ni život osobe nižeg statusa ne vrijedi ništa, a gotovo svatko tko je na nižoj ljestvici ima nekoga ispod sebe prema kome se opet neljudski ponaša. U takav kontekst autor stavlja jaki ženski lik, jer su žene na dnu ljestvice i sve se prelama preko njihovih pleća.
Iako ni danas žene nemaju jednak status kao muškarci u društvu, ponašanje Ise nije ništa posebno s današnje točke gledišta, radi se samouvjerenoj, sposobnoj ženi koja ima inicijativu i ide za onim što želi. Stoga se autor pobrinuo da oslika poziciju žena u tadašnjem društvu na poprilično brutalan način. Sve što si opisao je dio tog mozaika: slanje ženske djece od kuće da ne smetaju, činjenica da su prošle godine prije nego što je otac došao po nju i da ju nije prepoznao, seksualno iskorištavanje u samostanu, silovanja, itd. Što se tiče homoseksualizma, odnosno njene veze s bivšom družbenicom, radi se o korištenju jedinog oružja koje žena ima u takvom društvu, njenog tijela. Isto je s njenom "ljubavnom vezom", iako kasnije razvije određene osjećaje prema Hoelu, riječ je o proračunatom potezu da si osigura slobodu.
Ono što se meni sviđa kod stripa jest minuciozan prikaz vremena, običaja i stanja u društvu. Dodatan plus je što francuzi ne dijele krajnje licemjeran pristup seksualnosti, ženskom tijelu i muško-ženskim odnosima danas prevladavajuće anglo-američke kulture, pa je s te strane strip trunkicu šokantan, sirov i osvježavajuć.
“To live is the rarest thing in the world. Most people exist, that is all.”? Oscar Wilde
U drugoj priča ide u nekom čudnom smjeru. Čovjek se počinje pitati da li je uopće bila potrebna druga knjiga. A onda nakon dosta usporenog ritma većim dijelom knjige, slijedi šokantan kraj koji me ostavio naježenog i nekako podigao cijelu drugu knjigu. Crteži u drugoj knjizi fenomenalni, poput postera.
U obje knjige ima dosta mučnih dijelova, a priča mi se čini složenijom nego što djeluje.
Često me navodila na razmišljanje o ljudskom karakteru, na sklonost lakom osuđivanju različitih od nas samih, bilo po običajima ili načinu razmišljanja.
Vrhunski strip koji nije za svakog. Za mene jedan od bisera u mojoj kolekciji.
Za mene je ovaj integral jako,jako prijatno iznenađenje.Iz dva razloga - prvi je da sam ovde pročitao da je većini manje ili malo više lošiji od prvog ciklusa;drugi je da su mi prvih tridesetak stranice bile pomalo naporne,da ne kažem donekle preintelektualnije za moj um,a na momente teže razumljivije (gde je to Zabo krenula,sva ta imena,...). Osim toga,očekivao sam da se u ovoj knjizi uopšte ne pominju događaji vezani za prvi integral,što mi je bilo žao,jer su mi neke stvari ostale da vise u vazduhu oko Ise i njene budućnosti.
Ali, od sukoba na mostu između gospođice Zabo i njenog pratioca,Kventina i južnjačkih odmetnika,strip mi postaje poprilično zanimljiviji.Pa još kad se pojavila stara gospođa Isa, i kad je krenula sa pričom,sreći nije bilo kraja.Sve do zadnje stranice, strip me je prikovao,a završna dramatična scena sa otmicom Malene, mi jedna od najsnažnijih i najemotivnijih scena u stripu koje sam ikad čitao. Sam kraj je predivan,mada mi je žao što integral nije imao još pedesetak (pa i više stranica),jer mislim da se imalo tu još što-šta ubaciti. Nakon završetka čitanja sam se vratio na onih "spornih" tridesetak stranica, i ponovo ih pročitao;ovaj put mi je bilo razumljivije i lepše za čitanje.
Buržeonov crtež,dvadeset i pet godina nakon prvih pet albuma mi je za klasu bolji,možda i dve.Sjajan,sjajan crtež. A i stil pripovedanja mi je bolje legao;nekako je smireniji,sa jedne strane,a sa druge još dinamičniji nego kod prvog ciklusa.
Ove dve epizode mi se inače sjajno uklapaju sa Slepom putnicom, i svima preporučujem da oba integrala pročitaju jedan za drugim.
Od mene za ovu knjigu,pola ocene više nego za prethodnu - 10/10
+1
I meni je drugi integral bio ljepši i emotivniji. Scenaristički i crtački zreliji i dorađeniji.