| Author |
 Topic  |
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
 Posted - 12/11/2013 : 23:57:34
|
no da se vratimo na panoptiku...
elem, panoptikon nije nikakva metafora vec jedna medjufaza (tzv. teorijski stadijum) na kojem pociva ne gradjenje disciplinarnog drustva (mada je, u izvesnim uslovima i to blizu), vec svojevrsno prevazilazenje teoriskog pristupa razvijenog u prethodnim knjigama, posebno arheologiji (u pitanju su diskurzivna i sredinska prakticna formacija, koje cine osovinu fukoovog ucenja) a koji je uvalio fukoa u corsokak pri razmatranju odnosa krivicno-pravne kodifikacije(diskurzivna) i zatvorskog sistema(sredinska)...
dakle, panoptizam kojim je fuko uspeo ne samo razresiti sopstveni teorijski cvor vec i (do sada) najbolje objasniti najsavrseniji oblik vrsenja moci, pociva na bentamovoj utopiji tj. „arhitekturalnom i optickom sistemu“ cija je neostvarivost (utopicnost) bila upisana u apstraktnoj formuli koja je pocivala na rezimu svetlosti,
medjutim, kako je peder dalje primetio i objasnio, ova apstraktna formula se vremenom modifikovala u funkcionalni praksu u nesto drugacijoj formi (dijagram) i prevazisavsi svoj opticki rezim ''videti a ne biti vidjen'' ne samo da se ostvarila se u domenu iskazive prakticne formacije (uprkos tome sto je zatvor sredinska) vec se preobrazila u najefikasniji mehanizam vrsenja vlasti tj. u dijagram dispozicije moci, gde delovanje i rast moći vlasti* vise ne pociva na suverenitetu ili vlasnistvu, vec na strategiji, taktikama i tehnikama, i gde vlast prestaje da poseduje nekakvu sustinu i/ili atribut i postaje „samo“operativna dispozicija moci... i sto je najvelicanstvenije - bez ikakvog fizickog instrumenta, bez materije, samo je u pitanju funkcionalna arhitektura, tj. jednostavna (i jeziva) geometrija nadziranja (izvedena iz bentamove utopije) sposobna da se integrise u bilo koju funkciju(jako bitno)...
stoga ne treba da nas cudi sto je sredinska forma naizgled slicna: zatvor, skola, bolnica, kasarna, segrtarnica, ali iz razloga sto su njihove formalizovane funkcije nesvodljive: muciti (kaznjavati), obrazovati, leciti, trenirati, obucavati...nedopustivo je bilo kakvo medjusobno svodjenje a kamoli izjednacavanje svet=zatvor, sacuvaj boze! (okretoste jadnog fukoa u grobu)
*moc i vlast su (kod fukoa) vrlo slojeviti teorijski pojmovi i nesvodivi su na prethodna (klasicisticka) znacenja, fuko se jako protivi redukciji moci na vlast ili upornom i jednostranom naglasavanju nekakve represivne prirode moci... zapravo moc moze da podstice i da proizvodi; stoga, fuko ostavlja po strani pitanje bica ili entiteta moci (nedosanjani san klasicara) i stavlja u prvi plan praksu – kako se moc sprovodi - raskrinkati citav dispozitiv moci... u tome je njegova velicina, ne sedeti vise izolovano u svom bozanskom kabinetu mastajuci teorijske svetove... nego zasnovati novu filozofiju na izuzetno prakticnim istrazivanjima...
|
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
 |
|
|
Willer
stripovi.com suradnik
1300 Posts
Member since 10/08/2003 |
Posted - 13/11/2013 : 01:35:38
|
Dopustivo je, noemis, dopustivo je. Moderna država, na primjer, također je jedna od kreacija istih onih koji su ukinuli javna mučenja i uveli zatvor. Sa svime što sa sobom nosi, ona je također "oblik vršenja moći" u ovome smislu o kojemu govorimo ili njemu vrlo bliskome. Nisu mi potrebne reference na Gramscija ili Bourdieua koji su je (državu) ogoljeli do srži (ali ako treba, mogu), dovoljan je tvoj prethodni citat:
"...najefikasniji mehanizam vrsenja vlasti tj. u dijagram dispozicije moci, gde delovanje i rast moći vlasti* vise ne pociva na suverenitetu ili vlasnistvu, vec na strategiji, taktikama i tehnikama, i gde vlast prestaje da poseduje nekakvu sustinu i/ili atribut i postaje „samo“operativna dispozicija moci... i sto je najvelicanstvenije - bez ikakvog fizickog instrumenta, bez materije, samo je u pitanju funkcionalna arhitektura, tj. jednostavna (i jeziva) geometrija nadziranja (izvedena iz bentamove utopije) sposobna da se integrise u bilo koju funkciju(jako bitno)..."
No, što kaže Michel:
"On the whole, therefore, one can speak of the formation of a disciplinary society in this movement that stretches from the enclosed disciplines, a sort of social ‘quarantine’, to an indefinitely generalizable mechanism of ‘panopticism’."
Poopćavanje, odnosno, mogućnost istoga, ključna je riječ. Kao i, premda nekonkretizirana, ali naglašena sintagma "disciplinary society". Zbog čega bi se, dakle, netko okretao u grobu? Ali zamislimo, na trenutak, da ovaj ili neki sličan citat, Foucault nikada nije napisao. Bi li to promijenilo činjenicu da državni aparat (nastao istovremeno kada i zatvor!) umnogome odgovara iznad navedenome? ... No, je li Foucault sveta krava? Je li sam sebe tako doživljavao? Koga briga? Možda bi se i Hegel okretao u grobu da je vidio zbog čega Marx koristi dijalektiku, pa nikom ništa.
A propos metafore, kao i "igre simbola i analogija", pa, praktički mogu izabrati između milijun interpretacija (među kojima ima kvalitetnih) ovoga ili onoga djela suvremene umjetnosti (npr. neke Kapoorove ili Gormleyeve instalacije). O odnosu forma-sadržaj u interpretaciji ostavit ću novi komentar, koji je, svakako, usko vezan uz prethodnu rečenicu, dapače.
|
|
|
|
Willer
stripovi.com suradnik
1300 Posts
Member since 10/08/2003 |
Posted - 13/11/2013 : 02:33:58
|
Evo primjera, s neba pa u rebra: u Bugarskoj je, navodno, jedna od najvećih, ili čak najveća, turbo-folk zvijezda jedna transseksualna osoba. Nota bene, govorimo o turbo-folku! Dakle, nečemu što je po umjetničkoj vrijednosti na nižoj razini čak i od "Džimija Barke" ili Miše Kovača. No, njen javni, "umjetnički" nastup, bez ikakve sumnje, znači banalizaciju transseksualnosti ostvarenu kroz njenu popularnost. A banalizacija transseksualnosti, još u toliko konzervativnoj zemlji, nije ništa drugo nego subverzija sustava. Tekstovi nekih pjesama srbijanskih turbo-folk zvijezda, Jelene Karleuše npr., navodno također, slično tome, sadrže banalizaciju homoseksualnosti. Ovdje, dakle, jedva da je riječ i o "pamfletu", ideji pjesme kao takvoj, ovdje je riječ o bukvalnome sadržaju dva-tri stiha! I to kakve "pjesme" - turbofolka! Ali tko joj može, zbog toga što je turbofolk, poreći vrijednost subverzije? Ne može nitko.
E sad, sad! Na temelju toga i zbog toga (neupitne vrijednosti te i te Karleušine pjesme), zaključiti da ta pjesma ima ma i za trun veću umjetničku (!) vrijednost, značilo bi napraviti toliko veliki NON SEQUITUR da bi isti probio plafon! To su dvije potpuno različite stvari!
Neke suvremene kulturološke interpretacije idu toliko daleko da ih uopće ne zanima ama baš ništa u vezi umjetničke forme (iz koje proizlazi sadržaj), pa tako ni partikularne forme određene umjetnosti (a propos tvoje konstatacije da ovdje ne znaš govori li se o stripu ili nečemu drugome)! Metafore, simboli, analogije. Koje se, naravno, međusobno dijele na smislene i besmislene. ... No, to je naše doba. Što ćemo već s toliko velikom razlikom između "starih" Wölllina i Warburga, odnosno ikonološke škole ovoga drugoga?
O čemu se konkretno radi? Radi se o tome da je umjetničko čitanje (forme kao takve, i sadržaja kroz odlike forme, premda ne nužno samo kroz nje) samo je jedno od mogućih čitanja djela. Zbog toga Zagor nikada, iz toga kuta gledanja, neće biti Maus, a Nollita i Ferri Spiegelman. To je nepotrebno uopće i spominjati. No, iz "nekoga drugog" čitanja, u suvremeno su doba naslovi poput "Inspektor opet rješava slučaj" ili "Okršaj kauboja na Divljem zapadu", također vrijedni interpretacije! Višestrukost tumačenja. "Otvoreno djelo" Umberta Eca i "smrt autora" Rolanda Barthesa. Uobičajeno pitanje "što je pisac htio reći?" također je samo jedno od mogućih čitanja. Iz nekoga drugog možda vrijedi čak i ovo: koga briga što je pisac htio reći? I, zar nema smisla? Kako autor djela može imati monopol na interpretaciju, kad ni on sam, kao ni itko drugi, nije u stanju uočiti sve odlike nekoliko različitih konteksta u kojima je svoje djelo napravio?
