| Author |
 Topic  |
|
dsormaz1
Advanced Member
.jpg)
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
 Posted - 14/12/2011 : 21:03:11
|
LOUISIANA I TEXAS
Više od ijedne druge države zapadno od Mississippija, Louisiana je trpjela pod vodstvom Kirbyja Smitha. Kad je tamo stigao u veljaci 1863., okružni zapovjednik Richard Taylor pokušavao je oslabiti opsadu Vicksburga, prijeteci New Orleansu koji je bio pod kontrolom Unije. General Taylor, ranije politicar iz Louisiane i šurjak predsjednika Konfederacije Jeffersona Davisa, imao je povjerljive zapovjedi od ministra rata Georga Whythea Randolpha da oslobodi New Orleans. U vrijeme kad je Smith primao imenovanje za zapovjednika odsjeka, Randolph je otišao i planovi za New Orleans su zaboravljeni. Ne znajuci za Taylorove instrukcije, Smith New Orleans nije smatrao dijelom svoje misije. Propust Richmonda da uskladi proturijecne zapovjedi potkopao je odnos izmedu Smitha i Taylora.
U travnju federalne trupe potiskuju Taylora duž Bayou Techea, iza ušca Red Rivera do Alexandrije. Unionisti nakratko zauzimaju Alexandriju, nakon cega marširaju prema istoku do Port Hudsona. Na Taylorovo zaprepaštenje, Smith ga upucuje u sjeveroistocnu Louisianu s uputama za napade na federalna skladišta nasuprot Vicksburga. Za vrijeme jedne takve akcije kod Milliken’s Benda, teksašani Johna Walkera potukli su unionisticku crnacku brigadu. Sjevernjacka izvješca optuživala su južnjake za ubojstva crnackih zarobljenika. Još k tome jedan konfederalni dezerter optužio je Taylora za pogubljenja zarobljenih bijelih casnika. Iako su oba navoda bila lažna ostala je percepcija da se pravila civiliziranog ratovanja ne primjenjuju na podrucju zapadno od Mississippija.
Smith je bio prvi konfederalni zapovjednik odsjeka koji se suocio s neugodnom dilemom oko afro-americkih unionistickih vojnika. U pocetku, provodio je politiku ‘’bez milosti’’ ali kasnije preispituje zapovjed i pokušava je prilagoditi službenoj konfederalnoj direktivi koja je sugerirala da se svi robovi zarobljeni s oružjem izruce državnim vlastima. Richmond mu daje upute da ima smatrati zarobljene crnacke vojnike obmanutim žrtvama jenkijevske izdaje i da ih se blago tretira.
U rujnu 1863., kako je rastao broj afro-americkih vojnika u službi vojske Unije, Smith je razmatrao uvježbavanje robova za konfederalnu vojnu službu. Iako taj plan nikad nije ostvaren, tijek rata na podrucju zapadno od Mississippija progurao je Smithova promišljanja do odgovornih u Richmondu. Usprkos tome, za vojnike na tom podrucju borba poprima grozne razmjere. 1864. kod Poison Springa u Arkansasu, teksaške trupe masakrirale su afro-americke zarobljenike, a Choctaw Indijanci koji su se borili za Konfederaciju osakatili su im trupla. Nekoliko dana kasnije kod Jenkins Ferryja, crnacki vojnici se osvecuju režuci grla konfederalnim ranjenicima.
Istovremeno, tenzije izmedu Smitha i Taylora se pogoršavaju. Odsjecen od Richmonda gubitkom Vicksburga, Smith pokušava preuzeti nadzor nad civilnom upravom. Dok je Davis odobrio ovo povecanje ovlasti, mnogi državni i vojni službenici smatrali su da Smith prekoracuje ovlasti. Njegovo osnivanje i upravljanje Uredom za pamuk Trans-Mississippija postalo je birokratska nocna mora, ispunjena korupcijom i skandalima. Taylor je tvrdio da Smith smatra Trans-Mississippi ‘’izgubljenim carstvom’’, a cinicni konfederalisti nazivali su to podrucje ‘’Kirby –Smithdom.’’
Nakon zaposjedanja Vicksburga unionisti usmjeravaju pogled prema Texasu. Teksaška obala bila je slabo branjena i sjevernjacki brodovi polako joj se primicu. U rujnu 1863. flotila koja je prevozila 6 tisuca vojnika uplovljava u Sabine Pass. Konfederalni porucnik Dick Dowling, 25-godišnji irski imigrant, cuvao je prolaz sa 42 vojnika i 12 topova. Dowling odbija invaziju, nanoseci neprijatelju velike gubitke (375 poginulih i ranjenih), bez gubitaka medu svojim vojnicima. Okružni zapovjednik John Magruder nazvao je pobjedu ‘’najiznimnijim junackim djelom rata.’’
U studenom unionisti zauzimaju Brownsville na Rio Grandeu. Brownsville je bio vrata Konfederacije za medunarodnu trgovinu i sjevernjaci zaposjedaju dolinu Rio Grandea sve do Lareda. Ipak, nisu u potpunost uspjeli prekinuti trgovinu kao ni pacificirati civile. 1864. John ‘‘Rip’’ Ford usmjerava svoje konjaništvo prema unionistickim predstražama i sjevernjaci napuštaju svoje položaje.
