quote:

---

Originally posted by BiDi

Ako nekoga interesira, izašle dve epizode u Sloveniji:




https://zalozba.zrc-sazu.si/p/1955
https://zalozba.zrc-sazu.si/p/1956

Slovenski prijevod stripa talijanske izdavačke kuće Sergio Bonelli Editore posebna je publikacija za događaj GO! 2025 – Nova Gorica–Gorica, Europska prijestolnica kulture.

---

quote:

---

Od kraja romana Sjever sjeverozapadom, razvoj kontinuiteta je značajno napredovao. Identificirao sam sljedeće točke, sve otvorene:

1. Sukob s Marsom;
2. Kraj Ekruosa i povratak povijesnih likova poput Reisera i Sada. Čini se da su te dvije točke povezane.
3. Majina kriza i povratak sekte Božanske prisutnosti, ovaj put predvođene Prorokom Lucy Frayn i njezinim sinom Neosom.
4. Svemirske avanture i istraživanje egzoplaneta.
5. Povratak gospodina Alphe i Atlantiđana za koje smo mislili da su nestali u limbu.
6. Istraga unutarnjih poslova o nestanku Elanije Elmore i njezina sina Matthewa.

Neke od ovih zapleta napreduju, ali vrlo sporo. Čini se da su druge napuštene. Ne postoji li rizik da je previše toga bačeno u vatru i da sada postaje teško upravljati evolucijom nedovršenih zapleta? Čitatelji ne vole predugo čekati da se određene točke zapleta zaključe i živciraju se ako, umjesto da vide poznate zaplete kako se odvijaju, primijete da se stvaraju novi. Razlog je taj što ako se priča predugo oduži, postoji rizik da će nedovršeni zapleti ostati nedovršeni, kao što se događalo u prošlosti.

Normalno je da se neki sporedni zapleti razvijaju sporije od drugih; to se događa u svim serijaliziranim djelima. Međutim, ništa se neće napustiti i nijedan sporedni zaplet neće ostati nedovršen. Naravno, u nekim slučajevima, ponovno promišljanje svakog detalja uvedenog u prošlosti (često od strane vanjskih pisaca koji nisu imali nikakvog obzira na kontinuitet) bit će naporno, ali pokušat ćemo. Zatim, tu su i problemi vezani uz vrijeme produkcije i raspored. Upravo kako bih izbjegao određene male i rijetke nedosljednosti koje opterećuju čitatelja, uključio sam činjenicu da se u Nathanovom svijetu priče Alfa agenata romaniziraju. To znači da se neke epizode serije, same po sebi narativno valjane, mogu smatrati slobodnim interpretacijama narativnog svemira, ali to su iznimke koje se nikada ne tiču epizoda koje su napisala tri autora.
Što se tiče obilja sporednih zapleta, ono što sam zapravo pokušao učiniti jest učiniti narativni svemir koherentnijim i definirati scenarije. Istina je da postoji mnogo scenarija, ali to služi kako bi se osiguralo da je svaki mjesečni broj uvijek drugačiji od prethodnog i da može zadovoljiti raznolike ukuse čitatelja.
Nathanove priče mogli bismo podijeliti u dvije široke kategorije: one iz žanra svemirske opere (osvajanje svemira izvan Sunčevog sustava, kolonizacija drugih nastanjivih planeta, istraživanje izvan crvotočine itd.) i žanr znanstvenofantastičnog trilera (često smješten u urbano okruženje i s jakim cyberpunk elementima).
Unutar ovih kategorija, scenaristi mogu razvijati intimne zaplete, druge političke prirode (odnosi između vlade i vojske, odnosi s Marsom i Kolonijama), a još više "privatne" koje se tiču međuljudskih i romantičnih veza.
Pogledajmo neke podzaplete. Gospodin Alfa i Reiser su neprijatelji i povremeno će se ponovno pojavljivati. Zapravo, obradili smo i kraj gospodina Alfe, ali očito mnogi čitatelji, toliko pažljivi na beznačajne detalje, nisu primijetili.
Posljedice nestanka Elanije Elmore trajat će još neko vrijeme. Spade, čovjek za unutarnje poslove, ponovno će se pojaviti, ali neće postati redoviti lik, iako ne isključujem mogućnost da se u nekom trenutku vrati (ako bude potrebno).
May i njezina sestra su završena radnja koja bi se mogla ponovno otvoriti u bilo kojem trenutku, kao i sve radnje. S ciklusom Skotos, njihovo mjesto je definirano. Oni su tamo, pružaju pomoć i mogu se vratiti ako netko tako odluči. Oni su upotrebljivi likovi, ali ih ne moramo nužno koristiti.
Annin i Gabrielov odnos će se završiti (priča je već napisana, ali proći će neko vrijeme prije nego što stigne na kioske).
"Povijest Marsa" (od koje je veći dio obrađen u mini-seriji Marsovske kronike) mogla bi se ispričati, ali budući da spin-offovi više ne postoje, mora se pronaći način da se Alfa uključi u događaje koji se odvijaju u različito vrijeme. Ima li doista toliko čitatelja koji osjećaju potrebu da detaljno znaju unutarnje političke poslove vlade Crvenog planeta? Ako je tako, dostupan sam da podijelim (uz dopuštenje izdavača) ono što pišem od vremena diva pod nazivom Marsovski pobunjenici, što, između ostalog, objašnjava zašto se Pretorijanci tako zovu.
Želio bih istaknuti da kada govorite o "otvorenim točkama", zapravo se pozivate na različite narativne mehanizme unutar cjelokupne radnje. Narativni mehanizam često se poistovjećuje sa žanrom, koji često slijedi specifične strukture. Ali to je ujedno i jedna od njegovih kvaliteta, jer volimo pronalaziti stvari koje već znamo u pričama (sjetite se TV serija poput Zvjezdanih staza, Columba ili Ubojstva, ona je napisala, ili filmova o Jamesu Bondu). Ali unutar okvira može postojati tisuću varijacija koje epizode čine apsolutno originalnima.
Ako je Nathan Never repetitivan, u kojem sami prepoznajete veliku raznolikost sporednih radnji, što je s drugim serijama? Od naših stripova, u stvarnosti, nikad ne znate što očekivati, i mislim da je to jedna od snaga serije. Nathan Never, zbog raznolikosti svog svemira i svojih likova, serija je u kojoj nema jedinstvene strukture i gdje se može dogoditi bilo što!

