forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 www.stripovi.com - svaštara - off topic diskusije
 Svaštara
 kemičari (alkemičari) OVAMO!!!!!
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Author Previous Topic Topic Next Topic  

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 09/07/2024 : 17:31:38  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
Zanima me, sa kojim sredstvom se može promjeniti boja papira?

Recimo, uzmimo za primjer poštansku marku. Poštanske marke su različitih boja i zanima me kako promjeniti boju, pa da poštanska marka izgleda drukčije boje?
Koju boju je najlakše promjeniti? Npr plavu u zelenu? Nema veze koja če boja ispasti na kraju (što luđe i neobično, to bolje).

Npr da ja uzmem poštansku marku i potopim je u neku tekočinu pa onda ostavim na suncu i da na kraju poštanska marka promjeni boju, bez da se poštanska marka ošteti (raspadne)...koju tekočinu trebam koristiti?

Ne da mi se sada eksperimentirati sa bezbroj tekučina, nego pitam da li je neki kemičar na forumu (ili znate nekoga) pa da izda recept šta treba napraviti, da se promjeni boja na poštanskoj marki. Ono baš recept (čime premazati, koliko dugo ostaviti na suncu ili u sjeni ili na vručini ili mrazu,....)

lwood
Advanced Member



Colombia
46745 Posts

Member since 09/12/2005

Posted - 09/07/2024 : 17:42:29  Show Profile Show Extended Profile  Send lwood a Private Message  Reply with Quote
Iman rodjaka kemicara na selu ,pravi carobnjak.
Npr.jednom je reka;
"Navecer neman kapi vina ,udjen u laboratorij i ujutro iman 800 litara."

depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla. Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u život
Go to Top of Page

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 09/07/2024 : 18:06:36  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
ajmo se držati teme, ovo mi je bitno, kontaktirao sam i kemijski institut itd,...ali ne znam da li če mi odgovoriti pa i ako mi odgovore oni vjerovatno barataju nekim tekučinama koje su meni nedosegljive pa tražim i neki ljudski recept, ono tipa varekina, benzin, razredčilo, limun, ocat, sodabikarbona,....nemam živaca eksperimentirati, pa pitam ovdje ako netko zna pa da se radi o nekoj provjerenoj formuli. Ne treba baš skroz promjeniti boju (iako bi bilo super) može i drukčiji odtenak (svijetlije, tamnije,..šta god,...bilo kakve vidljivw promjene)
Go to Top of Page

kimba
Average Member

549 Posts

Member since 04/02/2023

Posted - 09/07/2024 : 18:49:55  Show Profile Show Extended Profile  Send kimba a Private Message  Reply with Quote
1 Euro, neces valjda printati stare ZS i LMS i prodavati kao glancere.?
Trebas znati omjer kave i vode pomjesati i imas stari papir, vjeruj mi.
To bi bio unosan posao.

Zaostao na LMS I ZS i nepoznavanje osnovnih elemena zivota - citat odredenih

Edited by - kimba on 09/07/2024 18:51:43
Go to Top of Page

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 10/07/2024 : 08:39:45  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by kimba

1 Euro, neces valjda printati stare ZS i LMS i prodavati kao glancere.?
Trebas znati omjer kave i vode pomjesati i imas stari papir, vjeruj mi.
To bi bio unosan posao.



ne, ne radi se o stripovima i nije mi cilj napraviti stari papir. Sve je kako sam napisao, želim promjeniti boju na papiru. Znači bilo koja transformacija, nema veze /plava u zeleno crvena u narančastu, zelena u žuto,...) ono što je najednostavnije i da se papir kod toga ne ošteti.
Znači po mom laičnom mišljenju treba se napraviti neka tekučina (ali što!??) pa se onda time premaže taj predmet iz papira ili se potopi taj predmet iz papira u tu tekočinu, pa se onda ostavi na suncu npr da se osuši i da dođe do kemične reakcije da se na kraju promjeni boja ili barem odtenak boje,....iako najradije bi promjenio boju, odtenak mi je nekako prejednostavno (to se vjerovatno može postiči varekinom ili nekim čistilom,...).
To su vjerovatno osnove za nekog kemičara, ono što se uče u prvom letniku škole,...
Go to Top of Page

tex2
stripovi.com suradnik



Croatia
30198 Posts

Member since 17/09/2006

Posted - 10/07/2024 : 08:58:45  Show Profile Show Extended Profile  Send tex2 a Private Message  Reply with Quote
Papir za tiskanje poštanskih maraka
Poznavanje vrsta i podvrsta tiskarskog papira koji se koristi u tiskanju poštanskih maraka je u nekim slučajevima jako bitno zbog utvrđivanja i raspoređivanja naizgled jednakih marki i određenih serija prema kataloškom redosljedu. Stručnjaci u tom pogledu imaju svoja poimenovanja i oznake papira, budući da svaka metoda ispisa zahtijeva posebno pripremljen papir koji ima specifične osobine prihvaćanja boje, sušenja, otpornost na učinke iz okoline i slično. Mi ćemo se više posvetiti onim razlikama koje će nam biti od koristi pri odgovarajućoj raspodjeli maraka.


