| T O P I C R E V I E W |
| solar |
Posted - 13/04/2014 : 13:31:01
Odredište:
Avantura!
Južnoamerička odiseja (4.2011.-9.2014.)
Burattini/Pesce - Ponekad se vraćaju
Boselli/Rubini – Žezlo Tin-Hinana
Paolucci/Perniola/Mangiantini - U kraljevstvu Cajuna
Rauch/Di Vitto - Na putu za Panamu
Burattini/Prisco - Mumija s Anda
Mignacco/Ferri - Zeleni labirint
Burattini/Laurenti - Žene ratnice
Mignacco/Della Monica - Vjetrovi pobune
Boselli/Bisi - Sertao
Boselli/Rubini - Izgubljeni svijet
Burattini/Sedioli/Verni - Sudnji dan
Mignacco/Sedioli - Pod južnim nebom
Burattini/Prisco - Ognjena zemlja
Boselli/Della Monica - Antarktika
Giusfredi/Colombo/Ferri - Gospodar otoka
Glasajte za najbolju priču južnoameričke odiseje
|
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| Cromwell |
Posted - 02/11/2024 : 09:10:21
Pa da, više puta smo spominjali tu priču kao jednu od najboljih ali zapravo su i ostale tri Buretove iz ove odiseje vrlodobre. Pogotovo za današnje standarde.
Osim Povratka u pećinu ako se računa. Ta je baš totalna glupost. |
| adriano |
Posted - 29/10/2024 : 13:46:41
Bas je buratini napisao meni najbolju avanturu JA odiseje sudnji danquote:
Originally posted by Cromwell
Je, i što je najbolje pokazalo se da Zagor valja jedino ako se uloži vremena za stvoriti nekakav koncept. Južnoamerička odiseja je doista iznijedrila neke vrhunske epizode koje će s vremenom postati klasici. Žalosno da zbog nesposobnog urednika u Zagoru ima života jedino ako ga se skroz makne iz Darkwooda.
|
| Caglio |
Posted - 29/10/2024 : 12:19:50
Nadam se da ću prije ili poslije uspjeti pohvatati te JA epizode, posto nikad nisam čitao ništa od toga. No čitajući ovaj topic, Sam se full ufurao da ih nabavim (: |
| Cromwell |
Posted - 24/10/2024 : 10:45:41
Je, i što je najbolje pokazalo se da Zagor valja jedino ako se uloži vremena za stvoriti nekakav koncept. Južnoamerička odiseja je doista iznijedrila neke vrhunske epizode koje će s vremenom postati klasici. Žalosno da zbog nesposobnog urednika u Zagoru ima života jedino ako ga se skroz makne iz Darkwooda. |
| going going |
Posted - 23/10/2024 : 22:03:49
quote:
Originally posted by Caglio
Svaka cast autoru na ovome topicu, nisam citao Zagora godinama, a ovdje imam naputke kako i sto nabaviti, hvala :D
Ovo je legendaran topik! Kako se sa velikim entuzijazmom prislo Juznaomerickoj odiseji svi smo bili uzbudjeni i zainteresovani... Good old times. |
| Caglio |
Posted - 22/10/2024 : 18:35:44
Svaka cast autoru na ovome topicu, nisam citao Zagora godinama, a ovdje imam naputke kako i sto nabaviti, hvala :D |
| Qwertz |
Posted - 01/06/2022 : 21:24:50
Atlantidska saga je bila zabavna i poslužila kao jako lijep uvod za događaje u JA odiseji. Sve je počelo u Močvari robijaša:
Jako dobra akcijska priča u kojoj se razvija više radnji. Zagor mora dokazati nevinost jednog zatvorenika. To bi bilo prilično jednostavno da ovaj nije odlučio pobjeći neposredno prije. Prave zavrzlame.
Od tog trenutka pratimo zatvorenike kako bježe kroz močvaru, Zagora kako traži sestru ovog zatvorenika koja je pobjegla u močvaru i lov od strane zakona prema zatvorenicima.
Ova poduža priča me iznenadila time što ni jednom nije postala dosadna. Možda i zahvaljujući Laurentiju koji je ovdje bolji nego u 90% svojih radova.
Naslovnice mi se baš sviđaju. Ferri je bio iznimno inspiriran ovdje.
Zatim je uslijedio pravi početak radnje s uvođenjem Atlantide koja je temelj cijele mini-sage u epizodi koja nam je razotkrila tajnu Sumerana.
Evo mojeg dojma:
Ne znam kako sam uspio zaboraviti ostaviti komentar na ovu epizodu. Čitam onu mini-sagu s Richterom i ostala mi je još samo avantura na Islandu. Uglavnom, ovo mi je promaklo, pa komentiram sa malim zaostatkom. Uvod u veliku avanturu u kojoj, prateći doktora Richtera, prolazimo kroz razne nove lokacije počeo je sa ovom vrlo dobrom epizodom koju prati loš crtež.
Kao u svakoj Bosellijevoj epizodi, ovdje imamo puno akcije i puno likova te nas The Boss standardno uspijeva zainteresirati i zabaviti. Ono što mi se ovdje posebno sviđa jest što svaki broj završava prilično napeto i s očekivanjem ćemo se veseliti nastavku.
U priču je ubačen i novi prijatelj. Dexter Green, arheolog koji nosi mumiju nekog mrtvog sumerskog kralja. Da sve ne bude prenormalno, ubacuje se jedna čudna sekta koja želi uzeti mumiju i nekakav komad nakita koji se naziva dijadem. Iskreno, nemam pojma čemu služi. Sviđa mi se što je ubačena referenca na prethodne epizode u vidu spominjanja Andrewa Caina.
Naime, zaplet priče se sastoji u pokušajima doktora Richtera i njegovog pomoćnika Velasqueza da skupe nekakve atlantidske dragulje. Prvi je ovaj kod mumije, drugi se nalazi na Yucatanu (to pratimo u idućoj epizodi), a treći je negdje na Islandu (to pratimo za dvije epizode). Četvrti je kod Caina u Africi i mislim da je dosta dobra ideja što nije u opticaju ovdje jer je tvorio dobar zaplet za JA sagu i bilo bi teško povezati sve ovo s Afrikom.
Ovdje se pojavljuje i Bat Batterton koji donosi dozu komedije u ovu, inače, prilično ozbiljnu epizodu.
Ono što kvari stvar su braća Cassaro čiji mi crtež, jednostavno, ne leži. Smatram da je ova epizoda previše važna da bi bila ovako loše nacrtana. Trebao ju je odraditi neki bolji crtač. Dakle, bilo bi bolje da ju je crtao bilo tko drugi. BILO TKO :).
Naslovnice su prilično dobre. Jedino mi se ne dopada što Zagor na sve 3 ima gotovo istu pozu. Imaju lijepu atmosferu.
Dobar početak mini sage. A sada pravac Meksiko.
Ipak, prije Meksika, naše junake je dočekao jedan filer koji baš i nije imao nikakve veze s Atlantidom.
Druga naslovnica je maestralna, prva je katastrofalna.
Sama priča je jako slaba, čini mi se da je ubačena u mini-sagu s Richterom samo zato što je netko probio rokove jer, kao prvo, nema nikakve veze s kontinuitetom potjere za zlom doktorom, a kao drugo, na njoj se vidi da je stajala u nekoj ladici za slučaj nužde.
Priča je baš obična. Borimo se s banditima, ovoga puta Cajunima i saznajemo da su nedavno radili gadarije u okolnim područjima. Kao da to nije dovoljno, Burattini je odlučio ubaciti i nekakvu vidovitu bakicu koja priziva nekakve demone, ili nešto slično. Baš nepotrebno i besmisleno.
Ipak, svjetla točka je Toriccellijev crtež koji mi se dopada jer podsjeća na Ferrija i izgleda kao malo lošija verzija njega. Ovaj današnji Toriccelli kao da nije isti crtač. (Pogledajte strip Faraonova sjena).
Koliko mi se naslovnica s bunarom sviđa, toliko mi je ova prva ružna. Nevjerojatno kako mogu varirati naslovnice izašle sa samo mjesec dana razlike.
Prilično slaba filer epizoda koja se može pročitati, ali je lošnjikava.
