| Author |
 Topic  |
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
|
|
Mhejl
stripovi.com suradnik
Bosnia and Herzegovina
4066 Posts
Member since 26/04/2009 |
 Posted - 11/12/2010 : 11:13:15
|
Hm... Ne znam da li je ovo odgovarajuća tema za raspravljanje o istoričarskim monografijama i radovima. Šta kaže osnivač?
Ah, well...
Čeprkajući po svojoj skromnoj kolekciji istroijskih knjiga, naletio sam na monografiju Rista V. Radunovića "Istorijska osnova završnice Njegoševog Gorskog vijenca" ("Istorijski zapisi sveska br.4",1984, Titograd). Tema zanimljiva, a i usko skopčana sa lokalnom istorijom Crne Gore (uvijek sam tvrdio da učen čovjek koji ovdje živi mora da poznaje barem deset upečatljivih citata iz "Gorskog vijenca" i da ih lukavo i planski upotrebljava u diskusijama, govorima, itd.) Njegošev spjev (u formi drame) pruža obilje podataka i događaja koji se mogu proučavati i obrazlagati pomoću dostupnih pisanih izvora, a i sam vladika je, naravno, bio vrlo dobro upoznat sa istorijom i narodnim predanjem Crne Gore. "Gorski vijenac", pridajući istrazi poturica karakter početka zaoštravanja i pune konfrontacija Dobra i Zla, Hrišćanstva i Materijalizma, potkrijepljuje ovaj značaj vijestima o drugim krvavim, ali viteškim pobjedama o kojima izvještava Vuk Mandušić. Poruka je jasna: borba za slobodu počinje i posejaće mnogo krvi i mržnje. Tragika Danilove odluke se pokazala, a alternativna istorija koju su predvidjeli muslimanski prvaci, "manji potok u veći utiče, a ovaj, opet, u more sinje", se, na sreću, neće ostvariti.
Autor svoje glavno istraživanje fokusira na paljenje kule Radunove, koristeći dokumenta kao što je samo pisanje vladike Danila, pisma vladike Visariona, mletačko-crnogorski dogovor iz polovine XVII vijeka itd. Na kraju se dolazi do ubjedljivog zaključka po kome paljenje kule Radunove treba povezati sa napadom haračlija na Lješansku nahiju, ali koji se zapravo desio hiljadu šesto devedeset prve godine. O samom događaju postoji više protivjriječnim priča, ali je suština ista: događaj je jedna od većih crnogorskih pobjeda u prvoj fazi njihove borbe, to jest onoj gdje su se prevashodno oslavnjali na Mletačku republiku, a glavni cilj je bio odbijanje harača kao definitivnog znaka pokornosti Turcima (Crna Gora je zapravo de facto priznata od Turaka posle pobjede na Grahovu, kada je izvršeno razgraničenje između dvije države). Istraga poturica se desila, čini mi se, 1707. godine. Njegoš je sebi dopustio izvjesnu pjesničku slobodu, ali mu to ni u kom slsučaju ne možemo zamjeriti. Sam podnaslov "Gorskog vijenca" glasi "sobitije pri koncu XVII vjeka".
U svakom slučaju, zanimljiv i dobro potkrijepljen rad. |
 |
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 11/12/2010 : 20:03:57
|
Christie: Murder of Roger Ackroyd
Priča počinje sa smrču gospođe Ferrars, imučne udovice, za koju ljudi iz sela smatraju, da je ubila svoga muža. Roger Ackroyd, koji se nameravao oženiti sa njome, otkriva, da mu je priznala, da je uistinu ubila muža, ali da je za to netko znao, zbog čega ju je i ucjenivao te da je zbog toga napravila samoubojstvo. Poslije večere sa Ackroydom, gdje Ackroyd dobiva pismo od gospođe Ferrars, u kojoj mu ova razotkriva ime ucjenjivača, dr. Sheppard otiđe kuči, gde primi telefonski poziv od Ackroydovog batlera da je našao svoga gospodara mrtvog. Kad dođe nazad u kuču, Ackroyd je uistinu nađen ubijen, a batler tvrdi, da uopšte nije zvao Shepparda preko telefona. Odjednom, svi prisutni u kuči postanu osumnjičeni. Da bi našli ubojicu, pozovu na pomoč Poirota, koji se baš doselio u njihovo selo. Taj za svom pomočnika uzme Shepparda (Haistingsa nema, jer je u Argentini) i lov na ubojicu započinje ...Čitalac tijekom romana često mijenja miljenje, tko je ubojica, a na kraju ga čeka iznenađenje ...
