| Author |
 Topic  |
|
brni
Advanced Member
.jpg)
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
 Posted - 11/09/2012 : 18:10:58
|
Pregleda sam cili ovaj podforum i nisam naša slicnu temu (mozda grijesim)..vidim da ima dosta topica sa istim sadržajem pa nisam tija otvarat ovo dok se ne uvjerim 100%..dakle ovdje cemo predstavljat povijesne filmove i koliko su oni pogresni u ocima povijesti..ovdje mislim samo na filmove koji su se koristili stvarnim povijesnim likovima, ili su smješteni u neko povijesno razdoblje i okruženje..
GLADIATOR (2000)
LIKOVI
-Komod (Commodus, rimski car od 180 do 192) - u filmu se pojavljuje u svojim srednjim ili kasnim tridesetima, neoženjen, suhonjav, tamne kose te kao dešnjak. U stvarnosti, imao je devetnaest kada je Marko Aurelije umro, oženio se Brutijom Krispinom (koju je dao smaknuti 191), bio je krupan i nezgrapan, imao je prirodnu plavu kovrčavu kosu i bio je ljevoruk (što se nekad smatralo znakom ludila). Često se pojavljivao kao gladijator u areni (navodno je sakupio preko 700 pobjeda), dok se u filmu pojavljuje samo jedanput te je prikazan kao netalentiran borac.
-U filmu Komod umire u kratkom razdoblju (možda unutar godine dana) nakon očeve smrti. U stvarnosti Komod je umro 192 (dakle 12 godina nakon smrti Marka Aurelija).
-Komodovi megalomanski projekti za Rim, nikada započeti, više odgovaraju Neronovim projektima.
-Komod nikad nije dao pogubiti niti jednog od svojih generala kako bi učvrstio svoj položaj.
-Komoda je stvarno ubio profesionalni borac, hrvač i njegov osobni trener Narcis a ne gladijator. Dakle on nije ubijen u areni, već je zadavljen prilikom kupanja (Narcis ga je ubio na inicijativu nekoliko senatora predvođenih pretorijanskim prefektom Emilijom Letom). U orginalnom rukopisu Gladijatora ime glavnog lika je bilo "Narcissus"a ne “Maximus”.
-Nakon Komodove smrti car je postao general Pertinaks, što se ne spominje u filmu.
-Maksim (Maximus) je fiktivan lik koji ima sličnu karijeru (i karakterne osobine koje je zabilježio Herodijan) rimskom generalu Klaudiju Pompejskom koji je oženio Aurelijevu kćer Luciju nakon smrti Lucija Vera (koji je bio suvladar sa Aurelijem). Vjeruje se da je Aurelije htio da ga nasljedi upravo Klaudije međutim ovaj je to odbio. Pompejski nikad nije sudjelovao ni u jednoj uroti protiv Komoda. On nije prikazan u filmu. Stvarni vrhovni zapovjednik na polju u bitci sa početka filma bio je Publije Tarencije Paternije, koji je usto bio pretorijanski prefekt. Klaudije Maksim je bio učitelj Marka Aurelija.
-Maksim je spomenut kao Maksim Decim Meridije te kasnije kao Elije Maksim: stoga bi kompletno ime bilo Elije Maksim Decim Meridije, ali ispravna forma bi trebala biti Decim Elije Maksim Meridije. Rimska konvencija o imenima prvo koristi prvo ime (PRAENOMEN, dano ime rođenjem) Decim, zatim drugo ime (NOMEN, obiteljsko ime) Elije i konačno treće ime (COGNOMEN, nadimak) Maksim (što znaci najveći). Neki su imali i drugi cognomen, koji se zove agnome. Poznati su agnomina koji su se davali za vojne uspjehe. Zvali su se po regiji gdje je postignuta pobjeda, a obično su ih dobivali vojskovođe. Glavni protagonist ovog filma je vojskovođa tako da ne čudi da je Maksim imao i drugi nadimak - Meridije (u slobodnom prijevodu “čovjek sa juga”,primjer iz povijesti imamo recimo Publije Kornelije Scipion Afrički koji je porazio velikog Hanibala u bitci kod Zame u Africi - otud mu i nadimak).
