| Author |
 Topic  |
|
|
culture vulture
Senior Member
1595 Posts
Member since 21/02/2004 |
 Posted - 05/04/2018 : 22:05:41
|
Dragi forumasi, ljubitelji stripa i Strip revije Vecernjeg lista,
svi znamo da su Novakovicevi urednicki proslovi u Strip reviji Vecernjeg lista vise nego obicni urednicki proslovi u nekoj strip reviji, na kakve smo navikli. Svi znamo da oni, pojedinacno, predstavljaju prave male bisere urednickoga proslovlja, a da zbirno tvore ne samo nisku istih, vec i, u Hrvatskoj i Svijetu, jedinstven prirucnik o povijesti, teoriji i praksi stripa i stripovske prakse, povremeno cak ukljucujuci i prorocanska predvidjanja stripovske buducnosti.
Uzeo sam si, stoga, vremena da ih, sve, na jednom mjestu saberem.
1. Strip i novine – uzajamna sudbina
Novine su kolijevka stripa. Strip je nastao i postao planetarno popularna likovno narativna forma u njihovom okrilju. Novinama je ispočetka strip podario zabavni sadržaj i povećanje naklada, a one su stripu omogućile masovnu popularnost. Ta simbioza trajala je sve dok novi oblici masovne zabave nisu prevladali na tržištu i reducirali novinsku potrebu za stripom. Strip je nastavio svoj nezavisan život izvan novina u specijaliziranim magazinima, albumima, knjigama, te je polako nestao s njihovih stranica.
Do danas strip je stekao kulturni legitimitet kao priznata grana likovne umjetnosti, ali je izgubio jednu svoju odliku – masovnu raširenost i popularnost.
Večernji list su jedine dnevne novine koje su od prvog broja pa do danas u dužim ili kraćim razdobljima otvarale stranice stripu i promicale strip kao vrijednu likovnu formu. Zbog toga je nekako prirodno da danas u ovom broju u njegovom okrilju možete pronaći poseban magazin posvećen strip stvaralaštvu – Strip reviju Večernjeg lista. Pojava Strip revije je ostvarenje želje skupine entuzijasta iz Udruge prijatelja stripa STRIPFORUM i Večernjeg lista u težnji da se strip vrati u novine i šire čitateljstvo upozna ili podsjeti na kulturni značaj i umjetnički potencijal ove forme.
Očekujemo da će kvalitetni stripovi domaće i strane produkcije potaknuti kreativnu energiju kod mlađih čitatelja, podsjetiti na lijepe trenutke mladosti starije naraštaje koji su uživali u nekadašnjoj obilnoj ponudi stripova, te razveseliti duhom znatiželjne ljubitelje stripa koji žele nešto više saznati o stripu (eto im tekstova, analiza, zanimljivosti i drugog). Uživajte i šaljite nam svoje prijedloge i primjedbe.
Mladen Novaković, glavni urednik
2. (bez naslova)
Pojavom Večernjakove Strip revije na kioscima ostvaren je san entuzijasta okupljenih u Stripforumu i prijatelja iz Večernjeg lista u težnji da se strip vrati u novine, te ponovo postane dostupan širokom krugu čitatelja.
Kišne nedjelje 29. rujna prodano je više tisuća primjeraka strip magazina zajedno s nedjeljnim izdanjem Večernjaka. U sljedećih nekoliko tjedana samostalne prodaje taj broj se još više povećao. Uredništvo i Stripforum su primili velik broj poruka, komentara, pohvala, prijedloga, želja, savjeta, ali i nekoliko konkretnih kritika i zamjerki. Nemoguće je, naravno, sve te poruke objaviti ili navesti, ali evo nekih…
„Nitko od vas, koji ste osmišljavali i, evo, realizirali ovaj projekt, nije svjestan koji je posao učinjen za popularizaciju i oživljavanje stripa. Siguran sam da je ovo, nakon legendarnog Plavca, prvi put da se na ovako ozbiljan način krene u strip izdavaštvo, posebice što se radi o tiražnoj novini kakav je Večernjak.”
„Strip revija je upravo magazin koji je nedostajao na kioscima.“
„Kako je riječ o revijalnom izdanju, bilo bi dobro imati jedan ili nekoliko „stalnih“ stripova. „Pero skitnica“ je idealan kandidat, nadam se da niste ispucali sve table.“
„Revija bi trebala izlaziti svake nedjelje!“
„Za mjesečni ritam izlaženja previše su dva stripa u nastavcima.“
„Priredili ste veliku radost stripoljupcima, a ovoj vrsti umjetnosti svjetliju budućnost. Posebno pozdravljam predstavljanje autora stripa i predlažem uvođenje rubrike s teorijom stripa.“
Ima još niz poruka koje dolaze od stripoljubaca na e-mailove Stripforuma i na Facebook stranicu. Razmišljamo i o rubrici pisma/poruke čitatelja, pa molimo vaše mišljenje.
Broj prodanih primjeraka, pohvale stripoljubaca, zainteresiranost čitatelja i tek manji broj nezadovoljnih, uredništvu je veliko ohrabrenje i poticaj za daljnji još bolji rad. Za potpuni uspjeh, dugovječnost izlaženja Strip revije, potrebna nam je podrška i potpora što većeg broja prijatelja stripa i onih koji će postati prijatelji stripa.
Vjerujemo da će i drugi broj zadovoljiti vaša očekivanja. U njega smo već ugradili neke primjedbe i poboljšanja utemeljena na iskustvu prvog broja. Uživajte u čitanju i šaljite nam svoje prijedloge, primjedbe i priloge.
3. (bez naslova)
U vašim rukama je već treći broj Strip revije Večernjeg lista. U pravilu je drugi broj svake tiskovine tržišno prilično kritičan jer poslije prvog početni entuzijazam malo oslabi, velika očekivanja se racionaliziraju, a uređivanje i rad na novom broju traži jednaku ili još veću stvaralačku energiju. Drugi je broj, kao uostalom i ovaj, bio određen započetom koncepcijom, novim epizodama odabranih stripova s ograničenim mogućnostima uvedbe novosti. Broj prodanih primjeraka drugog broja je veći nego prvog što potvrđuje da je Strip revija ispunila vaša očekivanja i da kvalitetan domaći strip naših vrhunskih majstora još uvijek osvaja čitatelje. Drago nam je da je Strip revija zanimljiva i čitateljima u Bosni i Hercegovini gdje je Večernji list osigurao distribuciju.
Ovaj, treći broj je sadržajni kontinuitet prethodnih jer donosimo završetak Kneza Radoslava i novu epizodu Jaimieja. Jednom epizodom predstavljamo Bednjančevog Lastana povodom snimanja dokumentarnog filma o tom strip junaku koji je obilježio djetinjstvo mnogih mladih čitatelja Modre laste. Predstavljamo i legendu animiranih filmova Zlatka Grgića (jednog od suautora profesora Baltazara) koji je tijekom plodne karijere imao povremene izlete u strip.
Do četvrtog broja ugodno čitanje
4. (bez naslova)
U ovoj 2013. godini koja se polako bliži kraju, prijatelji stripa okupljeni u udruzi STRIPFORUM zahvaljujući potpori Večernjeg lista ostvarili su jedan od svojih bitnih ciljeva – povratak stripa u dnevne novine. Zajedno s Draženom, Bojanom, Milenom, Goranom, Ognjenom i drugim prijateljima iz Večernjaka članovi uredništva su s oduševljenjem pratili tržišno prihvaćanje Strip revije Večernjeg lista od brojnih čitatelja.
Najljepši novogodišnji poklon nam je odluka Večernjeg lista o nastavku suradnje i u 2014.
Četvrtim brojem, posljednjim u ovoj godini, zaokružujemo jedan ciklus klasičnih stripova legendarnih autora novinskog stripa koji uz zabavnu priču imaju i dodatnu likovnu vrijednost. Na taj način uspostavili smo i mjerila za budući stripovski sadržaj Strip revije.
U sljedećoj godini planiramo objavljivanje niza novih stripova, uključujući i potvrđene uspješnice za koje vjerujemo da će biti rado čitani kao i naši klasici.
Našim stalnim čitateljima zahvaljujemo na podršci kod ovih prvih brojeva, uvjereni smo da ćemo i dalje zadržati vašu potporu, a onima koji će se još pridružiti obećavamo puno dobrih stripova, zanimljivosti, vijesti, povjestica
i zabavnog štiva. Već u sljedećem broju pojavit će se najavljene novosti.
Vidimo se u Novoj godini i ugodno čitanje.
5. (bez naslova)
Novi, peti broj Strip revije Večernjeg lista, prvi u 2014. ispunili smo novim sadržajima. Najprije, uz Peru skitnicu u našem su magazinu Charlie Brown, Snoopy i ostala družina iz Peanutsa.
Imamo još jednog Browna – Romea Browna. Pomalo šeprtljavi istražitelj rješava zapletene slučajeve, pri čemu hrabro odolijeva šarmu brojnih lijepih žena kojima stalno nedostaje nekoliko komada odjeće. Urnebesno zabavan strip napravili su Jim Holdaway i Peter O’Donnell, tim koji će ubrzo nakon iskustva s Romeom stvoriti popularnu stripovsku heroinu Modesty Blaise.
I u ovom broju predstavljamo rad domaćih autora. Popularni lik iz drugih umjetničkih formi, slavni Sherlock Holmes, predstavljen je u grotesknoj interpretaciji Julesa Radilovića i Zvonimira Furtingera.
Tiffany Jones vodi nas u svijet mode i glamura. Mlada provincijalka dolaskom u London stjecajem sretnih okolnosti ulazi u svijet fotomodela, manekenki, građanske elite i novca. Tisuće mladih ljudi čezne za sličnim dodirom sudbine, pa vjerujemo da ovaj strip koji su ostvarile dvije žene može biti zanimljiv našim čitateljicama i čitateljima.
Za sljedeće brojeve pripremamo nove kvalitetne, pustolovne, zabavne, groteskne, domaće i uvozne stripove, većinom popularnih naslova koji još nisu kod nas objavljeni. Naravno, i dalje ćemo posezati u našu riznicu domaćih i stranih remek-djela zanimljivih novim naraštajima ljubitelja stripa.
Iz broja u broj pratimo i reakcije čitatelja, želimo prepoznati želje i interese za odgovarajućom vrstom sadržaja stripova. Pozivamo vas da se javite s prijedlozima, idejama i željama u cilju poboljšanja našeg magazina. Možemo samo obećati da ćemo pokušati osigurati kvalitetne stripove koje ćete rado čitati i zabaviti se.
6. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Kao što smo obećali, u ovom broju počinjemo predstavljati nove naslove. Prvi u nizu je strip Lady S, velika europska uspješnica, zajednički rad scenarista Jeana Van Hammea i crtača Philippea Aymonda. Napeta priča s glavnom junakinjom odvija se u razdoblju nakon raspada SSSR-a uz brojne sudionike političkog i špijunskog miljea diljem svijeta.
Jedan od danas najuspješnijih stripovskih pripovijedača Jean Van Hamme (Thorgal, XIII, Largo Winch) savršeno vodi radnju koja će dinamikom sigurno privući i vašu pozornost. Serijal se odužio kroz više albuma koje ćemo u nastavcima objaviti do konačnog raspleta priče o Lady S.
Ovaj naslov samo je početak predstavljanja francusko-belgijskog stripa, a uskoro donosimo i radove koje potpisuju Sente, Boucq, Gillon,… Nismo zaboravili ni talijanski strip pa će se u sljedećim brojevima pojaviti Battaglia, Toppi, Giardino, Jacovitti, Manara i drugi velikani.
Ljubitelji američkog klasičnog novinskog stripa moći će uživati u ostvarenjima legendarnih autora poput Stana Drakea kojeg u ovom broju predstavljamo epizodom Juliet Jones. Nećemo zanemariti niti domaću produkciju.
Uz dokazane majstore predstavit ćemo i nova ostvarenja mlađeg naraštaja strip autora.
7. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Naraštaj kojem pripadam odrastao je sa stripovima. Neki od nas naučili su čitati putem stripova i prije odlaska u školu. Kad danas razgovaram o svom otvorenom zagovaranju stripa s poznanicima i kolegama koji su akademski obrazovani, uspješnih karijera u raznim područjima, mnogi sa značajnim društvenim statusom, a koji su redom čitali stripove u mladosti, obvezno se podsjetimo i nekadašnjih zabrana čitanja stripova, jer su nas oni, tobože, odvraćali od učenja ili čitanja uzvišenijeg štiva. Tvrdilo se kako stripove čitaju duhovno lijene osobe, gotovani bez mašte i smisla za lijepo koji će sigurno završiti kao društveni marginalci.
Vrijeme je pokazalo da stripove ne čitaju marginalci. Mnogi iz mog naraštaja, inženjeri, doktori, profesori, poslovni ljudi, akademici(!), obiteljski ljudi poput mene i danas rado posegnu za dobrim stripom koji će ih najprije zabaviti, odmoriti, razveseliti,
a ako posjeduje onu magičnu likovnu vrijednost i duhovno obogatiti. Naravno, uz prijateljsko odobravanje i podršku, obvezno slijedi i prijedlog kako bi trebalo „ovim mladima“ predstaviti stare dobre stripove koji su njih same svojevremeno silno oduševljavali. Priča je ista kao za nogomet ili glazbu. Ipak, i današnja mladež čita stripove, a ne samo nostalgični sredovječnici i još stariji naraštaj. Možda ne onakve kakve smo mi čitali, jer su se ukusi promijenili s novim tehnologijama, spoznajama i životnim tijekovima. Stripovi su, začudo, postali i skupo štivo, pa se njihova dostupnost širem čitateljstvu smanjila.
Kvalitetni stripovi i danas se stvaraju diljem globusa. Naša Strip revija, uz stare uspješnice, svakim brojem donosi i nešto novo iz svijeta stripa, nešto što će biti odraz našeg vremena i zanimljivo većem broju čitatelja. Srećom iz obilne ponude možemo odabrati vrhunske autore i njihove sjajne radove. Takve ćete naći i u ovom broju: Giardino, Bercovici i opet Holdaway. Nemamo iluziju da će netko naučiti čitati uz naš magazin, ali da će uživati u odabranim stripovima to svakako želimo i vjerujemo.
Čitajte nas i dalje, preporučite svojim prijateljima i javite nam se s prijedlozima i željama.
8. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Maurović, Neugebauer, Radilović, Beker, Bednjanec, Dovniković, Delač, Reisinger! Ili možda Kordej, Devlić, Zimonić, Pavlović, Talijančić, Žeželj, Parlov, Biuković, Ribić,… Odzvanjaju li ta imena u ušima naših znalaca stripa? Zašto ovakvo retoričko pitanje?
U prošlom broju, namjerno nismo objavili ni jedan strip domaćih autora! Očekivao sam bar jedan protest nadobudnih kritičara i prigodnih strip analitičara – i nisam do pisanja ovog uvodnika dočekao ni jednu takvu reakciju.
Većina poruka, komentara, iako, vrlo pohvalnih, odnosi se na objavljivanje stripova u nastavcima, puno je prijedloga za nove popularne naslove, uvedbu dječjeg stripa, alternativu i koječega drugoga. Nedvojbeno, strip je popularan u Hrvatskoj, ali u komentarima, člancima, pregledima, osvrtima i intervjuima imamo toliko prenemaganja i razmetanja s inozemnim strip egzotikama, serijaliziranim komercijalnim strip konfekcijama i limitiranim autorskim „veličinama“ da bi se s pozicije te tobožnje stilske sofisticiranosti još više ignoriralo domaće autore i njihovo stvaralaštvo. Rado ću otrpiti stigmu nacionalnog stripofila, ali meni imena nanizana u početku uvodnika puno znače, puno više nego pojedina talijanska, francuska, belgijska ili američka komercijalna imena, pogotovo manirista nekih privremenih uspješnica kojima se nekritički divimo i dajemo vrijednost koju ni kod kuće nemaju. Na žalost, to je odraz stanja duha kod nas u svim područjima: politici, gospodarstvu, znanosti, kulturi, umjetnosti, pa onda i u stripu. Više cijenimo osrednje uvozno, nego vrhunsko domaće.