Arhitekt ovih propalih misija bio je Nathaniel Banks, politicki general iz Massachusettsa i zapovjednik Odsjeka za Zaljev. Banks je imenovan na tu dužnost više zahvaljujuci svojim politickim vještinama i vezama nego vojnickoj hrabrosti i sposobnosti. Osvajanje Texasa bilo je važno za Lincolnovu unutrašnju i vanjsku politiku. Zaposjedanje teksaških pamucnih polja uprihodilo bi tisuce bali pamuka za iscrpljenu tekstilnu industriju Nove Engleske i poboljšalo gospodarske uvjete, kombinirano s rekonstrukcijom Texasa (plan ‘’10 percent’’) to bi povecalo Lincolnove izglede za reizbor. Štoviše, francuski car Napoleon III uspostavio je marionetski režim u Meksiku i favorizirao neovisnost Konfederacije. Unionisticka nazocnost u Texasu onemogucila bi francusku pomoc južnjacima.
Banksu se Louisiana cinila kao najbolja odskocna daska za kampanju protiv Texasa. U to je namjeravao ukljuciti svojih 20 tisuca vojnika zajedno s 10 tisuca vojnika koje bi dobio ‘’na posudbu’’ od Williama T. Shermana. Plan je bio forsiranje Red Rivera uzvodno do Shreveporta, prijestolnice Trans-Mississippija. Pomorska eskadra Davida Dixona Portera pridružila bi se Banksovim kolonama. Na pravcu napredovanja, unionisti su planirali priskrbiti zalihe pamuka i zaposjedanjem Shreveporta uništiti južnjacki vojno –industrijski kompleks. Iz Arkansasa, vojska Fredericka Steelea pridružila bi se Banksu u Shreveportu. Jednom ujedinjeni, osvojili bi Texas.
Dva bitna cimbenika potkopala su unionisticku kampanju na Red Riveru. Prvo, ciljevi su bili više politicki nego vojni. To je utjecalo na izbor Banksa da vodi misiju. Medutim, Banksovo vodstvo stvaralo je drugi problem: pomankanje jedinstvenog zapovjedništva. Medusobne nesuglasice i prepirke izmedu vojske i mornarice osujetile su okupaciju Alexandrije. Shermanovi priprosti grubijani sa srednjeg Zapada prezirali su uštogljene Banksove istocnjake. S druge strane, Smith, William Franklin i Banksovi podredeni casnici smatrali su ga nesposobnim.
Kad su federalisti dosegli Natchitoches, 60 milja južno od Shreveporta, Banks se udaljava od rijeke i napušta Porterovu flotu. Taylor je imao zapovijed za povlacenje, ali uocava priliku u Banksovoj pogrešci. Zanemarivši zapovjed, 8.travnja 1864. napada unioniste kod Mansfielda i progoni Banksa do Pleasant Hilla. Sljedeceg dana Taylor ponovo napada i Banks se u neredu povlaci do rijeke, napuštajuci kampanju.
Taylor je nadvladao Banksa kod Mansfielda suprotstavivši snage od 9 tisuca vojnika protiv cetvrtine od toga broja, s koliko je Banks raspolagao. Kod Pleasant Hilla ponavlja pobjedu, što je bila rijetkost u Gradanskom ratu. Takoder zarobljava stotine opskrbnih kola, neka s oznakom “Austin, San Antonio, Houston, Galveston”, što je ukazivalo na preveliko samopouzdanje medu unionistima. Bitke su skupo stajale obje strane, Taylor je izgubio 2.500 a Banks 4.400 ljudi. Nakon nekoliko dana njegovanja ranjenih, William McPheeters, kirurg iz Missourija odražava osjecaj koji je vladao u Taylorovoj vojsci. U svoj dnevnik o neprijatelju bilježi: ‘’Došli su ovdje kako bi masakrirali naše ljude i sami su bili izmasakrirani.’’
Razbješnjen zbog zapovjedi o povlacenju, A.J.Smith poziva Franklina i zahtjeva Banksovo uhicenje. Franklin se usprotivio, pa i Smith od toga odustaje. Ipak im je Banks bio nadreden. Nakon što se vojska vratila do Red Rivera admiral Porter nalazi Banksa kako proucava knjigu o vojnim taktikama. Smatrao je kako bi general trebao procitati knjigu prije neke nove kampanje.
Vojska i mornarica ponovo se spajaju kod Alexandrije, ali niska razina vode nasukava flotu prije brzaca. Ranije se Porter hvalio kako može povesti svoju flotu ‘’gdjegod je pijesak vlažan’’. Sad je zapeo i bio prisiljen osloniti se na pomoc svojih suparnika. Porter je navodno zaprijetio da ce otvoriti vatru na pješaštvo, zapovijedi li Banks njezino povlacenje, stoga su se unionisti ukopali kod Alexandrije sa snagama od oko 30 tisuca vojnika. Taylor se nadao da ce iskoristiti povoljnu priliku i uhvatiti u klopku i flotu i vojsku. Mogao je i uspjeti da prethodno Kirby Smith nije odvojio dvije trecine Taylorovog pješaštva radi kampanje u Arkansasu. U meduvremenu, nakon što je saznao za Banksov prethodni poraz, Steele se pocinje povlaciti prema Little Rocku. 30.travnja Smith sustiže Steelea duž Saline Rivera, kod Jenkins Ferryja, i nanosi mu težak poraz. Medutim, kod Alexandrije, Joseph Bailey, pukovnik iz Wisconsina, predložio je podizanje nekoliko nasipa kako bi se odsukala flota. Skepticni ali ocajni, Banks i Porter odobravaju taj projekt. Baileyjevi nasipi bili su jedan od najinovativnijih pothvata inženjerije u tom ratu i 13.svibnja flota uspjeva uteci. Kasnije, vojska pali Alexandriju i pljackajuci usput probija se iz zapadne Louisiane prema podrucju pod nadzorom Unije.