O tome se radi, ukratko. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/11/2013 : 17:02:35
|
o, vidi ti noemisa. pa nisi se valjda ražestio, skeptiče?
ne Foucault, nego ti sam sebi skačeš u usta!! takav veliki dekonstruktivist strukturalist lingvist i nevjerni tomo, a brine se oko "uređenosti svijeta"?? postoje strogo propisane norme gdje, kada i kako?? pa ti si potpuno u strukturama, ti si skroz-na-skroz u Sustavu. tebe su dobro istesali, dečko. F. je s razlogom drhtao - tebe su (ovi gore, nepoznati, "bez suštine") sjajno disciplinirali.
ovo je tvoj paradoks: nemaš jaja, ali si to više revniji u sprovođenju naloga nekih, tebi razumljivih, "ovih gore".
nema drugog objašnjenja za tvoje ponašanje. ako odstranimo psihološka tumačenja tvoje malenkosti (što te, jelte, prije jako strefilo i sekiralo) ostaje sasvim nerazumljivo što tebe toliko pogađa ako vrli muži pričaju o zagoru, texu i svađaju ih na ideju? zašto se ti osjećaš pozvanim dodijeliti poziciju s koje se može (i smije!) pričati o ovima?? potpuno je smiješno da se ti osjećaš pozvanim... mislim, obzirom na tvoju stisnutu pojavu, cerekanje, podjebavanje, nemaš staturu ni stas, nezamislivo je da ti lupaš šakom o stol... i sada si se, takav jedan obični podjebant, našao gotovo uzbuđen što postoji "forum gde (vam) je takav govor omogucen... jer je isti pre svega neupucen u materiju... i ako je neki pojedinac upucen, u pitanju je ocigledni amaterizam"
ja sam odvojio tri problematske razine što te brinu i uzbuđuju, ali evo još jednom preglednije:
1.postoji forum gde (vam) je takav govor omogucen
2.isti je pre svega neupucen u materiju
3.ako je neki pojedinac upucen, u pitanju je ocigledni amaterizam
ad 1) stavka 1 se može dalje podijeliti, jer nije sasvim jasno muči li tebe a) postojanje foruma kao takvog (foruma gdje je omogućen onakav (kakav?) govor) b) muči li tebe što je BAŠ nama omogućen govor (iz konteksta proizlazi, meni i willeru -a i tu bi se imalo što primijetiti, jer si willera brže-bolje ili prebrzo strpao u koš sa svojim velikim protivnikom oko kojega se već koliko ono, godinu-dvije-tri? lomiš i lomataš i, pravo rečeno, uglavnom ispadaš glup.)
zato stavih zagrade, da obuhvatim oba značenja (sljedeći put, veliki kritizeru, budi precizniji i jasniji u izražavanju).
ako te muči a), pa, meni bi to bio zanimljiv slučaj, KADA BI TI BIO NETKO TKO LUPA ČEKIĆEM. drugim riječima, kada bi ti bio pravi elitist i skroz autoritativan tip. znaš već, ja sam esencijalist i uvijek tražim jedinstvo, poklapanje. kod tebe toga nema. s jedne strane si skeptik i skroz u nekim priglupim zajebancijama, s druge bi postavljao stvari na mjesto. ne ide to. tebe jadnog zbunjuje, kako to da netko priča na "onakav" način o zagoru, kada se na "taj" način ne priča na forumu. a opet, ako bi se pričalo u Akademiji, onda ne bi opet bilo prikladno da se priča o zagoru... stvarno teška zavrzlama. morat ćeš još o tome reflektirati. mi ćemo, u međuvremenu, pričati na "onakav" način o čemu nam se svidi. forum to "omogućuje" i jednostavno "koristimo" njegovu jednostavnu formu. s druge strane, zabrinuti, ako je forma foruma da omogućuje (i) "onakav" govor, također omogućuje (su)postojanje mehanizama "kontrole" i "zaprečavanja" kroz razne zabrinute subjekte.
ali ti si to odbacio u stavki 2) ("isti je pre svega neupucen u materiju"). e sada, ti deklarativno kažeš, ali nisi pokazao kako i zašto forum ne bi ili ne bi mogao biti upućen u materiju. naime, ja tvrdim da forum omogućuje mehanizme kontrole. npr. tebe nitko ne sprječava da se uputiš u materiju i onemogućiš "onakav" govor dovodeći ga u pitanje ili jednostavnije rečeno - tko ti je kriv što nisi upućen u materiju, ja si sigurno neću otrgnuti glavu zbog toga.
isto tako, umjesto da tu proklamiraš i čisto verbalno negiraš "onakve" govore, djeluj, radi. dovedi stručnjake upućene u materiju neka pobijaju nesklapne govore i u isti mah ćeš provjeriti, podržava li forum tako nešto. bezveze je samo laprdati, kritizirati, proklamirati... to je očigledni amaterizam. a ti ipak jesi true believer. vjeruješ revno u stručnjake. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 14/11/2013 : 09:14:13
|
quote:
Originally posted by Willer
Mislim konkretno na spomenutu scenu Chicova razgovora s djecom u Razbojnicima koja je nemilosrdan, vrlo brutalan (i istovremeno - vrlo točan!) čin dekonstrukcije Zagora par excellence.
ne bih rekao
ponovio sam Bosellija, preciznije, prve tri priče sa Murdom. o tome vjerojatno kasnije.
no, ovo u Razbojnicima nije čin dekonstrukcije Zagora, naprotiv! jako griješiš, radi se o upravo najčišćem priznanju Zagora.
mislim da razumijem logiku koju slijediš (subjekt daje iskaze o sebi i samim time se dovodi u pitanje... Chico priča djeci i...), ali treba odbaciti te postmodernističke formule. one uopće ne dopiru, ne mogu ni zagrebati po Zagorovoj biti.
prvo, tko priča? Chico.
kome priča? djeci.
ovo je jako bitno i Boselli nije uopće bio nepromišljen. Chico je u neku ruku bezazlen, ali još više ono što možemo nazvati "čista srca". možemo nazvati prostodušan, no to u njegovom slučaju ide direktno u srž: on vrlo jednostavno razlikuje i zna pojmove dobro i zlo. ne mali broj puta je 'iznenadio' Zagora svojom nesebičnošću, iskrenim prijateljstvom, eminentno ljudskim...
...i dobri jednostavni Chico priča djeci (za koju se pretpostavlja isto to: da su jednostavna, prostodušna, iskrena i da zapravo također idu direktno u srž) o Zagoru i njegovom djelu.
je li promašio?
NE!
dječak je verbalno izrazio sumnju, ali... dječak je čisto razumski izrazio sumnju, dok je u srcu već prihvatio. ovo možemo vidjeti već u samom 'razvoju' njegovog susreta sa Zagorom. Zagor mu se već sviđa, makar razum, apstraktni, odbacuje postojanje takvog Heroja... jer on je o njima čitao "u knjigama". "u knjigama" leži beskonačnost, i to loša, dječak to sasvim razumije kada se priča o herojima: Ahil, Odisej, El Cid, ime im je legija i može se nabrajati bezbroj. u knjigama.
i sada se događa nešto nevjerojatno! dječak susreće ono što je poznavao samo apstraktno, u knjigama i već na prvu je - opčinjen. "Je li to sjekira, senor Zagor?" kaže dječak, odmah, iz prve, jer prepoznaje da taj 'predmet' jest više od pukog oruđa. točnije, dječak naslućuje, što možemo nazvati - počinje prepoznavati beskonačno u konačnome iliti Heroja u Zagoru.
...
ovdje moram prekinuti izlaganje, iz vrlo banalnog razloga: moram na posao haha.
uzbudljivi nastavak slijedi |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 14/11/2013 : 18:42:52
|
quote:
Originally posted by Willer
Dopustivo je, noemis, dopustivo je. Moderna država, na primjer, također je jedna od kreacija istih onih koji su ukinuli javna mučenja i uveli zatvor. Sa svime što sa sobom nosi, ona je također "oblik vršenja moći" u ovome smislu o kojemu govorimo ili njemu vrlo bliskome. Nisu mi potrebne reference na Gramscija ili Bourdieua koji su je (državu) ogoljeli do srži (ali ako treba, mogu),
No, što kaže Michel:
"On the whole, therefore, one can speak of the formation of a disciplinary society in this movement that stretches from the enclosed disciplines, a sort of social ‘quarantine’, to an indefinitely generalizable mechanism of ‘panopticism’."
Poopćavanje, odnosno, mogućnost istoga, ključna je riječ. Kao i, premda nekonkretizirana, ali naglašena sintagma "disciplinary society". Zbog čega bi se, dakle, netko okretao u grobu?
iskren da budem, kada sam u nekom gore postu rekao da si grdji amater od stinkija, nisam ni slutio razmere sopstvene izjave...
i dok stinki bar cita (mada unapred osudjen na nerazumevanje) dela kojima se razmece, ti ih nisi ni procitao... nego mi kao argumente nudis delove teksta preuzete s vikipedije – amaterske enciklopedije koju najcesce uredjuju i pisu ljudi zeljni da pokazu sta su toboz citali i avaj razumeli... jednom recju – stinkipedija...
elem, ponudjeni pasus u nasem prevodu glasi: prema tome, mozemo na kraju reci da se onaj proces koji polazi od zatvorenih disciplina kao neke vrste drustvenog «karantina», i ide do «panoptizma» kao opsteprimenljivog mehanizma, zavrsava stvaranjem disciplinarnog drustva
dakle nema nikakvog akcenta na sintagmu disciplinarno drustvo, ne postoji nikakvo poostavanje niti metafora (uprkos sto si i ovo potonje pokupio s vikipedije) vec je poopstavanje vezano za panopticki model...
uz to ovako izdvojen iz konteksta se ni ne sluti o kojem procesu je rec (a to je subjekat u recenici) i iz kakvih to zatvorenih disciplina a usvajajuci panopticki model vlasti u svojoj cisto tehnickoj dimenziji vodi do disciplinarnog drustva...
a kad smo vec tu, znas li uopste sta fuko smatra pod zatvorene discipline (ili bar discipline), posto vidim da rabis njegovu terminologiju nesrecno mesajuci prakse, sredine, institucije, diskurzivne forme pa cak tome dodajes i svetove podrzavajuci svoje stavove umotvorinama s vikipedije
da si procitao knjigu, na istoj strani , pasus iznad bi ti rekao da se: disciplina ne moze poistovetiti ni sa nekom institucijom, ni sa nekim aparatom... bla, bla
nazalost, amateri su uglavnom osudjeni na nerazumevanje pre svega jer pristupaju citanju doticne literature sa (najcesce) klasicnom pojmovnom mrezom referenci... dakle bez poznavanja znacenja neophodne terminologije...
sto se tice drugog posta, tj. ovih ''argumenata'' u prilog zagor vs. fuko koji pocivaju na bugarskom transseksualcu i jeleni karleusi... mislim da si u pravu i da su vas zagor, kao i vas fuko najzad subverzivnom drustvu kakvo zasluzuju...