Ako smo malobrojni, ne moramo biti mali! U strip stvaralaštvu uvijek smo bili posebni i veliki!
Odabirom stripova za Strip reviju Večernjeg lista pokazujemo poštovanje kvalitenoj svjetskoj produkciji koju tisuće naših čitatelja očito, također, cijeni i rado čita, pa je razvidno da nismo stripovski šovinisti, ne favoriziramo isključivo „dobre stare“ domaće stripove.
Pokažimo više samopoštovanja, dajmo poticaja i priznanja i našim autorima, cijenimo svoje, ne zato što je domaće već zato što je vrijedno. Tako ćemo ohrabriti naše stripaše da i dalje proizvode i objavljuju dobre radove ne samo u inozemstvu već i doma, i u našim izdanjima.
Mi ćemo dati svoj obol i ni jedan broj više neće biti bez domaćeg autora. U ovom broju je premijera vesterna „Posljednja granica“ Milka Peke i Borisa Talijančića.
Čitajte nas i dalje, preporučite svojim prijateljima i javite nam se s prijedlozima i željama.
9. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Stripove treba čitati polako i uživati!
U gustoći današnjeg vremena, jurnjavi za himerama trenutne zabave ili pukog preživljavanja, istopilo se istinsko uživanje u lijepim stvarima. Danas mnogi čitatelji stripova preferiraju stereotipne stripovske priče, određenog žanra, navikavajući se na obrazac tisuća sličnih priča koje su nalik jedna na drugu. Priče moraju biti cjelovite, a epilog se zna već unaprijed. Čita li se sprijeda ili od kraja, nije bitno. Nema vremena za produženi užitak čitanja.
Uredništvo Strip revije, naprotiv, želi da se stripovi koje objavljujemo čitaju s „guštom“, znatiželjom, užitkom i iščekivanjem. Možda je to previše očekivati od današnjih čitatelja koji su u žurbi, nestrpljivi i nezasitni, hoće sve i odmah, žele cijele epizode i pojednostavljen crtež koji se lako bez napora može dekodirati. Potreban im je strip za kratiti vrijeme dok čekaju autobus ili se voze tramvajem, ispijaju kavu, piće, jedu ili sjede u WC-u. Strip će progutati usput bez istinskog užitka i suvišnog udubljivanja. Žurno do zadnje stranice. Do sljedećeg broja i slične priče.
U Strip reviji VL objavljujemo stripove u nastavcima, uglavnom vrhunska ostvarenja u svakom pogledu. Možete, pa čak i morate, čitati ih ili razgledati nekoliko puta i uvijek ćete otkriti nešto novo. Nije neobično što na najvećim tržištima: francusko-belgijskom, talijanskom ili američkom, prevladavaju serijali s pričama koje ne završavaju jednim ili dva albuma. Priče traju godinama (Blueberry, XIII, Largo Winch, Thorgal, Lady S, Janitor, itd.), a završeci ostaju otvoreni. Ako ste prebrzo pročitali prethodnu priču, morate se vratiti, otkrivati, ponovo se uživljavati… Tako se održava tržište i kvaliteta autora koji moraju biti dovoljno dobri da pobude, i što je još teže, održavaju zanimanje čitatelja kroz niz godina. Neki čitatelji i odrastu uz takav serijal. I zauvijek ostanu ljubitelji ove likovne forme koja uz to što krati vrijeme i oplemenjuje svakodnevicu.
Stripove treba čitati polako, kao da vodite ljubav! A, i zašto bi se žurili?
10. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Predstavljamo vam deseti broj Strip revije Večernjeg lista koji smo priredili za vas. Za jedan mali tim strip zanesenjaka što iz mjeseca u mjesec predano radi kako bi se omiljeno stripsko štivo uz Večernji list pojavilo svake posljednje nedjelje u mjesecu ovaj broj nije samo posebno veselje već i priznanje da smo osvojili pozornost i naklonost više tisuća čitatelja koji vole strip.
Odabirom dijela stripova u ovom broju željeli smo podsjetiti na neke važne obljetnice i događaje koji se obilježavaju u lipnju 2014. To su Dan antifašističke borbe, Dan državnosti i Sarajevski atentat na austro-ugarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda Habsburškog kojim je počeo Prvi svjetski rat.
Nadamo se da ćete nas podupirati i do stotog broja.
11. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Stripovi vjerojatno ne mogu mijenjati svijet, ali mogu sjajno zabaviti. Već odavno stripovi nisu samo puka zabava za djecu i ”starije infantilce”, među ljubiteljima stripa i kolekcionarima je i značajan broj ”fajnšmekera”. Nakon desetog broja Strip revije Večernjeg lista smatramo da se broj čitatelja stabilizirao, iako mnogi ljubitelji stripova i dalje pri susretu zabrinuto pitaju: ”Hoće li se Strip revija održati?” Naš ”dobri duh” Dražen, već je pri izlasku prvih brojeva proročki ustvrdio: ”Strip revija Večernjeg lista vratila je stripu nekoliko tisuća čitatelja i ljubitelja ove popularne likovne forme!” Već samom tom činjenicom ispunili smo jedan od naših ciljeva, popularizaciju stripa kod svih naraštaja!
Nerado se hvalim onim što radimo, radije pohvale slušam od drugih, ali iznimno, spomenut ću samo jedno od najljepših priznanja. Desetak čitatelja iz inozemstva koji ne znaju hrvatski jezik (Belgija, Nizozemska, Francuska, Italija, Austrija, Češka), redovito od mene naručuje Strip reviju Večernjeg lista i oduševljava se iznimnom kvalitetom sadržaja, ali i činjenicom da jedan utjecajni politički dnevnik snažno podržava naš projekt.
Za ovo ljeto u Strip reviju uvrstili smo meni osobno najdraži Maurovićev strip ”Biser zla“, naslikan tehnikom tempere prema kratkoj priči Jacka Londona ”Mapuhijeva kuća”. Naš prijatelj Ciril Gale, osnivač Kluba devete umjetnosti iz Ljubljane, poslao nam je intervju s legendarnim crtačem koji s veseljem objavljujemo kao ilustraciju Maurovićeva promišljanja stripa. U ovom broju su i novi nastavci Lady S i Jamesa Bonda, a prvi put predstavljamo domaćeg autora iz Kaštela – Nikolu Listeša s Gladijatorom Pegulom.
Vjerujemo da ćete s užitkom čitati i ovaj broj Strip revije Večernjeg lista, a mi već pripremamo nova lijepa iznenađenja.
Nadamo se da ćete nas podupirati i do stotog broja.
specijalno izdanje - domovinski rat
Dragi čitatelji!
Zagrebačka Udruga prijatelja stripa – STRIPFORUM uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. Ive Josipovića i načelnika Glavnog stožera general-bojnika Drage Lovrića, promovirala je za Dan državnosti svoj dugo pripremani projekt ”Domovinski rat u stripu” koji je u tvrdo ukoričenom albumu već pobudio zanimanje mnogih čitatatelja.
Domovinski rat jedno je od najsjajnijih razdoblja hrvatske povijesti, posebice vojne povijesti, jer je upravo zahvaljujući svojim vojnicima i uspješno izvedenim vojnim operacijama Hrvatska izborila međunarodno priznanje i oslobodila okupirani teritorij. Sjetimo se 1991. i zaustavljanja srpske agresije u ondašnjim složenim vojnim i političkim uvjetima. Ili sjajnih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i policije 1995. – Bljeska i Oluje, te niza akcija koje su prethodile Oluji. Ali i onih nakon nje. Ne zaboravljamo da su hrvatske snage, zajedno s postrojbama Armije BiH, sudjelovale u oslobađanju teritorija BiH od srpske okupacije, što je međunarodnoj zajednici omogućilo da Daytonskim sporazumom u studenom 1995. uspostavi mir u BiH. Domovinski rat unatoč svom povijesnom značaju za Hrvatsku, iako smo sredina koja je gotovo opsjednuta svojom poviješću, još uvijek nije našao primjeren prikaz u stripu. Naša Strip revija i brojna druga izdanja pokazuju kako je strip još uvijek vrlo popularan medij, a to razdoblje obiluje događajima koji mogu inspirirati strip stvaralaštvo. Ipak, nemamo gotovo nikakav stripovski kapital u Domovinskom ratu. Jedan od razloga svakako je i činjenica da nije bilo ni poticaja autorima za rad na takvim stripovima.
Tijekom rata najviše stripova, ne uvijek na temu Domovinskog rata, objavio je Dubravko Mataković. Manji broj kratkih, zanatski korektnih stripova objavljeno je u tada novopokrenutom Plavom zabavniku, jednom od izdanja kuće Vjesnik, na inicijativu Hrvoja Hitreca s glavnim urednikom Radovanom Devlićem. Od prvog do posljednjeg broja Plavog zabavnika, Devlić se osim uredničkog posla prihvatio i ilustriranja tekstova, a objavio je i svoj strip na četiri stranice ”Priča o kacigi”. Ova kratka priča, reprizirana je nekoliko puta, jer se smatra i jednim od najboljih stripova ove tematike, pa je pronašla svoje mjesto i u spomenutom albumu. U Plavom zabavniku izašlo je nekoliko kratkih stripova mladih autora. Na žalost, list se ubrzo ugasio i produkcija ovog žanra stripa je praktički prestala. U to vrijeme izašla je i epizoda stripa ”Super Hrvoje”, autora Siniše Ercegovca i Nikole Listeša. Strip je zamišljen kao hibrid marvelovskih super-junaka i ratom potaknutog domoljublja. Očito, egzotičnost zamisli i naivna izvedba nisu polučili uspjeh, pa je i ovaj pokušaj bio kratka vijeka.
Poslije tog početka devedesetih godina prošlog stoljeća, bilo je gotovo nemoguće pronaći ijedan strip s temom iz Domovinskog rata. Iznimka je ”Ovčara – krik u noći”, dramatično ostvarenje Danijela Rehaka i Nenada Barinića, obojice sudionika ratnih zbivanja. Riječ je, zapravo, o grafičkom projektu o stradanju Vukovara s elementima stripovske naracije i tehnike, a ne o klasičnom stripu. Možemo dodati još i strip ”Papak” Frane Petruše objavljen i u albumu. I to je sve. Ne baš puno s obzirom na nedvojbeni potencijal tematike.
Velike teme Domovinskog rata nisu imale zagovornike ni u državnim tijelima, niti su veliki nakladnici vjerovali u prikladnost ili primjerenost tih tema stripovskoj formi. Kažu, nitko stripove s takvim sadržajem nije ni nudio. Moguće su i sami autori bježali od teme. Zasigurno, nitko ih nije ni poticao. Dakle, prevladao je stvaralački i nakladnički oprez, pojačan strepnjom hoće li se događaji iz Domovinskog rata prikazati na prikladan način bez da budu shvaćeni kao pretjerivanje ili upravo suprotno, blijeda sjena herojskog vremena. Teško je suočiti se sa živim ljudima, njihovim pričama i sjećanjima, žrtvama, hrabrošću ljudi, odricanju i požrtvovnosti, razočarenju i oduševljenju, kopati po dokumentaciji, istraživati, uobličiti poznate događaje i sudbine u likovno-narativne poruke ili jednostavno, na zanimljiv i zabavan način ispričati priču, kako je primjereno dobrom stripu.
Zbog malog broja stripova o Domovinskom ratu odlučili smo oglasiti javni poziv za nove radove na tu temu. Željeli smo ovaj žanr otvoriti i autorima i čitateljima i pokazati je li moguće Domovinski rat prikazati u svoj njegovoj kompleksnosti. Vjerovali smo da strip autorima samo treba dati priliku i poticaj da svoj kreativni potencijal okušaju na temi naše borbe za slobodu. Pozvali smo na suradnju scenariste i crtače stripa da prikažu događaja na temu Domovinskog rata. Pri tome nismo mislili samo na vojne akcije i političke događaje, već i na likovne opise sudbina pojedinaca i skupina. Jer, iako su branitelji najzaslužniji za njezinu obranu, tijekom Domovinskoga rata Hrvatska se nije branila samo oružjem. Podsjećamo na mirovne inicijative majki, bedeme ljubavi, konvoje slobode, razne apele i pisma. A s obzirom na obrambeni i oslobodilački karakter Domovinskoga rata mišljenja smo kako je to razdoblje zasigurno bogato vrelo inspiracije za strip stvaralaštvo koje može doprinijeti da istina o njegovim herojima i žrtvama bude prikazana na prikladan način. Zanimala nas je i usporedba novih radova sa stripovima koji su se pojavili u vrijeme dok se Domovinski rat vodio i borba za slobodu zahuktavala ili dosezala vrhunac. Odaziv je bio velik, oko 60 radova. Većina ih nije zadovoljila kvalitetom. Ipak, pristiglo je i uvršteno dovoljno solidnih radova pa smo objavili album koji će dostojno predstaviti dane na koje smo svi ponosni. Dovoljno za početak.
Zajedno sa novim stripovima, objavili smo i izbor stripova nastalih u devedesetima. Većina ih do tada nije bila reprizirana, a kvalitetom zaslužuje uvrštenje u knjigu. Na taj način i uz izvrsnu naslovnicu naše legende stripa Julesa Radilovića, imamo knjigu koja će, nadamo se, osloboditi dosad zapretene kreativne potencijale naših autora na ovu temu.
U ovom posebnom izvanrednom broju Strip revije Večernjeg lista objavljujemo dio stripova iz albuma ”Domovinski rat u stripu” koji će nas podsjetiti na važne događaje iz tog razdoblja, a braniteljima izraziti priznanje, poštovanje i zahvalnost. S druge strane ovo posebno izdanje povodom Dana domovinske zahvalnosti i Dana branitelja je prilog popularizaciji ovog značajnog dijela naše suvremene povijesti i oživljavanje jednog stripovskog žanra koji je dosad bio zanemarivan, a može biti lijepi slikovni doprinos čuvanju našeg nacionalnog identiteta.
12. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
Dvanaesti broj Strip revije Večernjeg lista označava jednu godinu njenog izlaženja. Jedna godina u nekim boljim vremenima za strip značila bi pedeset i dva broja, umjesto dvanaest. Međutim, za članove našeg malog uredništva tih dvanaest brojeva u postojećim tržišnim uvjetima je kao stotinu u sretnijim okolnostima.
Na neki način postajemo tradicija. To ne bi bilo moguće bez vas, naših vjernih čitatelja koji ste podržali projekt STRIPFORUM-a i Večernjeg lista i još jednom potvrdili da je strip živahna i željena forma. Štoviše, u proteklih godinu dana odabirom stripova različitih žanrova, te zanimljivim prilozima, osvojili smo nekoliko tisuća novih čitatelja koji su povremeno ili nisu uopće pratili strip. Do pojave Strip revije VL naklade su se brojile stotinama prodanih primjeraka.
Za uspjeh Strip revije VL, sad se već možemo i pohvaliti, jednako važna je predanost suradnika i prijatelja koji su dali nemjerljiv kreativni i organizacijski doprinos, posebno to vrijedi za našeg partnera u projektu Večernji list.
No, obljetnice i obvezuju. Moramo nastaviti biti bar jednako kvalitetni i zanimljivi kao i dosad. Kao odgovorna osoba, od početka odlučio sam uređivati Strip reviju tako da svaki ljubitelj stripa kojem dođe u ruke sačuva njene komplete čak do starosti, jer se čuvaju samo oni listovi koji se najviše vole.
Čitajte nas s veseljem i dalje.
Doživjet ćemo stotu!
13. (bez naslova)
Dragi čitatelji!
“Čestitam vam godinu dana izlaženja i želim da još bude puno takvih dobrih godina.“
Jedna godina kontinuiranog izlaženja i nekoliko tisuća vjernih čitatelja na prvi pogled nije puno za jednu tiskovinu, ali očito je za ljubitelje stripa pojava Strip revije Večernjeg lista, ipak, sjajan uspjeh. Od izlaska posljednjeg broja primili smo u pretincu naše elektronske pošte stripforum@stripforum.hr stotine čestitki, želja i poticajnih osvrta.
Što reći? Hvala svima i uživajte s nama i dalje!