Kampanja na Red Riveru završila je katastrofalno za unioniste. Banksovi ljudi prezirali su svog zapovjednika i posprdno ga zvali ‘’Napoleon’’. Halleck mu uskoro oduzima dužnost zapovjednika. Taylor je takoder ishod tih operacija smatrao neuspjelim za južnjake i krivio je Smitha jer mu je oduzeo pješaštvo i omogucio bijeg neprijatelju. Smatrao je da bi uništenje Banksovih i Porterovih snaga odvratilo sjevernjake od slicnih združenih kampanja na Istoku i utjecalo na ishod rata. Taylor je zajedljivo doveo u pitanje Smithovo vodstvo pa ga je Smith dao uhititi zbog neposluha. Kad su vijesti o dogadajima na Red Riveru stigle do Richmonda, konfederalni Kongers izjavljuje zahvalnost Tayloru za njegov ‘’briljantni uspjeh’’, a Davis ga unaprijeduje i premješta istocno od Mississippija.
U rujnu 1864., Smith šalje Pricea i 12 tisuca konjanika u pohod kroz Arkansas i Missouri. Nadao se da ce Price zauzeti St Louis, zadobiti nove regrute, i na taj nacin utjecati na ishod izbora u studenom. Price nailazi na žestok otpor južno od St Louisa kod Pilot Knoba i skrece prema zapadu, projurivši Missourijem s unionistima za petama. 23.listopada, blizu Kansas Cityja, jedva izbjegava katastrofu kod Westporta, nakon cega se povlaci na Indijanski teritorij. Prešavši 1400 milja konacno se vraca u Arkansas, izgubivši 4 tisuce vojnika. Javno, Smith pohod proglašava uspješnim, privatno kudi i osuduje Pricea.
Smithovi prijepori i nesuglasice s Taylorom i Priceom uskoro prelaze u podrucje politike. U Richmondu, kongresmeni iz Louisiane pokrecu istragu za optužbe o korupciji u Uredu za pamuk i predstavnici Missourija predlažu da Joseph Johnston razriješi Smitha dužnosti. Južnjacki tisak pridružuje se kritikama i nakon primanja hladno srocenog pisma od predsjednika Davisa, on razmatra ostavku.
1865., Camille Polignac, francuski general u diplomatskoj službi u Louisiani sastao se sa Smithom kako bi raspravili diplomatsku misiju u Francuskoj. Polignac u sijecnju odlazi u Francusku, ali Smithu nije preostalo puno vremena za razvoj vlastitih državnickih vještina. S dolaskom vijesti o kapitulaciji generala Leeja, disciplina na podrucju Trans-Mississippija popušta. Nakon glasina o mogucem prevratu protiv njega, u režiji Pricea i drugih nezadovoljnih casnika, Smith bježi u Texas. “Zapovjednik sam bez vojske” izjavio je i 2.lipnja 1865., u Galvestonu, predaje Trans-Mississippi unionistickom generalu Edwardu Canbyju.
Posljednja bitka u gradanskom ratu izmedu kopnenih vojski dogodila se 13.svibnja 1865. kod Palmito Rancha, u Texasu. Na toj lokaciji, duž Rio Grandea istocno od Brownsvillea, južnjacko konjaništvo pod zapovjedništvom Ripa Forda porazilo je 62.obojenu pješacku pukovniju Theodorea Barretta, nakon cega su od zarobljenika culi da se Lee vec predao. Konfederalisti raspuštaju vojsku i odlaze kucama. Šest tjedana kasnije na Indijanskom teritoriju, Stand Watie, Indijanac iz plemena Cherokee, postaje posljednji južnjacki general koji se predao.
S otcijepljenjem rodne Floride, Edmund Kirby Smith napušta americku vojsku i pridružuje se Konfederaciji. Kod Manassasa biva ranjen i postaje jedan od prvih južnjackih junaka. Nije se proslavio u kampanji u Kentuckyju niti u Trans-Mississippiju, ali kao zapovjednik zadnjeg podrucja koje se predalo (Texas i dio Louisiane) poslije rata zadobiva komadic slave. Smith umire 1893. kao posljednji od konfederalnih generala.