Ova knjiga je verovatno najkontroverznije dijelo najpoznatije pisateljice krimiča. Negdje sam čitao, da su je zbog nje za dve godine navodno izbacili iz ceha pisca kriminalnih romana. Nemam pojma, je li to istina ili ne ... Naime, ubojica ima vrlo specifičnu ulogu u knjizi - to se dogodilo po prvi put u krimičima. Neču reči, kakva uloga je to i tko je ubojica, da ne pokvarim užitke onome, koji če je čitati ... Kao kod Quincunxa, i ovde se je našao čovjek, koji osporava tvrdnju avtora knjige o riješenju ( t.j. da Ackroyda nije ubio X, nego Y).
Upravo danas sam gledao TV ekranizaciju te knjige. U njoj ulogu Poirotovog pomočnika preuzme Japp, a ne Sheppard, ubojica ubije i batlera (zgazi ga autom), a kraj nije tako dobar kao u knjizi. Znači, bolje pročitati knjigu nego epizodu gledati po TV. Btw, Ralpha Patoona igra muškarac, koji igra Apolla u Galactici.
Ali največe iznenađenje u ekranizacijama Poirota vidio sam neki dan, kad na početku epizode Lord Edgware Dies (u ulozi Poirota je bio Peter Ustinov) vidim, da u njoj glumi i David Suchet (najpoznatiji Poirot). Gledao sam ju, da vidim, koju ulogu je igrao kad ono A ovo je inšpektor Kapp - i uleti Suchet. Al' sam se nasmijao. Pogotovo, kad sam vidio, da je barem dva puta napravio geste, koje je kasnije upotrebljivao, kad je igrao Poirota ... |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 11/12/2010 20:24:26 |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 13/12/2010 : 09:19:54
|
Gregori Benford - Saga o centru galaksije
1. U okeanu noći (1977)
2. Preko mora sunaca (1984)
3. Velika nebeska rijeka (1987)
4. Plime svjetlosti (1989)
5. Mahniti zaliv (1994)
6. Jedrenje blistavom vješnoću (1996)
  
  
Mamutski serijal o prvom kontaktu čovječanstva sa vanzemaljskom civilizacijom, na nesreću mašinskom, a kasnije o tehnoorganskim ratovima između bioloških i tehnoloških civilizacija koje se bore za prevlast nad neiscrpnim izvorom energije - galaktičkim centrom. Ljubitelji tvrdih tehno spejs opera ima da se nauživaju - baš kao ja...
Radnja u prve dvije knjige se odvija u prvoj polovini 21. vijeka (kritične godine: 2019., 2021. i 2061.) i predstavlja jednu tijesno povezanu cjelinu dok je radnja u poslednje četiri knjige smještena desetinama hiljada godina u budućnost.
Kako vele da je svaki početak težak takav je slučaj i kod ovog serijala - vrlo slabašna prva knjiga, vrlo konfuzno napisana sa dosta nedoslednosti i nelogičnosti iako je pisac astrofizičar koji radi na univerzitetu u Kaliforniji. Naravno, u ovoj knjizi posrnulo čovječanstvo ostvaruje prvi, mada slabašan, i kratkotrajan kontakt sa mašinskom civilizacijom koji im otvara nove perspektive i usađuje ideju o kolonizaciji Galaksije.
U drugoj knjizi, mnogo boljoj od prve, odabrana ljudska ekipa na svemirskom brodu-asteroidu pronalazi nastanjive planete sa već razvijenim ali tehnološki inhibiranim civilizacijama i dolaze do užasnog otkrića: mašine ili maške su iznad svakog, inteligencijom plodnog, svijeta postavile asteroide-satelite, takozvane Posmatrače, koji onemogušavaju tehnološki razvoj organskih civilizacija i na taj način održavaju stanje "kamenog" doba na tim planetama. U isto vrijeme na Zemlji je došlo do invazije vanzemaljskih bića u zemljine okeane, organski život poslat od mašina da bi se oni i ljudi međusobno istrijebili i riješili ih daljih muka. U knjigama do sada ne otkrivamo tačan razlog ovakvog odnosa mašina prema biološkim organizmima, osim, logično, konkurencije.
Treća knjiga nas baca u daleku budućnost, ne otkrivajući tačnu vremensku odrednicu, na svijet Snegobar, astronomski nedaleko od centra galakcije, crne rupe popularno znane kao Jedač. Nalazimo se usred ogorčene borbe između ostataka ljudske kolonije organizovane u Porodice, tahnološki vrlo siromašne, i mašinske napasti. Pojavljuje se nova, ubojitija i sofisticiranija mašina, tzv Bogomoljka koja pokušava da prokljuvi suštinu čovjeka/organskog života baveći se Umjetnošču - pravljenju bilno-životinjskih živih skulptura (rezultat je nešto poput Barkerovih Kenobita ako ste gledali Gospodare Pakla, samo ne tako smrtonosan). Na kraju knjige najžilavija Porodica (Bišop) uspjeva da uz pomoć prastare poruke pronađe funkcionalan svemirski brod i bježi sa umiruće planete.