Nakon Cajuna u nekom nadnaravnom selu, stvarno putujemo u Meksiko i počinje možda i najbolja avantura cijele mini-odiseje.
Ovo je jedan od prvih Zagora koje sam kupio. Tj. kupio sam jedan od djelova u onom paketiću s 3 stripa. Radilo se o trećem djelu ove priče "U džungli Yucatana". Nakon nekih 2 godine napokon sam skupio sve dijelove i mogao pročitati cijelu priču.
Ono što ističe ovaj strip je lokacija. Stigli smo u Meksiko, Chicovu rodnu zemlju. Upoznajemo se malo s njegovom velikobrojnom obitelji. Ta komedija uzrokovana njima (ponajprije njegovim pospanim stricom), ubrzo dobiva kontrast u početku stvarne radnje ovog stripa.
U radnju je ubačen i Jean Laffite, stari gusar kojeg zarobljava meksička vojska. To nas dovodi do pojave njegove kćeri koja ga, zajedno sa Zagorom kreće osloboditi. To je prva radnja
Druga radnja se odnosi na lov na Richtera i Velasqueza koji traže atlantidske artefakte. To nas dovodi na Martin Mystereovsku lokaciju izgubljenog Astečkog grada usred džungle. Tu pratimo i zanimljive rituale Asteka.
Za crtanje ove interesantnu priču s 2 radnje pobrinuo se Ferri. Sjajno je prikazao atmosferu prašume i pojedine akcijske scene. Ipak, moram dati malo manje ocjene jer likovi malo kaskaju.
E, naslovnice. Naslovnice su stvarno genijalne. Baš je prikazana posebna atmosfera na svakoj od njih. Sjajno.
A sada, pravac Island.
Posljednja epizoda odiseje, simboličnog imena Posljednja Thula, odvela nas je na Otok Vatre i Leda.
Da, idemo na Island. Nakon vrućeg Meksika, definitivno se radi o osjetnoj promjeni.
Dosta dobra epizoda u kojoj samo smeta što je povremeno predvidiva i neki dijalozi su malo usiljeni. Ono što, također, malo iritira jest da je ovo napisano na gotovo 400 stranica, a nismo dobili pravi epski završetak kakav smo svi očekivali. Iako je Boselli idejno pokrenuo ovu mini sagu i prvi ubacio elemente Atlantide u serijal i generalno slovi kao bolji scenarist, Burattini ga je u ovoj sagi malo nadmašio. Onaj dio sa Sumeranima okarakterizirao bih kao najgori dio sage, ovo je u nekoj sredini, a Burattinijeve Krvave piramide su bile prava majstorija.
Nakon početka u Americi i nastavka u Meksiku, očekuje nas epilog na Islandu. Kao prvo, moram reći da je pojavljivanje Guthruma ovdje sasvim suvišno. Ovo je trebao biti ozbiljan završetak sage, a njegov lik je previše komičan za ovakve epizode. Ono što smeta jest da se njegova uloga svela na povremeno mlaćenje sjekirom i ništa više.
Lokacija Islanda je prilično atraktivna i pruža puno mogućnosti za pisanje sjajne priče. Ubačeno je dosta akcije i scena borbe. Ipak, onaj dio s banditima je malo nepotreban i trebalo se više fokusirati na Richtera. Također, Dexter Green je previše pasivan u ovoj epizodi i priči više doprinosi Yambo nego on.
Sviđa mi se što je prilično uspješno ubačen nastavak sage o Atlantidi i što je ostavljen prilično otvoren kraj koji je, praktički, pružio mogućnost za početak Južnoameričke odisjeje.
Della Monica je sjajan. Divno je prikazao krajolik Islanda. Likovi mu izgledaju dobro i zna prikazati akcijske scene prilično dobro. Mislim da je bio dobar odabir za crtanje ove epizode.
Naslovnice su jako lijepe. Jedino su malo čudne proporcije likova na njima, ali atmosfera i boja na njima mi se jako sviđa.
Bilo je zabavno čitati ovu mini-sagu i predstavlja dosta dobar temelj za buduću JA odiseju.
|
| velka031 |
Posted - 01/06/2022 : 19:22:15
Gru, u pravu si, iako smo omatorili i svaka nam dlaka smeta, ova epizoda je i dalje punokrvni Zagorov klasik. |
| Gru |
Posted - 01/06/2022 : 17:04:26
quote:
Originally posted by Qwertz
Američka odiseja:
Pa ovo je sjajno. Uopće ne znam što bih mogao prigovoriti. Jedna od najboljih Zagorovih priča ikada. Zlatno doba Ferrija i Nolitte uvelike je prisutno i u ovome avanturističkim djelu.
Ovo je sjajna epizoda koja s pravom drži status klasika. Napeta priča i jako dobar scenarij dobivaju desetke. Ferriju ne mogu dati ništa drugo osim desetke za crtež, ali i za ove 2 legendarne naslovnice.
Čistokrvna avantura, maestralno. Bravo Nolitta, bravo Ferri!!!!
Američka odiseja je temelj Zagora i Zagorovog svijeta. Kad bi samo jednom epizodom morali opisati što je Zagor, onda je to ova epizoda. |
| adriano |
Posted - 01/06/2022 : 15:32:39
evo sad tek vidim da si komentirao i američku odiseju. |
| adriano |
Posted - 01/06/2022 : 15:29:23
ma dobar je nema govora, ali recimo nije mi na nivou jedne američke odisejequote:
Originally posted by Qwertz
quote:
Originally posted by adriano
Zasto svi svrsavaju na Tog nestalog istrazivaca i 7 gradova cibole Mi nikad nije bilo jasno. Jos manje Mi je jasna histerija oko demona Ludila. Newfoundland Mi je bolji od famoznog nestalog istrazivaca, Ali vjerojatno nije izbacen u pravo vrijeme
Nestali istraživač mi je stvarno genijalan, ali sa 7 gradova Cibole ni ja baš nisam bio preoduševljen.
|
| Qwertz |
Posted - 30/05/2022 : 12:32:55
Prva, Nolittina Američka odiseja je, ipak, ona istinska odiseja koja je udarila temelj za sva ostala putovanja.
Američka odiseja:
Pa ovo je sjajno. Uopće ne znam što bih mogao prigovoriti. Jedna od najboljih Zagorovih priča ikada. Zlatno doba Ferrija i Nolitte uvelike je prisutno i u ovome avanturističkim djelu.
Ovdje imamo i avanturu dostojnu one originalne, Homerove odiseje. Naši prijatelji kreću na putovanje kroz cijelu Ameriku, niti ne sluteći kakve će ih opasnosti dočekati na putu. Ipak, prije svega imamo simpatičnu zajebancija Chica i Trampija koja je komični ripoff frulaša iz Hamelina. Nakon laganog uvoda, ukrcavamo se na brod koji naše junake vodi u neslućene avanture epskih razmjera.
Susreli su...paaa, svašta. Stvarno sve i svašta. Napetost se može rezati nožem nakon što nestanu neki od članova posade. Ali ipak, napetost prelazi u šok, kada otkriju divovske majmune s kojima se Zagor mora sukobiti. Nakon što je pobijedio njihovog vođu u dvoboju, Zagor je osigurao slobodu svojim drugovima.
Također, u stripu imamo i neke vrhunske scene u kojima dolazi do priviđenja i halicinacija nekih od likova. Zagor, tako ponovno susreće svoje roditelje.
Ovo je sjajna epizoda koja s pravom drži status klasika. Napeta priča i jako dobar scenarij dobivaju desetke. Ferriju ne mogu dati ništa drugo osim desetke za crtež, ali i za ove 2 legendarne naslovnice.
Čistokrvna avantura, maestralno. Bravo Nolitta, bravo Ferri!!!!
Sloboda ili smrt:
Pravi klasik Zagorovog serijala sa puno emocija i akcije. Odiseja po Americi se nastavlja i naši prijatelji, stigavši u Georgiu, upadaju usred nevjerojatnih spletki i komplikacija. Ubrzo završavaju na vješanju od kojih ih spašavaju vojnici kojima Zagor mora pomoći u lovu na Seminole.
