| T O P I C R E V I E W |
| Djole |
Posted - 08/05/2013 : 10:07:29
Nazvan je Veliki rat. Iznedrio je velike bitke, velike vojskovođe, velike heroje – za novine, istorijske udžbenike pobednika i propagandni materijal političara, dok je običnim ljudima, majkama, deci i očevima, doneo samo jedno – veliku tragediju.
Dva velika umetnika, autori Tardi i Verne, na maestralan način narativno i vizuelno oslikavaju strahote Prvog svetskog rata kroz priču u ovom albumu. Ovo delo, koje je podjednako strip, ilustrovana knjiga i žurnal događaja tokom ratnog vihora 1914-1918, koji je desetkovao Evropu i svet, u vrlo originalnoj mešavini navedenih izraza autora nudi nam jedno teskobno ali sjajno štivo za čitanje i gledanje. Kao dodatak francuskom izdanju, a da pri tome nismo narušili koncept koji su autori zamislili, ovaj strip donosi poseban dodatak na 22 strane o učešću Srbije u Prvom svetskom ratu, njenim užasnim žrtvama i nadljudskim podvizima. Tekst je specijalno za ovu priliku napisao naš poznati i cenjeni istoričar Miloš Ković.
Sam strip predstavlja viđenje mladog francuskog vojnika koji je poslat na front. Njegove muke i užasi počinju ovako:
„Ovo smo mi, mali francuski vojnici pod užarenim suncem, s nogama u žitnim poljima, u mislima na poljima časti, zgrčenog stomaka, usrani od straha.”
Njegove „avanture”, kao i svi prateći tekstovi, vizuelno bogato propraćeni, sigurno vas neće ostaviti ravnodušnim.
Biblioteka Trag, 168 strana, A4, kolor, HC.
Privju:
http://www.darkwood.co.rs/assets/files/pdfdownloads/Prokletiratprivju.pdf
Cene:
Promotivna: 1599 dinara - važiće dva meseca
Finalna: 1950 dinara - ne zaboravite da imate mogućnost plaćanja u tri rate!
Kao i uvek, najaktuelnije informacije o našim izdanjima potražite na www.darkwood.co.rs. |
| 25 L A T E S T R E P L I E S (Newest First) |
| Poli |
Posted - 03/05/2022 : 15:01:48
Uf, ovo je bilo toliko dooosaaadnooo, da ni nisam vise siguran, da li sam procitao do kraja. To jest, ako me sjecanje ne vara, sam strip jesam zavrsio (uz dobru muku), ali one dodatke nema boga da ih citam. Tako ni ja jos nisam krenuo sa Stalagom (cuci vec godinama na polici), ali Rovovski rat je majka od stripa!
|
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 16:02:30
quote:
Originally posted by Mr. Bushido
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
@Bushido
Ovo je jednostavno, američko objašnjenje.
Do rata nije došlo ni zbog Srbije, ni Rusije, ni Francuske, ni Đibutija.
Da rata je došlo zbog biologije. Da se mali Vilim ka i većina dice okrenija u maternici, rata vjerovatno ne bi bilo.
Točnije, do rata ne bi došlo da Vilimov tata nije svršio u Vilimovu mamu.
Svršavanje Vilimovog tate u Vilimovu mamu je bilo dio master plana kraljice Victorije.
Ali ni kraljica Victorija nije mogla predvidit da će Vilimova mama zaboravit otić na ultrazvuk, i da će tek kad je krenija porod skužit da je mali Vilim okrenut na zadak.
Mali Vilim se rodija ka fizički invalid, a zahvaljujući roditeljima(prvenstveno majci) posta i emocionalno-socijalni invalid.
Narodski rečeno, da nije bija sjebani kompleksaš, rata vjerovatno ne bi bilo.
Evo palo mi je sad na pamet, da bi da pribacin svoju obitelj u ona vrimena vjerovatno bija samac udovac.
Stariji je bija na zadak, al meni žena nije zaboravila otić na ultrazvuk pa je gospodin stariji za razliku od cara Vilima izaša carski.
I mlađi je izaša carski, ali iz drugih razloga.
Izrazito šporka plodna voda je govorila da je gospodin mlađi prvo sranje u životu napravio prije nego se rodio.
U ona vrimena, i on i žena umru od sepse.
|
| Mr. Bushido |
Posted - 02/05/2022 : 15:54:13
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
@Bushido
Ovo je jednostavno, američko objašnjenje.