Nastavit ćemo na isti način, svakim brojem pokušat ćemo biti bolji od prethodnog. Zbog toga upravo u ovom broju započinjemo objavljivati najvažniji hrvatski strip ”Kroz minula stoljeća“ scenarista Zvonimira Furtingera i crtača Julija Radilovića – Julesa. Vrijednost stripa koji je Jules nacrtao na samom početku svoje bogate karijere, pedesetih godina prošlog stoljeća, prepoznali su, uz čitatelje, i brojni nakladnici, pa je ovo djelo u bivšoj državi doživjelo najviše reprinta. Gotovo da je za svaki naraštaj strip ponovo objavljen.
Ovo je prva objava našeg kapitalnog stripa u samostalnoj Hrvatskoj. Uz sve dobre stvari koje smo ostvarili u prethodnih dvanaest brojeva, mišljenja smo da će upravo on donijeti dodatni kvalitet našoj Strip reviji Večernjeg lista.
U trinaestom broju nastavljamo sa stripovima koje ste već sjajno prihvatili, a završavamo posebnu epizodu Jamesa Bonda ”U tajnoj službi Njenog Veličanstva”.
Do sljedećeg broja!
14. Od stoljeća sedmog…
Svaki narod ima svoju kolektivnu prošlost i na toj osnovi stvara svoju kulturu. Hrvatska prošlost koja nikad kao danas nije svima stajala na raspolaganju, u težim okolnostima bila je inspirativna mnogim umjetnicima, a danas su teme, događaji i nacionalni junaci zanemareni i potisnuti dok irelevantno postaje prošlost po vlastitoj želji.
U beskrajnoj toleranciji prema svemu prošlome „bolest historicizma“ čini da mitove i legende, pa čak i anticipiranu budućnosti pretvaramo u povijest. Masovna civilizacija sa svojim fatalnim ubrzanjem procesa čini da i ono što je bilo prisutno i aktualno još jučer, već sutra postaje nešto što treba gledati povijesnokritičkim okom. Individualna sjećanja prikupljaju se i prije nego što su postala prošlost zajednice. Kao u svakom fetišističkom vraćanju prošlome, jasno je da razlikovanje između lijepoga i ružnoga, važnoga i nevažnoga nestaje. Osjećamo potrebu da povijesti pridodamo još jednu povijest, izvučenu iz tek minule vremenitosti. Valja li osuditi jednu posve ljudsku strast, pokušaj da se ožive emocije iz djetinjstva, želju da uzveličamo događaje kojima smo suvremenici? Svakako ne. Međutim, „bolest historicizma“ čini nas alergičnim na odviše blisku prošlost koja je još prisutna, te rado posežemo u tisućljetnu povijest koja nas manje pritišće.
Uz žanrovski različite stripovske uspješnice u Strip reviji VL objavljujemo i priče iz nacionalne povijesti koje su zbog svoje umjetničke vrijednosti postale sastavnim dijelom hrvatske kulture. Započeli smo s Maurovićevom „Seobom Hrvata“, a nastavljamo Furtingerovom i Julesovom „Kroz minula stoljeća“. U prethodnom broju imali smo uvodni dio, a u ovom započinjemo s epizodom „Rimljani“ u kojoj su opisani događaji nastajanja hrvatske zajednice na današnjim domovinskim prostorima
Do sljedećeg broja!
15. Industrija stripa!
„Poklonici stripa u Hrvatskoj doživljavaju danas domovinske kioske otprilike kao ratom poharana područja. Ponuda je usporediva s humanitarnom pomoći; uglavnom su to prijevodi Bonellijevih izdanja, de facto reprize znanih
epizoda iz pretprošlog desetljeća, i još ponešto uboge sitneži.“
Tko se još sjeća „svakodnevnih jadikovki“ ljubitelja stripa iz prethodnih desetljeća? Posjetitelji nedavno održanih sajmova knjiga imali su samo slatke dvojbe što kupiti od silne ponude brojnih izdanja domaćih i stranih izdavača. Slatke dvojbe još su više naglašene radikalnim sniženjima cijena kojima su pribjegli izdavači. Ljubitelji stripova, oni strpljiviji, na koncu su imali izvrsnu priliku po prihvatljivim cijenama popuniti svoje zbirke stripova vrijednim izdanjima koja se nude i na našem tržištu. To tržište je vrlo bogato, s raznolikom ponudom stripova svih vrsta, od lakočitljivih komercijalnih serijala do vrhunskog sofisticiranog umjetničkog stripa za grafičke sladokusce. Rijetko su kad prije izdavači bili toliko ambiciozni i poduzetni. Zahvaljujući tomu na hrvatskom jeziku objavljuju se i klasici (Rip Kirby, Princ Valijant, Tarzan), i dugovječne uspješnice (Asterix, Poručnik Blueberry,
Modesty Blaise, Krcko, Riđobradi), i egzotične mange, i viskotiražni popularni stripovi kuće Bonelli (Zagor, Tex Willer, Dylan Dog), djela američkih izdavača (Marvel, DC, Dark Horse), te, dakako, i vječni Alan Ford. Ako dodamo grafičke novele, domaće stripove, te uvoz iz Srbije, eto tržišta koje ponudom ne zaostaje ni za razvijenijim ili bogatijim sredinama na svjetskoj razini. Štoviše, to nije tržište nostalgije, starih junaka i stripova, objavljuju se nova francuska, američka i talijanska izdanja tek odnedavno na lokalnim tržištima. Uz to poneki izdavači, posebno STRIPFORUM potiče i podržava novo domaće stvaralaštvo.
S obzirom na veliki broj izdanja koji se pojavio ove jeseni konstatiramo: U Hrvatskoj je razvijena svojevrsna industrija stripa. Pitamo se: Je li to rezultat ponovo oživljene ljubavi za strip i zanimanja sve brojnijih kupaca? Ili su to
samo velika očekivanja izdavača?
Odgovor će dati njihove bilance, koje možda nikada nećemo saznati.
Meni je drago i samo postojanje izdavača stripa, njihovo uspješno održavanje na životu. U tom klubu vidimo i sebe.
Do sljedećeg broja!
16. ?
17. O stripu s distance!
Evo nas u 2015-oj. Ovim brojem Strip revije Večernjeg lista ušli smo u treću kalendarsku godinu neprekidnog izlaženja. Ovo spominjem kao postignuće, jer na varljivom tržištu tiskovina, posebno za specijalizirane časopise, samo je nesigurnost stalna.
Ovo je godina u kojoj je nekoliko obljetnica koje su imale značajnog odraza u strip umjetnosti. Najprije, vezano za strip slavimo 90 godina od izlaska prvog pravog stripa u Hrvatskoj. Zatim imamo 70 godina od pobjede nad fašizmom. I, konačno, 20 godina je proteklo od „Bljeska“ i „Oluje“, datuma značajnih za našu domovinu. Zahvaljujući bogatoj stripovskoj baštini na svaki od ovih događaja možemo lijepo podsjetiti kakvim dobrim stripom.
Trendovi koje smo započeli u prošloj godini pokazali su se ispravnim i nastavit ćemo tim smjerom i dalje. Pri tom prvenstveno mislimo na sadržaj našeg časopisa i vrstu stripova koje smo odabrali za njegove stranice. Ljubitelji stripa predlažu nam nešto više tekstualnih priloga, posebno onih koji su posvećeni stripovima, što i mi želimo i neprekidno pokušavamo. No, unatoč našim stalnim molbama ne dobivamo zanimljive tekstove o stripu koji donose nešto novo što već nije rečeno ili napisano. Zbog toga, kad nemamo kvalitetan tekst, ovaj ograničeni broj raspoloživih stranica radije popunjavamo kvalitetnim stripovima.
Još jedan optimizam prenosimo iz prošle godine. U našem kulturnom krugu postoji stanovito zanimanje za strip: ono je djelomično infantilno (mladi i stariji infantilci koji čitaju lako stripovsko štivo), dobrim dijelom nostalgično (ponovno otkriće pustolovina koje su nas oduševljavale dok smo bili djeca), malim dijelom kolekcionarsko (strastveni ljubitelji stripa koji s beskrajnom upornošću obilaze stare tavane, antikvarijate i sajmove u potrazi za rijetkim stripovima), dijelom licemjerno („otmjeni“ krugovi humanističke inteligencije koji na strip primjenjuju rigoroznu znanstvenu metodu, jer bavljenje stripom nije više nevažna stvar!) i još manjim dijelom oni koji jednostavno vole strip. U tom širokom spektru zanimanja i bavljenja stripom su vjerojatno i naši čitatelji. Upravo broj čitatelja koji nas prate, pohvale i dobronamjerne kritike za poboljšanje, razlogom su optimizma za daljnje izlaženje.
Za jednu godinu smo stariji, ali nadam se da su nam oči još uvijek začarane i unatoč mrvice kritičnije percepcije želim vam istinski čitateljski užitak na sljedećim stranicama.
18. NEOKALJAN UŽITAK ČITANJA ili Zagor za odrasle – Krleža za sitnu djecu!
Posljednjih desetljeća strip je postao predmetom kulturnog diginiteta. Dogodila se demokratizacija „Ukusa“. Više ni ohola elitistička pera ne mogu olako strip vjenčati s masovnom likovnom banalnošću. Nitko ozbiljan ljubitelje stripa, samo zato što vole strip, ne smatra masom kulturnih maloljetnika, nesposobnih da se usmjere ispravnim vrijednostima. Štoviše, sami likovni umjetnici, povjesničari i teoretičari umjetnosti poštuju i uvažavaju činjenicu da je za strip potrebno likovnog znanja, kreativnog osjećaja, vješte ruke, duhovne maštovitosti, bar toliko koliko i za štafelajno slikarstvo, ilustraciju i grafiku. Kvalitetni i traženi autori stripa primjereno su nagrađeni za svoje stripove, ponekad bolje od svojih kolega slikara. Takvih je, srećom, uvijek bilo i kod nas.
Sve ono što je nekad, na gospodski način, bilo smatrano „prezrenom literaturom za djecu, lijenu mladež i starije infantilce“, do danas se već toliko uozbiljilo i usavršilo da je čak i u razmjerima svoje masovnosti postalo umjetnička vrijednost.
Strip je danas jako dobra stvar! Ponajprije, nije više stvar intelektualističke koketerije priznati zanimanje za strip, jer nema straha od gubitka superiornog duhovnoga statusa. Tako se danas i odrasli ljudi, pogotovo oni koji se
pušu da su intelektualci, mogu tu i tamo pohvaliti kako čitaju stripove, jer ih to, navodno, razgaljuje i odmara nakon njihovog teškog posla.
S druge strane strip je ušao i u nastavni kurikulum, pa se već dugo ne skriva ispod klupe, izvučen je na javu, upotrebljava se kao nastavno sredstvo, stavljen je na katedru uz ozbiljnu školsku literaturu. Stripovi su stavljeni uz
bok Krleži, Marinkoviću, Ujeviću, Cesariću,…
Umjetnička vrijednost ima svoju cijenu, jer trgovci su zavladali i stripom kao i svime drugim lijepim. Albumi na policama knjižara skuplji su i od najcjenjenijih književnih djela. Strip dobavljiv po cijeni „espressa“ smatra se lakim štivom, a ako košta kao solidne tenisice onda ima visoku, čak kolekcionarsku vrijednost. Nažalost, danas za užitak u stripovima treba puno više novca nego nekada mom naraštaju. Čak i cijena izdanja Zagora u usporedbi s cijenama Zlatne serije narasla je kao „švicarac“. Eto, zbog toga smo zahvalni partnerstvu s Večernjim listom koji je omogućio da strip bude opet „liber pauperum“. U protivnom imali bi tržište na kojem ni dvjesto ljubitelja ne može kupiti pristojan strip.
Uživajte i dalje u lakom slikovnom štivu za čas kratiti do sljedećeg mjeseca!
19. (bez naslova)
U ovom broju započinjemo s objavljivanjem naturalističkog westerna BOUNCER, proslavljenih autora europskog stripa, scenarista Alejandra Jodorowskog i crtača Françoisa Boucqa. Dinamična priča serije razvija se po filmskom obrascu i obiluje akcijom koja nerijetko uključuje vrlo brutalne prizore.
Autori su pod dojmom tradicije spaghetti westerna, a sam početak probijanja glavnog lika kroz snježno bespuće jako podsjeća na legendarni film ”Velika tišina” talijanskog redatelja Sergija Corbuccija, poznatog po vrlo nasilnim scenama u svojim filmovima.
Sin upravitelja kaznionice Pretty John i njegova tri pratitelja stižu u gradić Barro-City kako bi iz lokalnog zatvora preuzeli osuđenika. Prije toga svraćaju na piće u saloon, gdje Pretty John nudi novac svakoj barskoj dami koja je voljna podnijeti njegovo bičevanje. Sakayawea, trudna Indijanka udana za voditelja saloona, želi prekinuti njegovo orgijanje, ali Pretty John je nemilosrdno ubija i ranjava njezinog muža.
Bouncer je obaviješten o krvavom događaju tek nakon što su Pretty John, njegovi ljudi i zatvorenik već napustili mjesto. Dobiva sudski nalog za uhićenje Pretty Johna i odmah kreće za njim kroz snijegom zametene planinske perivoje gdje ga napadaju izgladnjeli vukovi, a ubrzo susreće i Indijance…
U ovoj priči Divlji zapad nije prikazan idilično: gotovo da i nema simpatičnih likova, suočeni smo s najgorom vrstom besprizornih podlih zločinaca bez imalo karaktera i to u takvom broju da nas do samog kraja očekuju samo brutalni okršaji i prolijevanje krvi. Pisac scenarija Alejandro Jodorowsky kao da želi šokirati čitatelje količinom brutalnog nasilja, a crtač Francois Boucq nimalo ne zaostaje u ilustriranju krvavih prizora dosegnuvši ovom serijom vrhunac svog karakterističnog cinematičkog slikovnog pripovijedanja.
20. POVIJEST HRVATSKOG STRIPA ili skraćeno sjećanje
Ove 2015. godine slavimo devedesetgodišnjicu početka hrvatskog stripa. Povijest hrvatskog stripa nije usporedna s razvitkom europskog ili svjetskog stripa. Kad, zapravo, ona počinje? Formalno 1923., (objava stripa Pustolovni Ivica Waltera Brandta od 1923. u zagrebačkom Jutarnjem listu), 1925. ili 1935.? S pravom se možemo prikloniti argumentaciji onih koji tvrde da povijest hrvatskog stripa počinje dvadesetih godina prošlog (dvadesetog) stoljeća – s pojavom prvih domaćih junaka koji su na stranicama pojedinih listova i časopisa bili stalni akteri šaljivih dogodovština u sličicama! Upravo 4. travnja 1925. u šaljivom listu Koprive započelo je objavljivanje urnebesnih doživljaja Maksa i Maksića, što je potrajalo sve do sredine tridesetih godina, a nastavilo se povremeno i do početka Drugog svjetskog rata.
I u svjetskim razmjerima prvi strip i datum njegove pojave određen je puno kasnije od samog događaja (1895.) dogovorom teoretičara medija. Dakle, po tom dogovoru rodonačelnik stripa nije ni Thomas Rowlandson, ni Rodolphe Töpffer, niti Wilhelm Busch (Max und Moritz) već R.F. Outcault i njegov Yellow Kid (Žuti dječak) iako su table Žutog dječaka više nalik prenatrpanoj ilustraciji u stilu epohe s malo elemenata današnjeg formata stripa (priča u nizu povezanih kadrova/prizora s govornim balončićima).
Isti recept preuzet je i kod nas. Premda su se stripovi u tisku pojavljivali početkom dvadesetih godina 20. stoljeća, službenim početkom stripa u Hrvatskoj mnogi još uvijek smatraju objavom prvog nastavka romana u slikama Vjerenica mača 12. svibnja 1935. u zagrebačkom dnevniku Novosti koji je nacrtao legendarni Andrija Maurović po scenariju Krešimira Kovačića. Želeći dati primat zaslužnom pojedincu, zakinuli bi opet povijesnu istinu i datum neprirodno pomakli deset godina kasnije.
