| Author |
 Topic  |
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38005 Posts
Member since 26/10/2007 |
 Posted - 04/11/2010 : 21:01:23
|
bas prije mi je riknuo (domaci) komp sam igrao jednu africku operaciju na stranima sila axis i nije mi bilo lako, iako sa 88-icama, ali sa allied je prelako  (mislim na jednu staru igru World at War - Steel Panthers)
no, rommel je svakako bio od velikog znacaja u prvom sv. ratu, gledajuci ove nase-nase prostore
(u drugo nije naucio da je na ponovo na nepravoj strani i eto...)
- dosta off-a od mene  |
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
 |
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
.jpg)
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 04/11/2010 : 21:30:35
|
| misliš na caporetto - kobaride da velika velika pobjeda i napokon svojedobno nepravedno uskračeni pour le merite pri napadu na mt. mateur |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 04/11/2010 : 21:38:55
|
quote:
Originally posted by Poli
bas prije mi je riknuo (domaci) komp sam igrao jednu africku operaciju na stranima sila axis i nije mi bilo lako, iako sa 88-icama, ali sa allied je prelako (mislim na jednu staru igru World at War - Steel Panthers)
no, rommel je svakako bio od velikog znacaja u prvom sv. ratu, gledajuci ove nase-nase prostore
(u drugo nije naucio da je na ponovo na nepravoj strani i eto...)
- dosta off-a od mene
inače poli sile axis su sile osovine |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38005 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 05/11/2010 : 09:39:55
|
| Da, kod nas se kaze "sile osi" ali nisam bio siguran kako se kaze kod vas pa sam napisao na engleskom :) |
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 14/11/2010 : 10:26:33
|
Reds (1981) Warren Beatty
U jednom sam trenutku popizdio i povikao (onak', u sebi): "Ma, tko je režirao ovo sranje? Kome je palo na pamet da se od dugačkih političkih govora može napraviti drama?" Pa sam pogledao, otkrio da je riječ o Warrenu Beattyju samom te se - nakon uobičajnog gunđanja protiv sastavljača izvorne liste koji očito ima Beatty fetiš - iznenadio kad sam shvatio da mi je zbog tog otkrića respekt za Beattyja porastao. Jest, film je trosadna (trosatna *I* dosadna) sranjetina i, jest, Beatty je fakat slabašan glumac (Keatonica je toliko bolja da je to nehumano, a Nicholson u tipskoj ulozi krade scenu i dok šuti), ali taj slabašan glumac snimio je trosadnu sranjetinu s iskrenim uvjerenjem, jer drugog objašnjenja nema. Stoga, kapa dolje.
Drugo mi je bilo zanimljivo što su me REDS podsjetili na dosta suvremenih "grafičkih novela", pretencioznih i dokumentiranih, ali nimalo zabavnih; djela koja se hvali zbog relevantnosti, a ne umijeća. Malo je tužno da stripu treba trideset godina da počne emulirati holivudske promašaje. Tako nikad na zelenu granu.
Preskočite film, pročitajte "Deset dana koji su potresli svijet". Ima i kod nas iako, mislim, samo na ćirilici.
(mcn)
PS 71 down, 29 to go.
|
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
Edited by - mcn on 15/11/2010 07:37:02 |
|
|
|
osim
Senior Member
Vatican City
1686 Posts
Member since 12/11/2002 |
Posted - 14/11/2010 : 17:18:24
|
Postoji latinično izdanje Mladog pokoljenja iz 1967. sa ilustracijama Marka Šagala
quote:
Originally posted by mcn
Reds (1981) Warren Beatty
U jednom sam trenutku popizdio i povikao (onak', u sebi): "Ma, tko je režirao ovo sranje? Kome je palo na pamet da se od dugačkih političkih govora može napraviti drama?" Pa sam pogledao, otkrio da je riječ o Warrenu Beattyju samom te se - nakon uobičajnog gunđanja protiv sastavljača izvorne liste koji očito ima Beatty fetiš - iznenadio kad sam shvatio da mi je zbog tog otkrića respekt za Beattyja porastao. Jest, film je trosadna (trosatna *I* dosadna) sranjetina i, jest, Beatty je fakat slabašan glumac (Keatonica je toliko bolja da je to nehumano, a Nicholson u tipskoj ulozi krade scenu i dok šuti), ali taj slabašan glumac snimio je trosadnu sranjetinu s iskrenim uvjerenjem, jer drugog objašnjenja nema. Stoga, kapa dolje.