jos nesto, sasvim je razumljivo da stinki i ti i uopste svi ostali amateri podrzavate i naglasavate slobodnu mogucnost interpretacija, citanja u ''novom kljucu'' kao i stvaranje/davanje novih znacenja, kada time autosugestivno blokirate mogucnost da niste u pravu cime je svaka samokotrola nad produkcijom gluposti prakticno sahranjena...
jer niko nema monopol na interpretaciju (osim stinkija, ofkors)
@stinki
drago mi je da si za ovih nekoliko godina promenio pristup u svojim kritickim nastupima... izbacio si ono bespotrebno nabrajanje poznatih filozofa, tako cesto upotrebljivano onomad kao noseci argument, drugo - prestao si sa dekonstrukcijama (izgleda da si posle mog kratkog predavanja ipak shvatio sta isto znaci), nema vise ni analiza-sinteza... termodijalektike, sve manje se upotrebljavaju diskutabilni pojmovi... pa cak je i vredjanje svedeno na daleko nizu meru...lepo, lepo...
nazalost, posle svih ovih godina ja i dalje osciliram izmedju skeptika i zajebanta...
p.s. nema na cemu
|
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 14/11/2013 : 22:23:45
|
jedini koji ne razumije stvari (ili "materiju" ako ti je draže) si ti. mislim, nije to ništa strašno. strašno je što dolaziš tu dosađivati i tako smetaš bitnom razvijanju zagorologije. mislim, mogu te ignorirati. ali to je meni zadnja opcija, izuzetno rijetko. ako se baš radi o nekim bezveznjacima. tolikim te bezveznjakom ipak nisam držao, no ako se nastaviš ponavljati (ne radiš ništa drugo nego se ponavljaš - amaterizam, tobože držiš lekcije, drago ti je da sam tobože promijenio pristup i bla bla) morat ću te ignorirati, jer je posve besplodno pričati sa papagajem.
evo ti odmah u bit:
1.tvoja "dekonstrukcija" stoji na nosećem pojmu "amaterizam". to si ponovio, do sada, nekih 30 puta valjda. čuo sam te i prvi put. ali, ne možeš graditi teoriju, tj. možeš, ali onda to ne vrijedi puno, ako ne definiraš najbitnije pojmove. dakle, što je to "amaterizam"?
2.kada definiraš amaterizam, pokaži kako isti obara ili razara vrle tekstove. možeš na tri primjera: objasni što ne valja kod Popišane ptice, što ne valja kod Bosellijevih Ubojica, i treći ti idem na ruku, eno ti Foucaulta i kako ga je Zagor spremio u džep.
3.kada oboriš tri vrla teksta, pređi na objašnjavanje djela koja (barem) čitam, ali sam (unaprijed) osuđen na nerazumijevanje. tu ti dajem teži zadatak: objasni (mi) Fenomenologiju duha. namjerno ti neću dati ništa lakše, ova važi kao zahtjevna, potaman da se iskažeš (naime, za sada samo brbljaš. ajde da se bar muški pohvališ, ali ne. ti nešto naokolo, hvastaš se ko baba. međutim nije razvidno iz tvojih postova da ti i znaš.)
vidim da si se primio sa F.a, ali nisam ni s tim zadovoljan. ispisao si gomilu teksta A DA NISI REKAO NIŠTA BITNO, zapravo, ti uopće nisi razumio F.ovu tezu o pomaku 'gube na kugu', a što se može pregnantno izreći da F. upozorava kako cijeli svijet postaje zatvor (i tako je Willer u pravu, dok ti po običaju brbljaš okolišaš i kenjaš). meni se zaista ne da da sada ponovim knjigu i da ti razbijem rečenicu po rečenicu, jer, uopće nemam povjerenja u tvoje bitne mogućnosti. F. mene zanima samo periferno, jer se bavi trećerazrednom problematikom (em je peder) pa mi ni ne može ponuditi punoću duha. no, sve mi se čini da ono što sam vidio i pročitao jednom više vrijedi nego tvoje glavinjanje i "polaganje" što li, Foucaulta. obični si eklektik, ispada.
vrlo skromne mogućnosti sinteze i termodijalektike, iskazao si na temu Čuvara. e to je tek vic. samo bogec, koji ne obitava u Umu, može na temu Čuvara pisati o eunusima. haha, izvornik ti je podloga. na žalost, uzalud tvoje škole. valjda imaš neke kada toliko patiš na to. ali jao. što vrijedi pusta škola kada nema krune: da pokažeš znanje kojemu te NITKO NIJE NAUČIO, tj. jedino pravo znanje u krajnjoj instanci. tek tu je točka koja dijeli bogeca od znalca. sve ovo prije je samo graduelna razlika, a onda dolazi bezdan - kvalitativna razlika između bića.
ajd objasnit ću ti temu Čuvara, kad već gubim vrijeme s tobom i tvojom papagajštinom.
da to što se u izvornom tekstu priča o čuvarima eunusima ima vrlo malo veze sa temom čuvara o kojoj piše (ili bi trebao pisati) Moore, to je jasno meni i onima koji poduzimaju šetnje poljskim putevima Uma.
"anatomija čovjeka ključ je za anatomiju majmuna"
ili u nešto težoj varijanti E. Blocha: "tajna svake pojave riješava se u njezinoj povijesti."
naravno, ti si sada zbunj zbunj. to zato jer nisi dovoljno obrazovan da bi mogao razmišljati na ovoj razini. što da se radi, sam si tražio.
poslušaj (i to pažljivo. prati, vraćaj se, promišljaj. učim te onome što te nitko nije učio, a što je još bitnije: što mene nitko nije učio = termodijalektička sinteza)
poluobrazovan čovjek (precizirajmo: ti) zna da postoji neki tekst, da je to izvornik, da postoji naknadni tekst, da je to izvedeno...
logika poluobrazovanog čovjeka, čovjeka "zdravog razuma": prvo je prvo, dakle izvornik, zatim dolazi drugo, dakle ono naknadno.
spekulativni obrat umnog čovjeka: istina je cjelina, tj. razvojni put nekog predmeta.
poluobrazovani čovjek misli da je organ penetracije penis (i jezik itd.)
umni čovjek zna da je ultimativni organ penetracije um.
poluobrazovani čovjek misli da autor piše o eunusima (samo zato jer se o njima radi na razini -doslovnog- teksta)
umni čovjek zna da eunusi nisu ni najmanje bitni, već je bitna teza "tko čuva čuvare"
poluobrazovani čovjek misli da su eunusi čuvari (jer "čuvaju" djevice)
umni čovjek zna da postoji samo jedan bitni čuvar: čuvar "kraljevske pastirske vještine"
poluobrazovani čovjek misli da Moore u 20. stoljeću piše o čuvarima-eunusima
umni čovjek zna da jedina relevantna tema nakon francuske revolucije može biti sloboda
poluobrazovani čovjek misli da se autor pita tko čuva eunuhe od onih koje oni čuvaju
umni čovjek zna da iza autorovog pitanja stoji (stidljiva) dvojba u prave čuvare, tj. one koji posjeduju i eunuhe i djevice
poluobrazovani čovjek misli da je autor to onda trebao nedvosmislenije izreći
umni čovjek zna da takva ideja još uopće nije mogla biti na dnevnom redu, osim ovako, kao stidljiva naznaka
poluobrazovani čovjek neće ni sada moći bitno shvatiti čitavu stvar
umni čovjek zna da tema Čuvara može biti jedna jedina i da ništa tu ne može (ni za dlaku!) dodati ni oduzeti Moore (ako želi biti na razini)
poluobrazovani čovjek misli i bitno je određen Mooreovom izvedbom. on čak drži da Moore vodi glavnu riječ.
umni čovjek ima metodu. to je metoda "ideirajuće apstrakcije", tj. on "promatra konkretno djelo, ali zato da u njemu otkrije mogućnost (tj. "bit", "pojam", "ideju" itd.) koja se tu ostvaruje.
poluobrazovani čovjek cijenit će Mooreov strip Čuvari i biti njegov satelit.
umni čovjek odbacit će i strip i Moorea a priori (a priznati ga tek a posteriori. naime, ako je u njemu otkrio realiziranu "bit", "ideju"...)
poluobrazovani čovjek neće vidjeti nikakvu vezu Mooreovih Čuvara i Zagora.
umni čovjek će povući ravnu crtu i postaviti stvari na mjesto: ukazat će na antropotehnike kraljevske pastirske vještine i time podvrći razornoj kritici beskonačni sud "tko čuva čuvare" kao jedan besplodni regressus in infinitum.
hvala na pažnji |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 14/11/2013 : 22:48:55
|
quote:
Originally posted by stinky
pređi na objašnjavanje djela koja (barem) čitam, ali sam (unaprijed) osuđen na nerazumijevanje. tu ti dajem teži zadatak: objasni (mi) Fenomenologiju duha.
ti citas fenomenologiju duha
boze kakvo tracenje vida i mozdanih celija...
zanimljivo je sto ces ti na keca shvatiti hegela, a recimo bertrand rasel kaze da ga nije uspeo u potpunosti shvatiti, a citao ga je 4 puta...
bre, stvarno mi nije jasno zasto jedan takav talenat vene u fiskulturnoj sali... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 14/11/2013 : 23:07:58
|
quote:
Originally posted by stinky
2. pokaži kako isti obara ili razara vrle tekstove. možeš na tri primjera: objasni što ne valja kod Popišane ptice, što ne valja kod Bosellijevih Ubojica, i treći ti idem na ruku, eno ti Foucaulta i kako ga je Zagor spremio u džep.
hvala na pažnji
evo ti nase prve i jedine rasprave gde nisam bio ni skeptik ni zajebant i gde sam pokusao da ti ukazem na sve falinke u tvojoj "dekonstrukciji" posle cega je usledila vec poznata salva uvreda, zbog cega nikada vise nisam ponovio istu gresku, meni je dovoljno jednom...
ako si zaboravio evo ti pa se priseti:
author=PingvinPatuljak:
sve je ideologija, a ovdje je platforma kontrakultura. Indijansko ljeto je recidiv hipi kulture i upad tog vrijednosnog sustava, koji se ovdje ponajprije očituje kao zahtjev za pukim efektom (vidi namještanje kontrapunkta puritanac, i još k tome svećenik - pervert; biblija-incest, licemjerje društva-nesputana sloboda itd.), znači upad toga efekta 'izvana' u dotični vrijednosni sustav (samo djelo) je upravo - kič.