Istina, strip je stekao popularnost upravo 1930-ih godina, poslije objave Vjerenice mača kao prvog realističkog pustolovnog stripa. No, ni u svijetu tradicija pustolovnog realističkog stripa, za razliku humorističnih sižea, nije bila puno duža. Tek u siječnju 1929. pojavili su se prvi istinski realistički pustolovni stripovi: Tarzan Harolda Fostera i Buck Rogers Dicka Calkinsa. U nas, uz one humoristične, poslije Vjerenice mača pojavili su se stripovi duže forme (najčešće u nastavcima), realističkog crteža i raznolikih žanrova, našavši svoje mjesto u nizu novina i časopisa i u izdanjima specijaliziranima za tu vrstu slikovnog pripovijedanja. Zahvaljujući vrhunskim autorima Andriji Mauroviću i Walteru Neugebaueru u to vrijeme afirmiralo se domaće strip stvaralaštvo, vrijeme kad su stripovi hrvatskih autora stekli široku publiku, držeći ravnopravan korak s onima koji su pristizali iz svijeta.
Objavom nekoliko zgoda Maksa i Maksića u ovom broju Strip revije Večernjeg lista želimo naglasiti povijesni značaj ovog stripa u Hrvatskoj bez obzira na stvarne ili nametnute obljetnice.
21.?
22. STRIPOVSKO PROLJEĆE
Proljeće ove godine obilježili su brojni događaji u vezi sa stripom. Uz uobičajenu nakladničku živahnost, uprkos težim uvjetima prodaje stripova, u pohvali stripu odgledali smo televizijske dokumentarce na temu hrvatskog stripa, u svibnju smo imali čak dva tradicionalna festivala posvećena stripu s brojnim domaćim i stranim autorima, te nekoliko izložbi. Izložbe stripa gostujućih autora bile su u prostorima u kojima su se održavali festivali, a posebne izložbe posvećene godišnjici pobjede nad fašizmom našeg proslavljenog Julesa Radilovića postavljene su u Radničkoj galeriji u Zagrebu i Galeriji EPEKA u Mariboru. Ljubitelji Julesovog opusa na temu Drugog svjetskog rata tako su mogli uživati u originalnim radovima u dva grada iz dvije različite države u istom razdoblju. U zagrebačkoj Galeriji Klovićevi dvori je 9. lipnja otvorena retrospektivna izložba Žarka Bekera, još jedne legende hrvatskog stripa, a posjetitelji je mogu pogledati do 26. srpnja ove godine.
Svi oni koji vole strip i smatraju ga dijelom autentične kulturne baštine, naravno, oduševljeni su činjenicom što se strip kod nas tretira jednako tako ozbiljno kao i film, pišu se kritike i organiziraju izložbe u najprestižnijim prostorima. Takav je razvitak potpuno logičan, ali ipak ima i onih koji žale za onim vremenima kad je strip bio samo izvrsna zabava. Naime, istina je da nijedna umjetnička vrsta ne živi od kritičara i povjesničara, već od vitalnosti svojih autora.
Objavljivanjem raznovrsnih stripova nastalih u različitim razdobljima i podnebljima, uredništvo Strip revije Večernjeg lista doprinosi trendu popularizacije stripa. Želimo imati što veći broj čitatelja, i to da nas rado čitaju – samo da nam je pogoditi ton u kojem su podešena srca i osjećaji našeg vremena.
Dolazi ljeto, za mnoge jedno opuštenije razdoblje za koje se i mi spremamo s novim stripovima i projektima u želji da ljubitelji stripa uživaju u svom omiljenom štivu.
23. Pogled unaprijed
Prije svakog početka pisanja uvodnika Strip revije Večernjeg lista postavljam si pitanje kome se mi to obraćamo? Ne samo uvodnikom već i sadržajem, odabirom stripova, temama… U vrlo individualiziranom svijetu stripa ponekad se čini da su interesi divergentni, zanimanje za strip pasivno, te da budućnost stripa počiva na entuzijazmu, upornosti, viziji, strastima i novcu tvrdoglavih pojedinaca. I tek malom broju čitatelja. Uvjeravaju me da su tiskani mediji u padu i da je nekoliko tisuća naših čitatelja, najviše što se može postići u današnjim okolnostima. U stripu postoji cijelo bogatstvo obrazaca koje obilno koriste drugi mediji, npr. industrija video-igara, filmska produkcija i TV, dakle, ako smo u vremenu konvergencije vizualnom zašto ljubitelji stripa i nakladnici još uvijek očekuju nekakvu renesansu stripa? Možda su takvu impresiju nametnuli upravo nakladnici, koji očekuju obnovljeno masovno ili masovnije tržište stripa, a strip je, zapravo, evoluirao i doživio svoju renesansu pružajući poklonicima kao i uvijek – zabavu, ali i posebni doživljaj svojstven vrijednoj umjetnini bez obzira na umjetničku vrstu kojoj pripada.
Za mene umjetnost, dakako, i strip nisu samo izvorni kreativni izraz nadarenog pojedinca već i odraz našeg stvarnog života. Prigodom važnih društvenih događaja ili datuma pokušavamo se na njih referirati kakvim prikladnim stripom bez obzira je li riječ o festivalu stripa, obljetnici, nagradi zaslužnom pojedincu, povijesnom ili recentnom događaju. Unatoč bogatstvu naše i svjetske stripovske baštine često nema odgovarajućeg stripa kojim bi popratili takve važne događaje koje bi željeli imati u stripovskom prikazu. U pripremi ovog broja mogu samo ponoviti žal što nemamo novih stripova na temu Domovinskog rata(!), unatoč poticajima, što mogu objasniti jedino oprezom autora ili strahom od politiziranja naše nedavne povijesti. Drugi, pomalo osobni neuspjeh je što nisam uspio osigurati strip na temu Alkara. Tristo-godišnjica je alke!
Ipak, objavljujemo jedan strip Osječanina Milana Tomasa koji se inspirirao istinitim događajem s početka devedesetih godina prošloga stoljeća na temu naše nedavne prošlosti. Donosimo početak nove epizode „Lady S“, novu kratku priču sjajnog Alfonsa Fonta i započinjemo serijal pod nazivom „Hombre“ autora Petera Wiechmanna i Rafaela Mendeza.
Vjerujemo da će ovi stripovi biti dobra uvertira za jesen kad pripremamo niz novih naslova i priloga kojima želimo obogatiti sadržaj Strip revije.
24. ?
25. Prilog rušenju iluzija
Napunili smo dvije godine! Je li to dovoljan razlog da nastavimo dalje? Jesmo li ispunili svoje ciljeve? Jesmo li pobudili veće zanimanje za strip stvaralaštvo i pri tom se dovoljno i sami zabavljali?
Ako se u nečemu ustraje i želi nastaviti, logično je povremeno, nekom prigodom,
postaviti makar retorička pitanja? Buduči da od početka ni jednom partneru u
projektu Strip revije, Stripforumu i Večernjem listu, financijski probitak nije bio cilj, postavljali smo si druge zadaće, kao što je popularizacija stripa, promidžba novih autora, poticaj za stvaranje novih stripova, izazov drugim nakladnicima da objavljuju stripove, pobuditi veće zanimanje društva za događanja u vezi sa stripom i koješta još.
Nema više smisla strip braniti od zastupnika elitističke umjetnosti ili pisati novu likovnu estetiku već etablirane forme koja u odnosu na brojne vizualne medije (internet, fotografija, film, video, TV) izgleda kao nekad renesansno slikarstvo u odnosu na “hlebinsku naivnu” umjetnost. Strip više ne treba odvjetnike i suce. U svijetu u kojem dominira slika, koji uglavnom komunicira vizualnim sredstvima i slikovnim simbolima, nisu više potrebni teoretičari, opisivači i tumači likovnih snova stripovskih autora. Dovoljan je samo strip, jer se, od pradjedova do praunuka, već formirao genetski preduvjet za dekodiranje narativno-likovnog diskursa ove umjetničke forme. To je jedan od razloga, zbog kojeg smo stranice Strip revije ispunili mnoštvom različitih stripova, a tekstove o stripovima smanjili na životopise ili kratke crtice. Što se još može napisati o stripu, što bi dalo već užitak od čitanja stripova? Iako, poznajem vrlo cijenjene osobe u svijetu stripa koji su više napisali o stripovima nego li ih pročitali.
Usput izgubili smo iluzije o omasovljenu popularnosti stripa kakvu je imao u prošlom stoljeću. S vremenom kopni duhovna snaga nekad uzbudljivog medija, minule su strasti koje mogu zapaliti pustolovni duh, previše se snergije troši na “stvarni svijet” i nebitno u njemu.
Ipak, ima još uvijek nekoliko tisuća “naših” kojima je strip užitak i proteklih su godina, zajedno s nama uživali u tisućama stranica pustolovina, šala, anegdota, priča, izleta u prošlost i budućnost, koji su zapeli u našim šarenim i crno-bijelim kvadratima i Strip reviju Večernjeg lista pomalo pretvorili u tradiciju. Možda je to upravo ona “tvrda sredica”, zametak koji iluzije pretvara u novi početak, još bolju zabavu i jači užitak.
A užitak ste već naslutili novom naslovnicom našeg dvojca Borisa Talijančića i Milka Peke koji su se našli s novom povijesnom temom iz hrvatske prošlosti. Veliko zadovoljstvo nam je i završetak novog stripa Milana Tomasa, još jednog talentiranog autora izgubljenog u “stvarnom svijetu” koji se vraća stripu. Novom kratkom pričom sjajnog Alfonsa Fonta nastavljamo njegov serijal “Historias Negras”, a tu je i naš stalni suradnik Nikola Listeš, još jedan likovni majstor koji se vratio stripu.
Nastavljamo dalje…
26. Zdravko Zupan: nema lijepih riječi za smrt prijatelja
Nema lijepih riječi kojima bi se moglo govoriti o smrti! Pogotovo kad ona dođe iznenada, posve neočekivano, i pokida osjetljive niti jednog života. Tog jutra, negdje u dalekoj zračnoj luci iz mobitela me zaboljela vijest o Zdravkovoj smrti. Znao sam da poboljeva, da je vrlo osjetljiva zdravlja, ali vijest mi je bila šokantna, nevjerojatna, grozna.
Zdravko je bio član STRIPFORUM-a i član našeg uredništva Strip revije. Unatoč udaljenosti često je davao savjete, primjedbe, prijedloge, vijesti, slao korisne materijale, i na svaki drugi način trudio se doprinositi da naša Strip revija bude što bolja i čitljivija.
Zdravko je bio moj dragi prijatelj, ne samo zbog prepoznatljive strasti prema stripu, koji smo obojica jednako jako voljeli, bio je duša od čovjeka u svakom pogledu. Želio sam se još dugo družiti s njim. Razgovarati o stripovima, njegovim poznanstvima, strip autorima, o zajedničkim projektima, o Mauroviću, povijesti stripa, muzeju, enciklopediji, o njegovom autorskom radu, poznanicima, obitelji. Prikupljao sam materijale za njegove članke i knjige, i on je isto činio za mene. Prilikom susreta znali smo veliki dio noći provoditi u mirnim beogradskim kafanama vodeći nezavršene i pametne i besmislene razgovore. O svemu. O stripu je znao sve, pa je to, ipak, bila tema koja je prevladavala tijekom noćnih bdijenja. Svoju obitelj, posebice Stelu, kćer jedinicu, Zdravko je jednostavno obožavao, pa su i obiteljske prilike bile draga tema razgovora.
Mnoge smo zajedničke planove namjeravali ostvariti u skoroj budućnosti. Iznenadna smrt onemogućuje da bilo što od toga bude oživotvoreno. I dok ovo pišem osjećam se tugaljivo i usamljeno, jer više neću imati priliku s njim podijeliti razmišljanje o našem magazinu, stripovima, obitelji… Te osjećaje dijelim sa svima čije je živote dotaknuo i oplemenio i koje je ostavio zaprepaštene, tužne i nijeme svojim preranim, nenadanim i tragičnim odlaskom.
Mogu se samo pokloniti još jednom njegovom velikom stripovskom djelu, obzirno iskazati sućut i poštovanje njegovoj obitelji, prijateljima i poštovateljima i zašutjeti, ne znam što bih više.
Nastavljamo dalje, jer znamo da bi i on to tako želio…
27. Dobro došli u Klub!
STRIPFORUM je otvorio svoj Klub prijatelja stripa (adresa: Radnička 22a u Zagrebu), te ću ovom prigodom iskoristiti prostor uvodnika za osnovne informacije o našim budućim planovima vezi kluba.
STRIPFORUM je osnovan u cilju promicanja strip umjetnosti, čuvanja tradicije, posebice nacionalnog stripa, jačanja kulturnog, medijskog i javnog interesa za strip, informiranja prijatelja i javnosti o stripu, povezivanja kolekcionara i prijatelja stripa, poticanja strip stvaralaštva, njegovo analitičko i znanstveno vrednovanje, publiciranje i teorijski pregledi stripova.
Dakako, bilo je nerealno očekivati da će se izloženi program djelatnosti STRIPFORUMA, sam po sebi vrlo širok, provoditi jednako intenzivno u svakom trenutku i u svim pojedinostima. Rad STRIPFORUMA realno se ostvaruje praksom malih koraka – što znači da će se pojedine zamisli i akcije ostvarivati postupno, u skladu s trenutnom zainteresiranošću, spremnošću na rad i vremenskim mogućnostima pojedinih članova, te materijalnotehničkim mogućnostima same Udruge. Članovi Udruge ili bilo tko drugi može u uvijek inicirati neki projekt ili akciju i, ako se to uklapa u program i mogućnosti Udruge, poraditi na njihovoj realizaciji.
U prostoru Kluba mogu se organizirati različite aktivnosti: promocije, manje izložbe, predavanja, susreti s autorima, burze, prigodne prodaje, razmjene, radionice ili škole stripa i druge aktivnosti. Događanja nisu ograničena samo na strip.
Napominjemo, da prostor dajemo na takvu povremenu dogovornu upotrebu bez ikakve naknade. Očekujemo da će Klub postati živahno mjesto strip događanja i susreta stripoljubaca i prijatelja stripa.
STRIPFORUM će prostor koristiti i za svoje aktivnosti, druženje članova i prijatelja stripa, sastanke uredništva naše revije, promocije i prodaju svojih izdanja te druge klupske aktivnosti. Uvodimo redovno vrijeme za tu svrhu srijedom i petkom od 18 sati, te subotom od 11 sati. Uz članove Udruge i svi drugi su dobrodošli, posebice oni koje zanimaju naša izdanja: albumi i Strip revija.
Na znanje!
28. ?
29. Prijatelji(ce) stripa!
U četvrtoj smo godini kontinuiranog izlaženja. Za jedan strip magazin koji se pojavljuje tek svaki mjesec to je u u ovo dinamično vrijeme sigurno uspjeh. Od početka nam najčešće stižu prigovori da je učestalost izlaženja loša, te kako to remeti užitak čitanja jer objavljujemo stripove u nastavcima. S prvim dijelom se slažemo, s drugim baš i ne. U tom iščekivanju nastavka je dodatni čar strip doživljaja koji su naraštaji ljubitelja stripa već iskusili.
Moderno vrijeme stvorilo je „konzumentski“ doživljaj stripa, naviku „gutanja“ stripova u prepoznatljivom formatu s istim likovima i obrascima. Odgovor na te prohtjeve je stvaranje brojnih serijala svih žanrova koji se lako čitaju, osjetilno dekodiraju, zabave i zaborave. I idemo po još. Naravno, u tomu nema ništa loše, strip je i zbog tih razloga još uvijek masovna likovna pojava u kojoj uživaju mnogi, čak i oni koji ne traže ništa posebno u stripu, dovoljan im je užitak čitanja.
U Strip reviji Večernjeg lista pokušavamo pomiriti niz očekivanja, pružiti svakomu ponešto i zbog toga kombiniramo stripove u nastavcima, cjelovite priče, kratke priče, humorističke gegove na jednoj tabli i slično. Pri tome pokušavamo osigurati stripove koji su si osigurali određen status kod čitatelja, ali i nova djela koja mogu zanimati većinu naših čitatelja.
Jedna od drugih primjedbi je kakvoća papira Strip revije. Nažalost, na to nemamo utjecaja. Kvaliteniji papir koji bi omogućio bolji tisak, posebno stripova u boji, je preskup za naše skromne mogućnosti i značio bi i poskupljenje projekta. Što ne želimo.