Druga kritika odnosi se na brzinu kojom se pripovijedaju neki važni događaji. Navest ću dva primjera. Problem sa smrću Elanije Elmore zaslužio je više stranica kako bi se bolje opisalo stanje uma Nathana i Janine, prostor koji je također bio komprimiran upadom u bazu Skotos (ovaj upad je također bio prebrzo ispričan). Rezultat je da je brzina naracije komprimirala emocionalni razvoj događaja. Ukratko, po mom mišljenju, priča je zaslužila da se razvije kroz dva broja. Često se priče koje nisu važne za kontinuitet predstavljaju u dva broja, i nije jasno kako je tako važan problem kao što je " Misterij Elanije Elmore " tako loše razvijen. Isto zapažanje vrijedi i za " Novo doba ", gdje nije objašnjeno zašto je Murchadna u podrumu Alfe i samo je Reiser znao za to. Najvjerojatnije je to vezano za buduće događaje koji će, nadam se, biti ispričani, jer ako se ta objašnjenja ne pruže ili se pruže putem društvenih mreža, serija gubi svoju koherentnost. Isto tako, nedostaje motivacija koja je navela Reisera da izda Forbesa, a nedostaje i Darverova svrha (ako je Darver bio vezan za Ecruos, a Ecruos likvidiran, što Darvera i dalje drži zaduženim za putovanja izvan Sunčevog sustava? I tko je zapravo bio Darver?).