Pravilo ovdje vrijedi da kod naizgled jednakih maraka ovaj zadatak rješavamo na način kako nalaže filatelistički katalog, ili kada postoji jedna od nekoliko mogućih razlika (perforacija, tiskanje, boja, vodeni žig, itd.) kako bismo na temelju papira korištenog za tiskanje najlakše razvrstili marke u pojedine serije.


Papirna masa i papir

Korištene papire u osnovi dijelimo na ručno i strojno rađene. Ručni papir je na dodir grub i neravan, dok pri pozornijem pregledu opažamo različito raspoređene smjerove vlakana. Takav papir korišten je vrlo rijetko pri tiskanju poštanskih maraka i nije ga teško otkriti ako smo dobro upoznati sa odlikama strojnog papira, s obzirom na to da je razlika očita.
Strojni papir se dobiva iz komprimirane drvne mase (za tiskanje poštanskih maraka se iznimno koristi) ili iz celuloze (bezdrvni papir), koji se uobičajeno koristi pri tiskanju poštanskih maraka.

Pod jačim povečalom bezdrvni papir izgleda nekako hrapav, odnosno vidljiva je sitno zrnata struktura. Takakv papir je lako površinski obogatiti ili lakirati po tiskanju tako da gornja površina bude potpuno glatka pa kao takav nije primjeren za identifikaciju.
Ponekad se papirnoj masi prije izrade papira dodaju svilene niti različitih boja (crna, plava, zelena, crvena). Tako izrađen papir nazivamo vlaknasti papir , a takav je papir naviše bio korišten kod švicarskih maraka i kod maraka država koje su svoje poštanske marke tiskale u švicarskim tiskarama Courvoisier (Jugoslavija, Kongo itd.), a ni drugdje nisu rjetkost (SAD) .
U slučaju vlaknastog papira diferencijacija jednakih maraka seže tako daleko da ih razlikujemo po boji pomješanih svilenih vlakana u papiru (crno-crvena, plavo-crvena ...)

Kako se često za tiskanje poštanskih maraka koristi papir u boji, nužno ga je razlikovati od obojenog. U slučaju papira u boji prije izrade se u papirnu masu dodaje određena količina boje kojom se boji cjelokupna struktura papira. Papir u boji može biti blago toniran ili snažno obojen.

Papir sa fosforom dobiva se dodavanjem fosfora u papirnu masu. Utvrđivanje fosfora u papiru moguće je sa UV svjetiljkom, međutim, to je težak posao posebno u slučaju kada su primješane količine fosfora izuzetno male. Poznate su poštanske marke Jugoslavije kod kojih na višku rubnog papira piše "MARKE SA FOSFOROM", pa filatelisti takav rub ostave spojen sa markom kao dokaz sadržaja fosfora, budući da ga pomagalima koja su nam dostupna nije moguće dokazati.

Fluorescentni papir dobiva se na jednak način kao i papir sa fosforom ili papir u boji , s time da je tu dodana flourescentna tvar. Takav papir osvjetljen sa UV svjetiljkom bude žutog odsjaja. Budući da ga sa UV svjetiljkom nije teško odrediti, moramo ipak razlikovati flourescentne pruge (trake) i premaze koji mogu biti nanešeni na prednju, stražnju ili pak obje strane marke, pri čemu onda pripadaju drugom poglavlju

Do sada se u vrlo rijetkim slučajevima koristio i metalni papir koji je s prednje strane obložen metalnim trakama. Mađarske marke iz 1955. godine tiskane na papiru obloženim aluminijskom folijom dobile su naziv "aluminijske marke". Poznat je također primjer iz Tonga iz 1963. godine s prikazom zlatnika tiskanih na tankoj zlatnoj foliji s papirnom podlogom.

Postoje i marke bez papirne osnove koje su tiskane na svili (Poljska) , metalnim listovima (Paragvaj) ili plastičnim pločicama. Marke na plastičnim pločicama dobivaju se mješavinom najlonskih vlakana tako da kod pomicanja izmijene cijelu sliku ili pak daju osjećaj trodimenzionalnosti.