-Komod je živio od 161 do 192, ali Maksim Španjolski (aludirajuci na to da su Maksima u filmu zvali “Španjolac”), rimski uzurpator, umro je 422 kojeg je u areni dao pogubiti Flavije Honorije za primjer zbog pobune. Vremenski jaz između smrti ove dvojice je 230 godina.
-Marko Aurelije (rimski car od 121 do 180) je umro od kuge u rimskom vojnom logoru u blizini Vindobone (danasnji Beč) tako da nije mogao biti ubijen od strane svoga sina Komoda.
-Marko Aurelije u filmu pokazuje Maksimu “carstvo koje je on stvorio i proširio”. U stvarnosti, Rim nije doživio ekspanziju za vrijeme njegove vladavine, već je Aurelije cijeli svoj život nastojao zadržati postojeće granice braneći ih od unutranjih i vanjskih napada.
-Marko Aurelije nikada nije pokušao uspostaviti republiku niti lišiti nasljedstva sina Komoda budući da je on vladao uz njega do njegove smrti (177 - 180). Ustvari zadnji car koji je bio otvoreni republikanac je Klaudije (rimski car od 41 do 54). Film implicira da će Rim u budućnosti ponovno postati republika, što se nikad nije dogodilo.
-Antonije Proksimon je u filmu ustvrdio da je “mudri” Aurelije ukinuo gladijatorske igre u carstvu što ga je prisililo da živi pet godina u provinciji. Aurelije je ukinuo igre samo u Antiohiji za kaznu stanovništvu jer su podržali pobunjenog rimskog generala Avidija Kasija, međutim ovo se nikako nije odnosilo na Rim. Istina, Aurelije je izazvao manjak gladijatora regrutirajući ih u vojsku (kako bi popunio praznine nastale haranjem kuge), što je rezultiralo da voditelji gladijatorskih škola (tzv. laniste) kakav je bio Proksimon iznenada obilato profotiraju povećanjem potražnje za njihovim uslugama. Vladar koji je stvarno ukinuo igre bio je “kršćanin" Teodozije I, iako su zadnje zabilježene igre one za vrijeme vladavine njegovog sina Honorija, koji ih je vratio poput Komoda u filmu.
-Lucija je bila druga kćer Marka Aurelija i starija sestra Komoda. Komod ju je dao smaknuti na početku svoje vladavine nakon propalog pokušaja atenata i puča. Bila je oko 33 godine stara kada je ubijena. Nema nikakvih indikacija da je Komod pokušao imati seksualni odnos sa svojom sestrom kako je to prikazano u filmu.
Lucije Ver - Komodov jedini nećak, nazvan po svome ocu ustvari je umro jako mlad, čak prije nego što je njegov ujak uopće postao vladar. Na početku Komodovog vladanja 180 Lucije bi u tom trenutku imao minimalno 11 godina (ako uzmemo u obzir činjenicu da je njegov otac Lucije Ver umro 169) a 23 na kraju njegove vladavine 192. Film je ovim skratio stvarnu vladavinu Komoda.
Genaral Kvint - povijesni lik Kvinta bio je pretorijanski prefekt pod imenom Kvint Amelije Let koji je preuzeo službu tek pred kraj Komodove vladavine.
POLITIČKI ŽIVOT
U filmu se navodi da je Rim prvotno utemeljen kao republika. Rim je prvi oblik nekog politčkog uređenja imao u vidu monarhije 753. prije Krista. Postao je republikom oko 509. prije Krista.