Sporost ili brzina određenih događaja mora se procijeniti na temelju kriterija koji se tiču tempa i sadržaja svake pojedine epizode.
Što se tiče Elanije, možda ste vi i drugi propustili činjenicu da smo više od godinu dana s određenom suptilnošću opisivali odnos između redatelja i Alfe, koji je postajao sve kontradiktorniji i dvosmislen, rasipajući pomalo neskladne elemente tu i tamo i ostavljajući neke situacije visjeti. Na taj smo način pripremali dvije epizode (dvije, ne jednu, a prva dvostruka) u kojima su sva pitanja kulminirala. Između ostalog, dvostruka priča smještena u Tergeste i ona o Elanijinoj smrti od Janine bile su vrlo dobro prihvaćene od strane većine čitatelja, posebno onih pažljivijih koji su nam mjesecima postavljali pitanja i kojima je rečeno da budu strpljivi.
Kao što sam već rekao, Elanijina priča još nije završena; još uvijek postoje neki aspekti koje treba riješiti (koji su, međutim, sekundarni u odnosu na cjelokupnu radnju). Sve će se riješiti, ali potrebno je vrijeme.
Počevši od ove godine, više neće biti ljetnog drugog broja , a to znači da će neke priče biti produžene.
Što se tiče Darvera, kao i kod Izvorove priče, mnogo je toga rečeno i više će se pojaviti u neodređenim epizodama, ali to će se dogoditi samo kada bude korisno i potrebno, s obzirom na to da postoje i stvari koje su, u neposrednoj budućnosti, važnije. Također imajte na umu da određeni događaji ne dopuštaju uvijek "avanturistički" i "dinamični" pristup. Ne možemo stvoriti "objašnjavajuća" izdanja koja zadovoljavaju dva čitatelja. Svako izdanje mora biti dostupno svima, čak i onima koji ga ne poznaju. Ako postoji referenca na prošlost lika, to ne utječe na jedinstvo priče i služi samo da pobudi znatiželju bilo kojeg novog čitatelja koji, kao što se već dogodilo, mogu ponovno pogledati izdanje na koje smo se osvrnuli (ali to bi trebali učiniti nakon što pročitaju priču koja je cjelovita i uvjerljiva).
Određene informacije izlaze na vidjelo kada su funkcionalne i potrebne za pojedinu epizodu. Privremeno uskraćivanje informacija ponekad može pomoći u stvaranju obrata u budućem izdanju.
To su zakoni serijalnosti: koristim ih vrlo pažljivo, pokušavajući biti dosljedan, bez pribjegavanja ekstremima i pojednostavljenjima koja se viđaju, na primjer, u američkim stripovima.

Što se tiče istraživanja egzoplaneta, do sada predstavljene avanture odražavaju zaplete nekih klasičnih znanstvenofantastičnih filmova poput Solarisa ili Zabranjenog planeta. Sve ove priče imaju narativnu strukturu s nekim ponavljanjem. Ne postoji li rizik da bi takav postupak mogao dosaditi čitatelju, koji od početka zna kamo priča ide? Priče smještene u svemir su dobrodošle, ali one se čine više kao vježbe stila nego priče koje se čitatelju mogu urezati u pamćenje.

Nije točno reći da odražavaju zaplete određenih filmova (ili kratkih priča); ako ništa drugo, u nekim slučajevima (ali ne uvijek!) uzimaju znakove za pokretanje narativa, koji se zatim razvija na potpuno originalan način. U tim slučajevima postoje i očite reference na inspirativni film, s ciljem da se ne sakrije inspiracija, već da se oda počast filmu, pozivajući čitatelja da ga pogleda. Vjerujem da je ovo pitanje intelektualne iskrenosti.
U priči inspiriranoj Solarisom uključili smo neke lako prepoznatljive reference u prve panele, ali priča se razlikuje od tog filma. "Emocionalna tema" je drugačija; referenca je samo na situaciju koja možda ima neke sličnosti.
S Bertolinijevim prvim pričama željeli smo stvoriti svojevrsni katalog nastanjivih planeta s različitim karakteristikama, kako bismo čitatelja navikli na raznolikost lokacija.
Nathan, zapravo, završava na vrlo različitim planetima, iz različitih razloga (spasilačke misije, istraživanje itd.).
Što je tu repetitivno? Možda neki ljudi ne vole svemirske avanture... i to je u redu. Ali osim činjenice da postoje oni koji u njima stvarno uživaju, važno je imati na umu da su svemirske misije te koje Bertoliniju i Giardu omogućuju da najbolje pokažu svoje talente (kao i da su im omiljeni žanr).
Pokušat ćemo rasporediti izdanja svemirskih avantura kako ne bismo previše navikli čitatelje. Planirana je serija avantura koje uključuju rat s izvanzemaljcima, gdje ćemo naglasiti ratni aspekt, a ne istraživanje novih svjetova.