Treća primjedba je premali broj stranica. S većim brojem stranica, potrebno je više materijala: stripova, tekstova, priloga… Iako, i to znači dodatne napore male redakcije, skloni smo povećanju opsega magazina što bi nam omogućilo i više tekstualnih priloga
o stripu. Svjesni smo da bi to doprinijelo boljoj popularizaciji i razumjevanju medija. Možda i druge kutove gledanja na strip.
Voljeli bismo čuti i mišljenja naših čitatelja o ovim pitanjima. Moguće nam to bude dodatni poticaj za odluke.
30. (umjesto uvodnika)
„Kad proučavanje stripa prođe ezoteričnu fazu, a kulturna javnost postane spremna saslušati mišljenja o njemu kao što sluša o ozbiljnoj glazbi, operi ili baladama bit će moguće provesti ozbiljno istraživanje o njegovom značaju. Tada ćemo spoznati koliko snažno je jezik stripa utjecao na razne aspekte svakodnevnog života i naše kulturne aktivnosti.“
Umberto Eco, jedan od najpoznatijih italijanskih pisaca i mislilaca, zaljubljenik i promicatelj strip umjetnosti, umro je u 85. godini života.
„Kad želim dokoličariti čitam Engelsove eseje, ako želim čitati nešto ozbiljno posegnem za Cortom Malteseom.“
31. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
Dvije i pol godine upornog i marljivog rada urodile su lijepim kompletom od trideset brojeva Strip revije Večernjeg lista.
Suvremeni čitatelj stripa ne voli se dosađivati i nije mu potrebno mudrovati. Pravi ljubitelji stripa odmah primjećuju ako ste ih podcijenili. Za strip magazin presudna je kvaliteta. Zbog toga je od prvog broja naš uređivački kredo bio osluškivanje želja i prijedloga naših vjernih poklonika. U dosadašnjem razdoblju osigurali smo brojne stripove najuglednijih svjetskih i domaćih autora, većinom neobjavljene u Hrvatskoj. Pri tom smo posezali i u nacionalnu
stripovsku baštinu, ali i poticali domaće autore na izradu novih stripova upravo za našu reviju.
Kako je uvijek moguće biti bolji, složili smo se, Stripforum i Večernji list, pokušati udovoljiti zahtjevima za kvalitetnijim papirom i većim brojem stranica. Vjerujemo da će grafička izvrsnost stripova na taj način biti bolje prezentirana, posebice stripova u koloru, a čitateljima koji žele nešto više ponudit ćemo zanimljivosti iz prošlosti i budućnosti stripa, oglede, eseje, teorijske prikaze i novosti iz svijeta stripa.
Nije nam namjera napraviti neke drastične promjene i bitnije odstupiti od dosadašnjeg koncepta, i dalje namjeravamo ići u malim koracima i postupno obogaćivati sadržaj uz osiguran primjereno efektan dizajn.
Svaka promjena na bolje ima i troškove, pa otuda i promjena cijene Strip revije VL. Nadamo se da će poboljšanja tehničke kakvoće i bogatiji sadržaj opravdati poskupljenje i da ćete nas i dalje pratiti i podržavati.
32. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
Preživjeli smo prvu tehničku promjenu Strip revije Večernjeg lista, povećanje broja stranica i kvalitetniji papir, a, sudeći po reakcijama koje smo dobili, očito nismo pogriješili. Stiglo nam je najviše poruka od početka izlaženja i većina njih ohrabruje i pokazuje da je Strip revija postigla upravo ono što je bio plan: okupiti što veći broj čitatelja različitih afiniteta i preferencija.
Pokušavamo zadovoljiti ukus prosječnog ljubitelja stripa. Manje se trudimo udovoljiti onima koji imaju isključive kriterije i specijalne želje, a mogu im ih ispuniti izdanja drugih izdavača, iako i mi povremeno imamo izlete u rubna stripovska područja, od krajnje estetske hermetičnosti do masovne komercijalnosti. Nažalost, čak i na većem prostoru nije moguće ispuniti očekivanja, ponekad i ultimativne zahtjeve pojedinaca, ali to nam i nije bio cilj.
Većina onih koji nam se javljaju slaže se da smo dosegli visoku kvalitetu, potakli domaće autore da stvaraju nova djela, nismo zaboravili stripovske velikane, a praktično jedini objavljujemo strip premijere velikih imena europskog stripa koji su nedostupni i mnogo ambicioznijim izdavačima.
Veseli nas rad na Strip reviji s prijateljima iz Večernjeg lista koji i sami vole strip i dok tog kreativnog suradničkog erosa bude, bit će i našeg magazina.
Hvala svim prijateljima stripa i STRIPFORUM-a koji podržavaju naš magazin i aktivnosti.
S veseljem ćemo nastaviti pripremati nove brojeve Strip revije.
33. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
U ovom broju Strip revije Večernjeg lista ponovo imamo svjetsku premijeru najnovijeg stripa cijenjenog belgijskog autora Hermanna Huppena. Još smo pod dojmom susreta i druženja s tim istinskim majstorom devete umjetnosti koji je bio gost 19. međunarodnog festivala stripa u Zagrebu – Crtani Romani Šou i oduševio neposrednošću i svojstvenim šarmom karakterističnim za osobe koje u sebi nose poseban stvaralački dar. Naravno, pohvalili smo se kako u kontinuitetu objavljujemo njegova nova djela na radost brojnih čitatelja u Lijepoj Našoj.
Strip Granica, za koji mu je scenario napisao sin Yves, donosimo u cijelosti kako
bi zadržali i produžili osjećaj zadovoljstva zbog nazočnosti takvog velikana u našoj
sredini.
Zahvaljujemo dragim prijateljima iz SAF-a koji su nam u vrlo kratkom roku tehnički
omogućili objavu ovog stripa prije svih drugih svjetskih izdavača.
U pripremi imamo i Hermannove recentne, u nas dosad neobjavljene priče u kojima
ćete uskoro moći uživati čitajući našu reviju. Naravno, nastavit ćemo objavljivati i
radove ostalih sjajnih autora.
Novom koncepcijom i većim brojem stranica obećali smo i sadržajne novosti.
Jedna takva novost dogodit će se već u sljedećem broju u kojem će premijeru imati
prvijenac domaćeg autora s temom iz daleke prošlosti.
34. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
U ovom broju donosimo strip Jomar, novo dijelo domaćih autora Milka Peka i Vladimira Davidenka, koji su ranije sarađivali na stripovima Posljednja granica i Povratak ratnika.
Ovog puta Davidenko se predstavlja i kao crtač (a ne samo kolorist), uz sigurnost i kvalitetu kompetentnog likovnjaka o kojem ćemo sigurno još mnogo govoriti. Želimo mu što više budućih strip uradaka.
Zahvaljujući našem prijatelju iz Slovenije Iztoku Sitaru predstavljamo i sjajnog crtača Bernarda Kollea. Već poznat autor na zahtjevnom francuskom tržištu zapažen je zbog svoje minucioznosti i sklonosti detaljima. Inače, Kolle je naših korijena, Slavonac koji živi i radi u Ljubljani. Vjerujemo da je ovo početak dobre suradnje koja može samo poboljšati kvalitetu sadržaja Strip revije Večernjeg lista.
Drugom epizodom Djevojka s naslovne strane nastavljamo s objavljivanjem jednog od najfinijih grafičkih djela u stripu, seriju Tiffany Jones britanskih autorica Jenny Butterworth i Pat Tourret.
Započinjemo i povijesnu ratnu seriju Bubnjar Thomas scenarista Petera Wiechmanna i dvojice španjolskih majstora stripa – Josepa Guala i Juana Sarompasa. Serija priča o dječaku ”plave krvi” bačenom u ralje Tridesetogodišnjeg rata, jednog od najdestruktivnijih i najdužih sukoba u povijesti Europe koji je rezultirao milijunima žrtava. Strip ne skriva ratne užase, a događaje čitatelju predočuje neuljepšane i onako kako su se zaista odigrali.
Tu je još jedna kratka epizoda Crnih priča velikana Alfonsa Fonta, a do kraja godine ove priče možete očekivati i u tvrdoukoričenom albumu koji će sadržavati i likovno bogat monografski dio.
Posebno nas veseli što već za sljedeći broj naše revije možemo najaviti premijeru Fontovog najnovije stripa Utočište za izgubljene snove.
35. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
Kao što smo najavili u prethodnom broju Strip revije Večernjeg lista ponovo imamo čast prvi predstaviti novo djelo našeg prijatelja Alfonsa Fonta: Utočište za izgubljene snove. Riječ je o posebnoj priči ovog sjajnog grafičkog virtuoza u kojoj se pojavljuje dječak Zò u trenutku dolaska u kuću svog ujaka Cyrusa koji je zadužen za njegov odgoj i učenje. Kuća ujaka Cyrusa puna antiknih predmeta, knjiga, čudnih stvari i malih divljih životinjica čudesno je okružje za Zòa i njegovu novu prijateljicu Neznam koja tu živi od kada se može
sjećati. Uronimo u Fontovu fantaziju i uživajmo u preciznoj lepršavosti njegova pera. Veliki svjetski majstor stripa bit će česti dragi gost u našoj reviji.
U prošlom broju predstavili smo Splićanina Vladimira Davidenka koji je uz scenarista Milka Peka autor stripa Jomar. Nakon ovoga sjajnog rada Davidenko je dobio niz pohvala za solidnu, prepoznatljivu i kompetentnu likovnu obradu zanimljive povijesne teme iz doba raspada Rimske civilizacije. Stranice Strip revije Večernjeg lista širom su otvorene za nove uratke ovog umjetnika kojem predviđamo vrlo lijepu budućnost.
Nastavljamo s povijesnom serijom Bubnjar Thomas i donosimo jednu lucidnu sociopsihološku raščlambu poznatog stripa Peanuts koji je već postao zaštitni znak našeg magazina.
36. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
Najčešće pitanje ljubitelja stripa koji nas prate u posljednje vrijeme je: ”Kako ide Strip revija? Prijeti li prestanak izlaženja? Je li profitabilna?…” I slično. Takva su pitanja, puna skepse ili bojazni, sama po sebi razumljiva u vremenu kriza, zasićenosti informacijama i slikama, prolaznog trenutačnog interesa za nešto, kad i jučerašnji događaj postaje povijest, ali i izraz nevjerice u opstojnost projekta koji teče. Nama koji stvaramo Strip reviju Večernjeg lista, ona su ipak sve manje razumljiva, jer nas veseli i zabavlja ono što radimo želeći to podijeliti s drugima bez očekivanja materijalnog profita. Ipak, svjesni smo da u društvu u kojem je mjerilo uspjeha novac nije svima jasno zašto se uopće trudimo, a nekima je čak i mrsko nepretenciozno promicanje klasičnih vrijednosti devete umjetnosti.
Strip revija Večernjeg lista nije profitabilna u trgovačkom smislu. Kada bismo i prodali cijelu nakladu, prihod uz ovu cijenu bio bi manji od uloženog za svaki dosadašnji broj. No, nitko od nas neće reći da smo gubitnici. Strip revija Večernjeg lista je primarno investicija. U što? Nismo još sigurni u rezultat pa ne možemo reći konkretno zašto investiramo. Za sada ulažemo novac, vrijeme i znanje u jedan umjetnički i medijski format koji volimo i želimo promicati.
Jedno je sigurno, vjerovali ili ne, Strip revija Večernjeg lista s nekoliko tisuća prodanih primjeraka i stabilnom tržišnom pozicijom nama predstavlja veliko zadovoljstvo pri radu i stvaranju svakog novog broja. To veselje i zabavu ponudili smo i dijelimo s onima koji cijene i poštuju naš trud očekujući svoj novi primjerak svakog mjeseca.
Ako je u početku i bilo kakvih dvojbi o smislu onoga što radimo, više ih nemamo. Svih ovih godina nismo kukali kako ”zaglupljeno” tržište ne vrednuje poticajno naš koncept, ne cijeni plemenite namjere održanja jedne vrijedne likovne forme, ne shvaća probleme proizvodnje, nabave materijala, autorskih naknada, reklame i drugih problema o kojima smo mogli čitati na portalima. Znamo, postoje i oni koje nikako ne možemo zadovoljiti. Imaju nas pravo ne podržavati i potražiti sadržaje koji će zadovoljiti njihove potrebe. Još bolje, mogu pokrenuti vlastite projekte. Što je više raznolikih strip izdanja u ponudi, mi iz Stripforuma bit ćemo zadovoljniji i potaknuti na stvaranje još bolje i bogatije Strip revije.
37. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
U posljednje vrijeme razgovarao sam o stripu s popriličnim brojem ljudi. Ja, naravno, imam svoj doživljaj stripa utemeljen na cjeloživotnom praćenju, čitanju i sakupljanju, te na iskustvima i razgovorima, iz druženja s autorima, nakladnicima, poznavateljima i prijateljima stripa. Slično meni, svoje stavove o stripu imaju i moji sugovornici, pa se sve to lijepo i projicira u zanimljivim razgovorima. Ono što mi je važno u njima je gotovo potpuna suglasnost kako je strip dobra stvar, lijepa, zanimljiva, poželjna i zaslužuje svakovrsnu potporu.
Ono što zabrinjava u mnogim stavovima je nevjerica u održivost stripa u tiskanom obliku, a bilo kakvim projektima vezanima uz strip unaprijed se predviđa propast. Jedan kolega fizičar mi je otvoreno rekao da na početku izlaženja Strip revije Večernjeg lista nije vjerovao kako ćemo objaviti više od četiri-pet brojeva. Prigovaraju nam da smo udaljeni od čitatelja, da bi interakcija s prijateljima stripa, uključujući tu i autore i publiciste, trebala biti jača.
Iako znam da smo i dosad slušali i uvažavali mišljenja kompetentnih prijatelja i iskusnih stripoznalaca, te, u okviru svojih mogućnosti, pokušavali ugraditi njihove prijedloge u sadržaj i izgled naše revije, želimo odmah učiniti još jedan korak naprijed. Već u ovom broju pokrećemo Natječaj za izradu stripova po pričama Ivane Brlić-Mažuranić. Poznati autor Krešimir Zimonić obradio je četiri njene pripovijetke (objavljene u Stripforumovom albumu Priče iz davnine), a nadamo se da će ih putem našeg natječaja uskoro biti adaptirano još.
U dosadašnjim brojevima redovito smo imali zastupljene domaće autore svih naraštaja, doprinijeli smo da se poneki veteran ponovo vrati stripu i širom otvorili vrata novim mladim nadama. S time ćemo nastaviti. Natječaj je još jedan dodatni poticaj autorima da se okušaju u ovom mediju i ponude nam svoje radove.
Planiramo i druge sadržajne promjene o kojima ćemo vas uskoro obavijestiti.
38. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa,
objavljivanje kvalitetnog stripa koji je djelo nekog od hrvatskih autora uvijek nam predstavlja posebno zadovoljstvo. Već ste mogli prepoznati našu namjeru da predstavimo radove domaćih autora koji pripadaju svim naraštajima, od samih početaka pa sve do današnjih dana.
U ovom broju ostvarila nam se velika želja – objavljujemo epizodu serije Starlight, svjetskog hita za čiji su uspjeh zaslužni višestruko nagrađivani scenarist Mark Millar i međunarodno priznati hrvatski autor Goran Parlov.
Prvu epizodu ove serije donosimo, ponajprije zahvaljujući želji i potpori samog autora, te razumijevanju i suglasnosti gospodina Marka Šunjića, osnivača i urednika izdavačke kuće Fibra, nakladnika koji će u jednoj knjizi objediniti cjelokupnu seriju.
U Strip reviji Večernjeg lista moći ćete uživati u samo jednoj epizodi. Kako nismo u mogućnosti objaviti i ostale, svima koji žele pročitati nastavak ove sjajne priče preporučujemo da svakako nabave vrijedno Fibrino izdanje.
Autoru Goranu Parlovu i nakladniku Marku Šunjiću zahvaljujemo od srca i nadamo se nastavku suradnje u budućnosti.