Drugo mi je bilo zanimljivo što su me REDS podsjetili na dosta suvremenih "grafičkih novela", pretencioznih i dokumentiranih, ali nimalo zabavnih; djela koja se hvale zbog relevantnosti, a ne umijeća. Malo je tužno da stripu treba trideset godina da počne emulirati holivudske promašaje. Tako nikad na zelenu granu.
Preskočite film, pročitajte "Deset dana koji su potresli svijet". Ima i kod nas iako, mislim, samo na ćirilici.
(mcn)
PS 71 down, 29 to go.
|
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 22/11/2010 : 10:18:50
|
Scarface (1932) Howard Hawks/Richard Rosson
I ovaj film ima - na početku za razliku od "Public Enemyja" - upozorenje kako bi pučanstvo shvatilo da je riječ o filmu ozbiljne nakane, temeljenom na stvarnim događajima i s iskrenom namjerom da nas pouči i zgrozi te nam konzekventno ogadi kriminal. Nikako, upozorava film, se gledajući nemojte zabavljati - kriminal nije zabava.
Božur moj nije. Filmaši su se prvi zabavljali, radeći stvari koje su ih rajcale, koristeći sve klišeje ili stvari koje će tek postati klišeji onda kad se kriminalci ugledaju u filmove koji su se zagledali u njih. Bi li DePalma obradjivao SCARFACEA da se na njega nije prije svega naložio? Brza kola, lake žene i vrući pištolji ... da, stvarno su napravili film da nam ogade kriminal. Dok dođe očekivano svođenje računa, mi u mislima ionako nismo više s Paulom Munijem već smo ga na vrhu svijeta naslijedili.
A inače, vrijedi što vrijedi za krimiće: film je od svoga vremena, zato ga je za neko drugo vrijeme i trebalo adaptirati. I opet će ga trebati, s izlikom da je edukativan ili bez nje. A najbolja scena iz onoga vremena, i samo onoga vremena, je kad nekog gangstera izrešetaju dok čita stripove. Eh, lijepih li vremena. :)
(mcn)
PS 72 down, 28 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 23/11/2010 : 09:58:14
|
Alexander Nevsky (1938) Sergej Ejzenštejn
S američkog propagandnog filma na ruski ... Ili je barem tako izgledalo kroz prvu polovicu filma gdje se ponositi Rusi spremaju na obranu od zločinačkih Teutonaca nekako u vrijeme kad je Hitler počeo raditi ršum po Europi. Dojmu nisu doprinosili samo didaktičko/demagoški govori i karikaturalno karakterni kasting po uzusima nijemoga filma, već i statična kamera zbog koje je ALEXANDER NEVSKY opako izgledao kao klasični strip - svaka prizor savršena slikarska kompozicija u kojoj akteri deklamiraju kao u školskom programu televizije Zagreb sedamdesetih.
E, ali onda počne šora i tu još jednom moram staviti kapu na glavu samo da bih je mogao skinuti. S i dalje za zemlju prikovanom kamerom (mislim da je jedina vožnja u filmu, iako dozvoljavam da griješim, Aleksandrov trijumfalan ulazak u Pskov s kraja filma), Ejzenštejn razbija disciplinom kojom komandira kaosom i slikama koje žude da ih se ukrade (kako mi se čini da je i Maurović katkad učinio - sitna armija na desnom kraju nisko položenog horizonta mi pada na pamet). Film možda nije klasik - u smislu da ga se u svakome času može gledati s jednakim užitkom kao u vrijeme i na mjestu gdje je nastao - ali je maestralan primjer nadilaženja očekivanja, a možda i mogućnosti.
E una altra koza ... Gardare una pelikola rusa kon sototitoli inglezi e sinkronizacija italijana e una espirienca strana ... molto strana.
(mcn)
PS 73 down, 27 to go.
|
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 24/11/2010 : 12:55:55
|
Play Dirty (1969) Andre De Toth
U ovom je filmu velika pozornost posvećena detljima: vrlo se pažljivo mislilo što će se i kako snimiti (krasna scena pokapanja mrtvih britanskih vojnika, recimo), koji će dojam svaka slika ostaviti. Usto, film je ratni, zbiva se u pustinji i glumi Michale Caine - PLAY DIRTY je, po svemu sudeći, onda dobar film, ne? Avaj, ne.