Što mislite o događaju koji je doveo do novog susreta između Nathana Nevera i Martina Mysterea? Govorim o onom koji se pojavio u redovnoj seriji i započeo s izdanjem Martina Mysterea za studeni. Po mom mišljenju, priča je bila uvjerljiva. Barone zna kako tempirati scene s više likova, kao što je već pokazao u udruživanju Nathana Nevera i Lige pravde. Antonio Serra uspio je dati seriji malo maštovitiju oštrinu koja se, nažalost, izgubila u ovih posljednjih 100 izdanja. Čini se da Barone uspijeva ispraviti ovaj nedostatak, koji je razočarao neke čitatelje, one koji su više oduševljeni pričama s oštrijim znanstvenofantastičnim prizvukom. Ne mislite li da je za vraćanje ravnoteže koja je postojala u ranim godinama potrebno planirati i slične priče?
Govoreći o pričama koje je Barone nedavno napisao, prva čak spominje i Reisera. U broju 401 navodi se da je Reiserovo postojanje uzrokovano paradoksom, a Nathan je o tome obaviješten. Je li postignut dogovor o ovom odlomku i uzima li se u obzir pri pisanju trenutnih scenarija?

Reći ću samo da mislim da je to dobar posao i drago mi je što je cijenjen. Ta posebna serija priča pokazuje našu snagu u ponudi različitih stvari, sposobnih zadovoljiti sve čitatelje.
Ništa nije dogovoreno, ali to nije problem. Možda postoje neke razlike u ukusu, ali to je točno.

Vrlo česta kritika proizlazi iz trenutnih priča, koje, iako često vrlo valjane, imaju vrlo snažan prijevod u stvarnost. Često je dovoljno ukloniti nekoliko znanstvenofantastičnih elemenata kako bi ove priče bile savršeno primjenjive na današnje vrijeme. Ono što se gubi jest atmosfera znanstvenofantastičnog stripa. Potreban je povratak cyberpunku, ali ne onakvom cyberpunku iz 90-ih, koji se danas smatra naivnim, već cyberpunku ponovno posjećenom i ažuriranom za novo tisućljeće. Međutim, detalji se često gube. Trebao bi postojati stroži nadzor nad umjetnicima koji imaju tendenciju crtati svakodnevne predmete točno onakvima kakvi su danas, poput mobitela ili automobila.
Po mom mišljenju, trebali bismo dizajneru s jakim vještinama znanstvenofantastičnog dizajna povjeriti zadatak stvaranja nove referentne biblije za sve ostale dizajnere.

Ne razumijem baš pojam "transpozicije". Sve se priče odnose na stvarnost, jer autori žive u stvarnosti. U svojoj uvijek pokušavam uključiti snažan element znanstvene fantastike, nešto što se temelji na hipotezama ili znanstvenim istraživanjima. Mrzim brkati znanstvenu fantastiku s fantazijom. Ako se dogodi nešto senzacionalno, mora postojati preduvjet koji opravdava unos energije potreban da bi se te stvari dogodile! Čak i
kada smo se bavili teleportacijom, to smo učinili uzimajući u obzir neke teorije koje su formulirali znanstvenici i zamišljajući da bi one mogle pronaći primjenu.
Općenito ne volim fantastiku koja koristi "magiju" kao element pojednostavljenja. Magija (ili bolje rečeno, magična kultura, istinsko znanje) nešto je drugačije od onoga o čemu čitamo u romanima i vidimo u filmovima, i imam puno poštovanja prema tome.

Ne mislite li da i jezik stripa treba ažurirati? Ne mislite li da bi tipični izrazi iz stripova Gianluigija Bonellija, poput "datevela a gambe" (odlazi) ili "damerino" (mali kicoš), trebali nestati iz modernih stripova kako bi se napravilo mjesta za moderniji i izravniji jezik?

Što se tiče "jezika", shvaćenog kao dijalog koji se koristi u pričama (što nije kodeks stripa), mislim da da, i donekle se to već dogodilo. Ali ne bih želio da se "moderni" dijalog poistovjećuje s upotrebom slenga i vulgarnih izraza. Čak je i upotreba određenih riječi pojednostavljenje ili potraga za zadovoljstvom od strane čitatelja s kulturnim, a posebno leksičkim nedostacima. Ja sam netko tko nikada ne koristi psovke u svakodnevnom životu, zbog svog osobnog stila i jer težim poboljšanju svoje elokvencije. Određeni izrazi u pričama su prikladni kada imaju određenu ekspresivnu svrhu, na primjer kada služe davanju daška realizma likovima ili scenama. Kada koristim vrlo razgovorni jezik, pokušavam to činiti bez ikakvog samozadovoljstva, kao što se nažalost događa mnogima.