Zagor, uvidjevši cjelokupnu situaciju, ubrzo mijenja stranu i odlučuje pomoći Seminolama i Liberty Samu u teškoj borbi koja će im donijeti slobodu. Ili smrt. Nažalost, epizoda završava tužno i lefendarni poglavica Seminola zvani Manetola gubi svoj život. Zaista tužna epizoda koja bi mi izmamila suzu na oko da mi emocije nisu odumrle :-).
Donatellijev crtež mi se, inače, sviđa đanje od Ferrijevog, ali ovdje je i on briljirao i prikazao sjajnu epizodu punu akcije i emocija. Bio je na nevjerojatno visokom nivou od početka do kraja.
Naslovnice su, jednostavno, genijalne. Jedna je bolja od druge.
Prava majstorija.
Vudu:
Iznimno zabavna epizoda smještena izvan običnih Darkwoodskih okvira. Ovoga puta završili smo na misterioznom Haitiju gdje se susrećemo sa jezovitim vuduom - običajom tamošnjih lokalnih "domorodaca".
Čini mi se da je ovo prvi put da u Zagorovom svijetu vidimo zombije koji zaista pružaju pregršt mogućnosti za kreiranje filmskih ili stripovskih scenarija. Ako ništa drugo, akcija je zagarantirana. Tako je i ovdje i Nolitta je napisao brojne akcijske dijelove u ovom stripu i zadržao ga je zanimljivim od početka do kraja.
Baš mi se svidio i dio s onim otetim sinom i njegovim ocem koji je u početku izgledao kao nekakav dobar čovjek, ali se pokazao kao pravi gad koji je samo želio naći način za zaustavljanje vudu običaja.
Bignottijev crtež je veoma dobar, na trenutke stvara genijalnu atmosferu. Ipak, ponekad mu crtež djeluje malo zbrzano i prezatamnjeno.
Prva i treća naslovnica su vrhunske, druga je malo slabija, ali i dalje sjajna. Ferri je ovdje bio u top formi.
Zlatno doba Zagora
Ocean:
Odlična recenzija za prekrasnu epizodu koja je definitivno klasik u pravom smislu te riječi. U priču su uključeni i Digging Bill i posada s Golden Baby. To garantira pravu avanturu, i dosta nam je i pruža. Iako ima gotovo 400 stranica, cijelo vrijeme je zabavna i nepredvidiva od početka do kraja.
Sviđa mi se zaplet u kojem je Digging Bill pod lažnim identitetom putuje s Fishlegovom posadom kako bi k'o fol našao tijelo pokojnog djeda i odveo ga u obiteljsku grobnicu. Naravno, stari nevaljalac ponovno traži blago i sve to je samo izlika za putovanje na Haiti.
Scenarij je stvarno perfektan i dobro balansira akciju, avanturu i komediju te je zaista gušt čitati ovakav sjajan strip. Nolitta ovdje pokazuje da je pravi majstor svojeg zanata i da je najbolji pisac Zagora ikada. Svi likovi su genijalno kreirani, a onaj Hammad je isto baš upečatljiv lik.
Ferrijev crtež je perfektan od prve do zadnje stranice i nema nikakvih većih zamjerki. Sjajno je prikazao sve likove, akcijske i dinamične scene. Također, kadriranje mu je predobro i baš je bilo gušt gledati njegov crtež na 400 stranica.
Naslovnice su genijalne. Divno su nacrtane i divno su obojane. Ipak, kada bih morao istaknuti jednu, istaknuo bih onu za Ocean koja je, jednostavno, genijalna.
Vrhunska epizoda. Jedna od najboljih.
Puerto Juarez:
Kratka epizodica koja je nastala samo za popunjavanje stripa do kraja, prije jubilarnog stotog broja. Brza i jednostavna radnja, imamo akciju i komediju, sve što možemi poželjeti. Chico ponovni bezuspješno pokušava otići u akciju zavođenja. Imamo puno likova u kraćim ulogama i veći broj podzapleta i preokreta.
Crtež je solidan, zaslužuje sedmicu. Priča i scenarij su solidni, kratki i bez puno gluposti i iz tog razloga dajem osmicu. Naslovnice nema, ali iz poštovanja prema Ferriju i brojnim maestralnim naslovnicama koje nam je pružio, dati ću desetku na neviđeno.
Moj prijatelj Jim Gitara
Baš čitam Zagore kronološkim redom. Svaka mi čast, organiziran sam kao prosječno okupljanje lokalnih pijanaca ispred marketa ponedjeljkom u 10 ujutro. Malo čitam one prastare epizode, pa pročitam neki random maxi, pa neki novi specijal, pa malo epizode oko broja 500, pa opet one stare klasike, pa pročitam u komadu neku od odiseja, ali i to isprekidam nekim specijalima ili kolorima, pa onda krenem čitati Bleka ili Dylana, pa shvatim da mi je Zagor draži, pa nastavim s nekom redovnom epizodom, pa se prebacim na extru i tako dalje
Ova epizoda mi se baš svidjela zbog puno akcije, humora i velikog broja sjajno okarakteriziranih likova. Također, javlja s velik broj interesantnih zapleta na jako malom broju stranica. Čak bih se usudio reći i da bi ovo možda bilo još bolje da je napisano na još stranica, ali ni ovako nije za baciti.
Ferrijev crtež je maestralan, jednostavno se nema što prigovoriti. A i kolor je sjajan, nekada obojane epizode gube na kvaliteti crteža zbog boje, ali ovdje je, baš suprotno, boja podigla sve zajedno na još viši nivo.
Naslovnica bi bila čista desetka da ima neku pozadinu. Sviđa mi se što je baš ironična. Strip se zove "Moj PRIJATELJ Jim Gitara", a prikazano je kako ga Zagor nokautira.
Tragični karneval:
Lokacija: New Orleans
Priča: Nolitta
Scenarij: Nolitta
Crtež: Donatelli
Naslovnica: Ferri
Godina izdanja: 1973./4.
Odiseja: Prva američka
Kada bi mi netko dao Zagorov strip, bez da išta znam o njemu i priložio mi popis s gore navedenim podacima, bez razmišljanja bih ga pročitao. Ovo je baš sjajna epizoda za koju mi je jedina zamjerka što nije pretjerano originalna.
Zagor i Chico u nastavku svojeg putovanja uzduž i poprijeko sjevernoameričkog kontinenta stižu u New Orleans u Louisiani. Kao što znate, ona je nekad bila francuski teritorij i upravo tu činjenicu Nolitta koristi za postavljanje priče.
Naime, jedna grupa/banda/organizacija ili što već naziva se Braćom s rijeke i želi vratiti Louisianu u ruke Francuske. Naravno, i oni su porijeklom Francuzi. Ne bi imalo smisla da nisu :-).
U provedbi svojeg plana, ubijaju jednog generala i tu počinje pravi zaplet. Naime, sve se to odvija u vrijeme karnevala, a ubojica je, ne biste povjerovali, bio maskiran isto kao Chico.
Chico je sad optužen za ubojstvo, pa Zagor mora osloboditi Chica, poraziti Braću s rijeke, spriječiti međunarodni incident. U svemu tome mu pomaže mladi Marcel Dutronc kojeg ćemo opet susresti na početku JA odiseje, kao i glavnog negativca ove epizode De Marignija. Noliitta je stvarno sjajno okarakterizirao brojne likove koji se ovdje pojavljuju.
Donatellijev crtež je ovdje perfektan, u ovom razdoblju je mogao punopravno parirati Ferriju. Pejzaži su mu genijalni. Gradska atmosfera New Orleansa, također.
Naslovnice su sjajne. Imaju odličnu atmosferu i lijepo su obojane.
Sjajna epizoda.
Dobar i loš:
Ovo je pravi Nolittin klasik i dokaz da se na 300+ stranica može napisati avantura koja nijednom neće postati dosadna i uspjet će nas držati koncentriranima do samog kraja.
Motiv priče je nasljedstvo koje je jedan čovjek ostavio jednom od svojih nećaka, a na njima je da se razračunaju i da ga pobjednik preuzme. Naravno, Zagor i Chico se slučajno nađu u središtu zbivanja i odlučuju se priključiti jednom nećaku.