Kako je film to više odmicao, sve mi je jači bio (nedokaziv) dojam da se redatelj posvetio sitnicama jer je znao koliko je cjelina slabašna. Da, može se ta priča o na propast osuđenoj akciji - i ne spojlam vam tu nešto naročito, uzmete li u obzir vrijeme kad je PLAY DIRTY sniman i očitog pretka kojeg ima u "Dirty Dozen" - ukratko ispričati i neće djelovati loše, ali kad je se gleda onda je dojam da su scene poredane, ali ne i povezane; da je svaka sekvenca zasebno bolji film od filma u cjelini, a kraj na sve njih pomodno ili proračunato nakalemljen. I da si je režiser - kome je ovo, faktički, zadnji film u karijeri - dao na volju, trošeći dvostruko više metara filma po prizoru nego što je nužno potrebno, cizelirajući do savršenstva dosadu koju su mu dali snimiti.
Michael Caine u pustinji za Drugog svjetskog rata pa dosadan? Avaj, da.
(mcn)
PS 74 down, 26 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
Edited by - mcn on 24/11/2010 18:44:43 |
|
|
|
dr strangelove
Advanced Member
.jpg)
USA
8866 Posts
Member since 26/12/2007 |
Posted - 24/11/2010 : 13:11:26
|
Da li se uopće Caine rodio 1938?  |
It would not be difficult, Mein Führer. Nuclear reactors could - heh, I'm sorry, Mr. President - nuclear reactors could provide power almost indefinitely. |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 24/11/2010 : 21:01:03
|
quote:
Originally posted by mcn
Play Dirty (1969) Andre De Toth
U ovom je filmu velika pozornost posvećena detljima: vrlo se pažljivo mislilo što će se i kako snimiti (krasna scena pokapanja mrtvih britanskih vojnika, recimo), koji će dojam svaka slika ostaviti. Usto, film je ratni, zbiva se u pustinji i glumi Michale Caine - PLAY DIRTY je, po svemu sudeći, onda dobar film, ne? Avaj, ne.
Kako je film to više odmicao, sve mi je jači bio (nedokaziv) dojam da se redatelj posvetio sitnicama jer je znao koliko je cjelina slabašna. Da, može se ta priča o na propast osuđenoj akciji - i ne spojlam vam tu nešto naročito, uzmete li u obzir vrijeme kad je PLAY DIRTY sniman i očitog pretka kojeg ima u "Dirty Dozen" - ukratko ispričati i neće djelovati loše, ali kad je se gleda onda je dojam da su scene poredane, ali ne i povezane; da je svaka sekvenca zasebno bolji film od filma u cjelini, a kraj na sve njih pomodno ili proračunato nakalemljen. I da si je režiser - kome je ovo, faktički, zadnji film u karijeri - dao na volju, trošeći dvostruko više metara filma po prizoru nego što je nužno potrebno, cizelirajući do savršenstva dosadu koju su mu dali snimiti.
Michael Caine u pustinji za Drugog svjetskog rata pa dosadan? Avaj, da.
(mcn)
PS 74 down, 26 to go.
fora...baš fora naići na nekog tko vidi dijametralno sve suprotno... |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38005 Posts
Member since 26/10/2007 |
Posted - 25/11/2010 : 02:14:40
|
| Ni meni nije toliko los, pogotovo za godinu nastanka. A kraj ga jos uvijek cepa, ono fora kakve danas rijeko vidis ili su predozirane. |
Anything is possible dec d uej
Be the Change You Want to See
|
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 25/11/2010 : 05:09:51
|
ne da nije toliko loš...ne da caine nije dosadan nego ...i beg to differ
btw meni jedan od najdražih filmova
Brigadir Blore (Harry Andrews, u rijetko kada tako antipatičnoj ulozi) nezadovoljan je učinkom pukovnika Mastersa (Nigel Green) i njegovom jedinicom za djelovanje u neprijateljskoj pozadini. U šest misija nisu postigli ama baš ništa, a broj žrtava neprekidno raste.
Blore je već bio spreman raspustiti jedinicu, a Mastersa postaviti za upravnika vojnog zatvora u nekoj zabitoj rupi u Saharskoj pustinji, kada li njegov sugovornik iznese zadnji adut koji je imao, a koji bi trebao osigurati opstanak njegove grupe za specijalne namjene. A adut je uistinu bio jak: fotografije snimljene 400 km iza njemačkih linija pokazivale su tajnu lokaciju ogromnog spremišta goriva. Kada bi ga Mastersovi ljudi uništili to bi uistinu bio udarac koji boli protivnika čije su izdužene linije opskrba ionako stvarale izuzetne teškoće u dopremanju zaliha svih vrsta do prve linije fronta, koji se tada nalazio nedaleko malenog mjestašca znanog pod imenom El Alamein.