Četvrta knjiga se direktno nastavlja na prethodnu gdje Bišopovi stižu do nastanjivog svijeta, gdje se pored ljudi i maški u jednačinu ubacuju i kiborzi, mješavina organskog i mašinskog života koji se takođe bore protiv maški ali i ljudi da bi pri kraju knjige došli do saznanja da su kiborzi, koji su u dalekoj prošlosti bili čisto organski oblik života koji je živio ispod zemlje i bio osuđen na propast od mašina, pomiješali svoju DNK sa ljudskom da bi od ljudi dobili potrebnu agresivnost i tako su ostali u životu i evoluirali u jako tehnološki naprednu civilizaciju. U ovoj knjizi srećemo jednu od najveličanstvenijih zamisli pisaca naučne fantastike - Kosmičku strunu a detalje ćete sami pročitati. Na kraju opet bijeg sa planete, zajedno sa jednim kiborgom, i ekipa je zauzela pravac ka galaktičkom centru.
U petom nastavku pratimo dramatični put/bijeg naših junaka do oboda centra galaksije gdje u paklenom tkanju ivice najveće crne rupe u galaksiji postoji stabilna oaza prostor-vremena koja predstavlja poslednje utočište za sve ljude-izbjeglice. Mašine pronalaze način da upadnu u to utočište sa zadatkom da nađu pripadnike tri generacije ljudi koji u sebi nesvjesno nose tajnu koja je jako bitna za budućnost, pri čemu siju smrt i haos. Bliži se konačni obračun/rasplet...
Veliko finale donosi jurnjavu i totalni rat u vrijeme-prostoru uz segmentarno otkrivanje pravog stanja stvari: zbog čega, kako, zašto, itd. Dobijamo odgovore na sva pitanja (koliko ko može da skonta, Benford jeste sjajan naučnik al kao pisac puno manje vrijedi), upoznajemo sistem inteligencija u galaktici i cijela priča se zaokružuje i dobija svoj kraj, zadovoljavajući kad se sve sabere.
Sve u svemu dobar serijal, da je Benford manje naučnik a više pisac vjerujem da bi i konačni proizvod bio mnogo bolji. I dalje ostajem pri ranijoj tvrdnji da je pojedine Benfordove zamisli teško vizualizovati, pa se ponekad usred takve zapetljancije od objašnjavanja zapitate šta uopšte čitate. Zna da zairitira.
Ko ima vremena a i sve knjige, preporuke. Nikako ne čitati sa pauzama dugačkim između knjiga.
|
... |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 13/12/2010 : 09:35:31
|
quote:
Originally posted by vope
Gregori Benford - Saga o centru galaksije
1. U okeanu noći (1977)
2. Preko mora sunaca (1984)
3. Velika nebeska rijeka (1987)
4. Plime svjetlosti (1989)
5. Mahniti zaliv (1994)
6. Jedrenje blistavom vješnoću (1996)
Mamutski serijal o prvom kontaktu čovječanstva sa vanzemaljskom civilizacijom, na nesreću mašinskom, a kasnije o tehnoorganskim ratovima između bioloških i tehnoloških civilizacija koje se bore za prevlast nad neiscrpnim izvorom energije - galaktičkim centrom. Ljubitelji tvrdih tehno spejs opera ima da se nauživaju - baš kao ja...
Radnja u prve dvije knjige se odvija u prvoj polovini 21. vijeka (kritične godine: 2019., 2021. i 2061.) i predstavlja jednu tijesno povezanu cjelinu dok je radnja u poslednje četiri knjige smještena desetinama hiljada godina u budućnost.
Kako vele da je svaki početak težak takav je slučaj i kod ovog serijala - vrlo slabašna prva knjiga, vrlo konfuzno napisana sa dosta nedoslednosti i nelogičnosti iako je pisac astrofizičar koji radi na univerzitetu u Kaliforniji. Naravno, u ovoj knjizi posrnulo čovječanstvo ostvaruje prvi, mada slabašan, i kratkotrajan kontakt sa mašinskom civilizacijom koji im otvara nove perspektive i usađuje ideju o kolonizaciji Galaksije.
U drugoj knjizi, mnogo boljoj od prve, odabrana ljudska ekipa na svemirskom brodu-asteroidu pronalazi nastanjive planete sa već razvijenim ali tehnološki inhibiranim civilizacijama i dolaze do užasnog otkrića: mašine ili maške su iznad svakog, inteligencijom plodnog, svijeta postavile asteroide-satelite, takozvane Posmatrače, koji onemogušavaju tehnološki razvoj organskih civilizacija i na taj način održavaju stanje "kamenog" doba na tim planetama. U isto vrijeme na Zemlji je došlo do invazije vanzemaljskih bića u zemljine okeane, organski život poslat od mašina da bi se oni i ljudi međusobno istrijebili i riješili ih daljih muka. U knjigama do sada ne otkrivamo tačan razlog ovakvog odnosa mašina prema biološkim organizmima, osim, logično, konkurencije.