-U filmu je rečeno da je Rimski Senat “izabran između ljudi koji će govoriti u ime ljudi”. U stvarnosti, Senat nikad nije bio izabrano tijelo, za razliku od četiri “nova čovjeka” (lat. homines novi). Njegovi članovi su se birali od visokih magistratura te kasnije od cara, a za vrijeme republike tek nakon desetogodišnjeg služenja vojske prije ulaska u politički život (lat. cursus honorum). Tijekom rane i srednje republike ovi uredi su striktno bili ograničeni na patricije, članove starih senatorskih obitelji.
ARHITEKTURA
Prilikom scene kada gladijatorska karavana pristiže u Rim, može se vidjeti zid koji opasuje čitavi grad što sugerira na Aurelijanov zid (car Aurelijan 270 - 275). Zid je sagrađen tek 274.
-U filmu Proskimon tvrdi da Koloseum može zaprimiti 50 000 ljudi. Danas se vjeruje da je mogao zaprimiti 73 000.
-U filmu Kolosejum se naziva upravo tim imenom; istina je da se tijekom Rimskog Carstva nazivao amfiteatrom Flavijevaca (lat. Amphitheatrum Flavium).
-Ime Kolosejum izvedenica je od latinske riječi colosseus - što znači kolosalan, kao referenca na kolosalni kip Nerona koji se nalazio ispred Kolosejuma (točnije njegovi ogromni ostaci), te dolazi u opću uporabu tek u 10 stoljeću. Nakon što je posjetio Kolosejum Ridley Scott je zaključio da je premalen tako da je onaj u filmu veći nego pravi Kolosejum.
-U filmu većina rimske arhitekture je prikazana u bijelom tonu. Povijesne iskopine i vodeći arheolozi tvrde kako se radi o pogrešnom razumjevanju, te da su zgrade i strukture bile razno obojane, i da se ovakvo mišljenje uvriježilo zbog toga što su ostaci otkriveni za vrijeme rimskog razdoblja (kao i grčkog) najčešće bili bijeli. To je tako isključivo zbog činjenice da se boja tokom vremena postupno skinula ostavljajući strukture i zgrade u bijeloj boji. Dakle, možemo zaključiti da one ne bi tako izgledale u stvarnom vremenu kad su sagrađene. Međutim, pojedine stare zgrade su u periodu u kojem je film prikazan mogle proći kroz taj proces.
LINGVISTIKA
-Kada Komodovi vojnici pristižu u Španjolsku kako bi pobili Maksimovu obitelj, njegov sin opaža njihov dolazak i viče - “soldati” što odgovara modernom talijanskom jeziku. Latinska riječ za vojnike je “milites”.
-Prilikom scene koja je prethodila samoj bitci možemo vidjeti barbara kako baca glavu prema rimskim linijama i ruga se. Riječi koje izgovara bi vjerovatno trebale zvučati poput modernog njemačkog, iako prva zabilježba upotrebe starovisokonjemačkog (najarhaičnije forme) je kod alemanskih plemena na jugozapadu Njemačke tijekom 6 stoljeća, područje koje su Rimljani već pokorili početkom 3 stoljeća (a ne u periodu kojeg prati radnja filma).
-Numiđani su najvjerovatnije berberskog podrjetla (dakle saharsko područje sjeverne Afrike) a ne subsaharskog podrjetla.
VOJSKA
-Vojna kampanja protiv germana nije bila na svom početku, umjesto toga ona je bila dio veće kampanje da se pokori i romanizira čitava regija, ali je prekinuta smrću Marka Aurelija a Komod nije imao volju da nastavi sa tom politikom.
-Maksim je prikazan sa tetovažom S.P.Q.R. (Senātus Populusque Rōmānus - “Rimski Senat i rimski narod”) tetoviranu na lijevom ramenu koju je kasnije uklonio. Indentifikacijske tetovaže koje su rimski vojnici bili dužni isticati zakonom su u stvari bile na njihovim rukama kako bi bile što vidljivije, čime bi ih se spriječilo da ne dezertiraju. Prema zakonu i gladijatori su također bili tetovirani, ali po licu, nogama i rukama sve dok car Konstantin (oko 325) nije ukinuo tetoviranje lica. Latinska riječ za tetovažu je bila “stigma” što odgovora našoj riječi stigmatizirati.