Do rata nije došlo ni zbog Srbije, ni Rusije, ni Francuske, ni Đibutija.
Da rata je došlo zbog biologije. Da se mali Vilim ka i većina dice okrenija u maternici, rata vjerovatno ne bi bilo.
Točnije, do rata ne bi došlo da Vilimov tata nije svršio u Vilimovu mamu. |
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 15:19:10
@Bushido
Ovo je jednostavno, američko objašnjenje.
Do rata nije došlo ni zbog Srbije, ni Rusije, ni Francuske, ni Đibutija.
Do rata je došlo zbog biologije. Da se mali Vilim ka i većina dice okrenija u maternici, rata vjerovatno ne bi bilo. |
| Mr. Bushido |
Posted - 02/05/2022 : 14:08:08
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
WWI objašnjen u malo više od 4 minute.
Također, jedno dobro objašnjenje:
|
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 13:55:46
WWI objašnjen u malo više od 4 minute.
|
| pcoro |
Posted - 02/05/2022 : 10:41:50
Tako je. I izvrsne stvari mogu biti dosadne, tj bar meni dosadne. Evo np, oni filmski klasici, Bergman, Ozu, Antonioni.. jebiga, meni je to dosadno i bolja mi je neka obična akcija. Ali može mi biti zanimljiv neki tekst o tome. Ovdje mije bolja senkina recenzina nego sam strip. |
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 10:15:14
quote:
Originally posted by Markos
Rovovski rat je izvrstan strip.
Virujen.
Zanatski je to odlično odrađeno, ali meni dosadno.
Kaže Jocko:
"Meni je bas dobro legla ta mesavina istorijskih cinjenica i prica malih ljudi, obicnih vojnika.. iz didaskalija prsti kritika rata. "
Budući me jako interesira povijest, pogotovo 20. stoljeće, meni je ovaj strip dosadan jer mi ne nudi ništa novo. Ovo šta Tardi priča priča 90% knjiga i dokumentaraca na istu temu.
Na WWI temu "Kabaret Folies Bergere" mi je neusporedivo interesantniji.
"Naša majka rat" je remek djelo na ovu temu. |
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 10:05:10
quote:
Originally posted by Peyo
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
Osin Maloga bluesa Tardi je smrtonosno ka rat dosadan.
Da li si čitao Nestora Burmu?
Da.
Nije me bacija na dupe. |
| Peyo |
Posted - 02/05/2022 : 10:03:06
quote:
Originally posted by Markos
Rovovski rat je izvrstan strip.
+1 |
| Jocko |
Posted - 02/05/2022 : 09:38:50
quote:
Originally posted by Markos
Rovovski rat je izvrstan strip.
Slazem se. Meni je bas dobro legla ta mesavina istorijskih cinjenica i prica malih ljudi, obicnih vojnika.. iz didaskalija prsti kritika rata. Odlican strip. Za razliku od Nesvrstanog meni je u prvoj polovini Mali blues bio smrtno dosadan, ali se malo popravio u drugom delu. Svejedno, lepo je videti recenziju jos jednog Tardija.
|
| Markos |
Posted - 02/05/2022 : 09:15:27
Rovovski rat je izvrstan strip. |
| Peyo |
Posted - 02/05/2022 : 09:13:35
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
Osin Maloga bluesa Tardi je smrtonosno ka rat dosadan.
Da li si čitao Nestora Burmu? |
| NESVRSTANI |
Posted - 02/05/2022 : 08:56:03
quote:
Originally posted by pcoro
Recenzija me podsjetila na ovaj dosadni, dosadni strip koji sam kupio privučen temom i imenom autora. Za Stalag II kasnije više nisam imao ni volje ni snage.
Ima stripova koji su zabavni, ima stripova koji žele nešto drugo, takav je i Prokleti rat, u tom drugom se Senka našao ali zabave ovdje nema.
Apsolutni potpis.
Dosada, dosada, i za kraj još malo dosade.
Svi Tardijevi WWI stripovi su takvi, pa san mislija da je to zato šta je WWI dosadan. Nakon Stalaga znan da nije do rata nego do Tardija.
Osin Maloga bluesa Tardi je smrtonosno ka rat dosadan. |
| pcoro |
Posted - 02/05/2022 : 08:17:25
Recenzija me podsjetila na ovaj dosadni, dosadni strip koji sam kupio privučen temom i imenom autora. Za Stalag II kasnije više nisam imao ni volje ni snage.