Dalje pratimo pravu netipičnu borbu između 2 rođaka, ali i protiv nemogućih uvjeta u prirodi. Zaista je dobra karakterizacija likova kroz strip i ima puno akcije što je jako dobra stvar. Sam kraj je bio prilično nepredvidiv i to mi se jako svidjelo.
Ferrijev crtež je ovdje na visokoj razini. Baš je bio na vrhuncu u ovom razdoblju. Sjajno.
Naslovnice su super, baš su netipične i predivno obojane. Ne mogu se odlučiti je li bolja ona pustinjska, ili prva.
Super epizoda.
Smatram kako je, uz drugu američku koja je spasila Zagora, upravo ova, Nolittina, odiseja najvažnija u Zagorovom serijalu jer smatram da bez nje, drugi autori ne bi imali hrabrosti, ni ideje da pošalju Duha sa Sjekirom na neko duže putovanje.
|
| Qwertz |
Posted - 30/05/2022 : 11:44:38
Pročitah i Afričku odiseju, ali sam zaboravio ostaviti generalni komentar. Evo ga sada, s malim zakašnjenjem.
Bijeg u slobodu:
Posljednji Pepeov rad. Šteta što je umro tako mlad. Ovu epizodu prokomentirati ću sad. Zagor susreće robove koji, bježeći od gospodara, osjećaju strah i glad. Ne treba posebno napominjati da je njihov gazda gad koji ne plaća njihov rad.
Nakon malo rime, više nema zime. Pitate se o čemu se radi? Sada ću se pozabaviti time. Za robove ima jedna nada, da ukrcaju se na brod koji vodi tamo gdje sloboda vlada.
Zagor sada, robovima pomaže i metode razne slaže kako bi oslobodio ljude s plantaže i na slikovit način gazdi kaže da za njega principi jednakosti svih ljudi vrijede i važe. A kada to kaže, on ne laže i spreman je da svojom sjekirom sve to dokaže.
Ono što ovdje u oko bode, je da Zagor ne bira sredstva donošenja slobode. Hladnokrvno ubija i kolje, kako bi robovima bilo bolje. Ipak, nije to samo snaga volje, tu je i sjekira koja žrtve ne bira.
Najgora strana ovog stripa je predvidivost najgoreg tipa. Mislim da smo svi znali za koga bismo navijali, a koga mrzili. Odmah smo na početku zamislili kako bismo epizodu završili i bijaše tako. Epilog pogodili smo lako i, nažalost, to je tako.
Pokojni nam je Pepe podario brojne vinjete i kadrove lijepe. Dobro je nacrtao likove i akciju, ali nažalost nacrtao je tu svoju priču posljednju.
Za naslovnice, kao uvijek (ili barem često), pobrinuo se neprežaljeni Maestro. Odlično su nacrtane i dobro obojane, nemam drugog izbora nego da, na temelju divnih nacrtanih prizora, moja ocjena bude čista desetka.
Dobra epizoda, pročitao sam je s guštom, pročitajte ju i vi, nećete pogriješiti.
Odredište Afrika:
Je li naš jadni Digging Bill ikada stvarno dobio blago na kraju stripa, osim u Teksaškim rendžerima kad je uspio zadržati jednu zlatnu polugu? Ovo je baš dobra epizoda. Prvo Bill izvlači nekog bivšeg gusara iz zatvora, pa objave tjeralicu za njim, pa je Zagor vidi, pa krene otkriti u kakve se to nevolje naš omiljeni tragač za blagom ovaj put uvalio. Na kraju, završavamo u Africi.
It's gonna take a lot to drag me away from you,
there's nothing than a hundred men or more could ever do.
I bless the rains down in Africa,
it's gonna take some time to do the things we never had...
Ako ikad avionom budem letio u Afriku i na aerodromu ne bude svirala ova pjesma, bit ću duboko razočaran. Afrika, misteriozni, živopisni i vrući kontinent iz kojega je život krenuo. Bilo je pitanje vremena kada će scenaristi poslati Duha sa Sjekirom u koljevku svijeta.
Sama epizoda je vrlo dobra s dosta akcije i zabavnih djelova. Burattini nije baš previše dosađivao s nepotrebnim tekstom, pa je sve ispalo prilično dinamično, pogotovo više paralelnih radnji koje se jako dobro razvijaju i mnogo likova koji kvalitetno doprinose radnji. Na trenutke djeluje kao da je epizodu napisao Boselli. Hehe, gorit ću u paklu. Jedino je kraj ispao malo prezbrzano i naglo.
Chiarolla je ovo vrlo lijepo nacrtao i definitivno mu ova afrička epizoda spada među bolje radove. Jedino povremeno malo lošije nacrta glavne likove. (Nisam imao pojma da mu je ovo tek četvrti rad).
Naslovnice su sjajne. Ferri je ovdje baš bio u elementu i zaredao je 3 vrhunske ilustracije. Iako su sve sjajne, moram istaknuti drugu koja ima dobru napetu noćnu atmosferu.
Muy bien
Povratak Caina:
Jako lijepa recenzija za jako lijepu priču koja je izašla kao dio afričke odiseje. Vraća se Andrew Cain koji je, zaista, jedan od najbolje kreiranih spirednih likova u Zagoru. Ne mogu se oteti dojmu da bi njegov solo serijal bio vrhunska ideja (kada bi epizode crtali kvalitetni crtači poput Andreuccija, Frisende, Prisca, Rubinija, Ville i slično. A ne ovi talenti poput Mangiantinija, Cassarovih, Laurentija, Dall'Agnola...). Zaista bih volio vidjeti nekakav akcijsko-avanturistički strip s elementima nadnaravnog horora s Andrewom Cainom kao protagonistom.
Ipak, ovdje je njegov lik malo blaže okarakteriziran u odnosu na onog hladnokrvnog fanatika s kojim smo se susreli i, možda, sprijateljii u Morskoj stravi. Dok je ondje samo mahao svojim mačem i redao biblijske citate, što je bilo prilično frajerski, moram priznati, ovdje je malo umjereniji i otvoreniji ka suradnji prema Zagoru s kojim se ponovno suočava s brojnim čudovištima. Ipak, ovaj put ne borimo se protiv nekog tamo barunčića. Ovdje su nam protivnici strašni afrički moćni vračevi poznati kao i negromanti iz Kusha.
Kao što možete pretpostaviti, priča puca od akcije. Ali, to nije sve, imamo i jako dobru mračnu i jezivitu atmosferu kojoj najviše doprinose likovi negormanata, živih mrtvaca i pustih pustinjskih područja te jezovitih grobnica. Uz to, scene one borbe u utvrdi su genijalne.
Andreuccijev crtež je maestralan. Gotovo je besprijekoran i zaista je razvalio crtajući ovaj strip. Akcijske scene su na visokom nivou, atmosfera također. Ma, sjajno.
Prva i druga naslovnica su vrh vrhova, a treća je malo čudno složena.
Sve u svemu, maestralno. Trebao bi netko objaviti sve 3 epizode s Cainom u jednom stripu na 600-tinjak stranica. Bilo bi to vrhunski.
Kraljica mrtvog grada:
Laurenti je kao stvoren za crtanje epizoda s Marie Laveau. Čim se njezin lik pojavi u stripu, kvaliteta njegovog crteža poraste za 40%.
Sama epizoda je neloša. Nastavlja se putovanje po Africi. Zagor, Chico i Digging Bill traže Jacquesa Lassallea, ali pronalaze Marie Laveu koja je opasnija nego ikad. Ovdje nije samo neka vudu vještica koja se služi drogom i (možda) drugim atributima za ispunjenje vlastitih ciljeva. Ovdje je podignuta na razinu kraljice Songhaya, nekakvog misterioznog prastarog grada.
Ovdje Boselli piše jako dobru priču koja je miks avanture, akcije, misterije, horora i fikcije vezane uz izgubljene civilizacije. Zagor se po prvi put povezuje s likom nekakvog afričkog junaka Damballaha. Ta mi se narativna linija baš dopala i nije mi jasno zašto se nešto oko nje nije učinilo tijekom JA odiseje.
Sviđa mi se i dinamika ove epizode jer praktički započinje na prvoj stranici i ne usporava do samog kraja. Stalno se nešto događa i to je stvarno super stvar.