-Smaknuća nekoliko nelojalnih vojnika u filmu je predstavljeno kao moderno vojno smaknuće, uporabom strijela a ne pušaka (čak časnici naređuju smaknuće uzvikujući “pucaj”). Takva metoda smaknuća nije postojala u antici; obično se za smknuća upotrebljavao mač.
-Kostimi gotovo nikad nisu povijesno točni. Vojnici u filmu nose izmišljene kacige i štitnike za podlaktice što se rijetko nosilo. Imajući na umu da je radnja filma smještena u sredinu 2 stoljeća poslije Krista, oklop za tijelo je iz imperijalnog razdoblja (ovdje nisam htio ulaziti u dubinu jer samo oko podjele kaciga se može naći hrpa materijala tako da nema smisla ovo pisati na topicu koji se ipak bavi samo netočnostima u filmu) kojeg su Rimljani koristili oko 75 god. međutim takav dizanj je potisnuo novi već oko 100 god. Drevne germanske “uniforme” koje se pojavljuju u ovom filmu su iz kamenog doba.
-U rekonstrukciji bitke za Kartagu, Proksimonovi gladijatori su prikazani kao Kartažani (bez obzira što nose vojnu opremu rimskog stila) sukobljavajući se sa rimskim legionarima (koji su prikazani u nerimskoj opremi i boreći se u nerimskom stilu).
-Stremeni se mogu vidjeti na konjima rimske konjice, a kada je stremen izmuljen u Aziji za vrijeme Rimskog Carstva, Rimljani ga nikad nisu prihvatili. U filmovima su korišteni isključivo iz sigunosnih razloga, pošto je propisno rimsko sedlo bilo jako teško za jahati.
-Šuma iz uvodne bitke nikad nije mogla postojati za vrijeme Rimskog Carstva. Scene iz filma su snimljene u uzgojenoj smrekovoj šumi blizu Farnhama u Engleskoj. Budući da moderno šumarstvo nije primjenjivano u Europi prije 16 stoljeća, takva bi šuma sastavljena samo od jedne vrste drveća (monokultura) bila najverovatnije nemoguć prizor u Njemačkoj 180. Sama lokacija je izabrana zbog svoje dostupnosti te iz razloga što je samo par šuma moglo biti korišteno za tako destruktivne svrhe.
-Katapulti i balistička oružja se nisu koristila za borbu u šumama. Jako su se rijetko koristila za borbu na otvorenom polju a ponajviše se koristilo za opsade.
-Većina borbe pješaštva se odvija prsa o prsa između pojedinačnih individua. Rimljani koji su bili visoko organizirani ne bi nikad dopustili da se takvo nešto dogodi, isto kao što je bila veća šansa da legionar padne u bitci boreći se pojedinačno nego kada bi se borio kao dio jedinice. U stvarnosti rimski vojnici nisu bili trenirani tehnikama pojedinačne borbe, i bili bi strogo kažnjavani ako bi razbili formaciju da to urade. Organizirana jedinica - taktička postrojba tzv. kohorta je upravo bila korištena kako bi u borbi mogla izdržati više od germanskih plemena. Također treba pridodati da su Barbari bili savršeno izvježbani za borbu prsa o prsa, pa bi bilo koja vosjka služeći se taktikom rimske vojske iz početne scene u filmu bila pregažena i masakrirana.
-U stvarnosti rimska vojska je koristila bacačka koplja (lat. pila). Medutim u samoj bitci iz filma nema neprijatelja probodenih ovom vrstom koplja, stoga bi u stvarnosti bilo neobjašnjivo kako je taj sukob završio pobjedom Rimljana.
-U filmu se spominje postrojba rimske vojske smještene u Ostiji, dok se u stvarnosti, uz iznimku pretorijanske garde i simbola, legije nisu smjele vraćati u Italiju.