Z.Đukanović kaže u tekstu o Manari: "Od svih ovih tematskih izazova, Manara je, po svemu sudeći, ponajviše bio privučen tematizacijom seksualnosti."
to hipijevsko tematiziranje seksualne emancipacije čini osnovu stripa, no ne izostaju ni ostali pripadni elementi kontrakulture, brisanje rasnih, vjerskih, spolnih i inih razlika.
da pojasnim to na konkretnoj priči: jedna obitelj (koja nam je nametnuta kao model), portretirana kao žrtva društva (tj. tzv. 'normalne' kulture), nalazi izgubljeni raj izvan kulture. oni su se vratili Prirodi, žive u slozi i ljubavi sa Indijancima, svi zajedno izvan svijeta i Povijesti. upražnjavaju nagone, jebu se slobodno, love životinje i skupljaju plodove.
i kada ti kažeš:
onda si prihvatio ideologiju koja se nudi, makar sada tvrdiš da nisi svjestan.
i naravno, kažem, čitava je ta autorova sugestija prirodnog raja bezveze i banalnost (skupa sa licemjernim puritancima), a ponajprije je dosadno inzistiranje na perverzijama i opscenom uživanju.
ima samo jedan živototvorni moment, a taj, paradoksalno, podriva čitavu tezu koja se gradi. zato kažem da strip nema suštine, štoviše, gotovo da je zbrkan, dvije neusuglašene ideje se isprepliću. moguće zbog susreta dvojice autora: Pratta, koji je otac Corta, što će reći pravi tip i Manare, koji mi liči na budalu.
taj živi moment, na čemu počiva sve što valja u Indijanskom ljetu, a osim toga gradi priču, je ljubav mladića prema djevojci. najopćije mjesto građanske kulture, eto to dokida statiku pukog prirodnog bivstvovanja, gdje ljudi ne žive nego trunu.
toliko o kontrakulturi.
ubojstvom iz ljubavi, ubojstvom za ideju (žene koja se voli) dolazi do dinamike i obitelj stupa u svijet i Povijest. odmah dolazi do oblikovanja; iz neoblikovne mase bića gdje se stapaju muško, žensko, crvenokožac, bijelac, kreće se prema sukobu oblika i jasno se razlikuju rase, klase, spolovi...
evo ti i mog odgovora:
author=noemis:
meni je, patuljko, stvarno žao, ali ja ne znam kako da ti odgovorim, u tom smislu si u pravu kad kažeš da mi neće biti jasno (mada nisi na ovo mislio)... tvojh par gornjih postova su nakrcani takvom pitoresknošću da me jako podseća na umotvorine stepana trofimoviča, fali samo raspevani mineral...
mada, nije baš sve nejasno, ali u celjini je u pitanju jako idejno i logički nepovezan diletantizam... na šta smo već jednom ukazali...
čitava tvoja dekonstrukcija, kojom se razmećeš, počiva na upornom referiranju ka hipi ideologiji, štaviše ova ideologija ti služi kao paravan za elementarnu (školsku) analizu koje zapravo i nema...
očigledno da si delo čitao s unapred pripremnljenim stanovištem (s obzirom na eksplicuitne scene putenosti koje ti de facto smatrš bespotrebnim, ružnim, vulgarnim, odnosno estetski negativnim, samim tim i etički - logička veza etike i estetike ti je na nivou jednog drugog diletanta - špenglera)
s toga, kada se razredi tvoje pisanije od upornog ponavljanja i terminoloških ukrasa, ostaje sledeće:
indijansko leto je po tebi recidiv hipi ideologije jerbo ima elemente putenosti, povratku prirodi, otvorenoj seksualnosti... sledi ojačavanje kritike, tzv."ruka o sto" metodom: 7x je pomenuta hipi ideologija s negativnom konotacijom (budalasta, jadna, štaveć), 4 x otvorena seksualnost aka.perverznost (još jedna negativna konotacija), još par puta puteni domoroci vs. normalno društvo i porodica koja naginje domorodačkom, čitaj komuna načinu življenja... i to je to, delo je dekonstruisano, autor sravnjen, a iluzije čitalaca rasturene u paramparčad...
i to ti nazivaš dekonstrukcijom, odnosno plodnim tlom za prosvetljivanje masa kako treba čitati, dekonstrukcijom koja čitav kritički pristup gradi na (ne)ostvarivanju veze sa jednom ideologijom koja je negativno konotirana jednostavnim korišćenjem termina negativne konotacije...
da ne ulazim u teoriju hipi pokreta, koji nikada nije ni uspeo da uobliči matičnu ideologiju, već da prihvatimo tvoje viđenje koje počiva na vudstok holivudu... dakle par redaka o elementima putenog, domorodačkog, povratku prirodi i sl.
očigledno je da zapravo nema nikakve hipi ideologije, ako nisi primetio priča završava tako što se svi preživeli članovi porodice, posle uništenja uzroka njihove tragičnosti, vraćaju i bivaju uspešno privaćeni u normalno društvo: majka odlaz s kapetanom, ilajdža postaje plemić, retard – dobar vojnik s porodicom... ovo spasenje žigosane porodice je uslovljeno kako smrću glavnog krivca njihove izopštenosti s jedne, tako i žrtvovanjem vezivnog tkiva same porodice ujedno i najživljeg lika s druge stane... katarza je potpuna, kosmos uravnotežen...
dakle filis, taj verovatno najdominantniji lik u stripu... u početku prikazana kao oslobođeni id, koji jebe se i sa indijancima, i sa pripadnicima normalnog društva i sa rođenom braćom, iako se može steći utisak da je po hipi ideologiji (pošto je jelte primorana da živi u šumi) naklonjena indijancima (čitaj povratak prirodi, hipi komuna i sl.), čak i ona ipak gine u borbi protiv indijanaca, protiv tih putenih, bezglavo dajući život...
nema, patuljko, tu nikakvog ponovo stečenog raja, nikakve sloge i ljubavi s indijancima, nikvog života izvan kultura, nikakve familije predstavljene kao „pozitivan lik“-sačuvaj bože... u pitanju je tragedija izopštene porodica, čija prividna sloboda zavisi od „dobrote“ i „milosti“ kako indijanaca tako i onih drugih... sve vreme održavajući egzistenciju između dve vatre, sve dok jedno indijansko leto nije... no, to je već druga priča...
nego, da se vratim na uvodni pasus...
patuljko, zamolio bih te da, bar kad direktno meni postavljaš pitanja izbaciš one silne fraze kojima šminkaš postove, i probaš jasno i koncizno da kažeš šta želiš, ako uopšte imaš i sam jasnu prestavu...
jer ovo jako umara, a ja nemam obavezu da pregledam diletantske seminarske radove pismene zadatke...
p.s. drago mi je da si izbacio ono razmetanje imenima čuvenih filozofa...
i za kraj tvoje velicanstvene zavrsnice sto glede tvoje metode sto glede argumenata:
author=PingvinPatuljak:
ali tko te tjera, slabiću. tko te tjera na išta, umorni kukavče.
slomit ću ti srce: ne postavljam ti nikakva 'pitanja', bar ne u tom smislu kako si laskaš.
to da si umoran, to je razvidno iz postova; jer, "ako nisi primijetio", sve ovo čega si se tobože domislio, sve je to sadržano u onome što sam rekao. uostalom, to jest tvoj stil: parazitiranje. moguće da si izgledaš vrlo važan kada dolaziš na bojište pošto je već sve završeno, kada se šepuriš 'naknadnom pameću', no, dragi moj dečko, ti si samo jedna sitna duša. a takve parazite lako nosim na grbači: ja sam te stvorio na Indijanskom ljetu, nema ništa 'tvoga' u tvome postu... postojiš samo u relaciji na mene... ali to je tako tipično, jer ti si "umoran" i "bez obaveza", a stvaraju samo živi i obavezni.
budući da stvari tako stoje, shvaćam resentiman. mora da te strašno pecka ta okolnost; ti, koji se zaobilazno, šuljajući prikrpavaš "eminentnim kritičarskim krugovima", osuđen da na najobičnijem pop-forumu budeš vječiti 'drugi'... da ti konstitutivni uvjet budu "diletantnski radovi"... o, bilo bi krasno da si barem korektiv tim "radovima"; na žalost, samo si parazit.
nadam se da ti je ovoga puta dovoljno "jasno" i "koncizno": miči mi se s puta ako si slab, kukavan, umoran, zavidan, umišljen. ako pak ima štogod životnoga u tebi, slobodno se uhvati da te vučem. samo se nemoj preseravati, nisi u stanju.
ps - Spenglera ti nisi ni najmanje razumio (a nije stvar u njemu)
pitam se samo zasto ovo leto nisi stavio medju gore nabrojana tri primera
p.s. za one koji ne znaju pingvin patuljak je stinkijev heteronim na darkvudovom forumu (kao i bimba ili tako nesto)... ko zna mozda je ovde on i viller |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 14/11/2013 : 23:34:04
|
izvini zaboravih na ovo pitanje
quote:
Originally posted by stinky
1.tvoja "dekonstrukcija" stoji na nosećem pojmu "amaterizam". to si ponovio, do sada, nekih 30 puta valjda. čuo sam te i prvi put. ali, ne možeš graditi teoriju, tj. možeš, ali onda to ne vrijedi puno, ako ne definiraš najbitnije pojmove. dakle, što je to "amaterizam"?
kad ti bude crko "kompjuter" na autu ti idi kod svog zubara da ti to sredi... a ako ni tad ne shvatis sta je to amaterizam, onda pokusaj jos jednom, recimo
ako ti bude neophodna neka jednostavna hirurska intervencija ti zamoli svog vodoinstalatera da izvede zahvat
ako ni na vodoinstalaterovom operacionom stolu ne shvatis, dok ti ovaj papagajkama zaustavlja krvarenje... jbg... onda se zadovolji time da je amaterizam praksa koja misli, stvara i odrzava samu sebe... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
Willer
stripovi.com suradnik
1300 Posts
Member since 10/08/2003 |
Posted - 15/11/2013 : 18:57:41
|
@noemis
Na žalost, bojim se da je ključna riječ cijeloga tvoga posta upravo „wikipedia“. S točno određenom svhom napisana, ona funkcionira jednako kao i „karleuša“ (ne Karleuša) i „zagor“ (ne Zagor). Ali o tome više kasnije.