Nathaniel P. Banks u politici se uzdigao kao guverner Massachusettsa i kao govornik u svojoj državi i u Washingtonu. Potaknut od Lincolna ukljucuje se u vojnu službu, karijeru mu ugrožava Stonewall Jackson u “Shenandoah Valley” kampanji 1862.godine, ali Banks se iskupljuje sljedece godine junacki se ponijevši kod Port Hudsona. U Trans-Mississippiju, medutim, doživljava neuspjeh. Biva ismijavan od protivnika i prezren od svojih vlastitih ljudi. |
Edited by - dsormaz1 on 14/12/2011 21:49:22 |
 |
|
|
bjelolasica
stripovi.com suradnik
Croatia
5106 Posts
Member since 30/08/2009 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 06/03/2012 : 20:22:13
|
TRANS –MISSISSIPPI
Gradanski rat u Americi na neki je nacin poceo i završio u državama zapadno od rijeke Mississippi. 1854. nasilje koje se rasplamsalo Kansasom najavljuje duži period konflikata koji su završili 11 godina kasnije konfederalnom predajom na Indijanskom teritoriju. Lišen bitaka takvog opsega kao što su Gettysburg i Chickamauga, gradanski rat na Zapadu, u usporedbi s ratom na Istoku, predstavljao je samo dijelic sveukupnog razaranja i krvoprolica. Cesto omalovažavana kao sporedna, ratna pozornica na podrucju zapadno od Mississippija dijelom je utjecala na vodenje rata i pomogla oblikovanju njegovog ishoda.
Vlade Unije i Konfederacije pristupile su Trans-Mississippiju sa slicnim ciljevima ali razlicitim ocekivanjima. Za obje osiguranje teritorija bilo je važno, ali za Washington je bila kljucna i politicka kontrola. Za Richmond je Trans-Mississippi osiguravao izvor ljudstva i sirovina. Slanje regruta s podrucja Trans-Mississippija na ratišta na Istoku, ostavilo je tu oblast ranjivom. Posljedicno, Washington je nametnuo ofanzivnu strategiju ratovanja s ciljem okupacije, prisiljavajuci konfederaliste da preopterete svoje vojne mogucnosti i sredstva izvan granica svojih obrambenih kapaciteta. Štoviše, neadekvatna komunikacija s Richmondom, posebno poslije pada Vicksburga, prisilila je konfederaliste s podrucja Trans-Mississippija na neovisno djelovanje. To je napokon doprinjelo brojnim neuspjesima tog odsjeka. Cvrsta zapovjedna struktura Unije omogucila je vojno fokusiranje na provodenje ratnih ciljeva Washingtona.
Pod Trans-Mississippijem podrazumjevalo se podrucje zapadno od rijeke Mississippi do Kalifornije i južno od Minnesote do Rio Grande. Missouri, Arkansas, Texas i zapadni dio Louisiane pokrivali su 600 tisuca cetvornih milja s 2,7 milijuna stanovnika, što je cinilo više od 20% od ukupne konfederalne populacije. Od toga je bilo oko 2 milijuna bijelaca, 9 tisuca slobodnih Afro-Amerikanaca i 658 tisuca robova. Na teritoriju Novog Meksika živjelo je još 100 tisuca ljudi ukljucujuci 65 tisuca Indijanaca, dok je Indijanski teritorij imao najmanje 60 tisuca stanovnika, uglavnom pripadnika «5 civiliziranih plemena» i 7 tisuca robova.
Ranije, 1861. Abraham Lincoln uspostavlja vojne odsjeke u «Trans-Mississippiju» kako bi pacificirao zapadne pogranicne države i postavio federalnu vojsku u poziciju za invaziju na podrucje Konfederacije. Iako je Lincoln u skladu s promijenjenim okolnostima kasnije preinacio te odsjeke, njegov centralisticki pristup ostao je stalan.
Jefferson Davis vjerovao je da bi države mogle upravljati svojim unutarnjim pitanjima i osmislio odsjecni sustav utemeljen na labavo medusobno povezanim državama. Takav sporazum ostavio je vojnu organizaciju svakoj državi posebno i zahtjevao suradnju izmedu civilnih i vojnih voda. Do te suradnje nije uvijek dolazilo, pa u sijecnju 1862. Davis osniva «Trans-Mississippi» okrug koji je obuhvacao sjeverozapadnu Louisianu, najveci dio Arkansasa i Missourija, kao i Indijanski teritorij (Oklahomu). 1863. uspostavlja odsjek «Trans-Mississippi» kako bi zaokružio podrucje zapadno od rijeke. Do tada je Unija vec držala kljucna podrucja Konfederacije, posebno duž granice.
Medu državama Trans-Mississippija u zaracenoj Americi, Missouri je bio najnepostojaniji. Populaciju te države cinilo je više od polovice od ukupnog broja bijelaca u regiji, jedna trecina slobodnih crnaca i oko petina robova. Broj robovlasnika u Missouriju bio je u stalnom padu, i s manje kapitala vezanog za robove, stanovnici Missourija sve više su se upuštali u razna ulaganja. Kao posljedica toga, Missouri se približio industrijskom Sjeveru. Ideološki, medutim, ostao je bliži agrarnom Jugu.
Unutrašnje suprotnosti i neslaganja odrazile su se na taj trend i sjena razdora spustila se na pogranicno podrucje. Sukobi izmedu proturobovlasnickog Kansasa i prorobovlasnickih gorštaka iz pogranicnog podrucja Missourija pokrenuli su seriju okršaja duž granice izmedu tih dviju država. U svibnju 1856. grupa prorobovlasnickih razbojnika iz Missourija opljackala je Lawrence, središte abolicionistickih aktivnosti u Kansasu. John Brown, migrant iz Nove Engleske, iz odmazde ubija petoricu stanovnika Missourija kod Pottawatomie Creeka. Eskalacija nasilja donijela je Kansasu nadimak «Krvavi Kansas», a novine su proglasile stanje gradanskog rata na tom podrucju.