GLADIJATORI
-Brojne kritike koje su pale na račun Scotta zbog činjenice da je u filmu prikaza i žene kao gladijatore su neutemeljene. One su kako to navode drevni izvori doista postojale.
-U filmu je prikazano kako Rimski car odlučuje o sudbini gladijatora podizanjem palca prema gore ili prema dolje, što je opće prihvaćena zabluda, jer nema povijesnih dokaza za tako nešto. Mnogi povijesničari smatraju da je stvarni znak bio palac okrenut prema grkljanu za smrt (pobjednik bi tada morao prisloniti mač na grlo poraženog); palac stegnut u šaku ili palac prema dolje (ukazujuću pobjedniku da zabode vrh svoga mača u pod) značilo bi spas za poraženog.
-Gladijatorske borbe bile su popraćene muzićarima koji su svojom glazbom mijenjali tempo same borbe. Slično su danas glazbom popraćeni akcijski filmovi.
-Gladijatorske borbe nisu bile tako nasilne kako je to prikazano u filmu, niti su se oni toliko energično borili do smrti a i smrtnost je bila puno manja. Većinom bi stradavali poraženi borci koji su se loše borili pa bi bili ubijeni isključivo na nagovor svjetine.
-Maksim se u filmu borio samo sa gladijatorima koje nije poznavao. Ovaj prikaz je neobičan zato što je bila normalna praksa da se gladijatori (uz iznimku nekih specijalnih događaja) bore protiv gladijatora s kojima bi trenirali u zajedničkoj školi.
-Većina borbi u filmu je vođena između suparnika različite težine i veličine. Međutim, slično današnjim boksačkim kategorijama, gladijatori su se borili protiv suparnika iste veličine.
-Poput današnjih atleta gladijatori su reklamirali proizvode te se njihovo ime koristilo u tu svrhu. Posebno uspješni gladijatori (poput Maksima u filmu) predtavljali su proizvode u areni prije same borbe. Prvotno je ovo bilo u samom rukopisu za film ali je uklonjeno jer se zaključilo da šira publika to ne bi smatrala istinitom činjenicom.
300 (2007)
|
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
Edited by - brni on 12/09/2012 14:06:11
|
|
|
brni
Advanced Member
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
Posted - 11/09/2012 : 18:12:13
|
Za kraj samo da napomenem da ja ovdje nikome ne želim sugerirati da je ovaj film zbog svega iznesenog loš..dapače..smatram da je Gladiator solidan film..ovo je ipak prije svega igrani a ne dokumentarni film pa samim time redatelj nije dužan pratiti svaku povijesnu činjenicu..ja kad sam prvi put gleda film moram kazati da sam automatski uvidia da ima dosta povijesnih netočnosti..međutim sad kad sam iša obraditi cijeli film zaprepastilo me koliko toga ima..mene je osobno najvise zasmetalo sta je Scott radia sa vojskom..tu je “malo” pretjera ali sta je tu je..neke stvari ni on tada nije moga znati..potovo vezano za gladijatore..tek prije par godina su se otkrila nalazista koje mijenjaju sliku o njima..od ovoga filma je ipak proslo vec 12 godina..sve u svemu ja ću i dalje uživati u ovom filmu..mislim da sam uspia provjeriti sve povijesne podatke..služia sam se wikipedijom te prevodia sa engleskog (nadam se da sam odradia koliko toliko pristojan posal) ali sam provjerava u povijesnim knjigama i dokumentarcima jer nikad ne znaš..nadam se da sam uspia prevesti sva latinska imena na hrvatski točno (studira sam povijest i arheologiju davno di sam ima latinski pa se nadam da je ostalo nešto u glavi).