Za početak, dobro je što si napokon potvrdio (zašto nisi ranije?) da i Foucault dopušta generalizaciju-poopćavanje koncepta panoptikuma, a time posredno i nadzora i onda discipline. U kojem smislu i kako (je to moguće), on sam govorio je posredno na drugome (govoreći konkretno o „državi“ i „državnom razlogu“), odnosno na trećemu mjestu (govoreći o „biopolitici“). Čini se, vidi nesreće, da je za te prilike (kao i u „Mi, Viktorijanci“) i on „prihvatio“ „klasicističku terminologiju“, primijenivši djelomično na nju ovu prethodnu. Kako li se samo usudio? Također, već u „Nadzoru i kazni“, on ne bježi od toga (a po tebi očito bježi) tko je ukinuo javna mučenja (i zašto), tko je uveo zatvor, tko i zašto primjenjuje to i to u bolnicama i školama (u ovima zadnjima, primjerice, sustav ispitivanja). Također, tko je i zašto kasnije zaposlio Vidocqa (Balzacova Vautrina) itd.
Bezbroj je, kako već prethodno rekoh, onih koji su to učinili nakon Foucaulta, referirajući se na njegove tekstove. Lawrencea Bartha tako zanima prvenstveno samoregulacija pojedinca u suvremenom društvu. Donalda MacRailda i Avrama Taylora pak, kroz koncept panoptikuma, pitanje determinizma djelovanja pojedinca u odnosu na povijesnu strukturu (u ovom slučaju – konkretnu strukturu modernog doba). Mark Kelly (u „Political Philosophy of Michel Foucault“) vrlo je konkretan: „Tehnologija discipline podudara se s tehnikom pojedinačnog nadzora i dresure. Biomoć uključuje tehnike masovnog nadziranja poput popisa stanovništva i masovne kontrole koja se sprovodi kroz zdravstvene kampanje.“ Tijana Okić kasnije nadodaje a propos pojave biomoći, a govoreći o toj postupnoj promjeni političke paradigme: "...stanovništvo je istovremeno postalo kategorija koja moć posjeduje i ona nad kojom moć, baš zato jer je se posjeduju, djeluje. Disciplina, premda bi se tako moglo činiti, ovime nije iščeznula, Foucault govori o trokutu: suverenitet, disciplina i guvermentalni menadžment (upravljanje vladavine), trokutu u kojem je biomoć u potpunosti zamijenjena guvermentalnim menadžmentom, točnije menadžmentom državnih snaga - prije svega stanovništva." Vidim da ti, uz konkretizaciju, smeta i riječ „metafora“ koju sam, kao, „uzeo s Wikipedije“. No, Stephen Gill u „The Global Panopticon?“:
„The latter aspect of Bentham's thought has been highlighted by Michel Foucault in
Discipline and Punish (the French title of which is more suggestive of its content, namely
Surveiller et Punir. This book was partly inspired by Bentham's idea of the Panopticon. Foucault took this idea as a metaphor for the discourses, or theoretical-practical structures of surveillance in nineteenth century societies, across a range of social institutions such as medicine, crime and penal reform, sexuality, and urban planning. Foucault argued that the idea of surveillance is applicable to both capitalist and socialist forms of state. It was central, for example, to the ideas and practices, which constituted the French Revolution - which Foucault called “disciplinary power”. People would be immersed in the collective gaze, the discourse and the activity of others, and as such would be prevented from unharmful acts, taking away their desire and possibility of wrong-doing.“
Metafora se ovdje prije svega na odnos Foucault-Bentham (ups! opa!), ali dalje jedno vodi drugome, i do kraja ovoga i do kraja cijeloga teksta, znakovita već u naslovu. No, to je sve „nebitno“. Tebi je, naprotiv, s istim razlogom kao i za „wikipediu“ (o čemu ću, kako rekoh, kasnije), bitno napisati iduće: „da si procitao knjigu, na istoj strani , pasus iznad bi ti rekao da se: disciplina ne moze poistovetiti ni sa nekom institucijom, ni sa nekim aparatom... bla, bla“. S naglaskom na uvodnome „da si procitao knjigu“. Dakako, činjenica da „poISTOvjećenje“ ne bi mogao niti mikroskopskom laboratorijskom analizom pronaći niti u jednome od mojih postova, dakako, već je puno manje bitna, premda takva komunikacijska metoda dolazi od osobe koja se u načelu (što je, naravno, pohvalno) protivi vađenju navoda iz konteksta. Jer ovdje primjenjuješ tehniku apsoluta: ili je ovo ili je ono, dakle - bez ikakve mogućnosti dijelova ili sredine, što nije baš najuputnije, da se blago izrazim. (Osim toga, kako je već rečeno, zar se Foucault slijepo drži Benthama? Dobro je da makar njemu daješ pravo na interpretaciju, premda je to od tebe prilično nedosljedno). Dakle, vađenjem iz konteksta (moga posta) protiv „vađenja iz konteksta“ ? (Kojega u mome slučaju, kako sam upravo uz niz referenci objasnio, nema). Slično si učinio i sa „svijetom“, shvativši ga doslovno (pretpostavljam da sam još i dobro prošao jer mi ipak nije zapakirano da i dno Marijanske brazde-dio svijeta ili užarenu Zemljinu jezgru-dio svijeta povezujem s Foucaultom). Istu svrhu ima postavljeno mi pitanje o disciplini. Kakav god moj odgovor bio (pogotovo s obzirom na još jednu blasfemiju s moje strane: što „Nadzor i kaznu“ nemam u svojoj kućnoj „knjižnici“, što govorim po sasvim solidnom sjećanju, i što – a to je već za inkvizicijski postupak – u takvim slučajevima uzimam citate s interneta; imam, srećom, kod sebe štošta, a odatle i neke od ovih gornjih referenci, između ostalih) on neće biti dobar jer „ništa nisam shvatio“. S tim u vezi također je zanimljivo, i dobro vidljivo, na koje si se dijelove moga posta o državi referirao, a na koje ne. Dakle, uz vađenje iz konteksta, također i zbilja (pre)očigledno ignoriranje onoga što ti ne ide u prilog. Ali ne u prilog raspravi (koje nema, s obzirom na tvoj kako offtopic, tako na hermetičku zatvorenost pisanja), nego u prilog nečemu posve drugome. Da je tebi do rasprave (makar i u ovome smjeru prema kojemu guraš) sasvim sigurno bi štogod odgovorio (naprotiv, potpuno si ga, ali potpuno izignorirao) na moj drugi komentar. Osim što si, sukladno svome dosadašnjem pristupu, rekao da zaključci „pocivaju na bugarskom transseksualcu i jeleni karleusi“. No, ne sviđa ti se PRIMJER s Karleušom? Nema problema. Jedan suvremeni slovenski povjesničar umjetnosti stranice je i stranice teksta posvetio slikarstvu akademskog realizma. Ono je, naravno, kvalitativno uglavnom jednolično s obzirom da mu je formalni okvir gotovo pa nužno jedan te isti. Ali eto, ovaj naš junak usudio se detaljno ga prostudirati bez obzira na to. S tim u vezi, čisto sumnjam da bi ti se svidjelo što je na fotografijama tražio već spomenuti Barthes u svojoj „Svijetloj komori“, a i da bi bio u potpunosti zadovoljan svim aspektima Žižekovih interpretacija filmskih ostvarenja u onome njegovu famoznom dokumentarcu, nisam baš siguran.
No, kako ćemo uskoro vidjeti, jedno je Karleuša, a drugo „karleuša“, u konteksu u kojemu je ti spominješ.
|
Edited by - Willer on 15/11/2013 19:20:55 |
|
|
|
Willer
stripovi.com suradnik
1300 Posts
Member since 10/08/2003 |
Posted - 15/11/2013 : 19:01:23
|
Između svega ostaloga, još uvijek nisi odgovorio na pitanje „čemu takav ton?“. Niječeš li možda nemalu količinu a) arogancije, b) osobne razine, u svakome od tvojih meni upućenih postova? Naprotiv, u moja dosadašnja dva odgovora zbilja ne nalazim niti jedno od toga dvoje, a što bi bilo usmjereno prema tebi. Za mene je minimum civilizirane rasprave da ne sadrži ni a) ni b), jer, između ostaloga, šteti raspravi (o kojoj je na ovome topicu riječ). S obzirom da si mi sam izbjegao odgovoriti na pitanje, pokušat ću ja doći do odgovora na „čemu takav ton?“. Time ću svakako zakratko djelomično napustiti dosadašnju praksu komunikacije, no nisi mi dao izbora. A nisi zato što je sada već očigledno da te ne zanima ništa u vezi topica (kritike već i temi, a kamoli pojedinom komentaru, mogu biti upućene bez bilo kakve doze arogancije), već ti interes uključivanja ide u sasvim drugom smjeru. Vidim da u komentarima stinkyu često spominješ „vrijeđanje“ i tome slično, čime impliciraš kako te takve stvari smetaju. S tim u vezi bilo bi logično zaključiti sljedeće: da si (u odgovorima upućenima meni) arogantan, zato što sam te ja prethodno nekada negdje uvrijedio ili uvrijedio ili bio arogantan u komentarima upućenima tebi. Ali, kvragu, pa zar je meni stvarno izbrisan onaj dio pamćenja u kojemu smo ja i ti IKADA (!) PRIJE (!) IGDJE (!) O IČEMU (!) razgovarali, prije nego si ti ostavio komentar sa: … S obzirom da a) nismo, b) u ovome o čemu sada jesmo, moji prethodni postovi ne sadrže aroganciju prema tebi, navedeno objašnjenje zasigurno otpada. Pa nam ostaje potražiti drugo, ado toga sada dolazim.