Debljina papira

Jednake marke nisu uvijek tiskane na papiru jednake debljine, zbog toga je kod nekih primjera izmjerena debljina primjeren podatak za razvrstavanje marka. Mjerenje obavljamo sa mikrometrom kojim je moguće odrediti debljjinu papira točno do stotinke milimetra.

Rijetki su primjerci tiskanja maraka na kartonskom papiru, kojeg takvim nazivamo kada je mjerna debljina papira 0,13 milimetra i više. Neki izvori navode 0,12 milimetara. Pri mjerenju se debljina gume (ljepila) ne uzima u obzir, budući da kod starijih maraka nije zanemariva.

Više maraka je tiskano na debelom papiru, koji je bez ljepila debljine od 0,10 do 0,13 (0,12) milimetara. Večina maraka je ipak tiskana na papiru 0,07 do 0,10 milimetara, kojeg filatelisti nazivaju srednje jakim papirom.

Tanki papir se za tiskanje maraka opet manje koristi i nalazimo ga debljine u rasponu između 0,05 do 0,07 milimetara. Najtanji papir koji je korišten za tiskanje maraka je takozvani pelir papir i takav je papir tanji od 0,05 milimetara. Nalazimo ga jako rijetko, a naočigled ga raspoznajemo po tome što je položen na tamnu netransparentnu podlogu.




Kataloške oznake papira

U katalogu ćemo večinom pronaći naziv običan papir, osobito kada se u seriji maraka žali posebno naglasiti onaj zanimljiviji "drugi papir". U stvari je to strojno izrađen bezdrvni papir s jednakomjerno raspodjeljenom papirnom masom po čitavoj površini. Kod uvećavanja je uočljiv jednakomjeran granulat, pri pogledu prema svjetlu pod oštrim kutem daje utisak kao da je površina matirana. Kod utvrđivanja običnog papira ne smije nas zavesti sjaj gume (ljepila) ili lakirani premaz tiska.

Prirodnom papiru je nalik rupičasti papir, koji po svojoj površini ima rasute sitne rupice kako da su nastale probadanjem vrlo tankom iglom. Rupice su vidljive ako marku pridignemo jakom izvoru svjetlosti. Gledanjem prema izvoru svjetlosti utvrđujemo također i oblačasti papir koji ima neravnomjerno raspodjeljenu papirnu masu zbog čega je moguće opaziti tamnije i svjetlije djelove površine.


Mrežasti papir ima dulje (do 5 mm) ili kraće isprekidane crtice koje možemo opaziti pod povećalom pri izvoru svjetlosti. Crtice mogu biti u jednom smjeru (horizontalno, vertikalno ili dijagonalno), ali također u oba smjera dajući privid mreže. Crtice mogu biti vrlo kratke pa se tu već radi o točkastom papiru.

Prugasti papir, mnogi ga također nazivaju rebrastim papirom, na poleđini ima duge neisprekidane pruge preko cijele površine što se može vidjeti pogledom prema izvoru svjetlosti. Te crte nastaju kod prelaženja papirne mase preko valjkova na kojima su napete tanke žice čija je uloga da se udubine nastale pritiskom žice ispune rijeđom masom.

Glatki papir je u osnovi običan papir koji je dodatno obrađen vođenjem preko valjka za izglađivanje. Takav se papir najčešće koristi za tiskanje poštanskih maraka.

Papir sa premazom ima u većinom jednostrano ispunjenje površinske nejednakomjernosti s kazeinskim, kaolinskim ili krednim dodacima. Osnova je običan papir koji se većinom gladi s krednim premazom, zbog čega ga zovemo kredni papir. S lakoćom ga možemo prepoznati ako po strani sa premazom lagano prijeđemo srebrnom olovkom ili kojim drugim srebrnim predmetom i uočimo pritom srebrno sivi trag. Papiri sa premazom su korišteni kod mnogih boljih izdanja poštanskih maraka iako se to u katalozima rijetko spominje.

Obojeni papir, za razliku od papira u boji, ima površinski dodanu boju s jedne ili s obje strane. Boja se lako nanosi potapanjem, premazivanjem ili najviše puta prilikom tiskanja između dva valjaka za zaglađivanje. Nanos boje na prpir prije tiskanja nazivamo pretisak.