Iako na izborima Lincoln nije pobjedio niti u jednom okrugu unutar robovlasnickih država Trans-Mississippija, njegov izbor nije bio glavni razlog njihove secesije. U Louisiani je entuzijazam za otcijepljenje bio umjeren, posebno oko New Orleansa, podrucja usmjerenog na trgovinu. Ipak, secesionisticki guverner Thomas Moore zadobio je kontrolu nad državnom konvencijom o secesiji i 26.sijecnja Louisiana napušta Uniju. Delegat Richard Taylor divio se i cudio ravnodušnom i bezobzirnom raspoloženju onih koji su izglasali akt o otcijepljenju. U Texasu je unionisticki guverner Sam Houston odbio sazvati konvenciju. Zakonodavstvo, medutim, upucuje akt na izlasavanje i Texas se odvaja 23.veljace 1861. Arkansas odbija trenutnu secesiju i odlucuje raspisati državni referendum. Fort Sumter i Lincolnov poziv na mobilizaciju potaknuli su guvernera Henryja Rectora da sazove konvenciju. 6.svibnja Arkansas donosi odluku o otcijepljenju.
*********************
Do 1865. Unionisti su postigli znacajne teritorijalne dobitke na podrucju Trans- Mississippija, ali nisu uništili južnjacke vojske. I nakon kolapsa Konfederacije na Istoku, veci dio zapadne Louisiane i Texas ostali su izvan kontrole Unije. Za južnjake koji su doznali za Leejevu predaju Trans-Mississippi je utjelovio posljednju nadu za njihovu borbu. Mnogi konfederalni vojnici, politicari i civili pokušali su doci na to podrucje (koje su još nazivali «Kirby-Smithdom») jer su se nadali da ce tamo moci nastaviti s ratovanjem. Ali bilo je vec prekasno. Sve do pada Vicksburga Richmond nije pridavao stratešku važnost vojnim operacijama zapadno od Mississippija. Nasuprot tome Unija otpocetka vezuje Trans-Mississippi uz svoju glavnu strategiju.
To je istaknulo razliku izmedu pobjede i poraza. Štoviše, federalni uspjesi u Missouriju i Arkansasu ucvrstili su prisutnost Unije u dijelovima tih država vec u prvoj fazi rata. Kasnije, za vrijeme kampanje duž Red Rivera, Konfederalisti propuštaju priliku za dobivanje rata na Zapadu. Na obje strane bilo je zapovjednika cije su vizije slave imale prednost pred glavnom strategijom i drugih koji su nesmotrene rizicne poteze placali krvlju svojih ljudi. Zapovjedna struktura Unije, medutim, omogucila je sjevernjacima da prevladaju krupne strateške pogreške i takticke poraze iz prve faze rata. U poslijeratnom Trans-Mississippiju dugo su se osjecale posljedice i ostavština višegodišnjeg nasilja. Gerilsko ratovanje u Missouriju i Kansasu ostavilo je ožiljke koji nece desetljecima zacijeliti. U Louisiani, Arkansasu i Texasu «Rekonstrukcija» je bila posebno brutalna i represivna prema bijelcima, od kojih su neki prebjegli u Kaliforniju i Latinsku Ameriku. Duž Trans-Mississippija mnogi Republikanci izrabljivali su oslobodene robove, ukljucujuci i one koji su služili u redovima Unije, što je dovelo do nasilne reakcije kod dijela abolicionista, koji su se zalagali za jednakost bivših robova. Indijanci su pretrpjeli više od svih kad su SAD pokrenule seriju ratova protiv njih, u želji za kažnjavanjem onih koji su podržavali Konfederaciju. Pikeovo predvidanje da ce Indijanski teritorij biti otvoren za naseljavanje bijelih doseljenika obistinilo se za manje od 25 godina od završetka gradanskog rata.
|
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 08/05/2012 : 20:51:07
|
quote:
Originally posted by dsormaz1
Henry Hopkins Sibley, kao casnik sa West Pointa i s iskustvom službe na Granici, cinio se logicnim izborom za zapovjednika tog pohoda.
U prosincu 1861. Sibley krece s 3.700 vojnika (Army of New Mexico) sjeverno od El Pasa, duž Rio Grande, prema Fort Craigu i Albuquerqueu. Sibley dolazi do utvrde Craig u veljaci 1862., ali nije uspio uvuci federalnog zapovjednika Edwarda R.S. Canbyja u bitku. Sibley odlucuje zaobici Fort Craig i nastavlja napredovati duž visokih strmina prema istoku. 20. veljace, Canby krece presresti južnjake. Sljedeceg dana vojske su se sukobile kod Valverdea i Sibley je izvojevao pobjedu. Nakon toga stvari krecu loše za konfederalce.
Sibley je bio cesto pijan za vrijeme tog pohoda i ta njegova neumjerenost postupno je omela je i pokolebala južnjacke trupe. Još k tome Canby je i dalje držao Fort Craig odbijajuci se predati, i ometao opskrbu južnjaka. Sibley je ljudima bio prisiljen reducirati dnevne obroke i zapovjedio je napredovanje prema Santa Feu. Uskoro južnjaci zauzimaju Santa Fe i Albuquerque.