Jedan će filmski kritičar o Andre De Tothu izjaviti slijedeće: „De Toth ima jedan od najsumornijih i najžeščih stilova u struji noir filma, a posebno je dobar sa moralno dvojbenim junacima i psihotičnim zločincima“. Sve ovo navedeno itekako važi i za «Play Dirty», («Prljava igra») posljednji film koji je režirao ovaj jednooki Mađar (oko je izgubio u nekoj nezgodi još u djetinstvu), meni osobno i njegov ponajbolji film. Bio sam osmoškolac kada sam ga po prvi puta puta gledao, i ostavio je iznimno jak utisak na mene, (samo da spomenemo jedan od najupečatljivijih i upravo nevjerojatno ciničnih filmskih završetaka ikada viđenih na malim i velikim ekranima), koji s vremena nije nimalo oslabio, dapače samo je učvrstio moje uvjerenje kako je riječ o iznimnom, no nažalost slabo poznatome ostvarenju. Kako njegovi filmovi, tako je i sam režiser nedovoljno poznat i priznat, a sigurno je jedan od onih čiji opus više nego li zavrjeđuje ponovnu reevaluaciju, jer u tom opusu pored brojnih westerna, inače omiljena autorova žanra, (snimio ih je čak 10, od toga 6 sa čuvenom zvijezdom westerna Randolphom Scottom) ima i čitav niz žestokih noir krimića, a upravo će jedan od posljednjih iz te kategorije filmova biti upravo njegov: «Crime wave» («Val zločina»). Ostavio je traga i u horroru napravivši remake horrora Michaela Curtiza «Mistery of the Vax Museum» («Misterij muzeja voštanih figura») snimivši «House Of Vax» («Kuća Voska») sa Vincetom Priceom, jedan od prvih pokušaja rađenja 3D filmova, i dan danas se smatra iznimno uspjelim eksperimentom, a sam De Toth, kako je bio jednook nikad nije uspio vidjeti što je uistinu napravio...
1939. godine njegovo je ime već bilo poznato i cijenjeno u domovini mu. Iza sebe je imao 6 filmova koji su imali jako dobar odjek i kod publike i kod kritike. No baš te godine dogodilo se nešto što će ga natjerati da zauvijek napusti Mađarsku i što vjerojatno predstavlja samu srž sve one oporosti, grubosti, pa čak i natruha sadizma na koje nailazimo u njegovim filmovima. Te je godine bio unovačen i kao snimatelj je morao pratititi krvavo i tragično nestajanje Varšave u prahu i pepelu pod udarima štuka, tenkova i topova. Nikada neće to zaboraviti, a svojim filmovima uvijek će i nas podsjetiti kako se čovjek vrlo lako može pretvoriti u bešćutnu zvijer. Iste godine prebjegao je u Englesku, da bi 1942. godine stigao i u Ameriku gdje će ostati do kraja života.
Već svojim drugim američkim filmom «None Shall Escape» («Nitko neće umaći») iz 1944. godine pozabavio se događajima u ratom razorenoj Europi. Film u flashbackovima, jer je radnja smještena nakon rata, i to prilikom suđenja jednom nacističkom zločincu, govori o sudbini nesretnika u nekom od logoru smrti, i bio je prvi film koji je javno prikazao ono o čemu se do tada samo naslućivalo; što se događa s druge strane bodljikave žice. De Toth nije štedio nikoga. Dobar dio scena snimljen je iz vizure njemačkog mitraljesca koji vrši ubijanja, a dok pogibaju svi koji se otvoreno žele boriti protiv čuvara i eventualno se izboriti za slobodu, preživljavaju samo oni koji su spremni na moralno dvojbene kompromise. S obzirom na godinu nastanka ovog filma, takav ciničan stav je bio upravo nevjerojatno hrabar, a Andre de Toth će mu ostati dosljedan do kraja. Želio je da se njegovi likovi ponašaju upravo onako kako bi se stvarni ljudi ponašali kad bi se našli u toj i takvoj situaciji, gdje sva ljudska slabost izlazi na vidjelo i gdje izdaja nipošto nije nepoznat pojam. A sve to u ogromnim količinama servira nam upravo u «Prljavoj igri».