Treća knjiga nas baca u daleku budućnost, ne otkrivajući tačnu vremensku odrednicu, na svijet Snegobar, astronomski nedaleko od centra galakcije, crne rupe popularno znane kao Jedač. Nalazimo se usred ogorčene borbe između ostataka ljudske kolonije organizovane u Porodice, tahnološki vrlo siromašne, i mašinske napasti. Pojavljuje se nova, ubojitija i sofisticiranija mašina, tzv Bogomoljka koja pokušava da prokljuvi suštinu čovjeka/organskog života baveći se Umjetnošču - pravljenju bilno-životinjskih živih skulptura (rezultat je nešto poput Barkerovih Kenobita ako ste gledali Gospodare Pakla, samo ne tako smrtonosan). Na kraju knjige najžilavija Porodica (Bišop) uspjeva da uz pomoć prastare poruke pronađe funkcionalan svemirski brod i bježi sa umiruće planete.
Četvrta knjiga se direktno nastavlja na prethodnu gdje Bišopovi stižu do nastanjivog svijeta, gdje se pored ljudi i maški u jednačinu ubacuju i kiborzi, mješavina organskog i mašinskog života koji se takođe bore protiv maški ali i ljudi da bi pri kraju knjige došli do saznanja da su kiborzi, koji su u dalekoj prošlosti bili čisto organski oblik života koji je živio ispod zemlje i bio osuđen na propast od mašina, pomiješali svoju DNK sa ljudskom da bi od ljudi dobili potrebnu agresivnost i tako su ostali u životu i evoluirali u jako tehnološki naprednu civilizaciju. U ovoj knjizi srećemo jednu od najveličanstvenijih zamisli pisaca naučne fantastike - Kosmičku strunu a detalje ćete sami pročitati. Na kraju opet bijeg sa planete, zajedno sa jednim kiborgom, i ekipa je zauzela pravac ka galaktičkom centru.
U petom nastavku pratimo dramatični put/bijeg naših junaka do oboda centra galaksije gdje u paklenom tkanju ivice najveće crne rupe u galaksiji postoji stabilna oaza prostor-vremena koja predstavlja poslednje utočište za sve ljude-izbjeglice. Mašine pronalaze način da upadnu u to utočište sa zadatkom da nađu pripadnike tri generacije ljudi koji u sebi nesvjesno nose tajnu koja je jako bitna za budućnost, pri čemu siju smrt i haos. Bliži se konačni obračun/rasplet...
Veliko finale donosi jurnjavu i totalni rat u vrijeme-prostoru uz segmentarno otkrivanje pravog stanja stvari: zbog čega, kako, zašto, itd. Dobijamo odgovore na sva pitanja (koliko ko može da skonta, Benford jeste sjajan naučnik al kao pisac puno manje vrijedi), upoznajemo sistem inteligencija u galaktici i cijela priča se zaokružuje i dobija svoj kraj, zadovoljavajući kad se sve sabere.
Sve u svemu dobar serijal, da je Benford manje naučnik a više pisac vjerujem da bi i konačni proizvod bio mnogo bolji. I dalje ostajem pri ranijoj tvrdnji da je pojedine Benfordove zamisli teško vizualizovati, pa se ponekad usred takve zapetljancije od objašnjavanja zapitate šta uopšte čitate. Zna da zairitira.
Ko ima vremena a i sve knjige, preporuke. Nikako ne čitati sa dugačkim pauzama između knjiga.
|
... |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 13/12/2010 : 09:46:19
|
quote:
Originally posted by vope
Mamutski serijal o prvom kontaktu čovječanstva sa vanzemaljskom civilizacijom, na nesreću mašinskom ...
Kako misliš, na nasreću? Pa valjda nije nužno da su sve mašinske civilizacije zle i ratoborne. Da li to znači da bi bilo bolje da su naletjeli na vrlo ratobornu humanoidnu civilizaciju (ili čak na Borga)?  |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 13/12/2010 09:49:03 |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 13/12/2010 : 10:03:51
|
quote:
Originally posted by panzer
quote:
Originally posted by vope
Mamutski serijal o prvom kontaktu čovječanstva sa vanzemaljskom civilizacijom, na nesreću mašinskom ...
Kako misliš, na nasreću? Pa valjda nije nužno da su sve mašinske civilizacije zle i ratoborne. Da li to znači da bi bilo bolje da su naletjeli na vrlo ratobornu humanoidnu civilizaciju (ili čak na Borga)?
