Nove generacije ionako ne zanima ono što je zanimalo nas. Očekivati od njih da bilo šta zagrebu unazad, slaba vajda sem u procentu koji staje na prste jedne ruke. Za mnoge je jedini način da saznaju za nešto iz prošlosti je da neko danas to upakuje i prepakuje pa da oni primete. Važi za sve grane umetnosti.
Ili drugim recima, pregazilo ga vrijeme (ako se to desi da netko ne prepozna original ili cak nikada nije cuo za njega prije tog novog "reeboota", svejedno dal autora ili junaka). Ili... ga mozda to potakne da potrazi i original i tako prosiri svoj horizont. Tako moze bit kod stripova, i tako je kod filmova, glazbe...
Sigurno je svatko od nas vec jednom mozda prvo cuo obradu i tek onda original. Moze bit do toga da je obrada cak i bolja od originala ili je bolje sastavljena, bolja atmosfera ili samo stvara neki drugi osjecaj nego original. Pa zamisli da se onda nekim "zakonom" desi da se zabrane svi omazi, obrade, rebooti itd. Ajde, kod nekih bi to bio blagoslov (istina! :D) ali kod nekih bi se napravila steta.
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
Različite vrste medija/umetnosti različita pravila/iskustva/rezultati.
U jazzu me uvek fascinira kako iznova i iznova od istih standarda prave nove, odlične verzije, koje nimalo ne zvuče suvišno. U pop muzici negativno fascinira, kako li samo uspevaju da obradom dobre, poznate pesme naprave totalni trash.
Kod filmova se nisu proslavljali novim verzijama poznatih, značajnih filmova (recimo verzije poznatih horora), ali jesu ponekad manje značajnih ili dobrih filmova.
Quenehen i Vivés bi bilo dobro da obrade strip, kao što je Džoni Panter (Johnny Cougar). Čak i ne sumnjam da bi njihova osavremenjena verzija bila bolja od originala.
Sigurno je svatko od nas vec jednom mozda prvo cuo obradu i tek onda original. Moze bit do toga da je obrada cak i bolja od originala ili je bolje sastavljena, bolja atmosfera ili samo stvara neki drugi osjecaj nego original.
Da, na primer, u Srbiji, sigurno je svako prvo čuo popularnu obradu pesme "Odakle si, sele, devojano mlada", a retko ko i zna (ja tek prošle godine saznao) da je u originalnoj verziji, pre više od 100 godina, nastavak teksta glasio "iz Rusije, brale, iz Kijeva grada".
Čak i kad bi ljudi znali, ko bi danas pevao pesmu sa takvim tekstom?!
Da se mene pita, Korto bi se trebao zaključiti sa Švajcarcima, i tako za vjeke vjekova amin.
Ali Korto je, kako god okreneš, medijska franšiza i kao takva, komercialna kategorija. Znači vlasnik može sa njom napraviti šta hoče. Istina, da ako je nešto moguče, ne znači da se to mora napraviti, a sa druge strane ako takva izletanja idu na rizik i trošak izdavača odnosno vlastnika, to je njegova odluka. A na tebi, kao kupcu, je, da taj strip (produkt) kupiš i konzumiraš - Castermanu je vjetrojatno draže, da ljudi taj strip kupuju i pljuju, nego obratno...
A što se tiče utjecaja i "utjecaja", ako i dođe do kontaminacije duhovne i filozofske skladnosti originalnog Korta sa ovom suvremenom travestijom, sve mi se čini, da če posljedična patnja nježnih stripovskih duša biti poprilično ograničana
Čitao DW izdanje, ali pošto nisu otvarali temu u izdavačkom izlogu ostaviću osvrt ovde:
Neki novi Korto smešten u moderno doba. Početak čak i obećava i mogu reći da me je držala pažnja recimo do momenta kada se dođe do 9/11 i kada Korto upozna američkog državnog sekretara Kolina Pauela.. Nakon toga je upaljen autopilot. Nije ovo Korto kojeg znam i volim.
Prat je imao specifičan i unikatan stil crtanja i koliko god ga je nemoguće skinuti Vives zapravo ima par sličnosti sa Hugom. Crtež nije problem u novom Kortu, problem je priča. Korto smešten u moderna vremena ne pali, nabacuju se ideje navrat nanos bez da se povežu na kraju da sve to vodi negde smisleno, mitologije ima veoma malo, a sveopšte snolike i sanjive atmosfere koje su imale najbolje Pratove epizode nema apsolutno uopšte. Možda je najbolji pokazatelj koliko je strip scenaristički tanak činjenica da u stripu zapravo ima veoma malo teksta. Strip se čita veoma brzo jer u nekoliko navrata ni nema šta da se čita već se samo listaju stranice kao da je scenarista zaboravio da treba da napiše nešto. Možda su mislili da je tako najbolje prevariti potrošače da ovo nije Korto kojeg je pisao Hugo, pisati što manje da se što manje primeti? Prvi put čujem za ovog scenaristu i čitam na bedeteci da je ovaj novi Korto tek drugi strip koji je pisao (a i prvi je isto radio sa Vivesom). Ne vidim šta je on ovde doprineo, ili je ovaj Korto kompletno Vivesovo maslo, a Kenen se potpisao reda radi. U svakom slučaju - loše.
Ovaj novi Korto u suštini ima istu sudbinu kao novi Asteriksi. Koliko god Prat i Uderzo bili legendarni crtači, oni mogu biti u neku ruku uspešno zamenjeni, ali zameniti Prata i Gosinija kao pripovedače? To već ide teže, mnogo teže. Ovaj novi Korto je za ljude koji u suštini ni ne vole Prata & Korta ili je ovo prvi Korto kojeg su čitali.
Samo još jedna napomena za izdanje: DW izdanje ima bolju naslovnicu od Bookglobove, ali ne sviđa mi se šta se uradilo sa marginama. 3cm po žirini, i 2cm po dužini, nije da sam devojka pa da se žalim na ovakve stvari, ali meni je neozbiljno otvoriti strip sa "velikim" formatom, a unutra te opali snežno belilo koliko su ogromne margine i neiskorišćeni prostor. Ovo je komotno moglo u manji format pa bi i cenovno bio pristupačniji. Jel i Booglobe-ovo izdanje ima ovako velike margine?