Kakav je vaš odnos sa znanstvenom fantastikom? Tražiš li nove izdanja, ne samo u stripovima već i u knjigama, ili se radije držiš velikih klasika? Jesi li strastven prema TV serijama, i ako da, koje posebno?

Strastveni sam čitatelj knjiga i stripova, ovisnik o filmu i TV serijama te se trudim biti u tijeku s najnovijim trendovima u fikciji (i ne samo znanstvenoj fantastici). Kao netko tko radi i kao kritičar i stručnjak za komunikacije, stalno proučavam razne medije i ponekad više nisam siguran uživam li u nečemu jer mi pruža zadovoljstvo kao čitatelju ili kao autoru i znanstveniku.
Ne pravim veliku razliku između žanrova: knjiga, strip ili film su dobri ako su dobro napravljeni i ako uspiju prenijeti emocije.

Imate li još nešto u planu što će objaviti drugi izdavači? Jeste li ikada razmišljali o adaptaciji Nathan Neverovih priča u vlastitu knjigu?

Ne bih isključio adaptaciju nekih Nathanovih priča u roman, ako bi izdavač pristao. Trenutno radim na drugim romanima (kao i na radijskim i kazališnim dramama, filmskom scenariju i nekim esejima). Također imam nekoliko već razvijenih projekata za stripove. Ali srećom, neću ništa više reći. Osim pisanja o Nathanu, volim eksperimentirati i jako sam zadovoljan odazivom koji sam do sada imao na "I canti di Gadalas", cyberpunk pjesme koje je ilustrirao Toffanetti i roman "La stirpe dei Wurdalak".

Bliži se 35. godišnjica Nathana Nevera. Kad biste dobili priliku, kako biste željeli proslaviti ovu važnu prekretnicu s čitateljima?

Proslavit ću to pokušavajući učiniti još više, pokušavajući ispričati dobre priče. Srećom, još uvijek sam vrlo entuzijastičan.

Je li Nathan Never uspio stabilizirati prodaju posljednjih godina ili još uvijek postoji spor, ali stalan pad prodaje? Je li specijal u opasnosti? Suradnja s ASI-jem čini se solidnom. Je li već potvrđena za ovu godinu?

S obzirom na trenutnu uredničku situaciju, Nathanu i dalje ide dobro. U posljednje vrijeme vidimo da nam se obraćaju neki novi čitatelji, a neki koji su nas napustili vratili su se.
Činjenica da postoji mogućnost digitalnog pristupa prošlim izdanjima na Bonelli web stranici pomaže mnogim ljudima da se upoznaju sa serijom. Specijali se redovito nastavljaju.

Želio bih se vratiti seriji Nathan Never. Upravo sam ponovno pročitao sagu Rat svjetova, koja je završila s nekim otvorenim pitanjima.
a) Jedno od tih pitanja odnosi se na odnos Darver/Reiser. Budući da se priča razvija, hoće li biti u pripremi novi broj koji će pomoći u razumijevanju značenja riječi pročitanih na stranici 87 broja 249 (Darver razgovara s Reiserovim odrazom u ogledalu)? U prethodnom broju, Darver se bavio spremanjem datoteka Projekta Rijeka, za koje Janine zna, na udaljeni poslužitelj (broj 244). Hoće li se konačno otkriti o čemu se radi?

b) Na kraju sage saznajemo da je na Marsu postojala misteriozna izvanzemaljska civilizacija čiji je car hibernirao dok se nije ostvarilo određeno proročanstvo. Ovo mjesto preuzimaju telepati, a Majka Vrhovnica Resya odnosi posljednji Aran Darkov tronožac s Hyperiona u tajno područje Teritorija. Mogu li se svi otvoreni zapleti vezani uz telepate sada smatrati isključenima ili bi mogli ponovno postati zanimljivi u budućnosti serije?