Nesreća ovoga filma sastojala se u tome što su ga uvijek uspoređivali sa, uvjetno rečeno, sličnim filmom, «Dvanaestoricom žigosanih» Roberta Aldricha i u svim najavama ga opisivali kao «Britanski Dirty Dozen.» I u tim usporedbama nije dobro prolazio jer su one već u startu bile potpuno promašene. Činjenica je da se i ovdje radi o maloj vojnoj jedinici sastavljenoj od zatvorskih ptičica svih kalibara, (od kojih je tu jedan otvoreno homoseksualni par, ponovno nešto neuobičajeno za to doba) i da idu u akciju iza neprijateljskih linija, no tu svaka sličnost prestaje. Dok u Aldrichevom filmu ima i humora, pa čak i likova koji mogu pobuditi naše simpatije, ovdje smo lišeni svega toga. Teško da za ikoga od njih možemo osjetiti i sućut. Gdje je jedan dosegao vrhunac kao izuzetan akcioni film, sa gotovo zvjezdanom glumačkom postavom, drugi se pokazao kao jedna od najjačih antiratnih drama, sa samo jednim glumcem koji će doseći status filmske zvijezde.
Harry Saltzman, poznati producent (između ostalih filmova producirao je čitav niz filmova iz serijala o Jamesu Bondu) glavnu je ulogu namijenio svome štićeniku Michaelu Caineu. Upravo će Saltzman od Cainea napraviti zvijezdu, ponajviše trilogijom o Harry Palmeru, špijunu koji je sušta suprotnost svemu što predstavlja ranije spomenuti James Bond, ali i filmovima poput «Battle Of Britain» («Bitka za Britaniju»). Caine se u ulogama časnika snalazi poput ribe u vodi, što smo saznali već i iz njegovog debija u «Zulu» Cy Enfielda, tako da je uistinu dobar kao kapetan Douglas, možda malo ukočen u startu ali što film više odmiče sve je bolji i bolji. Glumi časnika neiskusna u borbi jer je u biti posuđen od strane British Petroleuma da kontrolira iskrcaj nafte sa brodova. I upravo zbog njegova poznavanja naftovoda odabran je da vodi akciju koju je isplanirao pukovnik Masters, a koju bi u normalnim okolnostima vodio kapetan Leech (Nigel Davenport), zbog čega će doći do čitavog niza trvenja i iskrenja među njima gdje pokušavaju jedan drugome nametnuti vlastiti autoritet. Njihov će osobni animozitet ionako nesiguran ishod akcije učiniti još neizvjesnijim.
Nigel Davenport više je nego li ravnopravan partner Caineu, na momente čak i superiorniji, no činjenica jest da je njegov lik najdetaljnije razrađen. Cyril Leech je cinik koji gleda izvući korist iz svake akcije. Masters mu je za ovu akciju čak ponudio 2000 funti pod uvjetom da Douglasa vrati živa, za razliku od prethodnih časnika koji su bili sa Leechem u akcijama. Kako su poginuli? «Iznenada» rekao bi Leech, što je moglo značiti upravo svašta. Leech je veteran preživljavanja pod svaku cijenu, pogotovo tuđih života, bez obzira kojoj strani pripadali, što se izuzetno dobro vidi u scenama kada jedna druga engleska patrola upadne u njemačku zasjedu. Iako je mogao spriječiti njihovo stradanje, nije ni prstom maknuo jer to nije bio njegov zadatak. Donekle sličnu ulogu Davenport će ponoviti i u filmu «The Last Valley» («Posljednja dolina», u kojemu će opet surađivati sa Caineom), gdje će kao vladar sela, koji pristaje koristiti usluge skupine plaćenika u doba 30 godišnjeg rata, da bi ih prvom prilikom, nakon što nije imao više potrebe za njima, dao pobiti.
Film je sniman na lokacijama u blizini španjolske Almerije, koje su izvanredno dočarale uvjete kakvi bi vladali u Saharskoj pustinji. Od otkopavanja vozila zatrpanih pijeskom do učestalog bušenja guma na oštrom pustinjskom kamenju put se sve više i više za sve učesnike pretvarao u noćnu moru i najveći dio filma oni se bore protiv prirode i nemilosrdnog kraja u kojemu su se nalazili. Kulminacija dolazi kada se nađu pred neprelaznom klisurom i kada je jedini izbor, koji nije smio biti ni razmatran, vratiti se nazad. Savršeno. Režiser kao da je uživao u svim nevoljama u koje je hotimice gurao svoje svoje «junake», no ni tu se nije zaustavio. Situacija na frontu će se izmjeniti i ne samo da sav njihov trud postaje nepotreban, već nažalost i oni sami.
Još jedan motiv čest je u njegovim filmovima. Izdaja. Već u «Nitko neće umaći» pokazao je da velika većina ljudi ima sklonost prema kompromisima, ma kako dvojbeni s moralnog stanovištva bili. U «Prljavoj igri» izdaja je nešto urođeno u ljudima, samo još jedan od načina da se dobije ono što se želi i funkcionira na svim razinama od najnižeg vojnika do najviših časnika. A kako je sam rat jedna velika prljava igra, u kojoj su i jedna i druga strana podjednako bezkrupulozne u postizanju vlastitih ciljeva, izdaja u njoj ima svoje prirodno okruženje.