Papirom se spriječavaju krivotvorine

Pri izradi papira sa vodenim žigom se u samom tehnološkom procesu utiskuju u papir određeni znakovi kao što su : crte, slova, krugovi, krune, zvijezde, grbovi... Mjesto otiska se ispunjuje rijeđom papirnom masom što kasnije djeluje kao blago prozirno. Vodeni žig je najviše puta oblikovan tako da se ponovi jednako na svakoj poštanskoj marci, ali se isto tako može rasprostirati preko više maraka ili čak preko cijelog arka. Vodeni žig možemo najviše puta opaziti golim okom. Za raspoznavanje zahtjevnijih vodenih žigova koristimo plitku crnu posudu u koju na dno položimo marku s prednjom stranom na dolje te na nju kapnemo kap čistog benzina. Na mjestu vodenog žiga je hlapljenje benzina brže tako da potonji postaje vidljiviji. Čisti benzin koristimo zato jer ne topi ljepilo marke i stoga s njime lako istražimo nežigosane marke. U katalozima su vodeni žigovi prikazani tako kao da ih gledamo sa prednje strane. Postoji tisak gdje je primjerenije opažanje vodenoga žiga sa stražnje strane, što znači da je okrenut pogrešno. Tu činjenicu moramo uzeti u obzir ili koristiti ogledalo za dobivanje inverzne slike. Vodeni žig je dokaz proizvođača papira o njegovoj visokoj profesionalnij razini, ujedno zbog zahtjevnosti izrade spriječava krivotvorenje maraka.

Papir sa svilenom niti ima horizontalno ili vertikalno po čitavoj dužini utisnutu neprekinutu svilenu nit. Na tome je mjestu papir lagano zadebljan što je očito pri pogledu prema svjetlu. Na takvome su se papiru vrlo rijetko tiskale marke, dok se mnogo češće koristio za tiskanje novca. Tehnička izvedba takvog papira je vrlo zahtjevna što ujedno spriječava krivotvorenje maraka.


"Od svakog treba tražiti samo ono što on može dati."
"The puck is in! The home team wins!", the good ol' hockey game

Edited by - tex2 on 10/07/2024 08:59:01
Go to Top of Page

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 10/07/2024 : 09:15:11  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
tex2, to mi ne pomaže,....sve to stoji, objašnjeno je kako se tiskaju marke, kako se provjeravaju krivotvorine,...ali na moje pitanje nisam dobio odgovor....ja tražim neki recept (može i ljudski recept) kako promjeniti boju papira. Znači nešto u stilu:

-1dc vode
-5 kapi limuna
-2 žličice šečera

dobro premiješati i ostaviti na suncu dva sata


Recimo tako nešto,...jednostavno, seljački,...
Go to Top of Page

GGG
Senior Member



Slovenia
2523 Posts

Member since 08/11/2003

Posted - 10/07/2024 : 20:52:11  Show Profile Show Extended Profile  Send GGG a Private Message  Reply with Quote
Problem kod bilokakvog bojenja je taj, što če se i onaj bjeli, nazubčani rub dobiti boju, u koju namočiš marku. Ako je npr marka u osnovi crvena na bjeloj osnovi i namočiš je u neki žuti pigment, osnovna boja če biti narandžasta, a bjele crte i rub če postati žuti...

Stara Huta za 36 minuta
Go to Top of Page

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 10/07/2024 : 23:54:34  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by GGG

Problem kod bilokakvog bojenja je taj, što če se i onaj bjeli, nazubčani rub dobiti boju, u koju namočiš marku. Ako je npr marka u osnovi crvena na bjeloj osnovi i namočiš je u neki žuti pigment, osnovna boja če biti narandžasta, a bjele crte i rub če postati žuti...




dobro kažeš, na to nisam ni pomislio....

znači bojanje odpada...a baš su mi iz Kemijskog inštituta javili da postoji neki zeleni pigment koji košta 2 eura i sa kojim možeš čak plastiku obojiti, toliko je jak,....jedina mogučnost je da se ide na neko bijeljenje,...recimo varekinom, razredčilom, benzinom,...ono da ispada kao da je kod tiskare ponestalo boje.
Go to Top of Page

1Euro
Advanced Member



12342 Posts

Member since 17/07/2008

Posted - 13/07/2024 : 17:04:39  Show Profile Show Extended Profile  Send 1Euro a Private Message  Reply with Quote
testirao danas sa varekinom i nije se ništa dogodilo, testirao sam i sa razredčilom tamo sam vidio neki pomak, ali mislim da sam napravio pogrešku jer sam odmah stavio na sunce misleči da tako treba da se stvori kemična reakcija ali mislim da ču napraviti novi test gdje neču staviti na sunce (jer sunce samo brže osuši razredčilo) pa če vjerovatno duže vrijeme napraviti bolju reakciju, jer sunce i vjetar samo su osušili razredčilo a mislim da treba duže vremena da se dođe do željenog rezultata ali opet ne predugo da se ne ošteti papir,....

Zna li netko koje sredstvo pobjeljuje boju na papiru? Ili da skida boju sa papira?
Go to Top of Page
  Previous Topic Topic Next Topic  
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.09 seconds. Snitz Forums 2000