c) Ponovno iz stripa Rat svjetova, Branko, pokazujući poseban medaljon, saznaje da još uvijek postoji mnogo mutata koji su preživjeli Pakleni otok i skrivaju se te im je potrebno vodstvo da postanu narod i osnuju državu. Nešto kasnije, u Giant 16, u Convertillo de la Selva na Margini, skupina mutata pronašla je ovdje malu domovinu i od tog trenutka nadalje, mutati se više ne spominju. Hoće li se vratiti?

d) Vraćajući se na kraj GdM-a, Pretorijanci, nakon što su se odrekli cara Kos Arandana Primea, sklapaju pakt sa Zemaljskom vladom kako bi jamčili predaju novoj prijelaznoj vladi, dobivajući u zamjenu slobodu. Prvi kolonisti Osawe preuzimaju odgovornost za vraćanje demokracije na Mars. Nakon svih ovih godina, kako su se Pretorijanci vratili na vlast? Je li ikada ispričan ovaj događaj?

Osim Hrama Telepata, postoje i druga mjesta koja su zaboravljena, poput Sub Cityja ili slobodnog grada Utopije, bivšeg Omegalopolisa. Čak i u ovom slučaju, hoće li se vratiti ili su to mjesta koja su, unatoč postojanju, iscrpila svoju narativnu funkciju? U svakom slučaju, po mom mišljenju, trebalo bi ih povremeno spominjati, kako bi čitatelj znao da ta mjesta još uvijek postoje.

Već sam rekao da ćemo se uhvatiti u koštac sa svime što se čini suspendiranim (ali možda i nije); samo nam treba vremena.
Za neke radnje prepuštam njihovim autorima da odluče o njihovoj budućnosti, hoće li ukloniti neke nedosljednosti i vratiti ih u trenutni scenarij ili će ih smatrati slobodnim razradama Nathanaelovog svemira (ili nekom vrstom unutarnjeg spin-offa, što je također u redu). Strip s više narativnih slojeva, po mom mišljenju, življi je i vjerojatnije će iznenaditi čitatelje. Raznolikost (radnji i ideja, opće filozofije epizoda) smatram prednošću. Naravno, unutar smjernica koje su postavila tri autora.

Najave za 2025. već su objavljene na Bonelli web stranici, ali znam da postoji mnogo priča u pripremi i za 2026. Među njima je i svemirska saga. Što još možemo očekivati u bliskoj budućnosti? Kada ćemo ponovno čuti za Reisera i obitelj Skotos i zašto je Agencija Alfa angažirala Stevena Rossa?

Steven Ross je mladi haker koji se posvetio kontraobavještajnoj službi, a Alfi je odgovaralo da ga ima u svojim redovima. On i Vera će se češće pojavljivati (ali morat ćemo pričekati, jer programiranje ima svoje zahtjeve).
Već sam predvidio da će biti rata s izvanzemaljcima. Temelji su već postavljeni, čak i ako većina ljudi nije primijetila (i to je dobro za nas, jer će povećati iznenađenje). Nastavit ćemo s noir i cyberpunk zapletima.
Trudimo se najbolje što možemo; ne možemo uvijek ugoditi svima (mislim da je to nemoguće), ali vjerujem da je kvaliteta naših knjiga dosljedno visoka. Neki (malobrojni) kritičniji čitatelji trebali bi ih povremeno uspoređivati s drugim serijama i biti manje površni u svojim procjenama. U svakom slučaju, svaka kritika (ako je pristojna) je dobrodošla. Vjerujem da uspjeh naše serije ovisi o činjenici da imamo čitatelje koji imaju emocionalnu vezu s likovima i koji su ujedno upućeniji od prosjeka.

---

quote:

---

Originally posted by mmihoci

Meni je recimo "Junaci u prašini" jako dobro jer nema puno mudrovanja već odmah u grotlo akcije (podsjeća me na filomove "ceste" iz 80-tih, recimo "Road house").
Branko je tu ono što jeste u samoj biti kad mu krv proključa.

---

quote:

---

Originally posted by mmihoci

Previše ste negativno raspoloženi. Valjda je to post božično/novogodišnja "kiselost".

Tek sad Nathan postaje pravi SF i dalje s prepletenim linijama raznih priča i događanja.