39. (bez naslova)
Dragi prijatelji i prijateljice stripa,
Na svim sajmovima knjiga, pa tako i na zagrebačkom Interliberu, stripovi su (p)ostali posebna atrakcija, a njihova prodaja, po svjedočenju pojedinih nakladnika, nije beznačajna. To je još jedan dokaz ili pokazatelj da i dalje postoji veliko zanimanje za slikovno pričanje, pa ne čudi napor i uspjeh nekoliko nakladnika koji su zapljusnuli tržište novim brojnim izdanjima stripova. No, nije riječ samo o broju ponuđenih izdanja, veseli i pojava gužvi oko svih štandova sa stripovima, što je pokazatelj da se stripovi traže, kupuju i čitaju, te da zanimanje za strip ne samo da se održava, već i raste.
Iako je STRIPFORUM nakladnik skromne ponude naslova, i sami smo iznenađeni kako se već s ovogodišnjim sajmom naš posljednji album, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, praktički do kraja rasprodao (naklada mu je tisuću primjeraka). Imali smo i dosad slična iskustva s pojedinim strip albumima domaćih autora, ali nikada u tako kratkom vremenu.
Zbog toga ponovo podsjećamo na naš natječaj za preostale četiri priče iz zbirke Priče iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić koje nikad nisu obrađene u stripu, jer smo uvjereni kako će sigurno pobuditi interes kod naših ljubitelja dobrog domaćeg stripa i štovatelja naše velike spisateljice.
Bliži se i kraj ove uspješne godine koju ćemo završiti s vrhunskim djelima Boucqa i Hermanna, a u sljedećoj ćemo pokušati osigurati još bogatiji sadržaj i doći i do pedesetog broja.
40. ?
41. (bez naslova)
Pred nama, malom skupinom upornih zaljubljenika u strip koji uređuju Strip reviju Večernjeg lista, novi su izazovi. Iako se zapravo ništa bitno nije promijenilo: poslije broja 40, slijedi broj 41, zatim 42, 43, možda kakvo izvanredno izdanje između. Ipak, ova je godina za nas posebna jer je prošlo deset godina od osnivanja Stripforuma. Nije se promijenio samo nadnevak i godina izdanja. Imamo prikladan razlog da pokušavamo valorizirati kapital stečen uređivanjem i distribucijom mnoštva stripova koje smo objavili u dosadašnjih 40 brojeva. Osjećamo plodove prethodnih godina, jer nas sve više čitatelja traži stare brojeve, sve je više prijedloga i želja, a sami imamo veću odgovornost za naše čitatelje koji su zaslužni što se Strip revija Večernjeg lista održala i postala stabilno Večernjakovo izdanje.
Stripforum u suradnji s Večernjim listom prije četiri godine dogovorio je izdavanje jednog strip magazina koji će svojim stripovima privući različite skupine čitatelja, raznovrsnih afiniteta ali s prihvatljivom cijenom. Time je prvi cilj Stripforuma oživotvoren, iako smo svjesni da su poneki stripovi manje atraktivni, ali do pojedinih vrhunskih ili jako popularnih stripova jednostavno ne možemo ni doći, jer su ih već rezervirali drugi domaći izdavači za albume, s domaćim stripovima je problem autorskih prava itd. Ipak, potrudili smo se uz sva ograničenja osigurati radove velikih majstora primjerene kvalitete, pratimo što se u svijetu stripa događa i povremeno objavljujemo naslove prije njihove svjetske premijere (Hermann, Font), pokušavajući biti drugačiji i raznovrsniji. Poticali smo i domaće autore da nam ponude svoje nove radove, nekima su to i prve objave stripova dosad, ali nismo se ustručavali posegnuti i u našu bogatu i kvalitetnu stripsku baštinu.
Na taj način hranimo stripom nekoliko tisuća strastvenih, manje strastvenih i samo naviknutih čitatelja stripa i svakim brojem želimo privući kojeg više.
Upravo u ovoj godini pokušat ćemo uz svjetske majstore objavljivati još više domaćih autora i veću pozornost posvetiti domaćem stvaralaštvu. U ovoj jubilarnoj godini pokrenut ćemo i druge inicijative i pripremiti još zanimljivog štiva, stripova i projekata. Želimo na tržištu što raznovrsniju ponudu stripova, kvalitetne i likovno kompetentne radove s izvornim dobrim pričama, pa će i hrvatska strip scena atmosferom nalikovati francuskom, belgijskom, talijanskom ili američkom stripu.
Strip revija nastavlja davati svoj obol tom cilju, pa će čitatelj i u ovom broju naći obilje kvalitetnih stripova i zanimljivog štiva.
42. (bez naslova)
U siječnju je završio naš natječaj za crtača ili crtače po zadanom scenariju jedne od bajki iz knjige „Priče iz davnine“ Ivane Brlić-Mažuranić koje još nisu stripovski obrađene. S obzirom na loša iskustva iz našeg prethodnog natječaja za stripove s temom iz Domovinskog rata, kada je odaziv i kvaliteta radova bio vrlo skroman (unatoč odličnom fondu nagrada), nismo ni ovog puta očekivali veći broj radova. Na naše iznenađenje, svoje je radove poslalo više od trideset crtača iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije. Pred ocjeniteljima je vrlo zahtjevna, ali slatka zadaća odabrati najbolji rad.
Dakle, već s početkom godine ugodne vijesti i dokaz da se među našim čitateljima krije još puno kreativnog potencijala koji ćemo i u budućnosti provocirati, a najbolje crtače i poticati na bavljenje stripom. Stranice Strip revije Večernjeg lista širom su otvorene za kvalitetne radove domaćih autora.
U sljedećim mjesecima najavljeni su brojni stripovski događaji, a mi ćemo se pridružiti novim lijepim stripovima, dobrim tekstovima i novostima koji će još više zabaviti naše vjerne čitatelje.
43. Vrijeme provedeno uz strip nije izgubljeno vrijeme
Najprije, zahvaljujemo svima koji su nam na razne načine čestitali na desetgodišnjem djelovanju Stripforum-a. I, naravno, na Strip reviji koju objavljujemo u suradnji s Večernjim listom. Najljepše od svega jest da je među čestitarima ogromna većina onih koje ne poznajemo iz uobičajenih stripovskih krugova, a mnogo je i novopridošlih crtača, što još više veseli. Ima, začudo, i onih koji su razočarani našim djelovanjem, bilo da zamjeraju što smo im oduzeli dio javne pozornosti ili se bavimo temama, autorima ili projektima koje su svojatali kao svoje ekskluzivno područje. Jednu skupinu nezadovoljnika nismo prihvatili kao suradnike jer su prezahtjevni, druge smo odbijali jer imaju svoje kvalitetne projekte koje nismo htjeli ugasiti, treći se nisu ni javili, očekujući da ih prvo mi pozovemo. Već na početku mnogi su odustajali jer, jednostavno, mi nismo izvor zarade, financiramo ono što je vezano u sam strip. Vjerujemo da će bar jedan od planiranih projekata u budućnosti polučiti uspjeh i na koncu donijeti profit. Zapravo, Stripforum je jako mala skupina upornih entuzijasta amatera koji odrađuju veliki profesionalni posao i stvaraju privid uspješnog profitabilnog poduhvata. Nažalost, nije tako, naše bavljenje stripom je stalno investiranje, prvenstveno u ime vlastitog zadovoljstva i veselja, a zatim i dijeljenja zajedničke strasti čitanja, sakupljanja i stvaranja ozračja poticajnog za strip stvaralaštvo.
Ne zamjeramo onima koji zarađuju ili pokušavaju zaraditi baveći se stripom, pogotovo ne autorima i rijetkim upornim izdavačima. Mislimo da je njima, zapravo, puno teže i stresnije u potjeri za himerom profita. Mi smo odabrali komotniji način, ali ne na račun ambicioznih ciljeva.
U ovom broju naslovnicom najavljujemo jednu poslasticu – maestralnog velikana stripa Franquina s jednom kratkom epizodom u kojoj su Spirou, Fantasio i čudesni Gaston. U ovom broju završavamo serijal Crnih priča Alfonsa Fonta, započinjemo drugu nastavak stripa Cassio i nastavljamo pratiti dogodovštine Texa i Mexa. Tu su i Peanutsi, Reisinger i Tatica, nešto tekstova i novosti koji će vas zabaviti do sljedećeg broja.
44. Festival stripa – turistički nakit ili buvlja pijaca?
Svibanj je mjesec stripa Hrvatskoj. Zahvaljujući festivalima, izložbama, uglednim autorima stripa s raznih strana svijeta koji će gostovati, davati intervjue i potpisivati svoje albume i radove, tržnica stripova koja prati ovakve festivale i medijska pozornost, prigoda su i za jaču aktivnost nakladnika koji bi trebali objaviti pokoje vrijedno djelo spomenutih umjetnika. Iz godine u godinu ovi festivali na kojima se okuplja popriličan broj ljubitelja stripa pokazuju da je strip, unatoč vrlo raširenoj skepsi, još uvijek popularan i vrijedan truda. Koliko od takvih događanja koristi ima domaća strip scena?
Strip revija Večernjeg lista ima svoj kontinuirani život i uglavnom nije uvjetovana događanjima i trendovima na toj sceni. Ipak, ne možemo osigurati većinu kvalitetnih licencnih stripova koje bismo željeli, jer su ih drugi nakladnici već rezervirali ili objavili, pa posežemo za stripovima koje su oni previdjeli ili smo, ipak, bili prvi. To je jedan od razloga zbog čega smo presretni kad na našim stranicama možemo donijeti neobjavljene stripove najvećih imena svjetskog stripa. U ovom broju to je Alfonso Font, predivan autor i sjajan gospodin koji po drugi put dolazi U Hrvatsku. U Strip reviji smo objavili toliko njegovih radova da ga već možemo smatrati kućnim autorom. I nećemo stati samo na tomu.
S druge strane, ne zanemarujemo domaće stvaralaštvo. Na našim stranicama, a uskoro i u albumima predstavili smo i dvojicu vrlo kvalitetnih domaćih autora, Vladimira Davidenka i Tomislava Koštu. Oni rade nove stripove za nas, pa ćemo ih i nadalje susretati na stranicama Strip revije Večernjeg lista.
U ovom broju zaokružujemo feljton Rudija Aljinovića i priču o STRIPFORUM-u, te drugu epizodu stripa Cassio.
U sljedećim brojevima nastavljamo s novim kvalitetnim stripovima i zanimljivim tekstovima.
45. Čuvari budućnosti stripa
Na posljednjem festivalu stripa u Zagrebu predstavljena su dva domaća strip autora svojim prvim albumima. Strip „Jomar“ s epizodom „Zubar dunavski“, likovnog autora Vladimira Davidenka po scenariju Milka Peke čitatelji su već mogli pročitati u prošlim brojevima
Strip revije Večernjeg lista, a strip „Sjećanja 1. dio“ je prava premijera i prvi strip album Tomislava Košte iz Zadra/Preka.
Iako, u sjeni velikana stripa (Bernet, Font, Boucq, Riso, Freghieri, Nizzoli, Parlov) koji su zauzeli medijski i promotivni prostor, ipak su zapaženi i lijepo primljeni. STRIPFORUM-u su stigle pohvale za promicanje novih autora, a oni su dobili puno pohvala na likovnoj kompetentnosti i odvažnom izravnom kolornom slikanju scenarija, što se usuđuju samo rijetki majstori stripa (npr. Ribić ili Rosinski).
Davidenko je pri kraju s jednom novom pričom iz lokalne današnjice, pa možemo očekivati njegovo ponovno pojavljivanje na stranicama naše Strip revije. Tomislavu Košti su otvorena vrata našeg magazina, pogotovo za njegove kratke crno-bijele grafičke priče. On je na tragu sjajnog, ali neukrotivog Alema Ćurina po grafičkoj profinjenosti, te, uz malo više iskustva s tiskovinama i potpune prilagodbe stripovskoj naraciji, može jako daleko dogurati.
Na festivalu se pojavio i poveći broj domaćih autora koji su izlagali, razgovarali s posjetiteljima, poneki su i crtali. Oni su, uz brojnu mlađu publiku koja se motala po festivalu, škole crtanja, sve veće zanimanje za strip i tradiciju stripa koja se, ipak, održava, pravi zalog budućnosti hrvatskog stripa.
U ovom broju u jednom programskom tekstu iznosimo našu ideju o „Muzeju stripa“ (ili kako će se već zvati) za koji postoje vrlo dobre osnove, oduševljenje pojedinaca do čijeg nam je mišljenja stalo, čak i pristojno zanimanje kulturnih ustanova, ali i puno rada i vrijednih suradnika da bi se projekt realizirao. Promicat ćemo na puno načina ovu ideju, tražiti prostor, sredstva i suradnju pa tako očekujemo i reakcije naših čitatelja, jer se projekt može ostvariti samo zajedničkim snagama.
Molimo vaše prijedloge i razmišljanja.
Nastavlja se…
46. Preminuo je Ante Obuljen, predsjednik STRIPFORUM-a i član uredništva Strip revije Večernjeg lista
Vijest mi je stigla iznenada, na službenonom putovanju, daleko od Zagreba, daleko od mjesta na kojima smo se družili, pa sam ju doživio još strašnije i tuga je bila samo dublja. Znao sam da je Ante teško bolestan – govorio je: „Živim dan po dan!“ – da tužna vijest može doći svakog trenutka, ali ipak sam s optimizmom i radošću očekivao uobičajeni tradicionalni susret nedjeljom na Britancu. Ne mogu prihvatiti da više neće biti zajedničke potrage za stripovima, razgovora, planova za STRIPFORUM i Strip reviju Večernjeg lista uz espreso u obližnjem kafiću.
Ante je bio naš predsjednik i član uredništva Strip revije. Da nije njega bilo, vjerojatno nikad ne bih izašao iz stripovske samozatajnosti, ne bi bilo STRIPFORUM-a, ne bi bilo niti Strip revije. Sve je pokrenuto zbog entuzijazma, potpore i radosti dragih prijatelja koji polako odlaze: Žarko Beker, Zdravko Zupan, sada Ante…
Ante je bio najveća potpora i presuditelj za većinu projekata STRIPFORUM-a, uključujući i Strip reviju koju držite u rukama. Bio je najveći zagovaratelj očuvanja baštine hrvatskog stripa, osnivanja muzeja stripa i otvarao je mnoga vrata za potporu našim projektima.
Ostalo je tek nekoliko posebnih posvećenika stripa zbog kojih možda vrijedi nastaviti projekte stripa u javnom prostoru. No, čemu nastavljati ako nema dragih ljudi kojima je strip duhovna potreba, koji se vesele svakom novom broju, projektu, izdanju, događaju u vezi sa stripom?
Stripovska strast i kolekcionarstvo su nas jako povezali, iako smo po naravi bili različiti. On je bio za javno i institucionalno djelovanje, a ja sam samodovoljni individualac kakve samo iskreni prijatelji poput njega mogu potaknuti kako bi javno realizirali određene projekte. S Antom odlazi jedan nenadoknadiv dio i moga života.
Je li to neopravdano upiranje pogleda u neprozirnu tamu prijateljeve smrti? Zar smrt nije previše obična, neugrađena u projekte života, strana mišljenju, odviše pojedinačna, da bismo bili slijepi za onu veću stranu života u kojem se, naprosto, traje?
Kad odu drage osobe, ostaje nam nastaviti tražiti radosti koje su nas povezivale i koje smo zajednički stvarali.
Ante će uvijek biti s nama u svijetu u kojem su riječi i misli u oblačićima.
Nastavlja se…
47. Sretne posljedice!
Povodom teksta u kojem smo predstavili ideju o osnivanju „Muzeja stripa“ (ili kako će se već zvati), došlo je mnogo poruka podrške, od oduševljenog prihvaćanja do umjerenog skepticizma. Svima koji su ponudili svoju pomoć zahvaljujemo i ovim putem i vjerujemo da će se uključiti na neki način.
Svjesni smo da još jedan muzej, u trenutnoj inflaciji ponuda za njihovo osnivanje, izaziva sumnje kod onih koji vrednuju projekte i programe u kulturi. Previše je nuđenja kulturnih programa prosječne ili kratkotrajne kvalitete koji zadovoljavaju minimalne kriterije provedbe u odnosu na programe koji su posebni, različiti te koji su rijetki i u svijetu, što umanjuje, ne samo interes struke, već i građana za sudjelovanje u kulturnim aktivnostima. Tek su dva, tri muzeja stripa u svijetu otvorena (Bruxelles, Angoulême, Lucca) i uvjereni smo kako bi naš zbog posebnosti i bogatstva sadržaja bio atraktivan doprinos zagrebačkom i hrvatskom kulturnom turizmu.