Prema Maslowljevoj piramidi ljudskih potreba, nakon što se čovjek najeo, napio, obavio veliku i malu nuždu te se naspavao, on je praktički osuđen na zadovoljavanje potreba višega reda. Među njima nalaze se potreba za moći i potreba za identitetom. Te se potrebe, posebno ova druga, katkad isprepleću s drugim potrebama (duhovnom, obiteljskom i sl.), a zadovoljenje potreba s različitih razina katkad je kompenzacija za izostanak neke. Identitet nije samo nacionalni, rodni itd. Identitet je i religijski, politički, svjetonazorski. Može biti i intelektualni. Svi ih ljudi zadovoljavaju na različite načine i uz različite kombinacije.
Katkad se govori o „višku identiteta“. On (višak) se često očituje zbog straha od gubitka identiteta, čak i onda kada je taj strah krajnje besmislen i iracionalan. Svejedno, zna izazvati paničnu reakciju. Kako je, na žalost, bezbroj puta viđeno i na bezbroj mjesta i načina do sada viđeno. (Kod nas u Hrvatskoj, trenutno kroz akciju za referendum o promjeni Ustava, nastalu očigledno iz nevjerojatno apsurdnog straha od „ugrozbe“ obiteljskog identiteta) . U svojoj se artikulirajućoj formi taj i takav višak identiteta (koji je, dakle, nastao iz straha od gubitka istoga) očituje kroz infantilizme, koje bi se svi zajedno mogli sažeti u „Mama, mama, moj identitet je bolji od njihovoga!“ i „Mama, mama, oni ugrožavaju moj identitet!“.
Ti si, noemis, na bezbroj mjesta pokazao i dokazao kako ovu forumsku raspravu (mislim na ovaj topic, otkad ja sudjelujem na njemu) ne doživljavaš kao razmjenu mišljenja, nego kao pozornicu u kojoj su svi ostali tvoji „neprijatelji“, a koji „ugrožavaju“ tvoj forumsko-intelektualni (ili intelektualno-forumski) identitet. Ako nije tako, zbog čega bi inače, sada čak i doslovno, poistovjećivao mene i stinkya (koji se u mnogočemu slažemo, ali i u dosta toga vrlo važnog ne slažemo)? „Neprijatelj“ je uvijek „neprijatelj“, bez obzira na međusobne razlike, jel da? Idemo dalje. Za predstavu (makar i umišljenu) uvijek je potrebna publika (makar i umišljena). Dogodi li se (ispred „publike!) da se netko ne slaže s tobom, kakve god taj argumente prostro, rezultat je sljedeći: arogancija, osobna razina, vađenje iz konteksta, ignoriranje kontraargumenata. Za publiku: naglasak (premda besmisleni i iz čista mira, bez konkretnih referenci) na „wikipediji“, „karleuši“, „zagoru“. Da publika vidi tko je pametan, a tko nije! Pa još malo arogancije i još malo osobne razine, unatoč pomirbenom tonu s druge strane. I onda još malo i još malo. Pa onda za svaki slučaj i još malo. A sve iz očiglednog straha da ćeš u očima „publike“ izgubiti svoju poziciju forumskog intelektualca, i da će tvoja toliko jaka potreba za (forumskom) intelektualnom moći i (forumskom) intelektualnom identitetu, ostati, jadna, nezadovoljena. Dakle, tvoji se, noemis, postovi (zbilja šteta, jer ja tvoju inteligenciju niti nakon ovoga niti malo ne dovodim u pitanje), mogu otprilike svesti na: „Mama, mama, stinky i willer ugrožavaju moj identitet!“, i „Mama, mama, sad ljudi neće biti sigurni jesam li ja pametan ili nisam!“.
Ovdje se vraćam i na dio tvoga jedinog odgovora upućena mome drugom komentaru: „sto se tice drugog posta, tj. ovih ''argumenata'' u prilog zagor vs. fuko koji pocivaju na bugarskom transseksualcu i jeleni karleusi.“ Prvo, koristiš se zamjenom teza: ako netko zagovara teoriju otvorenog djela, on istovremeno odmah time daje prilog konkretnoj argumentaciji u raspravi o Zagoru i Foucaultu. Bez komentara. Drugo, vrlo dobro znaš da spomenuta turbofolk zvijezda nikada nije ništa napisala npr. o „smrti autora“. Zato, također, na mjesto Barthesa, čije ime ni ne spominješ, stavljaš „karleušu“, a sve kako bi „diskreditirao“ svoga „novog neprijatelja“ ispred publike. Zato i: „Mama, mama, Roland Barthes i Umberto Eco ugrožavaju moj intelektualni identitet!“.
A sad ti ostavljam, dušo draga, da tvoja bude zadnja, jer nisam siguran bi li mogao podnijeti činjenicu da se nisi oglasio posljednji. To bi zbilja bilo previše! I zato, svakako, nemoj odustati od dosadašnje komunikacijske prakse. Ja ću odgovoriti samo ako napokon budeš ontopic. Puno ti sreće želim!
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 15/11/2013 : 19:43:52
|
očekivano
nisi odgovorio ni na jedno pitanje, jer - nisi u stanju.
evo tvog odgovora na amaterizam: "kad ti bude crko "kompjuter" na autu ti idi kod svog zubara da ti to sredi..." i ostale gluposti. što, prešao stručnjak na metafore. radi li se tu o "klasicnoj pojmovnoj mreži referenci" "nepoznavanju značenja neophodne terminologije" ili o najobičnijem podvijanju repa?
evo odgovora na Ubojice, Zagora vs. Foucaulta, Popišanog Moorea Pticu: "pitam se samo zasto ovo leto nisi stavio..."
evo odgovora na Fenomenologiju duha: "ti citas fenomenologiju duha...boze kakvo tracenje vida i mozdanih celija"
uz "odgovore" priložio si 1. papagajstvo ("gde sam pokusao da ti ukazem...") i 2. laž ("heteronim na darkvudovom forumu (kao i bimba ili tako nesto)... ko zna mozda je ovde on i viller")
ah da, tu je i nezaobilazna šala, duhovita poanta kulerskog zajebanta ("jedan takav talenat vene u fiskulturnoj sali")
dakle, ovdje kao "noseći argument" ne stoji "bespotrebno nabrajanje poznatih filozofa", već "dekonstrukcija" počiva na: 1.upotrebi diskutabilnih (a nerazjašnjenih) pojmova 2.upotrebi laži 3.zaoštrava se retorika "pa čak se i vrijeđanje pojačava" 4.ponavljaju se fraze 5. ali i dalje nema sinteze ni termodijalektike. ah da, tu su i duhovite pošalice.
autor ove, nove "dekonstrukcije" je dušebrižnik koji se strašno sekira što "forum omogućuje govore". kakve govore? onakve, reče stručnjak, upotrijebivši vrlo precizan i jasan, pače nediskutabilan pojam, savršeno razumljiv bez klasične mreže referenci. kada stručnjak kaže "onakav govor" tu nema slobodne interpretacije.
znači, stručnjak je precizno i bitno odgovorio na postavljena pitanja, što bi već samo bilo dovoljno da satre u prah djelo amatera. ali stručnjaku je radio crv, mali crvić "ta jesam li dovoljno rekao?" stručnjaku je njegovo grandiozno zdanje škripalo, ustreptao je: "ne pušta li možda negdje?" zato se stručnjak potrudio (jer stručnjak mora biti temeljit) i malo njuškao prethodne amaterske radove. stručnjak se dosjetio: "a da prebacim teren?" stručnjak se odlučio za Indijansko ljeto, ipak je lagodnije na domaćem terenu (misli si stručnjak).
a što ako se stručnjak zajebo?!! provjerit ćemo ovo kasnije. jer, stručnjaku se može parirati samo tako da ga iznenadiš tzv. antistručnjačkom strategijom. ne mali broj stručnjaka pao je žrtvom te strategije. ... ostavimo, na ovome mjestu, stručnjaka da se znoji...
pokušajmo za sada, pokazati kako stručnjak nije baš tako stručan kako (si) je umislio.
može li uspjeti jedan takav pothvat? pothvat u kojemu amater pokazuje stručnjaku elementarne stvari iz logike?!!? ne znam. vidjet ćemo.
evo što je izjavio stručnjak:
"i dok ... bar cita ... mada unapred osudjen na nerazumevanje... dela ...kojima se razmece"
da bi valjano izveo svoju tezu, stručnjak je pokazao razloge na kojima temelji svoju izjavu. ti razlozi (noseći!!) su 3-4-5 puta ponoviti jedno te isto:
"nazalost, amateri su uglavnom osudjeni na nerazumevanje"
"ti citas fenomenologiju duha" (i onda ide neoborivi razlog) = smajlić = " "
"i uopste svi ostali amateri"
"kada sam u nekom gore postu rekao da si grdji amater od stinkija"
itd...
dakle, stručnjak je neoborivo, diskurzivno, izveo tezu da među nama postoje amateri. i što je gore, ti amateri su osuđeni (unaprijed!!) na nerazumijevanje djela koja čitaju.
dovde stručnjakova teza drži vodu. zbilja je granitna. iako se radi o cirklu, na početku i na kraju stoji stručnjak i podupire tezu: stručnjak je prepoznao amatera i zna da je ovaj osuđen na nerazumijevanje stručnog djela.
pogledajmo što se događa dalje
stručnjak dalje izjavljuje:
"izgleda da si posle mog kratkog predavanja ipak shvatio sta isto znaci"
???
je li ovo diskontinuitet u stručnjakovoj bitnoj misli? omaška? trenutno posrnuće? nešto četvrto?
stručnjak je prvo (a to je njegova bitna, da ne kažemo noseća teza u čitavoj dekonstrukciji amatera) odlučno odbacio mogućnost da amater shvati djelo. kakvo djelo? pa očito stručno (premda stručnjak ni u ovom slučaju nije bio precizan u izražavanju).
zatim je je stručnjak izjavio da je održao "kratko predavanje". elementarna logika kaže da su predavanja koja drži stručnjak - stručna.
međutim, stručnjak sada tvrdi da je amater shvatio njegovo predavanje.
na stranu što se ovdje stručnjak zapliće u proturječja, natuknimo mi stručnjaku na nos ono što on ovime govori. pa govori sam za sebe da je glup.
jer, ako je amater shvatio njegovo predavanje, a (prema stručnjakovoj stručnoj definciji, vidi gore citirano mjesto) on to nikako nije u stanju jer je osuđen (na nerazumijevanje), izvodimo zaključak da amater mooožda jest u stanju shvatiti glupa djela. stručnjak ipak tvrdi da je amater shvatio njegovo predavanje.
ergo, stručnjakovo predavanje očito nije nešto. ono je glupo, jer ga može shvatiti čak i amater.
|
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38059 Posts
Member since 26/10/2007 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47163 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 16/11/2013 : 01:51:16
|
quote:
Originally posted by Poli
da, da, ove godine je bilo mnoooogo gljiva
http://hr.wikipedia.org/wiki/Psilocibinske_gljive
|
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 17/11/2013 : 11:55:43
|
izgleda da smo pošteno nagazili idiota, pa da se vratimo bitnome
-----------------------------------
Kako je Chico pričao djeci o Zagoru
Dakle, Chico je pričao djeci o Zagoru. O pustolovinama, o Hellingenu, o Titanu - "čeličnom čudovištu"... Je li ova priča samo promišljeni, proračunati pokušaj da se izvuče korist? Da se zadivi slušatelje, da se ispadne važan?