Benfordova zamisao, osvrćem se na napisano. U SF-u je preovlađujuća ideja - netrpeljivost mašina i organskih bića. Mislim da sam pročitao svega par priča gdje je bilo drugačije. I da, bilo bi bolje da su naletjeli na humanoidnu ratobornu civilizaciju, trust me. |
... |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 13/12/2010 : 10:15:10
|
Da, znam, mašine nemaju emocija pa se zbog smrti na miljarde živih biča baš i ne sekiraju mnogo ... A mašinu i ne možeš mučiti (zbog istog razloga), tako kako možeš da mučiš živo biče ...
Ali sve je ovisno u kakvom stanju razvoja bi mi našli tu mašinsku civilizaciju. Da je ona još manje razvijena od nas, pokušali bi je podjarmiti. Da su oni bolji, mi bi jih pokupavali napasti, jer bi se jih bojali, a oni ... ako bi bili tako nadmočni, da jih ne bi mogli uništiti ni sa našim najjačim oružjem, pobijali nas bi, kao što mi pobijamo muhe. Ako nam smeta, ubičemo je, inače ne reagiramo ... A ako su jači i možemo jim nauditi, izbrisali bi nas.
Još uvijek mislim, da čemo prvo naletjeti na neke bakterije na kojem od planeta ili satelita Sunčevog sustava ... Tko bi vraga znao gde je najbliža civilizacija ...
|
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 13/12/2010 10:22:38 |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 13/12/2010 : 11:06:26
|
quote:
Originally posted by Mhejl
uvijek sam tvrdio da učen čovjek koji ovdje živi mora da poznaje barem deset upečatljivih citata iz "Gorskog vijenca" i da ih lukavo i planski upotrebljava u diskusijama, govorima, itd.
I ne samo to, već bi svaka porodica trebala da ima jedan primjerak "Gorskog vijenca" (po mogućnosti onog koga je Njegoš napisao a ne ovog novoga prevedenog) jer je to istorija Crne Gore u malom, prava i nepatvorena, neukaljana raznoraznim viđenjima neukih i samoukih današnjih istoričara koji bi da kroje i prekrajaju jer preko "Gorskog vijenca" ne mogu - tu piše ko smo i šta smo. |
... |
Edited by - vope on 13/12/2010 11:08:10 |
|
|
|
Mhejl
stripovi.com suradnik
Bosnia and Herzegovina
4066 Posts
Member since 26/04/2009 |
Posted - 13/12/2010 : 16:18:33
|
quote:
Originally posted by vope
quote:
Originally posted by Mhejl
uvijek sam tvrdio da učen čovjek koji ovdje živi mora da poznaje barem deset upečatljivih citata iz "Gorskog vijenca" i da ih lukavo i planski upotrebljava u diskusijama, govorima, itd.
I ne samo to, već bi svaka porodica trebala da ima jedan primjerak "Gorskog vijenca" (po mogućnosti onog koga je Njegoš napisao a ne ovog novoga prevedenog) jer je to istorija Crne Gore u malom, prava i nepatvorena, neukaljana raznoraznim viđenjima neukih i samoukih današnjih istoričara koji bi da kroje i prekrajaju jer preko "Gorskog vijenca" ne mogu - tu piše ko smo i šta smo.