Kada su De Totha u jednom intervjuu upitali odakle toliki negativizam u njegovom filmu «Prljava igra» odvratio je: «Želio sam da gurnute njuške i vidite kako izgleda kaos koji su ljudi sami izazvali, a od odgovornosti za njegovo sređivanje bi se vrlo rado distancirali.» To je uvjek i radio u svojim filmovima; pružao nam sliku svijeta kakvu nismo željeli vidjeti, svijeta u kojemu ne teče med i mlijeko. I nikad nije odustao od toga pa makar i pod cijenu komercijalnih neuspjeha. Zato mu se i dogodilo da je ostao relativno nepoznat i da ga se danas iznova mora otkrivati. Njega više ne jer je preminuo 27.10. 2002. u Kaliforniji, ali zato njegovu ostavštinu, filmove koji su mu bili prva ljubav i radi kojih je zanemario svoju struku, pravo. A kako njegovi filmovi sadrže dobar dio njegovih stavova i svjetonazora, na taj način nam ipak pružju uvid i u čovjeka iza kamere koji ih je i stvorio. |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 26/11/2010 : 11:23:57
|
Senso (1954) Luchino Visconti
Nije slučajno što ovaj film počinje operom: i ono što slijedi je operatsko po strukturi, naglascima i sredstvima kojima nam plijeni pažnju. No, uzimam li to ovome filmu za zlo? Nipošto, SENSO je odlično djelo.
Što čini neko djelo odlčnim? Po meni, jedinstvo nakane i izvedbe. Što znači da autor mora znati što radi (a to ga onda, posredno, izdvaja između zanatlija i čini autorom), mora imati kontrolu nad svakim aspektom i mora znati što u nama i kako želi probuditi. Visconti, smještajući svoj film u sumrak jednog vremena (govor poručnika Mahlera o vremenima koja dolaze tipično je vizionarstvo kakvo priče nastale post factum vole pripisivati svojim junacima, i vjerojatno jedina slaba točka filma), idealiziranu grofičinu romansu čini još idealnijom okružujući je ratom i, uostalom, izmještajući je u prošlost koja nikad, je li tako, nije tako crna kao vrijeme u kojem živimo. Konačno, prošlost smo preživjeli jer smo tu; preživljavanje sadašnjosti je ono upitno.
S kamerom fiksiranom u očište nezainteresiranog promatrača, Visconti pušta da dramu nose prvenstveno likovi. Jeftinih uzbuđenja nema: muž i ljubavnik se nikad ne sreću, u opasnim ulicama Verone umjesto silovanja srećemo tek pokoje pijano nabacivanje, rat je drugdje - tako da unutarnje turbulencije plijene svu našu pozornost. Film je, usto, svježiji od svoga vremena - talijanska kinematografija (u mom ograničenom poznavanju) nije daleko odmakla od Viscontija - što je, ako išta, onda jedna pouzdana značajka klasika.
(mcn)
PS 75 down, 25 to go.
|
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
dr strangelove
Advanced Member
USA
8866 Posts
Member since 26/12/2007 |
Posted - 26/11/2010 : 12:25:28
|
Ajde, da si i ti neki film pohvalio.
Ustvari, znao si ih ti hvaliti, ali bi ih odmah u sljedećem ulomku popljuvao |
It would not be difficult, Mein Führer. Nuclear reactors could - heh, I'm sorry, Mr. President - nuclear reactors could provide power almost indefinitely. |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
Posted - 26/11/2010 : 13:40:05
|
| Senso je predivan film (kao uostalom i gotovo svi Viscontijevi, jedan od onih koji nema slabog filma u filmografiji) kojeg sam i ja nedugo (prije par dana) imal priliku po prvi put pogledati. Na zalost dugo vremena nije bilo pravog izdanja, a sad ima njemacko BD izdanje i od slijedece godine postal bu dio Criterion kolekcije!!! |
razmjena filmova za stripove!
http://forum.stripovi.com/topic.asp?TOPIC_ID=45640
|
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 27/11/2010 : 12:08:28
|
Persepolis (2007) Paronnaud/Satrapi
Ne volim adaptacije. Ili bar adaptacije knjiga (ili stripova) koje sam već čitao. Slučaj onih priča koje mi se ni prvi put nisu svidjele ne treba valjda objašnjavati: zašto ponavljati torturu? Ali adaptacije djela koja su mi bila draga su možda još gora stvar; umjesto ponovljenog ili preoblikovanog užitka u meni se stvara konflikt - ako sam volio izvornik, kako da volim promjenu?