Mislim da ne smijemo tako promatrati. Razlog se nalazi u onome što sam gore (prije) sugerirao: Chico je prostodušni, jednostavni, bezazleni, iskreni prijatelj. On je pričao iskreno, iz srca, a to što je istovremeno 'iskoristio' priliku da se dobro najede, pa time nije počinio nikakvo zlo. Nije učinio nažao. On i hranu (dobro se najesti) uzima isto tako jednostavno i prostodušno i nije ovdje bilo namjere da se nekoga 'nasamari'.
Uz to, Chicova priča nije samo deskripcija; ona je više, ona je i preskripcija. Chico opisuje činjenice, ali tako da su prožete vrijednosnim sudovima: "vražji izumitelj Hellingen", "čudovište", "nestaje u dubinama"...
Chico vjeruje u Zagora, vjeruje da ovaj radi dobro te priča djeci. Je li to "dekonstrukcija"?
Odlučno NE!
"I zar je taj Don Quijotov govor upućen kozarima kojim slučajem manje herojski i beskorisniji od onog što ga je pored Santa Cruza, u kući Indijanke Capillane, održao Indijancima Francisco Pizarro, da bi im objasnio temelje kristjanske vjere i svemoćnu vlast kastiljskoga kralja? Time je nešto i postigao, jer su Indijanci, da bi mu udovoljili, tri puta podigli uvis španjolsku zastavu. Pizzarova besjeda nije bila sasvim ututanj; nije to bila Don Quijotova."
Je li Chicova besjeda ututanj? Zar nije i on nešto postigao?
Vidimo da bi Unamuno prihvatio Chicovu besjedu već samo stoga što su djeca reagirala. Djeca su se veselila, igrala, oponašala Zagora. Skakala po lusteru i vikala AAAHJAAAAK!
No, Chico je postigao više...
Dječak je čitao o pustolovinama i herojima u knjigama. A onda je sreo... i počeo prepoznavati Heroja u konkretnom i konačnom. Srcem je već prihvatio, premda je razum, othranjen na knjigama, bacao sjenu - sumnju. Razum dvoji, jer ne može izaći na kraj sa beskonačnim. Razum se zapliće u antinomije i završava u ćorsokaku. A najčešće u očajavanju.
Razum treba slomiti. Zaglupiti, reče Pascal.
Dječak, Rolando, prelomio je. I slomio razum, "zaglupio". Vikao je AAAAHJAAK! iz svega glasa i vitlao kuhačom. Djevojčica, Ines, popela se na luster i njihala. Ova vesela, živahna, životna dječja igra, dovoljan su razlog Unamunu, Pascalu... i nama. Jer, i nama je drago što se djeca ovako vesele nakon Chicove priče o Zagoru. Nakon Chicove besjede.
A postigao je još više.
Rolando nije ostao samo na strani 'srca' i "slomljena razuma". Ne, on je razum ukinio u smislu Hegelovog "aufheben" - ukinuti, sačuvati i podići na višu razinu. Rolando je djelovao, tj. bio u umu. Zagor jest upravo taj um. Boselli, ne da radi dekonstrukciju Zagora ovom epizodicom sa pričom i djecom, naprotiv. Radi najčišće priznanje Zagora.
Zagor ne ostaje na razini promatranja i kontemplacije predmeta. On djeluje i mijenja svijet. (za Willera: o ovoj problematici i razvijanju "primata praktičkog uma" po liniji Kant-Fichte-Schelling-Hegel----i onda Marx imaš najdecidiranije kod Kangrge (kojega spominješ), čitavo djelo, napose Praksa Vrijeme Svijet, Etika ili revolucija, Etika itd.)
Rolando, premda bi učinio dobro već time što je prihvatio u srcu, ide dalje i Boselli nam daje "nasljedovanje Zagora". Dječak je sreo --> prepoznao --> prihvatio --> i onda djelovao. U djelovanju je učinio sintezu "srca" i "razuma": pošao spasiti drage prijatelje (Ines i Chica), ali promišljeno, skovao je plan. Zato kažem da je razum ukinuo u Hegelovom smislu: sačuvao i podigao na višu razinu, tj. na razinu uma --> osjetilnog djelovanja.
Kako se u svemu tome ponašao Zagor?
Zagoru je bilo drago, odmah. On se nije postavio 'odozgo' i propovijedao. Zato je s dječakom bio u razmjeni: kao što je ovaj prepoznao Heroja, tako je Zagor prepoznao dobrog dječaka. Upravo ono zbog čega vrijedi nastaviti djelo. Kada su Rolando i Ines prvi puta otvoreno izašli sa divljenjem, gore, u sobi, Zagoru je titrao smiješak. Nije potvrdio dječje oduševljenje, ali nije ni demantirao. Bio je iznad lažne skromnosti.
Na završetku priče, ostavio je Rolandu znakovit predmet - sjekiru! Poslije svega, čitavog razvoja stvari, ovo je bitan, najbitniji moment. Priča na liniji Zagor - dječak počinje sjekirom - i završava sjekirom. Puni krug. Zagor je prihvatio "priču o sebi", Chicovu besjedu djeci. Boselli tu ne ostavlja mjesta sumnji: sjekira je simbol. U tom smislu, nema riječi o dekonstrukciji. Prije hegelovski aufheben - ukidanje mita, očuvanje i podizanje na višu razinu: nasljedovanje Zagora. |
|
|
|
bagi
Advanced Member
.jpg)
Bosnia and Herzegovina
3840 Posts
Member since 29/12/2002 |
Posted - 17/11/2013 : 14:40:53
|
Jebote,koje mlaćenje prazne slame!Za Guienness-a!Svaka čast momci...
Mislim,WTF komentar na zadnje dvije-tri stranice topic-a je totalno nedostatan,naime,količina i tehnika pametovanja te shodno tome utrošak energije korišteni od dvojice uvaženih članova foruma je u najmanju ruku za etiketu epic...Mada sam subjektivnog mišljenja da su te kcal mogli i sagoriti samozadovoljavanjem,eto,da ne kažem drkanjem imali bi bolji efekat... |
Wtf?
|
Edited by - bagi on 17/11/2013 14:56:30 |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 19/11/2013 : 21:45:43
|
| ajoj, ko ce sve ovo iscitati... ajd prijatelji, odgovaram cim pre... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
|
Jasko
Advanced Member
(2).gif)
Nicaragua
6224 Posts
Member since 29/02/2012 |
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 20/11/2013 : 11:20:49
|
haha, super ti je fora vileru: napisacu ti svasta u kilometarskim postovima, postavicu ti nekoliko pitanja, cak cu malo analizirati uzroke tvoje arogantnosti, i jos cu ti na kraju pokazati da znam da tvoja mora da bude poslednja... pa ti sad vidi da li ces da odgovaras... haha, extra... pa eto posto vidim svojevrsnu kontardiktornost u tvojim postovima, udostojicu te bar odgovora na direktno postavljena pitanja
dakle, zasto nisam odgovarao ne samo na barta, vec i na sve ostale autore koje si spomenuo (njih 20tak)?
pa iz vise razloga, ali navescu samo dva:
prvi i bitniji zato sto skoro nikada (pogledaj moje diskusije na s.com i dw.com) ne podrzavam sirenja diskusionog polja, ali ne zato sto je to amaterska taktika premestanja tezista rasprave, niti zato sto se sve vise udaljavamo inicijalnog problema (da li je fuko koristio panoptiku kao metaforu u N&K) vec zato sto se ne razresi niti ijedan novouspostavljeni problem, vec se isti samo nagomilavaju u cilju novih ''argumenata''...
a o kakvoj progresiji nagomilavanja ''dokaza'' je rec dovoljno je podsetiti se da si (bez ikakve diskusione stimulacije s moje strane u tom pravcu) sa polaznog problema: pomenuti panoptokon kao metafora (kod fukoa) u sledecem postu skocio na barta, karleusu, beskonacni izbor interpretacije, otvoreno citanje, subverzivne transeksualce i sl... a u naredna dva (i dalje ne motivisan od strane sagovornika, tj. mene) stigao ne samo do slikarstva akademskog realizma, vec i do zizekovih interpretacija filmskih ostvarenja...
naravno, poput stinkija, koristeci metodu koja pociva na nabrajanju autora i/ili dela
pa na sta da odgovorim? mozda na sve? pa to je nemoguce, mozda na bar nesto? pa i to je nemoguce, zasto... e to je drugi razlog ne ogdovaranja
da pojasnim na primeru:
quote:
Originally posted by Willer
O čemu se konkretno radi? Radi se o tome da je umjetničko čitanje (forme kao takve, i sadržaja kroz odlike forme, premda ne nužno samo kroz nje) samo je jedno od mogućih čitanja djela... No, iz "nekoga drugog" čitanja ...također vrijedni interpretacije! Višestrukost tumačenja. "Otvoreno djelo" Umberta Eca i "smrt autora" Rolanda Barthesa. Uobičajeno pitanje "što je pisac htio reći?" također je samo jedno od mogućih čitanja. Iz nekoga drugog možda vrijedi čak i ovo: koga briga što je pisac htio reći? I, zar nema smisla? Kako autor djela može imati monopol na interpretaciju, kad ni on sam, kao ni itko drugi, nije u stanju uočiti sve odlike nekoliko različitih konteksta u kojima je svoje djelo napravio?