Laurenti je ovdje iznenađujuće dobar. Prikaz žena mu je definitivno jača strana, ali dobro je prikazao i akcijske scene u stripu te je ostvario jako dobru atmosferu.
Naslovnice su jako dobre, jedino mi se ne sviđa Zagorova poza na naslovnici 423. Izgleda kao da se upišao u gaće. Ipak, to je jedina mana, ostatak je perfektan.
Lijepa epizoda👍👍👍
Zemlja slobode:
Dobra realistična epizoda s dosta akcije usprkos malom broju stranica. Tema je dosta interesantna. Zagor se susreće s Rodriguesom Lobom koji stvara zaplet epizode. Naime, umjesto da svi lagano otplove kući, on i Latiffe su odlučili obaviti neko sitno krijumčarenje. Naravno, vojska ih je uhvatila u zločinu. Bježeći od vojske, naši prijatelji susreću Liberty Sama koji ih upoznaje s tragedijom koja očekuje njegov narod ako uskoro ne dobiju lijek protiv malarije.
Krećemo u akciju i potragu za lijekom, ali, kao što ste mogli pretpostaviti, ništa neće ići glatko, već će se naši prijatelji morati sukobiti s više neprijatelja. Priča nije najoriginalnija i na trenutke djeluje kao da je već viđena u nekim filmovima ili čak drugim stripovima, ali je definitivno zabavna. Super je i sretan kraj koji nas je dočekao.
Ferrijev crtež je gotovo perfektan, ali ne mogu dati desetku čisto iz razloga što je imao i boljih radova.
Naslovnice su vrlo dobre, jedino malo bode u oko što je na drugoj Zagor malo prevelik. Prva je, jednostavno, genijalna.
Solidna epizoda!
Veracruz:
Pravi klasični, akcijski, zabavni Zagor. Sve je puno nasilja i komedije vezane uz legendarnog Jima Gitaru za kojeg nikako da shvatim je li Zagorov prijatelj ili neprijatelj. Baš zabavno.
Jako je zanimljivo i mjesto radnje samog stripa, odnosno Veracruz. Prava je šteta što u priču nisu uključeni i neki Chicovi rođaci. Ipak, ima tu i emotivnih scena koje lijepo doprinose radnji stripa.
Pesceov crtež je solidan. Definitivno ima boljih crtača od njega, ali ima i gorih. Tako da, može proći.
Prva naslovnica mi je baš genijalna. Druga je malo slabija zbog čudne Zagorove face.
Sve u svemu, jako zabavna epizoda.
Zagor u Africi je definitivno bila jako dobra ideja te je bilo neizbježno da naše junake jednom put navede prema kolijevci ljudskog roda. Generalno sam jako zadovoljan dobrim miksom realističnih i fantastičnih epizoda i moj je ukupni dojam jako dobar te je bio gušt
pročitati ovu kratku, ali slatku odiseju po Africi.
|
| Qwertz |
Posted - 30/05/2022 : 11:33:00
Čitanje afričke odiseje usljedilo je nakon pročitane sjevernoameričke, pa bi uskoro mogao uslijediti neki komentarčić na nju. |
| Qwertz |
Posted - 04/03/2022 : 22:02:56
quote:
Originally posted by adriano
Zasto svi svrsavaju na Tog nestalog istrazivaca i 7 gradova cibole Mi nikad nije bilo jasno. Jos manje Mi je jasna histerija oko demona Ludila. Newfoundland Mi je bolji od famoznog nestalog istrazivaca, Ali vjerojatno nije izbacen u pravo vrijeme
Nestali istraživač mi je stvarno genijalan, ali sa 7 gradova Cibole ni ja baš nisam bio preoduševljen. |
| Ivan Liverpool |
Posted - 04/03/2022 : 21:52:48
Histerija oko "Demona ludila" ni meni nije jasna. Prica je uzasno konfuzna i po meni jednostavno ne pase Zagorovom serijalu. Ako Sclaviju takve stvari mogu prolaziti na Dylan Dogu (iako osobno ni tamo ne volim kad budu prekonfuzne price i neke premisaone), ne znaci da moze i na Zagoru. Tako da i ja se cudim sto ta epizoda tako visoko kotira kod drugih.
Dok s "Nestalim istrazivacem" pocinje neko novo doba Zagora, price su slozenije, bas se vidi napredak koji je bas negdje oko te epizode i zapoceo. Ova SA saga je i meni osobno veoma draga.  |
| adriano |
Posted - 04/03/2022 : 21:36:02
Zasto svi svrsavaju na Tog nestalog istrazivaca i 7 gradova cibole Mi nikad nije bilo jasno. Jos manje Mi je jasna histerija oko demona Ludila. Newfoundland Mi je bolji od famoznog nestalog istrazivaca, Ali vjerojatno nije izbacen u pravo vrijeme |
| Qwertz |
Posted - 04/03/2022 : 18:24:05
Nakon pročitane JA odiseje, odlučio sam pročitati i legendarnu Sjevernoameričku odiseju koja je svojevremeno spasila Zagora. Ovo su moji dojmovi:
Nestali istraživač:
Kao što je recenzent već konstatirao u svojoj sjajnoj recenziji, prije ove epizode Zagor je bio na rubu gašenja, ali je tada mladi i svježi scenarist Mauro Boselli pokrenuo pravu revoluciju i preporodio Zagora. Time je omogućio da naš omiljeni junak još i danas izlazi.
Sama je ova epizoda zapravo ta točka preokreta. Nakon bezidejnih avantura sa švercerima alkohola iz mjeseca u mjesec, scenaristima, crtačima i samom Zagoru je sigurno dodijalo stalno raditi isto. U toj je dosadi došlo vrijeme za godišnji sastanak trapera, ali vidi vraga, Rochasa nema. Gdje je nestao Rochas? Gdje se skriva on?
Doznajemo da je Rochas lovac na brodu koji traži mitski prolaz na sjeverozapad. Zagor odlazi u potragu za njim u društvu vjernog Chica te ekipe s broda Golden Baby. Moram reći da su mi se uvijek sviđale epizode na brodovima, a ova je najbolja od takvih. Imamo sve što ljubitelj stripa može poželjeti: avanturu, misteriju, brojne neočekivane preokrete, predivno dočarani Arktički krajolik i neočekivane negativce. Boselli je u ovom stripu predstavio i jednog od najboljih negativaca "nove generacije" - Nata Murda. Murdo je stvarno fascinantan lik koji je majstorski karakteriziran i nije onaj tipični negativac s kojima smo se susretali.
Crtež prerano preminulog Marcella je u ovom stripu predivan, ozbiljniji prikaz likova, sjajno oslikan krajolik, odličan prikaz emocija. To sve krasi crtež ove epizode koja je svakako jedna od najvažnijih epizoda u Zagorovoj povijesti.
Maestrove naslovnice su sjajne, a posebno prva, za broj 345 koja je postala jedna od onih "iconic" naslovnica u Zagorovom svijetu.
Također, za kraj moram reći da je ova epizoda sjajna, a sjajno je i sve ono što se dogodilo nakon nje, odnosno cijela sjevernoamerička odiseja koja uistinu sadržava sjajne priče jednu za drugom, uz samo nekoliko malo slabijih iznimaka. Nakon ove epizode usljedio je, za mene, drugi vrhunac Zagora jf epizodama poput Aljaske, Teksaških rendžera, Osvete vudu, Okršaja u Los Angelesu itd. Nadam se da će netko uskoro ponovno početi pisati ovakve vrhunske epizode.
Aljaska:
Eeee, da. To su bila vremena. Zagor je na kiosku koštao manje od 10 kuna, osmišljani su novi neprijatelji, a nisu vraćani neki prastari likovi, svaka nova epizoda donosila je uzbuđenje, sve se odvijalo na novim lokacijama, Laurenti je bio odličan, a iz mjeseca u mjesec smo dobivali sve bolje i bolje epizode.
Ipak, to se sada promijenilo. Ipak, prisjetimo se malo ove majstorije. Nakon sjajnog Nestalog istraživača, Nat Murdo otima mladu Anyu i bježi. Zagor ga, naravno, kreće uloviti i naplatiti mu njegova zlodjela. U tome mu pomaže i Akutan, kojeg smo također upoznali u prethodnoj epizodi. Ovdje stižemo na Aljasku i upoznajemo Ruse u koloniji Novi Arhangelsk koji vodi princ Rezanov.