Mislim da još uvijek nisam pročitao cijeli "Persepolis" Marjane Satrapi - kako je na francuskom serijaliziran u četiri sveska, uslijed besparice stao sam negdje na polovici - ali se sjećam da mi se svidjelo ono što sam pročitao. Bilo je dovoljno dobro nacrtano, nije bilo neduhovito ni pretjerano pamfletistično. Najbitnije, lik djevojčice je bio uvjerljiv i drag.
Svega toga nestalo je u adaptaciji. PERSEPOLIS, dobro animirajući, ali nužno krateći Satrapičin strip, zadržao je samo emocionalno najpotentnije momente, čime je kompleksnost lika sveo na karikaturu, humor na banalnu anegdotu, a dragost kompletno operativno otklonio. Film mi se prilično svidio s tehničke strane, ali filmska Marjane bila je toliko samoživa, sebeljubiva i najpametnija (mimo svetačkog lika bake) da sam sat i pol filma proživio poput dana u društvu izuzetno antipatične osobe.
Nakon svega, jasno, moje se mišljenje o adaptacijama nije promijenilo. Pustite film, pročitajte strip.
(mcn)
PS 76 down, 24 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 29/11/2010 : 11:26:28
|
The Searchers (1956) John Ford
Naravno da postoji potreba da se dozna što više o onome što čovjeka veseli (čak i pod cijenu da saznanje uništi veselje) te otud golema količina trivija o filmovima, jedan takav oblak podataka da je gotovo nemoguće neki stari, znani film pogledati neopterećeno. THE SEARCHERS mi je tako opteretio faktoid da John Wayne na kraju filma nešto-nešto nekoga-nekoga, koji ne samo da mi je film učinio nervoznim čekanjem toga legendarnog momenta nego je, pokazalo se, faktoid bio krivo prenesen. Pušiona, ono, dupla.
(I s treće strane, vjerojatno sam ga gledao u krivi dan. Bio sam nervozan zbog ovoga, onoga, a bogme i one treće stvari tako da nisam bio za jedan opuštajući film kao THE SEARCHERS. Pogotovo s maloprije ispričanom činjenicom koja ga je učinila samo još jednim izvorom frustracije.)
U nekom drugom trenutku, THE SEARCHERS bi mi se vjerojatno jako svidio. Ima svašta što volim: likove koji nisi ni crni ni bijeli, puno pažnje posvećene epizodama, nekoliko isprepletenih drama, humor i simpatiju, te završetak koji možda nije logičan, ali je nužan jer inače nikakvog obrata ne bi bilo. No, nije bio dobar dan, a malo je previše očekivati i od dobrog filma da slab dan može popraviti.
(mcn)
PS 77 down, 23 to go.
|
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 03/12/2010 : 22:33:50
|
Ayurveda: Art of Being (2001) Pan Nalin
Nekidan sam odgledao zaredom dva filma koji nisu na popisu - He's Just Not That Into You i Shutter Island - i baš sam se dobro zabavio. Ne zato što su bili bogznakako fenomenalni (oba su predvidljivi iako na ugodan način i svaki je svome žanru na čast), već zato što ih ... možete li pogoditi? ... nisam morao recenzirati.
Kad gledam filmove s popisa, naime, kažem si da moram biti koncentriran, da moram pogledati svaku sličicu, dobro čuti svaku riječ, ne dopustiti da mi misli odlutaju. A kad sam gledao gornja dva mogao sam se javiti na telefon, skuhati kavu, skočiti na vece u sporim momentima i da mi ništa nije naudilo dojmu. Možda je već ukidanje opterećenja utjecalo na to da sam se zabavljao više nego bih inače?
AYURVEDU sam, pak, gledao danima, kako bih je gledao koncentrirano iako je nakon prvih deset minuta bilo jasno kakav je film (dobar), što hoće reći (ayurveda rula) i koliko je didaktičan (vrlo malo, jer pušta da sami zaključimo ono na što nas navodi, za razliku od glupog Michaela Moorea koji insistira do povraćanja). Mogao sam kuhati kavu, pišat i pogledati mail i ne bih ništa izgubio. Al' ne možeš raditi nešto kako spada, a da te posao bar malo ne preuzme.