Nakon toga pokrecu se unionisticki dragovoljci iz Colorada. John P. Slough poveo je oko 1.000 ljudi na usiljeni marš od Denvera preko planina, kroz snježne oluje. 26.ožujka sukobljavaju se s dijelom Sibleyjevih snaga kod kanjona Apache. Obje strane skoncentrirane oko lokacije “Glorieta Pass” zapocinju okršaje kod Pigeon’s Rancha, koji prerastaju u bitku kasnije poznatu kao “Bitka kod Gloriete Pass”. Iako je Sibley isprva zadobio prednost na terenu, sjevernjacki bojnik iz Colorada Thomas Chivington zaobišao je južnjacku pozadinu i uništio opskrbna kola. Chivingtonov junacki podvig ucinio je Sibleyjevu takticku prednost beznacajnom i prisilio ga na napuštanje bojnog polja. Bez namirnica južnjacki vojnici trpili su velike napore prilikom povlacenja prema San Antoniju. Konfederalisti su izgubili oko 1.000 ljudi i optužbe za nesposobnost progonile su Sibleya do kraja njegove karijere. Još godinama nakon toga ostaci ljudskih kostiju oznacavali su put kojim se povlacila Sibleyjeva vojska.
o ovoj temi ima nekaj u Leoneovom "Dobar, Loš i Zao", te u dokumentarcu koji se nalazi kao dodatak na DVD i BD izdanju...a ima ga i na netu:
http://www.youtube.com/watch?v=y1Ktp5-SVfg
koliko je Leoneova verzija daleko od cinjenica, s obzirom da se u dadacima puno spominje kak je Leone izucval Gradanski rat? |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
Edited by - dosada on 08/05/2012 20:52:40 |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 09/05/2012 : 12:02:38
|
quote:
Originally posted by dosada
inace, dsormaz svaka cast za upise na ovoj temi...pogotovo vezano za ulogu Indijanaca!
a stripovi su odlicni...ima li kod nas kaj od toga za nabaviti?
Imam dosta knjiga o AGR, najveci dio tekstova koje sam ostavio ovdje preveo sam iz knjige "Struggle for a Vast Future: The American Civil War". Uglavnom sam se usredotocio na ratne operacije na podrucju zapadno od Mississippija, to mi je uvijek bio najzanimljiviji dio, zato što nije toliko isfuran kao istocna bojišnica (npr. Virginia). Malo se zna o ratnim operacijama npr. na podrucju Novog Meksika i Oklahome.
Doma sam u wordu složio nekih 50-ak stranica teksta o AGR (služio sam se izvorima iz nekoliko knjiga), zajedno s kartama, i nešto ilustracija, i tu sam za sad obradio samo bojišnicu zapadno od Mississipija.
U zadnje vrijeme slažem neke tekstove o Americko -meksickom ratu (sažeti prikaz stavio sam u topic o PSDZ-u), tako da sam AGR privremeno zapostavio.
Što se stripova koji obraduju pojedine bitke iz AGR tice, nešto od toga možda možeš nabaviti preko Algoritma, to su stripovi koje je izdao Osprey, a Algoritam ima puno njihovih knjiga. Mislim da tih stripova tamo nema, ali možda ih možeš naruciti preko njih. |
Edited by - dsormaz1 on 09/05/2012 12:13:51 |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 09/05/2012 : 12:12:59
|
quote:
Originally posted by dosada
o ovoj temi ima nekaj u Leoneovom "Dobar, Loš i Zao", te u dokumentarcu koji se nalazi kao dodatak na DVD i BD izdanju...a ima ga i na netu:
http://www.youtube.com/watch?v=y1Ktp5-SVfg
koliko je Leoneova verzija daleko od cinjenica, s obzirom da se u dadacima puno spominje kak je Leone izucval Gradanski rat?
Odlican film, imam i te dodatke.
Ako se dobro sjecam, u filmu južnjaci nakratko zauzimaju jedan grad u Novom meksiku, pa se Sibley kasnije povlaci. Ne sjecam se je li se u filmu radilo o Santa Feu ili Albuquerqueu, ali koji god grad bio nisu pogriješili što su to tako prikazali, jer su oba južnjaci nakratko zauzeli u onoj svojoj invaziji pocetkom 1862.
Jedini sporni detalj u filmu bio bi pojava strojnice Gatling. Vrijeme radnje filma je prva polovica 1862., a Gatling je patentiran tek u studenom 1862., dok je u uporabu ušao 1864. za vrijeme opsade Petersburga. |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 09/05/2012 : 14:49:49
|
quote:
koliko je Leoneova verzija daleko od cinjenica, s obzirom da se u dadacima puno spominje kak je Leone izucval Gradanski rat?
jedina precizna stvar je ono kad Tuco spominje generala Leeja i Granta. ovo ostalo je sve fikcija. |
"Nothing lasts forever." |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 09/05/2012 : 16:59:46
|
quote:
Originally posted by dsormaz1
quote:
Originally posted by dosada
o ovoj temi ima nekaj u Leoneovom "Dobar, Loš i Zao", te u dokumentarcu koji se nalazi kao dodatak na DVD i BD izdanju...a ima ga i na netu:
http://www.youtube.com/watch?v=y1Ktp5-SVfg
koliko je Leoneova verzija daleko od cinjenica, s obzirom da se u dadacima puno spominje kak je Leone izucval Gradanski rat?