Ipak, imamo i neprijatelje, to su Tlingiti. Lokalno pleme vođeno od strane Koyaka, pidivljalog luđaka koji želi samo jedno - krv. Uskoro dolazi do sveobuhvatnog rata između Rusa i Tlingita. Zagor ne može sve sam, pa mu se pridružuju Murdo (koji izigrava nekakvog pokajnika) i princ Rezanov sa svojim kozacima.
Nakon puno akcije i drame, naši prijatelji pobjeđuju nakon što je Honest Joe svojim topovima isprašio neprijatelje. Ipak, Murdo pokazuje svoje izdajničko lice i bježi. Anya se vraća kući, ali ne i Zagor koji ide u daljni lov na Murda.
Odlično napisana epizoda puna akcije, u zanimljivom krajoliku. Sama nam priča donosi dalnju afirmaciju Nata Murda kao gada i donosi nam veći motiv da ga uhvatimo. (Takvo nešto je nedostajalo kod Greena u JA odiseji). Scenarij je nepredvidiv i napet s puno nenadanih preokreta. Crtež je jako dobar, na momente vuče na Ferrija, ali navodi me da si postavim jedno pitanje. Koji se vrag dogodio Laurentiju??? Naslovnice su čisto okej, ništa spektakularno.
Zmajevi gusari:
Kakav majstor je Burattini bio u mladim danima!!
Naši junaci putujući brodom "North Star" nabasaju na zapaljeni i opljačkani brod. Tada, ne biste vjerovali, napadaju ih kineski gusari koji su zapalili i taj prvi brod. Nakon borbe koja je rezultirala brojnim žrtvama, naši junaci završavaju u zarobljeništvu gusara predvođenih čudovištem u ljudskom obličju, nemilosrdnim Žutim Zmajem.
Naravno, zarobljenici su mučeni i prijeti im duga, bolna i okrutna smrt. Tu na scenu stupa Zagor koji ih sve može izbaviti, ali pod jednim uvjetom. Prisiljen je otići na obližnji Otok gubavaca i ubiti Kineza koji poznaje puteve kojima se gusari služe u svojem ne baš poštenom radu.
Naravno, na kraju uspijeva ubiti Žutog Zmaja i osloboditi svoje prijatelje. Ako baš želite znati kako, pročitajte cijelu epizodu.
Priča je odlična, sviđa mi se to što je Zagor stavljen u podređeni položaj i prisiljen raditi kao neplaćeni plaćenik za Žutog Zmaja. Također, likovi su izvrsno okarakterizirani.
Scenarij je, također dobar, ali zbog toga što su neki njegovi segmenti već viđeni, dajem mu devetku.
Ferrijev crtež je odličan, maestralno osjenčan i akcijske scene su vrhunski prikazane.
Sjajnim naslovnicama dajem desetku.
Okršaj u Los Angelesu:
Stvarno mi je žao da nisam rođen deset-petnaest godina ranije. Mogu samo zamisliti kakav je osjećaj bio otići na kiosk kasnih 90-ih i vidjeti Zagora u ovom malo većem SD formatu. Također, čini mi se da je tada svaka epizoda donosila neko novo uzbuđenje i da tadašnja djeca nisu mogla dočekati čitanje novog nastavka. Kao što sam komentirao na jednom topicu u svaštari, danas je sve otišlo u krasni....muški spolni organ. Djeca u drugom osnovne više na kiosku ne kupuju stripove, nego cigarete, a ni novi broj Zagora nije toliko uzbuđenje kao nekad jer prelako otkrivamo spoilere i sadržaj budućih brojeva na internetu.
Razbojnici su ipak nastali u onom zlatnom dobu Zagora, usred spasonosnog preporoda uzrokovanog Bosellijevom i Burattinijevom odisejom po Sjevernoj Americi koja je donijela brojne nove avanture i novootkrivene krajeve za Zagora. Uz to, došli su i brojni fantastični novi crtači. Jedan od njih je i grafički autor ovog stripa. Sjajni Raffaele Della Monica. Odlično crta Zagora, Chica, sporedne likove i krajolike. Odličan i potpun crtač koji je na tragu Maestra Ferrija, ali ima i dašak vlastitog stila u crtežu.
Ovdje je Boselli napisao odličnu avanturu koja se uklapa u širu sliku potjere za Natom Murdom. Tražeći Murda, naši prijatelji dolaze u živopisnu i vruću Kaliforniju. I ne, pod "vruću" ne mislim isključivo na temperaturu. Imamo složenu situaciju s vojskom, običnim ljudima i okrutnom bandom koju vodi jedan od najvećih gadova s kojima se Zagor do sada imao priliku sresti. Naravno, to je Murdo. Naravno, moram spomenuti i obitelj Della Siera, odnosno Don Lopea i Ines koji su veoma zanimljivi i radnja se djelomično temelji i na njima. Tu je i mladi konjušar Rolando koji je zaljubljen u Ines
Murdo otima Ines i navlači na sebe Zagorov bijes, te na poslijetku ga to košta njegovog vlastitog života. Ili ipak ne?!
Vrhusnki strip s odličnom živopisnom atmosferom koji nam donosi pravi mali dašak vruće Kalifornije. Puno je akcije i nema puno praznog hoda i blesavih dijaloga koji bi otezali radnju.
Della Monicin crtež je briljantan, kao što sam rekao, njegov stil je na tragu Ferrijevog, ali ima i dašak individualnog stila. Definitivno najbolje crta Zagora i Chica od crtača nove generacije.
Naslovnice su jako dobre, nemam što zamjeriti.
7 gradova Cibole
Zagor nastavlja svoj put po Americi. Ovaj put u stilu Martina Misterije.
Naši prijatelji prilaze Dolinom Smrti i dolaze na teritorij Hopi Indijanaca. Tu se susreću sa znanstvenom ekspedicijim koju vodi guverner Sombra s ciljem da se obogati i postane predsjednik Meksika. Oni, naravno, otimaju šamana Hopija i njegovu kći. (Taj zaplet smo vidjeli već tisuću puta).
Naravno, Zagor kreće u misiju spašavanja. Ipak, Boselli je tu malo pretjerao i u nekim trenucima Zagoru dao sposobnosti u skladu sa Supermanovima. Pogledajte samo scenu s onim vodenim virom. Također, prvi put se susrećemo s Atlantidom i, između ostalih, 7 gradova Cibole su temelj za cijelu daljnju JA odiseju.
Uskoro krećemo na zabavnu avanturu po svih 7 gradova i suočavamo se s brojnim smrtonosnim situacijama. Posebno su dobre one scene s virom. Također, Boselli nam daje zanimljiv hint na Texa Willera.
Chiarollin crtež je ovdje bio prilično dobar za debitanta i pokazao je da će stilski odudarati od standardnih crtača.
Naslovnice bi bile fantastične da netko (možda Pepe :-)) nije prtljao po naslovnici za Konkvistadore.
Također, moram nadodati i to da je ovako trebala biti pisana i JA odiseja, sa više nezavisnih avantura. Ovdje nije forsirana neka zajednička nit za sve epizode i to je funkcioniralo veličanstveno dobro.
Vještica iz Sierre
Do sada najlošija epizoda Zagorove odiseje po Sjevernoj Americi, a opet dobra. Torricelli ovdje od jednostavne Ferrijeve kopije, lagano evoluira u svoj vlastiti stil. Radnja se nastavlja na prethodnu epizodu sa 7 gradova Cibole.
Uglavnom, Zagor u pratnji prijatelja odlazi u selo Navajo Indijanaca (a di je Tex😁), vratiti im svete ploče. Ipak, noću se događa nešto zastrašujuće. Konstantno ih napadaju ogromne zvijeri koje je na njih poslala vještica.
Na kraju, zvijeri su pobijeđene, vještica poražena i ploče su vraćene na svoje mjesto. Zabavna akcijska epizoda koja nam je poslužila kao mali predah između legendarnih avantura u 7 gradova Cibole i u Teksasu. Ništa spektakularno, ali svakako čitljivo i interesantno sa puno akcije.
Torricelli je jako dobar ovdje i lagano razvija svoj stil. Jako dobro prikazuje lica likova.