Oni koje zele pogledati “tocniji” prikaz starog Rima preporucam BBC seriju Rim (ali nemojte se zavaravati, i ovdje ima puno povijesnih nepravilnosti medutim svakako manje nego u Gladiatoru). |
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
Edited by - brni on 11/09/2012 18:56:44 |
 |
|
|
brni
Advanced Member
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
Posted - 11/09/2012 : 18:14:05
|
@dorsmaz1
Legendo evo nešto i za tebe..znam da si veliki zaljubljenik u povijest sjeverne amerike 18-19 stoljeća pa eto mozes obradit neki film iz tog razdoblja..Patriot Mela Gisona obiluje netocnim cinjenicama pa bi ti to doslo ko naruceno.. |
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
Edited by - brni on 11/09/2012 18:48:29 |
|
|
|
nemanja93
Senior Member
Serbia
2439 Posts
Member since 06/03/2010 |
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
|
|
brni
Advanced Member
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
Posted - 11/09/2012 : 19:20:22
|
quote:
Originally posted by dosada
svi!
naravno..sto me nece sprijeciti da "raskrinkam" jednog po jednog.. |
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
Edited by - brni on 11/09/2012 19:20:35 |
|
|
|
mr murdoc
Advanced Member
Switzerland
14557 Posts
Member since 02/01/2006 |
Posted - 11/09/2012 : 19:28:30
|
Dobar topic..pratit cu ga naravno. |
“To live is the rarest thing in the world. Most people exist, that is all.”? Oscar Wilde |
|
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
(1).jpg)
Croatia
29619 Posts
Member since 06/02/2007 |
|
|
brni
Advanced Member
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
Posted - 11/09/2012 : 19:38:40
|
quote:
Originally posted by supermark
odličan i zanimljiv topic
ubaci još koji film kad uhvatiš vremena
obavezno pročitam
uf jeben je ovo posal..najbitnije je skupit dobru gradu i imat prave izvore (na wiki znaju pisat pizdarije) i naravno znati sam ponesto iz povijesti..meni najbolje lezi stara Grcka, Egipat i Rim..ali mislim da bi 1 film tjedno moga obradit..naravno pozivam sve da isto ucine ako imaju vrimena.. |
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
.jpg)
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 11/09/2012 : 20:02:43
|
quote:
Originally posted by brni
@dorsmaz1
Legendo evo nešto i za tebe..znam da si veliki zaljubljenik u povijest sjeverne amerike 18-19 stoljeća pa eto mozes obradit neki film iz tog razdoblja..Patriot Mela Gisona obiluje netocnim cinjenicama pa bi ti to doslo ko naruceno..
Svaka čast na ovom tekstu iznad, nisam znao da te zanimaju takve teme.
U pravu si za "Patriota", sad, imam taj film u kolekciji, znam da ima netočnosti, npr. onaj glavni lik, svojevrsni začetnik gerilskog ratovanja kod kontinentalaca u Američkom ratu za nezavisnost, previše je u filmu izidealiziran, nisu prikazane neke njegove negativne osobine (nevjerojatna okrutnost koju su njegove postrojbe ispoljavale), zatim moje stalne primjedbe kod sličnih hollywoodskih filmova: odore se banaliziraju, a kad je u pitanju Emmerich tu je i neizbježna patetika.
Za iscrpniji osvrt morao bih kad uhvatim vremena ponovo pogledati film.
Za sad malo po sjećanju, uz povijesni osvrt...