Umjetna intelegencija, roboti (možda s velikim "R"), razna "čudovita" tipa mesno/metalno/električnih stvorenja, putovanje kroz vrijeme i teleportacija pa još svašta nešta.

---

quote:

---

Originally posted by mike

Jako mi je žao, posto bas sad, kad sam u dosta kratkom razdoblju nabavio cijeli serijal, moracu prestati sa novim izdanjima. Poslednje dve knjige zapravo sam samo prelistao i bilo bi bolje da i to ne bi.

Uzas. Crtacki. Vjerujem da su price na nivou sobne temperature. Kad se ne grije.

---

quote:

---

Glauco, jesu li glasine o Nathanovoj promjeni paginacije istinite? Ili se možemo nadati da ćemo i dalje imati priče od 98 stranica? Možete li nešto reći ili će biti zatvaranje medija?

Pozdrav svima,
ne, ostanite mirni (relativno, zar ne?), nemojte slušati zlonamjerne web stranice (napisane na užasnom talijanskom, koje vrijeđaju čitatelje kako bi napale publikaciju!): na sastanku smo raspravljali o problemu prodaje i nismo zamoljeni da smanjimo broj stranica; priče na zalihi, one u produkciji i one koje će autori poslati i dalje imaju 94 stranice.

I kažem to sada: vjerujem da bi za publikaciju poput Nathana smanjenje broja stranica bio problem.
Onda ću, očito, od nužde napraviti vrlinu, ali vjerujem da je oko stotinjak stranica bitno za adekvatan tempo i tok.

Vraćajući se na situaciju s publikacijom (ali ne mogu, zbog politike tvrtke, dati podatke o prodaji, niti poreći ili potvrditi one koje su dali drugi samozvani stručnjaci u sektoru), također je istina da imamo značajan zaostatak zbog prevelikog broja osoblja, ali smo optimistični da ćemo ga moći riješiti za nekoliko godina.

I vjerujem — ali ne bih ja trebao to reći, morat ćete sami prosuditi — da su mnoge priče izvrsne kvalitete, barem na papiru (mnoge, naravno, još treba dodijeliti umjetnicima).

---

quote:

---

Tex, Dylan Dog i Zagor sami čine 55% produkcije, što je rastući postotak, iako su i Dylan Dog i Zagor izgubili stripove nakon smanjenja stranica za specijale, Old Boy i Zagor+. Sam Tex čini gotovo 25% novih Bonelli publikacija, a ova godina proširuje jaz koji je već postojao s Dylanom Dogom i Zagorom. Tex je, zapravo, jedini lik koji je objavio 6%-tno povećanje neobjavljenih panela u usporedbi s prethodnom godinom. I trend će biti silazni jer već znamo da će Julia imati 32 stranice manje počevši od 2026.
Što se tiče knjižara, također postoji pad od 9% u objavljenim neobjavljenim pločama. Međutim, postoji i rekordan broj ponovno tiskanih ploča.
Bez puno mašte, najobjavljivaniji lik je Tex, a slijede ga Dylan Dog i Zagor. Nadalje, po prvi put, ni Martin Mystere ni Dampyr nemaju publikacije u knjižarama. Nathan Never ima, zahvaljujući ASI-ju.Tex je premašio 4000 ploča. Nathan Never je izjednačen s Julijom, ali će je sljedeće godine nadmašiti, budući da će Julia kliziti prema nižim pozicijama Dampyra i Martina Mysterea.
Čini mi se jasnim da izdavačka kuća usmjerava sve svoje napore prvenstveno na Texa, pokazujući malo interesa za druge manje naslove. Dylan Dog i Zagor počinju gubiti tlo pod nogama, dok srećom Nathan Never izdržava, ali koliko još?
Drugo, industrija knjiga opada u broju novih izdanja, u korist sve većeg broja ponovnih izdanja. Možda visoka cijena svezaka u knjižarama obeshrabruje kupce, koji, s izuzetkom Senzanime, postižu skromnu prodaju. Barem su ponovni otisci u knjižarama jeftini jer sadrže prethodno objavljene priče. Ali cijena u knjižarama je ista kao i kod neobjavljenih svezaka, a ponekad čak i viša. Razmotrite ograničena izdanja koja se prodaju u Lucca Comicsu. Dakle, Bonelli stripovi, koji su započeli kao popularni strip, postupno postaju elitistički.

---