Projekt muzeja stripa, kao i sve drugo povezano sa strip stvaralaštvom danas primarno zavisi o entuzijazmu pojedinaca koji jedva, ili nedovoljno, dobiju potpore iz raspodjele financijskih sredstava lokalne ili državne razine. Mi nudimo sadržaj i dugoročnu održivost projekta, a od nadležnih institucija očekujemo osiguranje prostornih kapaciteta. Bez toga osnivanje muzeja nije moguće!
Do mišljenja i podrške cijenjenih prijatelja stripa vrlo nam je stalo, ali za sljedeće korake potrebna nam je još i potpora javnih kulturnih institucija. Njihovi prioriteti i naše želje nisu trenutno usklađene, pa nas očekuje još puno uvjeravanja, kucanja na vrata i komuniciranja kako bi jednog dana muzej otvorio vrata ljubiteljima stripa.
U međuvremenu mi ćemo nastavljati popularizirati strip stvaralaštvo na razne načine, a posebno putem raspoloživih osamdesetak stranica naše Strip revije kojima privlačimo pozornost sve većeg broja čitatelja.
Molimo vaše prijedloge i razmišljanja.
Nastavlja se…
48. Ništa mudro!
Podsjećaju me prijatelji kako je ljeto najbolje vrijeme za čitanje stripova. Odmor bez uobičajenih obveza i puno vremena. Nekada je na kioscima bilo obilje stripova za ljetnu dokolicu, redovna izdanja pratili su posebni ljetni dodaci ili izvanredne samostalne publikacije, nakladnici su ulagali dodatne napore da čitateljima na odmoru osiguraju štivo koje će im još više uljepšati vruće ljetne dane. U kućama za odmor nakon ljeta ostajalo je puno stripova koji su prošli kroz mnogo ruku. Kažu mi da je danas drugačije – i nakladnici su na odmoru i spremaju se za jesen i zimu.
Oni koji prigrle takvu vrstu optimizma nostalgije za nekadašnjim obiljem stripova, nisu svjesni kako su zaboravili cijeli splet okolnosti koji je omogućio stripu da bude ono što je bio. Usporedba današnjeg doba sa sedamdesetima ili osamdesetima je besmislena, zbog elementarnih promjena u društvu, uključujući i nove tehnologije i industrije, te novu geopolitičku situaciju u svijetu. Sve to uvjetuje drugačije poimanje svakodnevice, a stripovi odražavaju te promjene. Stripovi su, za razliku od nekih drugih medija, često ovisni o nakladnicima, sponzorima i očekivanjima publike, jer je ipak riječ o komercijalnom proizvodu, proizvodu koji mora donijeti neku zaradu i imati neku čitanost. To je vrijedilo nekada, a vrijedi i sada.
Strip je sjajna zabava, a njegova vizualnost je ono glavno čime se predstavlja i ostaje zapamtljiv kod čitateljstva. Voljeli bismo da je Strip revija Večernjeg lista rado čitana ovog vrućeg ljeta i da će neki novi naraštaji nalaziti stare brojeve u kućama za odmor u nekom budućem vremenu. Iako smo se trudili koncepcijom Strip revije podsjetiti na neka stara izdanja stripova, svjesni smo da njena vizualna prezentacija, prijelom, grafička izvedba i stripovi itekako ovise od mode vremena, pa stoga i našu reviju ne treba gledati kao nekakav sofisticirani kreativni napor, već kao kariku u lancu, koja spaja iskustva prethodnika i postavlja temelje za nasljednike.
Nastavlja se…
49. GRAFIČKI MIRAKUL EDDYJA BIUKOVIĆA!
U ovom broju, uz uobičajenu premijeru svjetskog stripa, repriziramo djelo prerano preminulog Eddyja Biukovića (rođenom 1969. u Zagrebu, umrlom 1999.). Time smo nizu domaćih autora čija smo djela uporno objavljivali u našoj reviji pridodali još jedno značajno ime hrvatskog stripa. Biukovićev strip objavljujemo i u povodu jednog značajnog događaja za strip: zahvaljujući maru njegovih sjajnih prijatelja na čelu s Goranom Sudžukom dobit ćemo u listopadu i posebnu izložbu Eddyjevih djela u Klovićevim dvorima u Zagrebu.
Kako godine odmiču, sve smo sigurniji kako smo u Edvinu Biukoviću izgubili ponajboljeg hrvatskog strip crtača novog naraštaja. Tek nakon njegove prerane smrti, kad se povremeno pojave njegovi stripovi, objavljeni ponajviše zahvaljujući njegovim prijateljima, koji nas uvijek podsjete na veličinu sjajno započetog, tragično nedovršenog i zauvijek izgubljenog opusa. Iza njega, koji je među prvima uspješno objavljivao u inozemstvu, u strip je pristigla jedna nova mladost koja se već afirmirala i osvojila stranice tiskovina diljem svijeta. Njegovim radovima iz devedesetih godina prošlog stoljeća bačeno je sjeme tog iznova oživljenog klasičnog stripa, u kojem će domaći genij doći i do svjetskog značenja. Nažalost, mnogi od tih (danas više i ne tako mladih) autora vrlo su rijetko na stranicama našeg tiska, jer rade za strane izdavače koji su osvojili isključiva prava na objavljivanje njihovih djela. Ipak, zahvaljujući hrabrim domaćim izdavačima pojave se albumi ili zbirke njihovih stripova i na hrvatskom jeziku, pa sve više i malobrojni domaći čitatelji mogu upoznati novo hrvatsko strip stvaralaštvo. Mi se vraćamo upravo tim novim počecima i stripom „Koko u Parizu“ po djelu Ivana Kušana iz Modre laste pozivamo ljubitelje stripa da prošeću izložbenim dvoranama Klovićevih dvora i razgledom njegova bogatog opusa posvjedoče o onome što smo Eddyjevom smrću izgubili.
No, vrata strip umjetnosti i stranice Strip revije Večernjeg lista uvijek su otvorena za njegove nasljednike.
Nastavlja se…
50. PEDESETI BROJ!
Pred ljubiteljima stripa je pedeseti broj Strip revije Večernjeg lista!
Protekle četiri godine redovitog izlaženja, uz povećanje broja stranica, brojne premijere vrhunskih svjetskih autora stripa, uz dostupnu cijenu za svakog ljubitelja stripa, nama pokretačima ovakve forme strip tiskovine daje za pravo tvrditi kako smo koncepcijski bili u pravu vjerujući u popularnost stripa unatoč propasti većine sličnih poduhvata u prošlosti te malim nakladama i prodaji strip albuma. Više od ukupno 200.000 primjeraka Strip revije koji su našli put do kupaca u dosadašnjem razdoblju pokazatelj je koliko je strip omiljeno štivo u Hrvatskoj. S druge strane, s obzirom na tržišne okolnosti i činjenicu da je većina čitatelja koji vole strip bliže siromaštvu nego obilju, omogućili smo da za cijenu od samo 12 do 24 kuna brojni ljubitelji stripa mogu pročitati cjelovita vrhunska ostvarenja domaćih i stranih autora od kojih je veći broj bio svjetska pretpremijera ili smo bili među prvima koji su objavili određeni strip. Nismo zapostavili ni domaće autore, od naših velikana iz prošlih razdoblja do mlađih kvalitetnih umjetnika, od kojih su poneki svoje prve radove objavili upravo u našoj reviji.
Upravo zbog svega navedenog zahvaljujemo Ervinu Rustemagiću koji nam je osigurao dostupnost najnovijim radovima velikana stripa, zatim Peteru Wiechmannu, Fredericu Bosseru, Cirilu Galeu, Antonu Heullyju, Goranu Parlovu te Marku Šunjiću što su nam omogućili da upravo Strip revija objavi pojedine stripove koji su bili važni za naše čitatelje.
Zahvaljujemo i suradnicima – Julesu Radiloviću, Borisu Nazanskom, Marinu Radišiću, Tihomiru Tikulinu, Rudiju Aljinoviću, Davoru Pukljaku i Igoru Barišiću, te Ratku Dragašu, Ivanu Boiću i Dini Aliću te mnogim drugima koji su dali svoj doprinos u dosadašnjem radu, svatko na svoj način.
Posebno se prisjećamo potpore i suradnje naših prijatelja i suradnika, predsjednika STRIPFORUM-a Ante Obuljena i našeg sjajnog prijatelja iz Beograda Zdravka Zupana koji su nas prerano napustili.
Naravno, Strip revije uopće ne bi bilo bez suradnje prijatelja iz Večernjeg lista, posebice glavnog urednika Večernjaka Dražena Klarića koji mi je odgovorio kad sam mu govorio o pedesetom broju: „Slavlje? Kakvo slavlje? Slavit ćemo stoti!“
Sukladno tomu ovaj broj ima 100 stranica!
51. NEŠTO OSOBNO!
Uživali smo u čestitkama, pohvalama i dobrim željama poslije izlaska pedesetog broja Strip revije Večernjeg lista!
Evo nas opet u uobičajenoj formi, nastavljamo dalje bogatiji za puno pozitivnih spoznaja i osvrta na naš rad, ali i nekoliko vrlo oštrih primjedbi. Svjesni smo da se ‘još nije rodio tko bi svima ugodio’, odnosno da se koncepcija Strip revije ili dio njenog sadržaja ponekim ljubiteljima stripa nimalo ne sviđa, ali ono što najviše iznenađuje jest nekoliko poruka kojima se kritizira favoriziranje domaćih autora, pa čak i legendi hrvatskog stripa:
…Zašto ste cijeli jubilarni broj posvetili domaćim autorima uz toliko daleko boljih svjetskih stripova? Koga još zanimaju priče iz pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća?… …Ako već objavljujete vesterne zašto ne objavljujete najbolje npr. Blueberryja ili bar Texa Willera, odnosno, Zagora kojeg zagovara i glavni urednik Večernjeg lista?… …Kad već objavljujete domaće autore zašto nema predstavnika mlađih naraštaja? Zašto ne objavljujete autorske stripove, grafičke novele i avangardu?… …Možete li objaviti Marvelove ili DC junake ili koje druge stripove iz američke produkcije?… …U sljedećih pedeset brojeva objavite što više novih francusko-belgijskih stripova koji su najbolji na svijetu!… …Uvrstite Alana Forda u Strip reviju i udvostručit ćete prodaju!…
O ukusima, posebno o ukusima u stripu, ne raspravlja se i neprimjereno je. Iako, svakoj citiranoj primjedbi moglo bi se štošta odgovoriti. No, moj je zavjet: o stripu samo lijepo. Ništa mi tu ljepotu ne može pokvariti. Što se događa u oku pojedinog čitatelja i reflektira u zamišljaju viđenog i pročitanog da bi se stvorila ugoda i radost pri čitanju stripa vjerojatno je nekakva subjektivna, posebna kemija ili još bolje, fizika.
Ovdje mogu napisati samo nešto o tomu kako ja doživljavam strip. Dakle, meni je strip najprije sjajna zabava koja je polako prerasla u nekontroliranu, neuvjetovanu strast. Ne treba, valjda, više dokazivati kako je strip umjetnost. On ima sve elemente kao i bilo koja druga umjetnička forma i proizvodi u konzumentima jednako intenzivne doživljaje kao i druge forme. Naravno, ako ga uopće doživljavate kao potrebu. Imam svoje preferencije, koje se slabo odražavaju u uređivanju Strip revije, ali rado čitam i sakupljam sve stripovske žanrove i publikacije. Zanimaju me svi stilovi crtanja i naracije, ali mora postojati određena kakvoća svih sastavnica u stripu kako bi se proizvela potrebna kemija koja dovodi do užitka čitanja.
Ja taj užitak najljepše osjećam kod naših legendi stripa (Jules ima posebno mjesto) od kojih je samo nekolicina predstavljena u jubilarnom broju. Oni su postavili temelje za današnje strip stvaralaštvo, očaravajući naše djedove i očeve, osvježavajući našu mladost, strast koju smo mi s manje ili više uspjeha prenijeli na naše nasljednike. Ti strip autori su svojom kvalitetom otvorili vrata poplavi svih vrsta stripova, od dječjih do grafičkih novela, u posljednjih pedeset godina do danas, iz mnogih produkcija: američke, francusko-belgijske, engleske, talijanske, španjolske, te raznolikim stilskim formama od klasičnih do alternativno-avangardnih.
Ima u tom osobnom i uredničkom izboru začina patriotizma, nacionalnog ponosa na našu stripovsku baštinu. U svrhu promocije domaćeg stripa i stripa uopće, uistinu i držite ovu Strip reviju u rukama i vjerojatno ćete doći u Kuću stripa kad ju jednom izgradimo, što je zapravo i krajnji cilj.
Mi ne težimo zaradi putem stripa (ali ni gubitku) i ne želimo istim naslovima ugrožavati naše izdavače stripa koji objavljuju ono što mi ne objavljujemo i obrnuto.
Uz brojne druge stripove, stripove domaćih autora (posebno zanemarenih starih majstora) objavljujemo i objavljivat ćemo još i više, ne zato što su hrvatski, već prije svega zato što su kvalitetni hrvatski stripovi.
52. ?
53. NEŠTO OSOBNO…!
Bauk pesimizma prevladava u hrvatskom stripu! Kako drugačije objasniti iznenađujući broj poruka i upita početkom ove godine, izravnih u susretima i putem elektroničke pošte: hoćemo li prestati s izlaženjem, je li Strip revija Večernjeg lista došla do kraja… i u tom stilu. Još nije propala, uživajte dok izlazi, ako volite ono što objavljujemo. Bude li prestala izlaziti, pojavit će se nešto novo. Stripova će uvijek biti, možda samo u drugačijim formama.
Idemo dalje, ako ni zbog čega drugog, onda zbog jednog posebnog razloga:
Ovo je godina u kojoj živa legenda našeg stripa, Julio Radilović-Jules (rođen 1928.) navršava devedeset godina života i više od šezdeset pet godina aktivnog rada u stripu! Štovatelji Julesovog rada, dakako, nisu ga zaboravili, a mi, njegovi prijatelji i suradnici, povremenim objavljivanjem njegovih stripova podsjećamo na plodno majstorovo stvaralaštvo. STRIPFORUM je već tiskao mnogo njegovih radova, a preostale, također, planiramo uskoro objaviti. Njegovi sjajni stripovi (Partizani, Herlock Sholmes, Vitez Trueblood) ponovo su hit i u inozemstvu (Njemačka, Nizozemska, Italija, Poljska, Mađarska, Indija), zahvaljujući sjajnom promotoru i poduzetniku stripa, Ervinu Rustemagiću. Svoj doprinos obljetnici uredništvo Strip revije Večernjeg lista dat će objavljivanjem Julesovog stripa u svakom broju koji će izaći ove godine. Štoviše, cijelu ovu godinu lijepih očekivanja obilježit ćemo na različite načine njegovim djelovanjem u stripu.
Jedan od razloga zašto sam zavolio strip bili su upravo Julesovi stripovi u legendarnom
Plavom vjesniku. Tada nisam ni sanjao da ću biti u prilici objaviti te njegove stripove u strip magazinu koji ću uređivati. Snovi se ostvaruju uz pomoć sreće, dobrih namjera i zdrave životne energije. Za to su zaslužni i dobri temelji u ranom dobu mladog života.
Oni koji u mladosti nisu čitali stripove, ne znaju što su propustili i prebrzo su odrasli da bi do kraja bili ispunjeni.
54. ONO ŠTO SE MORA NASTAVITI…!
U jednom od svojih razgovora s prijateljem, vlasnikom prodajne galerije u Londonu, koji strastveno kupuje i sakuplja strip originale velikih majstora stripa sa svih strana svijeta, spomenuo mi je svoje oduševljenje i čuđenje brojem kvalitetnih autora koji dolaze iz Hrvatske i kontinuitetom tog kreativnog vrela kroz desetljeća.