Ima stripova koji su zabavni, ima stripova koji žele nešto drugo, takav je i Prokleti rat, u tom drugom se Senka našao ali zabave ovdje nema. |
| Spock |
Posted - 01/05/2022 : 11:09:42
Malo politike by Senka u recenziji ovog stripa:
https://www.stripovi.com/recenzije/strip-album-album-trag-2-prokleti-rat/2816/
 |
| Johnny Difool |
Posted - 28/07/2014 : 15:33:37
Jergović ne zna da su Bio je to rovovski rat i Prokleti rat različiti stripovi.
Kod njega često impresije imaju prednost pred činjenicama, odnosno važnija mu je priča o nečemu i oko nečega nego činjenična utemeljenost.
Roman Buick Rivera je naslovio po automobilu, ali pogrešno jer nije znao da je auto Buick Riviera, a kako je uvjeren da je popio svu pamet svijeta tako je na sva upozorenja koja je dobivao na vrijeme samo lakonski odmahivao rukom.
|
| Mord |
Posted - 28/07/2014 : 14:10:57
Fino je to sve Jergovic napisao, na stranu sto se malo i zabunio, jedino je zaboravio spomenuti fenomenalnu prodaju Tardija u Hrvatskoj.
Jednom sam, posto obozavam Tardija, krenuo tlaciti Marka da objavi rat u rovovima (onda jos nitko nije spominjao srpsko izdanje), medjutim kad mi je rekao kolika je prodaja bluza sa zapadne obale pomislio sam da bi bilo malo precinicno traziti to a ne uloziti nekakvu paru u projekt. A na kraju vjerojatno nema ni smisla jer da se Tardi moze prodati u bijednih 300-400 primjeraka vjerujem da bi mu bar pola opusa bilo objavljeno do sad. |
| Deers |
Posted - 28/07/2014 : 13:42:29
Gledao sam da ih možda nisu zajedno objavili ali broj stranica ne odgovara. Izgleda da ni Talijani nemaju izdanje Prokletog rata!. |
| Mr. Bushido |
Posted - 28/07/2014 : 13:16:12
quote:
Originally posted by Deers
Mislim da Jergović griješi, Era la guerra delle trincee je neki drugi strip.
Tako je, to je naslov talijanskog izdanja stripa C'était la guerre des tranchées.
http://www.bedetheque.com/serie-282-BD-C-etait-la-guerre-des-tranchees.html
http://www.lospaziobianco.it/52052-guerra-trincee-jacques-guerra |
| Deers |
Posted - 28/07/2014 : 12:59:19
Mislim da Jergović griješi, Era la guerra delle trincee je neki drugi strip. |
| Johnny Difool |
Posted - 28/07/2014 : 09:44:27
Jergovićev tekst o "Prokletom ratu" i Tardiju:
Subotnja matineja
Tardi: Prokleti rat
Jacques Tardi nema potrebu da bude naš suvremenik. Početkom 2013. poželjeli su u Francuskoj da mu okače najvažniji državni orden. Jetko ih je odbio, ne uzdižući svoj slučaj, ne nudeći se drugima kao primjer. Samo je rekao da bi da bude slobodan čovjek. Šezdeset sedam mu je godina, što i nije dob u kojoj se lako odbija ponuda besmrtnosti. Ali Tardi i to može, jer on nije u ovome vijeku. Njegovo biološko i društveno trajanje strogo su razdvojeni: sve što o njemu znamo potvrđuje da Tardi živi, misli i umjetnički djeluje početkom dvadesetog stoljeća. U tom je vremenu zakovan njegov svijet: fabularni, estetski, moralno-politički, možda i privatni.
Početkom proljeća, u prigodno aranžiranim izlozima boljih europskih knjižara, među izdanjima o 1914, pojavila se njegova crtana novela na temu Velikog rata. Oko Vidovdana objavljen je i srpski prijevod, u skoro dvostruko debljoj i većoj knjizi, pod naslovom “Prokleti rat”. U originalnom izdanju, Tardijevu crtanu sagu, koncentriranu, uglavnom, na zapadnu frontu, na rat u Belgiji i Francuskoj, prati ratna kronologija povjesničara Velikog rata i kolekcionara ratnih memorabilija, bivšeg savjetnika u francuskome ministarstvu obrane Jean-Pierrea Verneyja, dok je srpskom izdanju (nakladnik je beogradski Darkvud) prirodan i tekst Miloša Kovića, docenta na Odeljenju za istoriju, Filozofskog fakulteta u Beogradu. Premda je Ković korektan u predstavljanju srpske strane rata – koja je sama po sebi i tragična, i veličanstvena, i umjetnički poticajna – njegov prilog teško da korespondira s Tardijevom pričom. Objavljenoj knjizi ne smeta, ali joj ni ne koristi.