Dragi Vope, ne mogu ništa drugo da ti kažem nego da si posle ovakve poruke zaista mnogo porastao u mojim očima i da ću te ubuduće cijeniti još više, to jest tačno onoliko koliko i nesumnjivo zaslužuješ. Vladiku Rada, naravno, treba pročitati u njegovom najživljem, navjerodostojnijem izrazu, a ja, srećom, od oca naslijeđujem odlično očuvan faksimil provobitnog "Gorskog vijenca", u kome se pjesnikova riječ ocrtava u punoj snazi, iznova i iznova me bacajući u zanimljiva razmišljanja (mada, malo poznavanja ruskog nije naodmet pri čitanju). Najveća knjiga Crne Gore je vječiti katalizator plemenitih ljudskih osjećanja koja nam, vješto slijedeći nit prošlosti koja i danas živi u nešto promijenjenom obliku samih nas, potomaka onakvih div-junaka (ali i rđa svakojakih vremena, nažalost), uči mudrosti. Uzvišena, na kamenitom tlu nikla mudrost vladičina, koji se napajao na duhovnim izvorima antičkih filozofa, je do nevjerovatnih razmjera pomiješana sa narodnim iskustvom i lakonski izrečenim životnim istinama, u čudesnom spoju kome se naša crkva kroz istoriju i najviše približila, živeći i umirući sa narodom, uvijek i svuda. I mene obuzima veliko gnušanje kada vidim nova "tumačenja" i promijene najvrijednijeg dijela našeg naslijeđa, jer je iza takvih pokušaja lako prepoznati sile mraka i neljudskosti koje nas uvijek vrijebaju i navode u iskušenje, skrivajući se i iskorištavajući mržnje različitih nacija, vjera i ljudi, stvarajući od nas slijepce koji sa očima ne vide, i ne žele da vide. Dao nam svima Bog barem malo ljudskosti i dobrote igumana Stefana! |
Edited by - Mhejl on 13/12/2010 16:20:38 |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 14/12/2010 : 09:06:41
|
Kladnik: Ljubljana sa nostalgijom
Neču vas zamarati sa knjigama poput blaga Slovenije, Kine, itd., koje sam baš donio iz biblioteke, nego bih se radije osvrnuo na ovu knjigu. Knjiga je sastavljena iz sedam dijelova, koji stvaraju nekakav mozaik naše prijestolnice. U njoj možemo pronači 77 priča o slavnim ljudima, koji su radili u ljubljani (Josip Ressel, Gustav Mahler, Francesco Robba), o izumrlih radnih mjestih (o lovcih na ptice, o vozačima kočija, ...), o stvarima, koji su se po prvi put pojavile u gradu (prvi telefon, vlak, ...) i još puno toga. Kako kaže autorica:"Dok sam još bila novinarka Dnevnika, u razgovorih sa Ljubljančanima i posjetiteljima Ljubljane mnogo sam puta došla do spoznaje, da ne poznaju zanimljivosti i tajne grada. Mnogim je nepoznana i najpoznatija arhitekturna ostavština u prijestolnici. Mnogi ne znaju ni to, gdje je Plečnikov Trnovski pristan, ne razlikuju između Tivolske i Cekinove utvrde; sanja se jim ne o Gruberjevi, a još manje o Zoisovi palači ..."
Knjiga je ima puno više podataka nego neki turistički vodič (nije na engleskom jeziku). Možda če čitaoci te knjige vidjeti i onu drugu, lijepu i tajanstvenu stranu Ljubljane, ako več ne mogu promijeniti svoje negativno mišljenje o žiteljima naše prijestolnice. |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
|
|
|
vope
Senior Member
Montenegro
2969 Posts
Member since 21/12/2006 |
Posted - 14/12/2010 : 09:16:11
|
quote:
Originally posted by mladjo
Ajmo momci, preporuke:Crnogorski SF! 
Mi sa ovih ljutih krša smo plodonosniji u drugim oblicima književnosti ali kao konzumenti SF-a smo skoro nenadmašni!
Šalu na stranu, jedina knjiga koja se bavi fantastikom u širem smislu a potiče sa ovih prostora za koju znam jeste "Antologija svjetske fantastike" od Ranka Krstajića, sa Žabljaka. Jako, jako dobra knjiga. |
... |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 14/12/2010 : 10:50:21
|
hehehe, dobro je i to
Budem posle dal neke nove hrvatske naslove, sad sam baš u poslu... |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 15/12/2010 : 08:53:20
|
quote:
Originally posted by mladjo
PREPORUKE: UBIQ BIBLIOTEKA
Književni časopis za znanstvenu fantastiku
Ubiq objavio knjige Aleksandra Žiljka, Zorana Kravara i Darka Macana
Iz tiska su izišle prve tri knjige u novopokrenutoj Biblioteci Ubiq, vezanoj uz književni časopis za znanstvenu fantastiku Ubiq koji izdaje Mentor, mali zagrebački izdavač iza kojeg stoje pisci Tatjana Jambrišak i Darko Macan, a koji se može podičiti naslovom “kuća hrvatske fantastike”, budući da već godinama redovito objavljuje knjige domaćih pisaca fantastike, časopis Ubiq, te je povezan s izdavanjem godišnjim zbirki hrvatskog SF-a, fantasyja i horora zagrebačke udruge za znanstvenu fantastiku SFera. Mentor je također vodeći izdavač domaćega nezavisnog stripa, kao i časopisa za strip Q, što je opet zasluga Darka Macana, jednog od naših vodećih stripaša.
Časopis Ubiq izlazi od 2007. dva puta godišnje, a uređuju ga Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, koji su se u projekt upustili ohrabreni radom na svojoj antologiji hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006., naslovljene Ad Astra.