Odlican film, imam i te dodatke.
Ako se dobro sjecam, u filmu južnjaci nakratko zauzimaju jedan grad u Novom meksiku, pa se Sibley kasnije povlaci. Ne sjecam se je li se u filmu radilo o Santa Feu ili Albuquerqueu, ali koji god grad bio nisu pogriješili što su to tako prikazali, jer su oba južnjaci nakratko zauzeli u onoj svojoj invaziji pocetkom 1862.
Jedini sporni detalj u filmu bio bi pojava strojnice Gatling. Vrijeme radnje filma je prva polovica 1862., a Gatling je patentiran tek u studenom 1862., dok je u uporabu ušao 1864. za vrijeme opsade Petersburga.
zanimljivo....spominje se i referenca na Andersonville, pa gladovanje i ranjenici Južnjaci u onom improviziranom kampu kad im Zao (kapetanu ili kome vec) daje bocu alkohola a oni od hrane imaju samo kukuruz i sl.
Inace jel postoji šansa da mi mailom pošalješ ovih 50 str. koje imaš kao wordov dokument? |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
Edited by - dosada on 09/05/2012 17:00:44 |
|
|
|
Cromwell
Advanced Member
Croatia
4314 Posts
Member since 10/09/2011 |
Posted - 09/05/2012 : 17:38:29
|
Da pitam, je li se isplati pogledat ovaj dokumentarac?
Koliko sam shvatio to je samo naracija sa prikazom fotki iz tog doba pa nekako nemam volje zapoceti. Ima li netko kakvu drugu preporuku?
|
Bok, kako si.
|
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 09/05/2012 : 18:56:08
|
quote:
Originally posted by dosada
Inace jel postoji šansa da mi mailom pošalješ ovih 50 str. koje imaš kao wordov dokument?
Sad sam pogledao, ima 34 strane, ali u drugom dokumentu imam još nešto "sirovine" od teksta i slika, koja ceka na "doradu", pa sam i to mislio ukomponirati u onaj tekst. Ako si voljan pricekati neko vrijeme da to dotjeram, ili ako baš hoceš mogu ti poslati i to što imam. Samo ni ja sam još nisam potpuno zadovoljen s tekstom. Dosta ga naknadno doradujem da ispadne što bolji. |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 09/05/2012 : 18:57:55
|
quote:
Originally posted by dosada
a gledali si bogove i gettys!?
za bogove ti je nedavno izašla sat vremena duža verzija koju vjerojatno nisi gledal!
Nisam znao da ima produžena verzija...
Uzgred, trebao je biti snimljen i treci film koji obraduje završetak rata. Zna li netko što je s tim, jesu li odustali od toga? |
Edited by - dsormaz1 on 09/05/2012 18:59:10 |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 09/05/2012 : 19:21:36
|
quote:
Originally posted by dsormaz1
quote:
Originally posted by dosada
a gledali si bogove i gettys!?
za bogove ti je nedavno izašla sat vremena duža verzija koju vjerojatno nisi gledal!
Nisam znao da ima produžena verzija...
Uzgred, trebao je biti snimljen i treci film koji obraduje završetak rata. Zna li netko što je s tim, jesu li odustali od toga?
izašla nedavno na BD-u...cak je i gettys produžen za nekih 20 min!
cul sam za taj treci dio ali ne znam kak stoje stvari, bilo bi super da ga snime...
cekam onda d asve središ pa mi pošalješ, znam da je to sve stavljeno ovdje ali htel bi da bu sve na jednom mestu ane ovak razbacano na nekoliko stranica! |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
|
|
|
Cromwell
Advanced Member
Croatia
4314 Posts
Member since 10/09/2011 |
Posted - 09/05/2012 : 20:01:32
|
Gods and generals sam gledao prije ohoho, odnosno onda kad je izašlo. A ovo drugo nisam 
Gledam sad za Bogove ima nekakva verzija na torrentima- RUNTiME.........: 4:39:56 (h:m:s) To su dva i pol sata duže, jesi li na to mislio-moguce da su tu uracunati dodaci i komentari?
|
Bok, kako si.
|
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 09/05/2012 : 20:09:59
|
quote:
Originally posted by Cromwell
Gods and generals sam gledao prije ohoho, odnosno onda kad je izašlo. A ovo drugo nisam
Gledam sad za Bogove ima nekakva verzija na torrentima- RUNTiME.........: 4:39:56 (h:m:s) To su dva i pol sata duže, jesi li na to mislio-moguce da su tu uracunati dodaci i komentari?
da, to je DC 280 min o kojem govorim...
a gettys je izašel još prije i bolji je, u smislu da ga je lakše pogledat jer je zanimljiviji u razvijanju price! Gettys DC ti traje 10 min manje, tak da imaš finih preko 9 sati gledanja ;) |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 09/05/2012 : 20:12:38
|
quote:
Originally posted by dosada
quote:
Originally posted by dsormaz1
quote:
Originally posted by dosada
a gledali si bogove i gettys!?
za bogove ti je nedavno izašla sat vremena duža verzija koju vjerojatno nisi gledal!
Nisam znao da ima produžena verzija...