Tardi je klasičan strip-pripovjedač, njegova likovna stilizacija vrlo je tradicionalna, u duhu francusko-belgijskoga stripa. U scenografiji teži realističnim prizorima, s mnogo općih planova, kao u filmskim spektaklima, dok lica i fizionomije crta u blago karikaturalnoj maniri, bez previše ekspresije i individualne izražajnosti. Na početku rata, kolorit mu je bogat, s obiljem jarkih tonova, crvenih, zelenih, plavih, pun entuzijazma, devetnaestostoljetne ceremonijalnosti, kostima i boja epohe. I prve su eksplozije intenzivne i slikovite, prva je krv šokantna, da bi zatim, tokom 1915. i 1916, gama posivjela i izblijedila, prelila se u zemljane tonove, prljavi snijeg i boju mrtvačke kože. Sve je, zapravo, isto, u tom ritmu stradanja i ubijanja, ali ono što nije isto, i na čemu Tardi insistira je – čovjekov pogled na stvari. Ono što je početkom rata djelovalo šokantno, u međuvremenu je postalo obično, svakodnevno. Izokrenula se, premetnula i šenula jedna civilizacija, i nastala je nova, u kojoj živimo i mi današnji. Jarkocrvene vojničke hlače zamijenila je maskirna sivomaslinasta, konje su zamijenili tenkovi, nestalo je razlike između živih i mrtvih. Smrt više ne ubija poimence, rođen je kult neznanog junaka. Tardi na temu premeta epohe, koji se događa tokom Velikog rata, esejizira bojama.
Jacques Tardi (1946) akademski je slikar, ali se od ranih doba bavi stripom. Počeo je objavljivati krajem šezdesetih, po novinama i specijaliziranim revijama, uglavnom priče u nastavcima, po tuđim scenarijima. Sa Jean-Claudeom Forestom krajem sedamdesetih stvorio je serijal o deklasiranom buržuju, razvlašćenom zemljoposjedniku, koji je 2012. objavljen u hrvatskom prijevodu i izdanju Fibre, pod naslovom “Ipak i ovdje”. Forest je majstor žanra, hitmejker u šezdesetima – tom posljednjem dobu kada se Europa u šali, šegi i spektaklu nastojala takmičiti s Hollywoodom – kada je načinio i opričao Barbarellu, valjda i posljednjega europskog superjunaka, koja se u kolektivnu kulturnu memoriju upisala preko filma Rogera Vadima, snimljenoga onog ljeta kada su se pobunili europski studenti. Barbarellin eskapizam dio je mita o 1968, ali je njome označen i kraj jednoga lakomislenog doba, punog svemirskih heroja, kiča i lakih nota, koje će Hollywood preuzeti i učiniti neprepoznatljivim, a i nezanimljivim, nizom izobličenja i transformacija.
Tardi i Barbarella nikako se ne mogu naći u paru. Kao Beckett i Winnetou, Sartre i Atom Mrav, Ionnesco i Sherlock Holmes. Ali svejedno, nema boljih scenarističko-crtačkih veza od njegove veze s Forestom. Ne, nije scenarist promijenio maniru, isti je to eskapizam na granici bajke, niti je promijenio raspoloženje, šašav je i zaigran kao i u Barbarelli, ali kada Tardi crta i režira neki strip, on mu daje ton, intenzitet i boju raspoloženja – uglavnom mračnog, intelektulanu uzvišenost, literarnu referencijalnost i smisao. Od scenarista uzima priču, njezinu konstrukciju i obrate, i pomoću toga stvara vlastiti svijet. Foresta pritom nije iznevjerio, nego ga je uzdigao na neku drugu razinu, u drukčijem fikcijskom i fantazijskom svijetu od onoga kojemu je, zahvaljujući i Rogeru Vadimu, pripadao. “Ipak i ovdje” snažna je knjiga, s iste police i iz iste čitateljske dvorane i klijetke kao proze Samuela Becketa, Georgesa Pennaca, Franza Kafke… To su, uz Louisa Ferdinanda Celinea, Tardijevi pisci, suvremenici i sumišljenici.