Od 3 naslovnice, samo se jedna odnosi na ovu priču. Izgleda čisto okej, ali mogla je biti i malo spektakularnija; sa onim zvjerima koje smo gledali kroz priču
Lagana i zabavna epizodica.
Krv Apača
Zanimljiv nastavak putovanja. Zagor i Chico završavaju u Meksiku gdje se susreću s Chicovom obitelji, preciznije sestrom, njenim mužem i djecom. Tamo se upliću u kompliciranu situaciju međusobne netrpeljivosti između Meksikanaca i Apača.
Strip je ispunjen napetošću te čestim i brojnim emotivnim situacijama. Odlično je oslikana neozvjesna i potencijalno krvava atmosfera u kojoj zapravo nema dobrih i loših. U ratu su svi gubitnici.
Ipak, Zagor ovdje ne pobjeđuje. Rat nije gotov, a Manuel, vođa Apača, je i dačje slobodan. Sukob je samo malo odgođen, ali nipošto gotov.
Cassarovi su ovdje bili sasvim solidni i gledljivi. Prilično su dobro prukazali atmosferu i likove.
Ferrijeve naslovnice su jako dobre, pogotovo druga. Ipak, na trećoj je malo zabrljao proporcije.
Izgubljeni rudnik
Genijalan nastavak putovanja po Americi. Boselli je napisao vrhunsko djelo prožeto avanturom i akcijskim scenama koje su u savršenom skladu sa laganim uvodom iz samog početka stripa.
Zagor i Chico šetajući vrućom i suhom pustinjom nailaze na grad Tortillas. U gradu nema nikoga zbog velike vrućine. Tražeći mjesto za odmor, nabasaju na 2 američka bandita - Gunnyja i Sharpa koji maltretiraju Pedra - lokalnog konjušara. Nakon što ih je naučio lekciju, oni se zaklinju na osvetu. Uskoro saznajemo dvije stvari iznimno važne za daljni nastavak priče.
Digging Bill se vratio i traži novo blago. Pedro, njegov konjušar, zapravo nije konjušar, već poglavica indijanskog plemena Quahadi Sivi Vuk. On otkriva Zagoru da su njegovu djecu oteli okrutni banditi Komančerosi. Od tog trenutka Boselli kreće razvijati dvije paralelene radnje: Digging Billovu potragu za blagom i borbu Sivog Vuka protiv komančera s ciljem da vrati otetu djecu.
Zatim se u radnju upliče još jedna strana - rendžeri. Hrabri ljudi koji se bore protiv Komančera i opasnih Indijanaca. Njihov vođa Adam Crane bio je na stupu za mučenje u logoru komančera, ali je stekao povjerenje prema Zagoru i Sivom Vuku nakon što su ga oslobodili.
Tada zajedničkim snagama pobjeđuju komančere i njihovog upečatljivog vođu El Diabla koji redovito citira biblijske stihove. Uskoro, nakon pobjede usljedile su dvije moćne scene. Zagor, Adam Crane i Sivi Vuk postaju krvna braća. Na taj način mržnja rendžera i Komanča prestaje. Također, Digging Bill napokon pronalazi pravo blago i uzima jednu zlatnu polugu sa sobom.
Priča i scenarij su vrhunski, radnja je napeta, zanimljiva i nepredvidiva do samog kraja.
Andreuccijev crtež je fantastičan. Sjajno crta krajilike, likove i akcijske scene. Također, nacrtao je nekoliko briljantnih krupnih kadrova.
Naslovnice su odlične, osim prve koja je malo čudnjikava.
Moderni klasik Zagorovog serijala.
Svratište obješenih
Krasna, netipična i atmosferična naslovnica iza sebe krije veoma dobru priču. Ovo je kao nekakva pauza između dvije maestralne priče, ali moram reći da je bolja od nekih "ozbiljnih" koje dobivamo danas.
Ferrijev crtež je na standardno visokoj razini, mračan i s odličnim prikazom likova. Znam da je ovo trebao crtati Donatelli, ali smatram da bi upropastio solidnu priču svojim crtežom.
Govoreći o solidnoj priči, red je da napomenem o čemu se ovdje radi. Radi se o direktnom nastavku prethodne epizodr. Zagor, Chico i Digging Bill odlučuju prenoćiti u svratištu, nakon iscrpljujućeg puta i oluje koja se opasno približava.
Svrstište je iznimno atmosferično i u njemu ima nešto jezovito. Uskoro upoznajemo glumačku družinu Deplano y Matramones, te radnja postaje malo opuštenija, posebno s Chicovim ljubavnim prizorima.
Sve u svemu, ovo nije loše, ali bilo je puno boljih stripova. Na samo 96 stranica baš i nema puno prostora za neki grandiozan zaplet. Ipak, čitljiva epizoda s dobrim crtežom i lažnim horor elementima.
Naslovnica mi se sviđa jer je netipična i ima odličnu atmosferu
Osveta vudu:
Zagor, Chico i Digging Bill lutajući Amerikom nakon pistolovina u Teksasu dolaze i u Louisianu. Na delti Missisipija događaju se čudne stvari. Mrtvi ustaju iz grobova, živi ljudi završavaju pokopani, vještice kuju planove protiv bogataša, sve to i još više možete vidjeti u ovoj sjajnoj epizodi punoj akcije.
Nakon jezovitog prologa na groblju, vidimo naše prijatelje kako traže zaklon od proloma oblaka koji ih je na putu zahvatio. Ulaze u nekakvu kućicu i tamo upoznaju zgodnu kockaricu Gambit koja bježi od ljutitih kartaša. Zagor ju spašava i obećaje joj privremenu pratnju. Tako ona i Chico odlaze na kartanje u luću Lasallea, lokalnog bogataša. Tamo upoznajemo Marie Laveau. Šarmantnu i misterioznu ženu damskog karkatera, crne kože i loših namjera.
Saznajemo da se Marie želi osvetiti Lasalleu za nerješene račune iz mladih dana tako što mu otima sina, ubija ga i pretvara u zombija. Zombiji i Valdinzi, sumnjivi likovi ulaze u vilu jedne večeri i teško otruju Zagora. Zagor pada u komu i svi misle da se desilo ono najgore. Smrt. Živ pokopan, Zagor se nalazi u teškoj situaciji, ali spašava ga Marie. On je prisiljen otići u nekakav svijet demona i tamo se suočiti s majstorom Carrefourom, demonom s kojim će se suočiti kasnije u Morskoj stravi u obliku Krakena. One borbe s demonima izgledaju kao neka akcijska video igra.
Zagor pobjeđuje i oslobađa se od okova. Čudovišta su pobjeđena, dolazi do akcijske potjere u močvari. Zagor spašava Gambit i možda dobija i nagradu za to ;-). Ipak, na kraju ga ona ostavlja, nakon što je čula njegov razgovor s Chicom.
Odlična, dinamična i akcijska priča koja će svoj nastavak dobiti u Morskoj stravi. Priča je ipak malo prebrza, oa ona i scenarij dobivaju devetke. Laurenti je ovdje još bio jako dobar i sjajno je crtao žene i zato njemu ide devetka. Prva naslovnica je odlična, druga katastrofalna, ipak, dobit će zbirnu sedmicu. Sjajan strip iz novog Zagorovog doba. Moderni klasik.
Pročitao sam ponovno, u sklopu čitanja cjelokupne SA odiseje, samo sam potvrdio dojam. Odlična epizoda.
Liberty Sam:
Odiseja po Sjevernoj Americi se nastavlja. Burattini i Ferri nam donose novu avanturu naših prijatelja na putu prema Darkwoodu.
Druga naslovnica je maestralna. Prva je, hmmmm, smješna. Pa, zar Liberty sam nije crnac?!
Uglavnom, osim malo slabijih naslovnica, nemam drugih većih zamjerki za strip. U ovoj epizodi Zagor i Chico susreću Liberty Sama, koji je živ i ipak nije poginuo u epizodi "Sloboda ili smrt". No, našao se u novoj nevolji. Prodaju ga kao roba na javnoj aukciji. Zagor ga spašava, ali to nije kraj ovoj avanturi.