Početkom 1781. godine rat u britanskim američkim 'Južnim kolonijama' ušao je u fazu u kojoj su obije strane dale sve od sebe, ali pri tomu ništa još nije bilo riješeno. Naime, ni Britanci ni kontinentalci nemaju dovoljno snage za neku odlučujuću ofenzivnu operaciju, pa su se bojna djelovanja svela na gerilska djelovanja i prepadne akcije. U takvoj situaciji doći će do jedne 'malene bitke' koja će završiti pobjedom kontinentalaca i koja će opetovano podići bojni moral kontinentalcima i vratiti nadu da se rat ipak može dobiti. Bila je to u filmu prikazana bitka kod Cowpensa17.1.1781.godine
Film "Patriot" meni se uglavnom dopada (možda tu dolazi do izražaja moja subjektivnost i slabost prema takvim povijesnim temama koje su u filmovima slabo eksploatirane) uz određene ograde i kritike koje imam, ponajviše kad je u pitanju jedna nelogičnost u filmu, što može zbuniti neupućene ljude. Glavni lik kojeg tumaći Mel Gibson po zamišljenom scenariju zapravo je kombinacija dva povijesna lika, a to su general Daniel Morgan (zapovjednik i heroj bitke kod Cowpensa, jer upravo on je smislio mudru taktiku 'odstupanja milicije' i vraćanje natrag u bitku) i general Francis Marion (kontinentalci su ga nazivali 'Lisica iz močvare' odnosno 'močvara Fox'), a Britanci pak 'Duh iz močvare Fox' – 'Spirit of the swamp Fox'). Naime, general Marion začetnik je gerilskog ratovanja kod kontinentalaca u Južnoj Karolini.
Dakle, glavni junak filma Benjamin Martin je jednim dijelom temeljen na stvarnoj povijesnoj ličnosti, Francisu Marionu, ali s njime ima malo veze, i to zbog dobrih razloga - Marion se u povijesnim knjigama spominje kao sadistički monstrum koji je silovao vlastite robove i organizirao lov na Indijance iz sporta. Sličan je tretman doživio i glavni negativac, temeljen na britanskom pukovniku Tarletonu koji je u stvarnosti iz rata izašao s reputacijom heroja i ostatak života proveo kao ugledan građanin Liverpoolea i višegodisnji zastupnik u britanskom Parlamentu; pukovnik Tavington u filmu je, pak, prikazan kao sadistički monstrum. Kada svemu tome dodamo scene u kojima žene i crnci na američkom Jugu prije 200 godina uživaju u potpunoj ravnopravnosti, kao i to da Indijanaca, koji su u ratu uglavnom surađivali s Britancima, uopće nema...
Bitka kod Cowpensa 17.1.1781.
 |
Edited by - dsormaz1 on 11/09/2012 20:04:51 |
|
|
|
Windwalker
Advanced Member
Croatia
4530 Posts
Member since 08/03/2008 |
|
|
Mr. Bushido
stripovi.com suradnik
Croatia
12925 Posts
Member since 23/09/2005 |
Posted - 11/09/2012 : 20:20:09
|
Zašto imam dojam da će se ova tema uglavnom vrtiti oko filmova koji se bave bitkama i ratovanjem?
Ajd, ako imate muda, obradite JFK.  |
Comics is any art you can read. -- Sean T. Collins |
|
|
|
Mali_Mate
stripovi.com suradnik
Croatia
2065 Posts
Member since 18/03/2006 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 11/09/2012 : 20:33:14
|
| Odličan topic, samo naprijed s "raskrinkavanjem"! |
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
kosmajac
Average Member
Serbia
751 Posts
Member since 07/09/2010 |
|
|
dosada
Advanced Member
Croatia
9033 Posts
Member since 13/05/2009 |
|
|
supermark
stripovi.com suradnik
Croatia
29619 Posts
Member since 06/02/2007 |
Posted - 11/09/2012 : 20:42:22
|
quote:
Originally posted by brni
uf jeben je ovo posal..najbitnije je skupit dobru gradu i imat prave izvore (na wiki znaju pisat pizdarije) i naravno znati sam ponesto iz povijesti..meni najbolje lezi stara Grcka, Egipat i Rim..ali mislim da bi 1 film tjedno moga obradit..naravno pozivam sve da isto ucine ako imaju vrimena..