Uzgred, trebao je biti snimljen i treci film koji obraduje završetak rata. Zna li netko što je s tim, jesu li odustali od toga?
izašla nedavno na BD-u...cak je i gettys produžen za nekih 20 min!
cul sam za taj treci dio ali ne znam kak stoje stvari, bilo bi super da ga snime...
cekam onda d asve središ pa mi pošalješ, znam da je to sve stavljeno ovdje ali htel bi da bu sve na jednom mestu ane ovak razbacano na nekoliko stranica!
Ok, to što imam odnosi se uglavnom na ratne operacije zapadno od Mississippija, a to sam i stavio na ovom topicu. Kad doradim neke stvari šaljem ti. Samo vidjet ceš da je i to što cu ti poslati dio jedne buduce puno vece cjeline.
Uzgred, jesi gledao "Glory" i što misliš o tom filmu? |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47169 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 09/05/2012 : 20:32:21
|
za filmove ne mogu puno pomoc,opcenito je moje mišljenje da šta se tice vojne strane to je moguce cak i istinito prikazano.
šta se tice politicke strane koja je (ka i uvik) puno bitnija cisto sumnjan da ce neko u usa snimit realan film o ovoj temi |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 09/05/2012 : 21:39:36
|
quote:
Originally posted by lwood
šta se tice politicke strane koja je (ka i uvik) puno bitnija cisto sumnjan da ce neko u usa snimit realan film o ovoj temi
a kaj fali bogovima po tom pitanju.....realniji ne može biti!
@ds
nisam gledal Glory...vuce mi na patetiku kakav je bil Zwickov Samuraj! |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
Edited by - dosada on 09/05/2012 21:41:57 |
|
|
|
bjelolasica
stripovi.com suradnik
Croatia
5106 Posts
Member since 30/08/2009 |
Posted - 10/05/2012 : 00:12:22
|
quote:
Originally posted by dsormaz1
quote:
Originally posted by dosada
a gledali si bogove i gettys!?
za bogove ti je nedavno izašla sat vremena duža verzija koju vjerojatno nisi gledal!
Nisam znao da ima produžena verzija...
Uzgred, trebao je biti snimljen i treci film koji obraduje završetak rata. Zna li netko što je s tim, jesu li odustali od toga?
Pa Bogovi nisu dobro prošli na blagajnama pa je Ted odustao od trice. Što je šteta jer filmovi baš lijepo vode kroz radnju. |
Don’t beat me massa!Please don’t beat me massa!Don’t beat this tired old body! No, no!
http://www.youtube.com/watch?v=H8D93Awa434 |
|
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 10/05/2012 : 12:47:35
|
quote:
Originally posted by lwood
za filmove ne mogu puno pomoc,opcenito je moje mišljenje da šta se tice vojne strane to je moguce cak i istinito prikazano.
šta se tice politicke strane koja je (ka i uvik) puno bitnija cisto sumnjan da ce neko u usa snimit realan film o ovoj temi
meni se cini da amerikanci nemaju problema sa svojom prosloscu. snimili su dosta filmova i napisano je stotine ako ne i tisuce knjiga o "civil war". u nekim filmovima je simpatija na strani juznjaka,dok yankeeji haraju i pale.a znateli usput, da je glumac robert duvall (colors),potomak od gen.lee. gledao sam reportazu,uh da vidite kako je ponosan. |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
|
|
bjelolasica
stripovi.com suradnik
Croatia
5106 Posts
Member since 30/08/2009 |
Posted - 10/05/2012 : 13:37:31
|
quote:
Originally posted by dsormaz1
Zanimljivo da je Duvall i glumio Leeja u "Gods and Generals".
I snimali su na njegovom imanju dobar dio filma. A naravno da je ponosan da je potomak Lee to ti je kao da si ti potomak Tomislava, Dušana Silnog, Tvrtka, Njegoša ili ne znam sada za SLO i MK koga da staim, ali mislim da shvacate što želim reci (bez ikakve politicke pristranosti). |
Don’t beat me massa!Please don’t beat me massa!Don’t beat this tired old body! No, no!
http://www.youtube.com/watch?v=H8D93Awa434 |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47169 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 10/05/2012 : 14:22:27
|
quote:
Originally posted by Tutta
quote:
Originally posted by lwood
za filmove ne mogu puno pomoc,opcenito je moje mišljenje da šta se tice vojne strane to je moguce cak i istinito prikazano.
šta se tice politicke strane koja je (ka i uvik) puno bitnija cisto sumnjan da ce neko u usa snimit realan film o ovoj temi
meni se cini da amerikanci nemaju problema sa svojom prosloscu. snimili su dosta filmova i napisano je stotine ako ne i tisuce knjiga o "civil war". u nekim filmovima je simpatija na strani juznjaka,dok yankeeji haraju i pale.a znateli usput, da je glumac robert duvall (colors),potomak od gen.lee. gledao sam reportazu,uh da vidite kako je ponosan.
s vojne strane ne,ali to ne možeš ni izbjec.
a šta se tice južnjaka oni su apsorbirani danas u svekoliko americko društvo.
politicko povijesne strane nije toliko izražena |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu |
|
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 10/05/2012 : 17:24:32
|
| slazem se. fizicki je rat zavrsijo 1865. godine. a psihicki je 90tih godina proslog stoljeca. a i jos danas postoje mjesta,uglavnom manja,gdje bi "billy yank" gadno prosao da naleti na "johnny reb`a". |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
|
|
|
Topic |
|
|
|
Topic Locked