Kkod tebe je ocigledno ovo sve nekako (amaterski, a kako drugacije) povezano...
kako bart ide sa visestrukim tumacenjem, otvorenim delom i kakve veze ima smrt autora sa monopolom istog na interpretaciju kad bart sam kaze da:
interpretacije (ovo si vec spomenuo i to kao slobodan izbor od bezbroj mogucih) mora biti lisena ne samo subjektivizma (stinki) vec licne asocijacije pobudjene tekstom (stinki) ne smeju proci kao znacenje teksta... tekstu se mora pristupiti kao zatvorenom (ne otvorenom) sistemu znacenja teksta, dakle znacenje se ne sme unositi spolja (stinki) vec dobija u procesu citanja iz samog teksta...
drugo: cak ni pojam autor o cijoj je smrti rec ocigledno krivo shvatas, bar gledajuci nastavak tvog pasusa i pitanje autorovog monopola nad interpretaciju sopstvenog dela... autor je kod barta ne (samo) pojedinac koji pise, vec sve ono sto knjizevnom tekstu daje granice znacenja (za pojam priblizan tradicionalnom pojmu autora bart koristi jednu drugu rec, zar ne)... sad, treba li da naglasimo da je bartovo cuveno delo bilo ne samo proizvod iritiranoscu teocenticnog autorizma vladajucih pozitivistickih institucija (koje su imale monopol na interpretaciju) opsednutih piscevom licnoscu, kojoj je pripadao i sam bart u sopstvenoj ''mladoj'' fazi, vec da se isti kasnije vratio autoru...
i dalje, o kakvoj smrti je uopste tu rec, odnosno o kakvom stvaranju multidimenzijalnog prostora u kome reci gube poreklo... i ovome blizu problemu rodjenja citaoca, ali ne kao osobe nego kao paralelnog prostora kojem su upisani svi elementi koji cine neki tekst, govori bart...
zastanimo na trenutak i pitajmo se kakve veze ima svo ovo bartovo teoretisanje vezano iskljucivo za citanje knjizevnih dela sa polaznim strucnim delom misela fukoa u kome se panoptika mozda koristi kao metafora? Ili korak blize kakve veze ima sa subverzivnim tekstovima bugarskog transeksualca i srpske turbo-folk zvezde?
(i posle svega ti koji si rastegao raspravu ne samo do barta i transeksualaca vec do zizeka i akademskog slikarstva, kazes da ces se javiti samo ako moj odgovor bude ontopik, legendaran potez, zar ne...)
odgovor i vise nego ocigledan, ali kod tebe je sve to vrlo jasno (gledajuci tvoje postove jasno je o kakvom stepenu jasnoce je rec) povezano... ali ajmo jos dalje u sumu... ko zna mozda nas u srcu sume ceka odgovor na sve ovo, ili bar stinki sa svojom filozofijom sjekire...
jos jedan umetnicki interpretativni pristup se navodi pri argumentovanju slobode interpretacije, a to su sadrzaj i forma i to u smislu - forma se moze potpuno zanemariti (pogotovo ako je bezvredna:karleusa, transeksualac, boneli) ako to doprinosi ''novom citanju sadrzaja'' koje dobija vrednost u novom citanju (pa jos ako je subverzivan sadrzaj, nasoj sreci nema kraja)... radi pojednostavljenja ovog dela, necu pominjati dela kod kojih sadrzaja i nema vec je sve forma, niti baviti se ogranicenoscu ovakvog pristupa delu... vec cemo pitati barta za misljenje posto je on sa izborom interpretacije nekako (kod tebe) povezan:
kaze bar da smrt autora ima za cilj da jezik postane ne samo sredisnja tacka vec i tacka polaska i povratka za razumevanje i analizu… da se mora gledati na tekst a ne kroz njega, da tekst mora biti pokriven a ne probusen tj. penetriran (umom, umesto udom) da ne bi trebalo zalaziti iza dela (stinki), jer tamo nema niceg...
primetimo sad da stinki u svojim interpretacijama u potpunosti iskljucuje jezik stripa dakle, prema mom neprijatelju bartu: i pocetnu i kranju i centralnu tacki za razumevanje stripa (dela), tj. jezik stripa
a s obzirom da je ''ideja'' stripa dekodirana u jeziku naracije (prema strip teoreticarima) ocigledno je onda da stiki zapravo prica o knjigama koje je procitao (i idejama koje je iz njih pokupio) a ne o stripovima ciji naslovi krase njegovu dekonstrukciju
da to vidimo na poslednjem primeru:
ciko prica decurliji zagorove epske avanture, deca krenula da slusaju ozivlajvajuci price oponasanjem junaka prica i zbog toga bi unamuno vrednovao cikovu besedu, al to nije sve, deciji razum se u tom podrazavanju slama i dize na visu razinu u smislu necega hegelovog (aufheben, aufjeben, stagod...) ...a zagor, sta je snjim...pa on sa kontemplacije predmeta prelazi na delovanje i menjanje sveta na problematican nacin koji imamo u razvijanju
"primata praktičkog uma" a po liniji Kant-Fichte-Schelling-HegelTu je i kangrga i spisak dela... jednom recju profesionalna dekonstrukcija...
iskren da budem ne mogu vise, dosadno mi je, vise me cak i ne zabavlja sve ovo...
p.s. dodatak o uvredama
na deo o uvredama i aroganciji takodje ne znam sta da kazem, kod tebe je i to povezano... ako je neko arogantan (radi pojednostavljenja usvojimo bez dokazivanja da ja jesam) to je reakcija na uvredu... svasta... kao da je nemoguce da neko bude arogantan uopste i prema svima...
drugo: zanimljivo je da ste se obojica nasli uvredjenim zbog prozivke za amaterizam a vas dvojica zapravo i jeste amateri razumeo bih da vas vredja da niste amateri, ali da jos jednom ponovim jeste, tako da ne vidim sta vas tu vredja, jer optuzba za amaterizam potpuno je nezavisna od karaktera subjekta (stinki, viler), te mozemo mirne savesti reci da ni o kakvoj uvredi nije rec vec o kostataciji vezanoj za stepen strucnost necijeg delovanja u odredjenom profesionalnom polju...
uvrede su nesto drugo, i vezane su za izgled i/ili karakter osobe o kojoj je rec, da pojasnim na primeru stinkijevih darova upucenih meni (mada mislim da slican spisak moze da prilozi svaki forumas koji je imao srecu da se suprostavi misljenju velikog Filozofa i javno ukaze na to): idiot, glup, slabic, zahodski klosar, govnojedac, peder, ljigav, patetican (dopuna) i sl.
(da ne spominjem ono sto je bilo upucenoj mojoj supruzi)...
|
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
Edited by - noemis on 20/11/2013 15:11:52 |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 20/11/2013 : 11:32:38
|
quote:
Originally posted by stinky
nisi odgovorio ni na jedno pitanje, jer - nisi u stanju.
evo tvog odgovora na amaterizam: "kad ti bude crko "kompjuter" na autu ti idi kod svog zubara da ti to sredi..." i ostale gluposti. što, prešao stručnjak na metafore.
kakva crna metafora, cista praksa je u pitanju, najbolji nacin da se shvati nesto, a uostalom na kraju sam ti ponudio i ''filozosku'' def. koju nisi ni prepoznao uprkos sto je parfraza tvog hegela (a ovo nije ti prvi put)... meh...
quote:
Originally posted by stinky
evo odgovora na Ubojice, Zagora vs. Foucaulta, Popišanog Moorea Pticu: "pitam se samo zasto ovo leto nisi stavio..."
evo odgovora na Fenomenologiju duha: "ti citas fenomenologiju duha...boze kakvo tracenje vida i mozdanih celija"
zanimljivo je da si postavio bas te tri analize kad dobro znas, jer sam jasno napisao, da pakao nisam citao... da zagora, teksa (i boneli uopste) ne citam i vise je nego ocigledno prema mojim dosadasnjim komentarima, te sam ti stoga dao leto (uz jos neko dodatne razloge i objasnjenja)
a sad treci i najbitniji jer je tu (moj) fuko: zato sto ne smem, eto priznajem...
ne smem, jer se bojim, ne da bi me pokusaj da povezem fukoa i zagora nasilno spustio u tvoju arenu gde si ti profesionalac a svi drugi amateri i gde vaze neka druga diskusiona pravila (nekakva cudna logika i nekave anallize sinteza i dekonstrukicija...), vec da bi kao posledica svega toga na kraju bio i obdaren sposobnoscu da svakog sagovornika suprotnog misljenja darivam onim gorenavedenim spiskom prideva... a to je ipak daleko od mojih trenutnih zelja...
|
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
mladjo
Advanced Member
.jpg)
Croatia
20013 Posts
Member since 15/04/2007 |
Posted - 20/11/2013 : 12:00:04
|
quote:
Originally posted by stinky
ne trebaš se više truditi, ljigavče. i ne zaboravi: ja ti nisam prijatelj.
Pripazi na riječnik, molim te |
COUNT ZERO INTERRUPT
an interrupt of a process decrements a counter to zero
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 20/11/2013 : 14:49:58
|
| ne vidim zbog čega si se meni obratio. ako se već igraš policajca, imaš tu ovog patetičnog tipa koji sad glumata veliku žrtvu. da mi je bezvezan, ne krijem. dao sam mu jasno do znanja, jer je tako - najbolje. |
|
|
|
noemis
Senior Member
Serbia
1320 Posts
Member since 11/05/2010 |
Posted - 20/11/2013 : 15:16:48
|
quote:
Originally posted by stinky
i ne zaboravi: ja ti nisam prijatelj.
zasto (uprkos mom trudu da se sprijateljimo)?
u svakom slucaju steta... |
"Ja se mnogo bojim ljudi koji hoce da usrece narod... ...niko nema prava da silom svog suseda cini srecnim." |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