deri po 300 |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
|
|
brni
Advanced Member
Croatia
10434 Posts
Member since 18/06/2009 |
Posted - 11/09/2012 : 20:49:59
|
quote:
Originally posted by supermark
quote:
Originally posted by brni
uf jeben je ovo posal..najbitnije je skupit dobru gradu i imat prave izvore (na wiki znaju pisat pizdarije) i naravno znati sam ponesto iz povijesti..meni najbolje lezi stara Grcka, Egipat i Rim..ali mislim da bi 1 film tjedno moga obradit..naravno pozivam sve da isto ucine ako imaju vrimena..
deri po 300
meni osobno je 300 uz Ben Hura najbolji povijesni film..iako sam objasnia razloge zasto 300 bas i ne smatram povijesnim..naime ja ta dva filma mogu puno lakse prihvatit jer je 300 vjerni prikaz Millerovog stripa, a Ben Hura zbog Charlton Hestona koji je utom filmu doslovno "pomea", a ona trka kocija je nenadmasna..Scottu najvise zamjeram sta je on fakticki ipljuva jednu relativno pozitivnu licnost kakav je bija Komod a Marka Aurelija prikaza kao sveca..upravo je Komod bija osjećajnija osoba..takve stvari ne mogu progutat..neman nista protiv da se godine malo poremete zbog radnje filma ali nemoj mi pljuvat po povijesnim licnostima koje to ne zasluzuju..iskreno strah me izanalizirat 300 ka sta sam to napravia sa Gladijatorom..ovako na prvu bi reka da ima i vise "netocnosti" od potonjeg.. |
"Clark Kent je Supermanova kritika covjecanstva" |
Edited by - brni on 11/09/2012 20:50:36 |
|
|
|
Mali_Mate
stripovi.com suradnik
Croatia
2065 Posts
Member since 18/03/2006 |
|
|
sandyboy
Average Member
628 Posts
Member since 09/09/2010 |
Posted - 11/09/2012 : 21:47:39
|
| Nema smisla "300" analizirati. 99% radnje filma je PRIČA koju Dilios pripovijeda Spartanskim vojnicima noć prije bitke Palateu i koja je takva kakva jest (puna bajki, fokus samo na Spartance, Perzijanci koriste svakakve spodobe i samo što ne jedu djecu itd) upravo zato jer im Dilios pokušava dignuti moral i nabrijati ih za bitku te istovremeno demonizirati protivnike... |
|
|
|
jaki
Advanced Member
Croatia
26847 Posts
Member since 13/03/2004 |
Posted - 11/09/2012 : 23:19:21
|
| kaj je rijeć o povijesnim netočnostima bilo bi bolje da je tema strip jer je ovo stripovski forumTu bi bilo više materijala nego u filmu |
Ja sam fetišist papira! |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 12/09/2012 : 00:01:51
|
| već sam rasporavljao o ovome sa kolegama u topicu o westernima, i govorio sam o "Mojoj dragoj Klementini". taj ima povijesnih netočnosti na bacanje... |
"Nothing lasts forever." |
Edited by - Darth Ivan on 12/09/2012 00:09:08 |
|
|
|
-jeremija-
Senior Member
Serbia
1611 Posts
Member since 14/08/2012 |
Posted - 12/09/2012 : 00:15:19
|
Ovo ko nadmaši svaka čast:
Otpisani
Za 4 godine, u BGD-u 6 švabova ranjeno, jedan ubijen
O "Nepokorenom gradu" da ne pričam... Tu tek što ima provala... |
Edited by - -jeremija- on 30/02/2014 00:00:15 |
Edited by - -jeremija- on 12/09/2012 00:15:44 |
|
|
|
dsormaz1
Advanced Member
13147 Posts
Member since 28/04/2002 |
Posted - 12/09/2012 : 07:26:04
|
quote:
Originally posted by jaki
kaj je rijeć o povijesnim netočnostima bilo bi bolje da je tema strip jer je ovo stripovski forumTu bi bilo više materijala nego u filmu
Ali ovo je filmski podforum ;)
Inače, nije loša ideja, mogao bi netko otvoriti tu temu u podforumu "stripovi". |
|
|
|
Topic |
|
Povijesno "netočni" filmovi