Biblioteka Ubiq u modernom dizajnu, džepnom formatu i po pristupačnim cijenama namjerava ponuditi nova djela domaćih pisaca i kritičara fantastičkih žanrova književnosti. Prve tri knjige tako su nova zbirka fantasy pripovijetki šesterostrukog dobitnika Nagrade SFERA Aleksandra Žiljka, Božja vučica, zatim prva domaća knjiga iz studija epske fantastike (i uže, iz tolkienovskih studija), Kad je svijet bio mlad: visoka fantastika i doktrinarni antimodernizam, uglednoga komparatista Zorana Kravara, dobitnika Nagrade SFERA za esej te ovogodišnjega dobitnika Nagrade Ivan Goran Kovačić i Nagrade HAZU, te znanstvenofantastični roman peterostrukoga dobitnika Nagrade SFERA i dvostrukoga dobitnika Nagrade Grigor Vitez Darka Macana, Koža boja masline, koji je 2001. dobio Nagradu SFERA za roman, ali se tek sada prvi put pojavljuje u samostalnom knjiškom izdanju.
http://ubiq.nosf.net/ubiq-objavio-knjige-aleksandra-ziljka-zorana-kravara-i-darka-macana/
Evo, nabavio jučet sve tri knjige. Kao što rekoh zakon je to što je format kao u Kentaur bibilioteci. Izvrsno. Knjige nemaju puno strana tako da će biti pročitan u tri-četiri dana. Samo da dodju na red...
Inače, ponovno sam malo čitao Ad Astru (zbirku hrvatskog SF-a). Tko nije čitao - preporučam.
Tekst Davora ŠIŠOVIĆA
(objavljeno u Vijencu)
Pune dvije godine sastavljali su Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak antologiju hrvatske znanstvene fantastike kojoj je unaprijed zadano da obuhvati razdoblje od početka izlaženja legendarnog časopisa Sirius, pa do naših dana. Slučaj je htio da se lani u ljeto pojavi "Antologija hrvatske ZF priče" koju je priredio Žarko Milenić. Ta Milenićeva antologija je zapravo bila pripremljena još krajem devedesetih i dugo je tražila izdavača, ali i okvir joj je drukčiji jer zahvaća u povijest hrvatske znanstvenofantastične proze sve tamo do Augusta Cesarca i Mladena Horvata, pa preklapanja između dvije antologije ima u svega tri priče.
Knjigu otvaraju dva eseja: Tomislav Šakić se u tekstu "Znanstvena fantastika: kratke skice za opis žanra" prihvatio književno-teoretske interpretacije žanra koji je u svijetu već odavno akademska tema, dok je u nas znanstveno i stručno gotovo nedirnut; a Aleksandar Žiljak u tekstu "Znanstvena fantastika u Hrvatskoj" daje pregled scene, evidentira časopise, knjige, fanzine, i prijevode na strane jezike, klubove i društva, SF konvencije kojima se scena javno predstavlja, a ukazuje i na domaće žanrovsko stvaralaštvo u ilustraciji, stripu i filmu.
Svakom autoru, to je bilo načelo sastavljanja antologije, objavljena je samo jedna priča, opremljena vrlo detaljnom bio-bibliografskom bilješkom. Prilozi na kraju knjige također su dragocjena građa i za buduće čitače, ali, dajbože, i buduće kritičare ili možda čak i teoretičare povijesti hrvatske znanstvene fantastike.
Prvi je prilog popis svih dobitnika nagrade Sfera od 1981. do 2005. godine, najrelevantnijeg, nekad jugoslavenskog, a danas hrvatskog žanrovskog priznanja. Zatim slijedi popis svih medija u kojima je, od Siriusa do danas, objavljivana znanstvena fantastika hrvatskih autora u kraćim proznim formama, uključujući časopise, novine, zajedničke zbirke priča ili zbornike, te autorske zbirke, s bibliografskim podacima i popisom svih urednika. Na kraju knjige su dva bibliografska popisa, prvi po prezimenu autora a drugi po naslovu priče, svih (ili skoro svih) kratkih SF priča i novela objavljenih u zadnjih 30 godina, u svemu oko dvije tisuće natuknica!
Središnji dio ove obimne antologije od šestotinjak stranica čini četrdeset novela iz kojih se sasvim lijepo prati tematski, stilski, umjetnički razvoj ovoga žanra još od vremena skribomanske euforije koju je Sirius stvorio pojavivši se kao prvi medij u kojemu su domaći autori mogli objavljivati kraće proze. Kao prvi autor na razvojnom putu hrvatske znanstvene fantastike ponuđen je Branko Belan, čiji su model futurističkih distopija, naravno u posve osobnim autorskim interpretacijama, pratili i drugi. Slijedi pristupom sasvim drugačiji Zvonimir Furtinger, u čijem opusu dominiraju krimići izgrađeni oko znanstvenofantastičnih motiva. Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih u hrvatski SF ulaze teme muško-ženskih odnosa te feminizma, zatim političke alegorije, pišu se vrlo dobre space-opere, pojedini se autori odlikuju vrlo znanstvenim pristupom u duhu tada svijetom dominirajućeg hard SF-a, ima i vrlo uspjelih parodija odnosno humoreski, a bilježe se i, doduše rijetki, primjeri zalaženja u prošlost, u ozračje koje karakterizira današnju fantasy literaturu.