“Prokleti rat” je, u tematskom smislu, mnogo konvencionalniji od “Ipak i ovdje”, premda dijele epohu, kada se lomi stoljeće, a jedna se civilizacija izvrgava u svoju suprotnost.
Rat u kojem se gube ruke, noge i pamet, u kojemu se vojske međusobno zasipaju bojnim otrovima, i iza kojega se još godinama čuje krvavi kašalj preživjelih, započinje vedro, hrabro i spremno 1914, traje do primirja 11. studenog 1919, pa se nastavlja nizom revolucija, građanskih ratova, “vojno-redarstvenih” akcija, čiji su cilj bila “humana preseljenja” ili istrebljenja, i završava se povratkom posljednjih ratnih zarobljenika, nekoliko godina kasnije. Zaraćene i zakrvljene vojske poštuju božićna primirja, zajedno slave zajedničke kršćanske blagdane, imaju srca za ranjenike i zarobljenike. U velikoj klanici miješaju im se kosti i utrobe, padaju u zajedničke grobove i grobnice. To je posljednji rat u kojem će, nekako prirodno, bez fašističko-falangističkih projekata nacionalnog izmirenja, postojati zajedničke spomen-kosturnice. To je rat u kojemu se intenzivno razmišlja o tome kako je onome drugom, onome u protivničkom rovu i u neprijateljskoj uniformi. Prateći jednoga običnog francuskog vojnika, u civilstvu metalostrugara iz Ulice Panoyaux, njegov ratni put i povratak kući, Tardi nenametljivo, ali vrlo precizno i akribično, pripovijeda legendu o Velikom ratu, po svim njezinim političkim, kulturnim, ekonomskim, antropološkim i kulturalnim razinama. Strip može ono što ne mogu roman niti igrani film: ispričati cjelinu svijeta, svu silu digresija i narativnih slojeva, pričajući jednu jednostavnu, skoro naivnu fabulu. Tardi je majstor cjeline svijeta.
U koji god bi knjižarski europski izlog pogledali, tokom proljeća i ljeta 2014., vidjeli bi u njem Tardija. Putain de Guerre! Goddamn This War! Ili, u pitomijem talijanskom prijevodu: Era la guerra delle trincee. Nema ga samo u Hrvatskoj. Ali ne zato što Marko Šunjić, otac, sin i duh sveti ovdašnjega strip izdavaštva, ne može sve sam, niti zato što trula i pijana lađa iz Runjaninove 2 bojkotira Fibru – jer tko bi zarezovskoj neinteligenciji, tim klonovima i jatacima dubrovačkog Androida, objasnio što je to uopće strip – ali Tardijevog “Prokletog rata” u Hrvatskoj nema niti samo zato što u toj zemlji nema knjižara ni knjižarskih izloga. Razlog je običniji. Samo u Hrvatskoj, i nigdje više u Europi, nema ni Velikog rata, ni sjećanja na one koji su u tom ratu sudjelovali. Ovdje svako sjećanje i kulturna tradicija traju onoliko dugo koliko traje politički režim. A kako profesor Josipović, Zoran Milanović i veleuvaženi Bozanić ne misle o 1914, niti o tome što misle Karamarko i gospođa Grabar Kitarović, tako ni ta godina u Hrvatskoj nije imala ama baš nikakvog smisla. Zato ni Tardija ovdje ne može biti. A možda je i strip kao žanr previše složen za jednostavne i prostodušne umove ovdašnje gospode čitača.
26. 07. 2014.
|
| Poli |
Posted - 08/05/2013 : 22:43:11
quote:
Originally posted by Obi-wan
Zar nije ovo Phoenix najavio?
Nope, onaj "Rovovski rat" (kod nas izaslo kao Vojna v jarkih), nesto kraci i sav c/b.
|
| Djole |
Posted - 08/05/2013 : 22:20:35
Nope. Tardi ima nekoliko ratnih stripova. |
| Ernie Pike |
Posted - 08/05/2013 : 22:20:14
Pogledao sam preview i izgleda mi jako zanimljivo. Pohvala i za dodatni prilog. |
|
|