Tada započinje napeta i emotivna akcija spašavanja robova sa plantaže s ciljem da ih se oslobodi i omogući im se povratak kući, u Afriku. Tu Liberty sam stupa pod svijetla pozornice i kao vođa svih robova gotovo preuzima ulogu protagonista i vodi radnju. Zagor je malo pao u drugi plan, ali to nužno i nije loša stvar.
Ipak, odigrao je važnu ulogu kod svjetionika i omogućio robovima da preuzmu kontrolu nad brodom i krenu kući. Pozdravljamo se sa Liberty samom, ali to nije bilo zbogom, već doviđenja. Vidjet ćemo ga opet u Africi za par godina.
Ferrijev crtež je odličan, likovi su dobro prikazani, akcijske scene su na visokom nivou. Divno.
Naslovnicama ide skupna sedmica. Druga je, kao što rekoh, maestralna, ali prva je bezvezna. Nebo u pozadini je potpuno bijelo, a i Liberty sam je valjda postao bijelac. Druga, već ima onu atmosferu koju je samo Ferri znao stvoriti.
Strah nad rijekom:
Skroz dobra epizoda. Zagor i Chico ponovno susreću Gambit. Ipak, ovo je neko novo okruženje za njih. Nalaze se na velikom luksuznom brodu koji na sebi ima i kockarnicu. Ima mnogo slojevitih likova, posebno moram istaknuti onog kockara.
Ipak, kako sve ne bi proteklo u ležernom tonu, Colombo u priču uvodi ubojicu koji se krije među brojnim putnicima na brodu. Baš volim takve polu-krimi stripove. Zapravo, ovo je gotovo čisti krimić koji prati većinu stereotipa toga žanra.
Ubojica je među likovima koji su izolirani na jednom mjestu (u ovom slučaju je to brod). Dogodi se ubojstvo jednog od likova. Raste napetost i otkrivamo da je ubojica među likovima. Također, sve žrtve povezuje jedna zajednička karakteristika, ili dodirna točka. ODRUBLJENE GLAVE!!!
Uskoro otkrivamo tko je za to odgovoran i imamo zanimljive retrospekcije s Ocem Rafaelom. Vraćamo se vječnom motivu osvete. Na kraju cijeli brod odleti u zrak, ali glavni likovi se spašavaju. Uz to, vrijedi i spomenuti interesantan odnos Zagora i Gambit koji nam pruža brojne intrigantne trenutke.
Moram nadodati da ćemo se s Indijancima glavosječama susresti ponovno, na jednom drugom kontinentu.
Crtež je prilično dobar, ali moram reći da Gambit nedostaje malo fizičke privlačnosti koju joj je u prošlim brojevima podario Laurenti. Ipak, stvorio je sasvim dobru atmosferu.
Naslovnice su solidne, ali ništa više od toga.
Indijanska zemlja:
Ne znam što predstavljaju ove naslovnice. Kao da su nacrtane za zalihu, u slučaju da im u SBE zatrebaju. Nemojte me krivo shvatiti, nisu loše, ali nimalo ne iskazuju bit epizode
Chiarolla ima svoj specifičan stil koji se mnogima, opravdano, ne sviđa jer stvarno odskače od svih klasičnih crtača na koje smo se navikli kroz godine čitanja Zagora. Ovdje je, ipak, jako dobar. Zna prikazati ovakve realistične događaje i stvarno vrhunski crta Indijance.
Ovdje važnu ulogu igra Satko, indijanski odvjetnik koji se bori za prava svojeg naroda. Pokazuje Zagoru da Indijanci nisu svuda jednako "zaštićeni" i da u većini Amerike ljude živo boli briga za njih. Između ostalog, upoznajemo se pobliže i sa tradicijom Cherokee Indijanaca.
- U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba izmedju dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam...
Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono sto pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru.
Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih rijeci, te ga zapita:
- Koji vuk na kraju pobijedi?
Stari Cherokee odgovori sa smeškom na svojem starom licu:
- Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš...
Morao sam ovo iskopirati jer možda spada u top 10 citata koje sam ikada pročitao. Genijalno.
Temelj epizode jest borba Indijanaca za svoja prava i, naposlijetku, svoju egzistenciju. Ovdje vidimo i da se Zagorov serijal blago modernizirao i približio povijesnom tijeku događaja koji će svoju kulminaciju imati u prvom maksiju. Odlično je ovo lagano ubacivanje realizma u Zagorov svijet. Prikazuje nam sve događaje u ljudskijoj perspektivi koja nam je svakako bliža od raznih znanstveno-fantastičnih elemenata koje možemo zamisliti samo u najluđim maštarijama.
Vrlo dobro, šteta da nije sve to bilo malo pomnije razvijeno. Ipak, dobili smo i dostojan nastavak u vidu maestralnog maksija.
Usudio bih se reći da je ova odiseja spasila Zagora. Vjerojatno bi bio ugašen da je Toninelli nastavio s onim konceptom kratkih priča o švercerima alkohola. Ovdje je konačno stvoren jači kontinuitet u serijalu. Dobili smo temelj za brojne iduće avanture, pa i cijele odiseje. Genijalno.
Jedva čekam skupiti cijelu ovu odiseju u izdanju extra Zagora.
|
| Qwertz |
Posted - 25/02/2022 : 14:32:43
quote:
Originally posted by adriano
Izgubljeni svijet odlican pocetak , drugi dio Medutim los.
Da, stvarno je šteta što nisu ubacili još nešto u epizodu. Npr. još koji fajt s dinosaurima pred sam kraj, da završimo sa stilom |
| adriano |
Posted - 23/02/2022 : 13:05:02
Lijepo. Dao Si Si truda. Morati cu ponoviti odiseju, jer Mi neke epizode nisu ostale u pamcenju kao posebno dobre. Npr. Zezlo tin han Mi je ispario iz sjecanja.inace Tu skoro da nema losih epizoda, osim mozda onih amazonki, a i pecina s zmajevima je pomalo naporna. Izgubljeni svijet odlican pocetak , drugi dio Medutim los. |
| Zoroasterixx |
Posted - 23/02/2022 : 11:26:05
Antarktik je čisti reprint Lovecraftovih Planina Ludila u kombinaciji sa Atlantidom - zabavno, ali zbrzano na kraju, što je čest problem kod ovakvih priča. |
| jasa |
Posted - 23/02/2022 : 11:19:56
Respekt za post :)
Već davno sam čitao sagu, ali ne čitavu, od onog što sam čitao, većina je bila dobra.
Žezlo Tin Hinan - jedan od najboljih Zagora uopšte 10/10
Mumija s Anda - jako zanimljiva priča s vrhunskim crtežom, super mi je da sam otkrio qipu kao način bilježenja 8/10
Izgubljeni svijet - možda nije neka spektakularna priča, ali kad se kombinuje s akcijom, crtežom i dinamikom, onda je to vrhunsko iskustvo, još se pojavljuje Kradljivac sjena - 9/10
Cunami u Čileu - jedna od najboljih ideja i potencijala, ali traljavo izvedeno, crtež bi više legao nekom drugom, možda Chiarola - 7/10
Kamena šuma - dobra ideja i potencijal, ali još traljavije izvedeno, crtež slabašan, ne volim samog Sediolija nikako - 5/10
Ognjena zemlja - meni jako zabavno i dobro, crtež vrhunski - 8/10
Antarktik - Bosellijevski, ali malo smor u odnosu na slične epske priče, ali i dalje zabavno - 8/10
|
| Ferri |
Posted - 23/02/2022 : 06:26:45
Mislim da je Qwertz-ov post najduzi od nastanka foruma i jedan od najduzih u istoriji interneta.
Mislim da u svih mojih 1.700 postova od 2004 ne stoji ovoliko teksta.
Da je samo copy-past uradio zasluzuje svaku čast.
Ništa, pročitaću ga leti tokom godisnjeg odmora ako uspijem da vezem i bolovanje uz godisnji. |
| Qwertz |
Posted - 22/02/2022 : 20:27:37
quote:
Originally posted by Hercule Poirot
Pročitao sam tvoj komentar @Qwertz,svaka čast!
Hvala
|
| Hercule Poirot |
Posted - 22/02/2022 : 20:21:47
Pročitao sam tvoj komentar @Qwertz,svaka čast! |
|
|