Pitam se ima li ayurveda lijek i za to? :)
(mcn)
PS 78 down, 22 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 04/12/2010 : 13:42:27
|
The Seventh Cross (1944) Fred Zinnemann
S obzirom na žanr i godinu nastanka - ratni film snimljen za vrijeme rata - ovo je začuđujuće pitoma priča začuđujuće humane poante. Tamo gdje očekujemo pucnjavu (koliko je hitaca ispaljeno? jedan?), torturu (bar jedan od njemačkih časnika opisan je u prvim minutama filma kao sadist, no poslije se ne sjećam da je dobio scenu u kojoj bi to pokazao) i izdaju, dobijamo posvetu ljudima koji ostaju dobri usprkos svijetu koji oko njih ide u private message. Baš mi se to svidjelo.
A razlog zašto je THE SEVENTH CROSS takav kakav jest - sa finim malim epizodama i raznorodnim te uvjerljivim ženskim likovima - je, čini mi se, što spisateljski iza njega stoje dvije žene - jedna čiji je roman adaptiran i jedna koja ga je za ekran adaptirala. Njih nije uzbuđivao spektakl, već tragovi koji ostaju u gledatelju; nije ih uzbuđivalo ubijanje nego preživljavanje.
Promijenivši naglasak, THE SEVENTH CROSS je i nakon masu godina, tako, ostao svjež film čije pripovjedne tehnike (izbor naratora) i potentne slike (naslovna) doprinose odličnom dojmu.
(mcn)
PS 79 down, 21 to go.
|
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 05/12/2010 : 13:05:15
|
Smultronstället (1957) Ingmar Bergman
I opet iz "nekad bilo, sad se spominjalo" kategorije: kako je moguće da pedeset godina star film nekompliciranog sadržaja bude nepredvidljiviji od bilo kojeg novog? Zato što je odličan, okej, ali možda i zato što se trudi oko detalja i izbjegava jeftinu poantu? Kroz DIVLJE JAGODE (da ne tipkam opet švedski naslov) protutnji dvadesetak likova, neki u ne više od dvije minute, a za svakog steknemo dojam da je potpuna osoba, a ne samo stereotip koji je scenariju nedostajao na tome mjestu. U DIVLJIM JAGODAMA svršetak je skoro pa topao (u Bergmanovim okvirima ovo je komedija), ali bilo kakvo propovijedanje je izbjegnuto i svi su zaključci ostavljeni nama.
Možda je u tome vic? Ne vole ljudi otvorene krajeve, kad počnu film vole se uljuljkati u drage ritmove žanra, trebaju im samo alfa-valovi kao melem na pregrijane mozgove? DIVLJE JAGODE su roman na mjestu gdje danas dobijamo novinsku priču; divlje jagode su voće koje je sitno i puno okusa, ali pomalo trpki i previše je truda potrebno kako bi ga se prikupilo, dok su one u Konzumu vodenoprazne, ali lijepe, velike i dostupne u svako doba godine.
(mcn)
PS 80 down, 20 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
mcn
Advanced Member
Croatia
6666 Posts
Member since 28/12/2002 |
Posted - 06/12/2010 : 11:53:00
|
No Name on the Bullet (1959) Jack Arnold
Prvo ugodno iznenađenje je bilo da film traje manje od sat i pol. Drugo, da film uopće nije loš. U okvirima žanra, NO NAME ON THE BULLET uspio je tri stvari: do krajnje logične konzekvence gurnuti standardnu western-premisu o strancu čiji dolazak u grad postaje katalizator svih dotad prikrivenih vrenja, jednostavnom zagonetkom održati stvarnu napetost kroz cijelo vrijeme trajanja filma i usto imati par dobrih dosjetki od kojih sam bar jednu mislio spomenuti, ali sam shvatio da bi bila spojler.
Kad, pak, pohvalim film i maknem se od opasnosti prepričavanja, ostaje mi samo razmišljati o Audieju Murphyju, s kojim se sad prvi put srećem, a koji ima bizaran životni put. Ne ulazeći u opsjednutost trivijama, kako se ne zapitati kako je čovjek koji je u ratu pobio 240 ljudi, a poslije glumio samoga sebe (kao i razne mitske odmetnike), birao uloge i koliko se razmišljanja Johna Ganta u ovome filmu preklapaju ili mimoilaze s traumatskim iskustvom samoga Murphyja?
(mcn)
PS 81 down, 19 to go. |
Zar danas još niste bili na www.darkomacan.com ? *** Moje aukcije: http://www.stripovi.com/index.asp?page=auction-search&Action=1&Seller=mcn |
|
|
|
Topic |
|
|
|
100 filmova u 2010. - recenzirano 100/100