Naravno, njemu je hrvatska povijest stripa, uključujući i strip autore, do našeg susreta bila potpuno nepoznata i nije imao nikakvu predodžbu o stripovskoj baštini kojom se možemo dičiti. Htio sam podijeliti njegova iskustva u prezentiranju njegove kolekcije zainteresiranim prijateljima stripa sakupljajući mišljenja i poglede znalaca za svoj projekt s Gradom Zagrebom, pa sam mu pokazao dio svoje kolekcije. Razgledajući djela Maurovića, Radilovića, Kordeja, Ribića, Parlova, Bednjanca, Neugebauera, Dovnikovića, Matakovića, Pavlovića, Ćurina i mnogih drugih pokazao je iskreno oduševljenje, ali i vrlo pristojno pokazanu zavist što i sam ne posjeduje sjajna djela podrijetlom iz jednog malog zapostavljenog kutka globusa.
Spomenuo je u razgovoru kontinuitet, misleći na pojavljivanje talentiranih strip umjetnika u svim naraštajima do sadašnjeg vremena. Imamo li mi taj kontinuitet zaista i danas? To je pitanje svih pitanja suvremenog bavljenja stripom. Ima li strip i strip autorstvo budućnost kod nas?
Iskreno, govoreći o STRIPFORUM-u i svojim preferencijama, nije nam bila namjera oživljavanja strip scene ili proizvodnje novih mladih stripovskih snaga i otvaranje stranica naših izdanja mladim, nedovoljno iskusnim ili zrelim autorima. Nismo željeli konkurirati profesionalnim izdavačima koji moraju prodavati stripove koji uz umjetničku imaju i komercijalnu komponentu. Željeli smo prvenstveno mlađim naraštajima čitatelja stripova pokazati stripove iz prošlosti koje su stvarali naši autori. Zbog toga su i u Strip reviji Večernjeg lista vrlo česte objave domaćih stripova iz prošlosti. To je i prihvaćeno jako dobro među čitateljima. Međutim, ipak smo povremeno pokušali animirati i mlađe ili malo poznate autore pozivima, ili čak natječajima uz nagrade, kako bi nam ponudili stripove i tražili smo način da ih objavimo.
Svoja česta razočaranja s obzirom na kvalitetu ponuđenih radova smo redovito odšutjeli, da ne ubijemo motivaciju, ali ipak se pojavi poneko ime koje ima potencijal i koje želimo promovirati, izložiti čitateljima i izdavačima s nadom da će krenuti stopama već ostvarenih i uspjehom potvrđenih majstora stripa.
U sljedećem broju objavit ćemo rad jednog od autora u čiji uspjeh vjerujemo, pobjednika našeg natječaja za strip po zadanom scenariju po priči Ivane Brlić-Mažuranić.
55. OPET MANIFEST O DOBROJ ZABAVI…!
Tijekom svog predavanja mladim studentima, Jules, živa legenda hrvatskog stripa, je poručio: „Ako želite uspjeti u svijetu stripa, strip ne možete crtati iz hobija, morate mu se ozbiljno i potpuno posvetiti i možda uspijete, ako imate potrebnu kvalitetu.“ Ispričao je i o prihodima od crtanja koji su u određenim razdobljima njegove duge karijere dostizali deseterostruke iznose prosječnih plaća običnih smrtnika u bivšoj državi. Jules je prošao sve mijene u svom dinamičnom životu i autentičan je svjedok povijesti hrvatskog stripa. Običaji, ukusi, tehnologije, čitatelji, urednici, ideologije, pa čak i države su se mijenjale, a Jules je cijelo vrijeme radio i zarađivao do vrlo visokih godina zahvaljujući izvrsnosti svoga stvaralaštva i odanosti svom omiljenom mediju – stripu.
I danas imamo naših uspješnih profesionalaca u stripu koje je rijetko čuti i još ih rjeđe vidimo u javnom prostoru jer od posla nemaju vremena ‘producirati se’ po različitim događanjima ili medijima.
Puno su brojniji oni drugi, netalentirani, lijeni (ili oboje), samozvani strip autori, koji bi po svaku cijenu objavili neki svoj uradak, ali u pravilu ne vole ničije primjedbe i savjete, odbijanje shvaćaju kao uvredu, a crtanje uvjetuju obilnim honorarom i slično. E, ako to ignorirate, onda se internetski prostor napuni bijesnim jadikovkama: te nema pravih izdavača, nitko ništa ne plaća ili malo plaća, nadležne kulturne institucije neće financirati, nema poticaja za strip i neshvaćene majstore, itd. Crtao bi, a strah ga je sudbine crtanja, htio bi biti uglednik pera i kista, a sline mu cure na novčanice. Vlastiti kreativni i karakterni deficiti naravno je posljednje što im je upitno.
Tomislav Košta, kojeg smo već predstavili u Strip reviji Večernjeg lista, objavili smo mu već ranije i izvrstan album Sjećanja, je upravo suprotnost prije opisanim kandidatima sreće, vrijedan autor čiji nagrađeni strip na temu priče Ivane Brlić-Mažuranić objavljujemo u ovome broju.
On nije prvi niti će biti posljednji novi autor čije radove s veseljem objavljujemo kada pokažu da to zaslužuju.
Možda je to inzistiranje na određenoj razini darovitosti i kvalitete malo neprilično ako dolazi od urednika Strip revije kojem je strip samo hobi proizašao iz stripske strasti. Strip revija nije savršena, možda baš zbog želje i namjere da se u njoj popularizira medij cijelim spektrom stripova, kako bi svaki čitatelj pronašao nešto što mu se sviđa, bez isključivih pretenzija da su svi izvrsni. U takvoj koncepciji popularizacije i promicanja stripa kao zabave, ponekad se suočimo s ponešto neodobravanja tvrdih elitista i kritizera, ali oni i onako nisu naša ciljna skupina.
Urednik i suradnici se zabavljaju uređujući Strip reviju, želeći svakim brojem svoj užitak podijeliti sa što više čitatelja. Među njima, vjerujemo, naći će se i oni zahtjevniji koji će posegnuti za albumom ili grafičkom novelom u, ipak, velikoj ponudi na stranom i našem prostoru kako bi zadovoljili svoje potrebe.
Uređivanje Strip revije neće mi nikad biti posao, uvijek će biti hobi, bez komercijalnog grča koji opterećuje profesionalne izdavače čija djelatnost prirodno mora biti profitabilna. Sve dok nam to bude veselje i dok imamo podršku značajnog broja čitatelja izlazit ćemo. Ipak, rado bismo dočekali dan kada će se pojaviti bolji, ljepši i kvalitetniji magazin pa da se nadmećemo ili se lijepo okrenemo novim izazovima..
|
Olovka je jedina stvar u mojem životu koju mogu kontrolirati. |
Edited by - culture vulture on 05/04/2018 22:53:58
|
|
|
culture vulture
Senior Member
1595 Posts
Member since 21/02/2004 |
Posted - 05/04/2018 : 22:08:28
|
| Neki mi brojevi nedostaju, jer ih nema na web stranici Stripforuma - ako ih imate, javite! |
Olovka je jedina stvar u mojem životu koju mogu kontrolirati. |
 |
|
|
RadioClash
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1670 Posts
Member since 20/11/2015 |
Posted - 05/04/2018 : 22:45:40
|
16, 28, 40 i 52 su decembarski brojevi i u njima je Božićna i novogodišnja čestitka.
21 je crtež od Fonta, a 24 ima pjesma Arsena Dedića.
http://www.stripforum.hr/strip-revija-vl/strip-revija-vecernjeg-lista-br-24-kolovoz-2015/
Broj 30
Umjesto uvodnika
„Kad proučavanje stripa prođe ezoteričnu fazu, a kulturna javnost postane spremna saslušati mišljenja o njemu kao što sluša o ozbiljnoj glazbi, operi ili baladama bit će moguće provesti ozbiljno istraživanje o njegovom značaju. Tada ćemo spoznati koliko snažno je jezik stripa utjecao na razne aspekte svakodnevnog života i naše kulturne aktivnosti.“
Umberto Eco, jedan od najpoznatijih italijanskih pisaca i mislilaca, zaljubljenik i promicatelj strip umjetnosti, umro je u 85. godini života.
„Kad želim dokoličariti čitam Engelsove eseje, ako želim čitati nešto ozbiljno posegnem za Cortom Malteseom.“
Broj 34
Dragi prijatelji i prijateljice stripa!
U ovom broju donosimo strip Jomar, novo dijelo domaćih autora Milka Peka i Vladimira Davidenka, koji su ranije sarađivali na stripovima Posljednja granica i Povratak ratnika.
Ovog puta Davidenko se predstavlja i kao crtač (a ne samo kolorist), uz sigurnost i kvalitetu kompetentnog likovnjaka o kojem ćemo sigurno još mnogo govoriti. Želimo mu što više budućih strip uradaka.
Zahvaljujući našem prijatelju iz Slovenije Iztoku Sitaru predstavljamo i sjajnog crtača Bernarda Kollea. Već poznat autor na zahtjevnom francuskom tržištu zapažen je zbog svoje minucioznosti i sklonosti detaljima. Inače, Kolle je naših korijena, Slavonac koji živi i radi u Ljubljani. Vjerujemo da je ovo početak dobre suradnje koja može samo poboljšati kvalitetu sadržaja Strip revije Večernjeg lista.
Drugom epizodom Djevojka s naslovne strane nastavljamo s objavljivanjem jednog od najfinijih grafičkih djela u stripu, seriju Tiffany Jones britanskih autorica Jenny Butterworth i Pat Tourret.
Započinjemo i povijesnu ratnu seriju Bubnjar Thomas scenarista Petera Wiechmanna i dvojice španjolskih majstora stripa – Josepa Guala i Juana Sarompasa. Serija priča o dječaku ”plave krvi” bačenom u ralje Tridesetogodišnjeg rata, jednog od najdestruktivnijih i najdužih sukoba u povijesti Europe koji je rezultirao milijunima žrtava. Strip ne skriva ratne užase, a događaje čitatelju predočuje neuljepšane i onako kako su se zaista odigrali.
Tu je još jedna kratka epizoda Crnih priča velikana Alfonsa Fonta, a do kraja godine ove priče možete očekivati i u tvrdoukoričenom albumu koji će sadržavati i likovno bogat monografski dio.
Posebno nas veseli što već za sljedeći broj naše revije možemo najaviti premijeru Fontovog najnovije stripa Utočište za izgubljene snove.
|
"I’ll have two number 9s, a number 9 large, a number 6 with extra dip, a number 7, two number 45s, one with cheese, and a large soda." |
|
|
|
culture vulture
Senior Member
1595 Posts
Member since 21/02/2004 |
|
|
culture vulture
Senior Member
1595 Posts
Member since 21/02/2004 |
Posted - 27/04/2018 : 18:31:47
|
56. FESTIVALI STRIPA…!
Stripoljupce je svibanj je tradicionalno nestrpljivo iščekivani mjesec festivala stripa u Hrvatskoj. Jedna lijepa tradicija festivala posvećenih stripu, uprkos svim promjenama u našem društvu, održava se kontinuirano već skoro četiri desetljeća.
Festivali stripa postali su i društveno važna stvar. Imaju visoka pokroviteljstva, potpore značajnih kulturnih institucija, pojavljuju se sponzori i oglašivači, zanimanje ljubitelja stripa nije zanemarivo, susreti među prijateljima stripa i s autorima obogaćuju ovakav događaj, kupovina stripova tijekom trajanja festivala je intenzivirana i, što je najvažnije, dolaze nam živi autori svjetske reputacije kako bi se susreli s vojskom svojih štovatelja. Naravno niti domaći autori nisu zapostavljeni ili ignorirani, te ravnopravno sudjeluju u raznim programima. Tim više su ovakvi događaji posebno značajniji za manja mjesta (Makarska, Čakovec, Virovitica) u kojima ovo postaje značajan društveni događaj, iako je i u Zagrebu veliki odjek.
Tijekom festivala „Zagreb Comicon“ (CRŠ) u Hrvatskom domu likovnih umjetnika (HDLU) bit će postavljena izložba originalnih tabli iz brojnih stripova Julesa Radilovića koji ove godine puni devedeset godina života! To je aktivni doprinos STRIPFORUM-a ovom značajnom događaju. U ovom broju donosimo epizodu stripa o pustolovinama istraživača Tibora Sekelja koja je vrhunski nacrtana, ali na žalost nije uslijedila i druga epizoda koju je, također, napisao Norbert Neugebauer, ali je urednik Plavog vjesnika Nenad Brixy odlučio da Jules mora započeti novi serijal Sherlock Holmes po scenariju Zvonimira Furtingera. Ipak, objavljujemo ovaj Julesov rad jer je tu Julesovo majstorstvo crtanja realističkih stripova na vrhuncu i na razini njegovih najboljih ostvarenja koji obiluju s puno autentičnih detalja. Ovdje je posebno došao do izražaja njegov istraživački rad i priprema prije realizacije stripa.
Na stranice Strip revije Večernjeg lista vratio se i sjajni Milan Trenc još jednim malim strip-biserom iz svoje negdašnje stripske karijere. Završetak slijedi u sljedećem broju.
Posebni strip uradak poslao nam je i naš Tomislav Košta kojeg se nadamo također vidjeti na festivalu u Zagrebu. |
Olovka je jedina stvar u mojem životu koju mogu kontrolirati. |
|
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26835 Posts
Member since 13/03/2004 |
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26835 Posts
Member since 13/03/2004 |
|
|
ridiculus
Senior Member
1693 Posts
Member since 11/06/2008 |
Posted - 30/04/2020 : 01:07:43
|
Dobar ovaj video o "upisivanju" (aka lettering). Kada je postavio pitanje ko mi je omiljeni upisivač, imao sam spreman odgovor:
Gaspar Saladino, za istorijski značaj.
Od aktivnih: John Workman, Ken Bruzenak, i Todd Klein.
Ako mi je dozvoljeno da banalizujem, Workman je najbolji sa balonima, Bruzenak sa zvučnim efektima, a Klein sa fontovima. (Klein najviše voli da se razbacuje efektima kojima raspolaže - valjda je zato i dobio onoliko Ajznera. ) |
Thought's the slave of life, and life Time's fool. |
|
|
|
Vlaadisha
Advanced Member
USA
3513 Posts
Member since 21/07/2004 |
|
|
ninel
Senior Member
Serbia
1583 Posts
Member since 16/11/2004 |
|
|
Vlaadisha
Advanced Member
USA
3513 Posts
Member since 21/07/2004 |
|
|
cerichus
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1621 Posts
Member since 01/02/2007 |
|
|
cerichus
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1621 Posts
Member since 01/02/2007 |
Posted - 08/05/2020 : 17:14:32
|
Imaš li link za još kakvo zanimljivo stripovsko štivo :)
Na prvu pomislih da se radi o Kulturi iz 70-ih sa poznatim Munitićevim tekstom kad ono taze Kultura iz 2019.posvećena stripu. |
Elvis has just left the building! |
|
|
|
Peyo
Advanced Member
Croatia
10357 Posts
Member since 28/10/2005 |
|
|
Vlaadisha
Advanced Member
USA
3513 Posts
Member since 21/07/2004 |
|
|
cerichus
Senior Member
Bosnia and Herzegovina
1621 Posts
Member since 01/02/2007 |
Posted - 08/05/2020 : 20:50:52
|
quote:
Originally posted by Vlaadisha
quote:
Originally posted by cerichus
Imaš li link za još kakvo zanimljivo stripovsko štivo :)
Na prvu pomislih da se radi o Kulturi iz 70-ih sa poznatim Munitićevim tekstom kad ono taze Kultura iz 2019.posvećena stripu.
ima i taj broj na sajtu: http://casopiskultura.rs/Magazine/Details?magazineid=34
Super. Imam ovo u štampanoj varijanti ali nije zgorega ni ovako imati. Thanks. |
Elvis has just left the building! |
|
|
|
Gil-galad
stripovi.com suradnik
Serbia
3544 Posts
Member since 19/05/2008 |
|
|
Vlaadisha
Advanced Member
USA
3513 Posts
Member since 21/07/2004 |
|
| |
Topic |
|
|
|
Povijest, teorija i buducnost stripa
!