Sasvim se lijepo, kroz prvih dvadesetak priča, sluti razvitak znanstvene fantastike u Hrvata prema visokostiliziranoj lijepoj književnosti, no takvoj idili došao je kraj najprije gašenjem Siriusa, a zatim i izbijanjem rata. Hrvatski esefičari ne miruju, iako nekoliko godina nemaju gdje objavljivati, dok nije pokrenuta Futura i, malo kasnije, godišnje sferakonske zbirke, ali s novom generacijom, stasalom iz čitatelja Siriusa, u hrvatsku znanstvenu fantastiku ulaze i nove stvaralačke struje. Proza koja se tada ili od tada objavljuje postaje više opora, naturalistička, žešća, rat kao tema ima veliki utjecaj, bilo da je transponiran u daleku budućnost ili daleku prošlost, bilo da je uzet kao aktualno ozračje fantastične fabule. Odjeci iz svjetske književnosti hvataju korijena i u nas, pa hrvatski autori počinju pisati cyberpunk, nadnaravni horor, baviti se apokaliptičnim i postapokaliptičnim temama, znanstveni pristup češće se koristi kao podloga za provokaciju nego za stvaranje uvjeravajućeg ozračja, a umjesto povijesti privlačnijom temom sve više postaje tradicija pučkih predaja nadnaravnih sadržaja. Odabirom priča i razvojem njihova tematskog spektra priređivači ove antologije kao da su kanili savjesnom i strpljivom čitatelju otvoriti apetit, znajući da će se takav apetit imati čime zadovoljiti: produkcija znanstvene fantastike u Hrvatskoj posljednjih godina već je toliko razgranata da za novu antologiju ne bi trebalo čekati punih trideset godina.
|
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 15/12/2010 : 09:29:50
|
Odlične prikaz najlepših turističkih destinacija, koje nikad neču vidjeti u živo ( uz svuda prisutnu Dalmaciju ima i preporuka za ... cijelu Sloveniju   ) |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 15/12/2010 : 10:39:13
|
What do fireworks, love and butterflies have in common? How do muscles work? How do colours appear? What kinds of levitation are possible? Why can we see the stars? Is time travel possible? What is the maximum force found in nature? Which problems in physics are still open?
This free physics textbook provides the answers – and guarantees as much pleasure as whatever else you enjoy most in life.
http://www.motionmountain.net/index.html |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 15/12/2010 10:39:32 |
|
|
|
Lord Vader89
stripovi.com suradnik
France
9618 Posts
Member since 05/07/2007 |
Posted - 15/12/2010 : 11:27:59
|
quote:
Originally posted by panzer
Odlične prikaz najlepših turističkih destinacija, koje nikad neču vidjeti u živo ( uz svuda prisutnu Dalmaciju ima i preporuka za ... cijelu Sloveniju )
Eywitness je zakon, samo da kazem!!!!!!! |
Potpis u dva reda, prema pravilniku:
Vader je, kao i uvek, u pravu. ; john connor ; 2022 A.D. |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 15/12/2010 : 11:33:28
|
quote:
Originally posted by panzer
Odlične prikaz najlepših turističkih destinacija, koje nikad neču vidjeti u živo ( uz svuda prisutnu Dalmaciju ima i preporuka za ... cijelu Sloveniju )
"Ako već idete u Dalmaciju izdvojite par minuta da usput obiđete cijelu Sloveniju" |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
|
|
mladjo
Advanced Member
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
Posted - 15/12/2010 : 19:11:36
|
Nije ni Hrvatska tako velika, znaš? Jednom sam u Bijeloj Krajini bacio kamen u smjeru Hrvatske i pogodio sam ... Bosanca u Velikoj Kladuši.
Ajde, ajde, šala mala
Isto važi i za Bosnu: dole kod Neuma (sa hrvatske strane) možeš da piškiš preko cijele Bih opet na hrvatski teritorij.
Moglo bi se nači i nešto za Crnu Goru, ali ne znam što ...
Isto je i kod Lord Vaderove Norveške: Šveđanin na nekoliko mjesta može da piški preko nje direktno u Atlantski ocean.
Veličina države ne može se mjeriti sa veličinom njezinog teritorija. |
Ich bin kein Mensch, ich bin kein Tier, ich bin ein Panzer-Grenadier! |
Edited by - panzer on 15/12/2010 19:27:55 |
|
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
|
|
panzer
Advanced Member
12800 Posts
Member since 18/05/2005 |
|
|
Topic |
|
|
|
Knjige & co (popis recenzija u prvom postu)
