Author |
Topic |
Immobile
Starting Member
34 Posts
Member since 21/11/2013 |
Posted - 22/11/2013 : 12:26:01
|
dobar je topic ajde nemojte ga previse usrat. Ovo s morskom stravom je jako dobro,a sto se tice caponea(stinky) jako je zanimljiv za proucavanje iako to nije toliko izrazeno u zagoru,za nekakvo seciranje mora se iscitati lazarus ledd.neznam ima li ko podatke da li je capone mozda bio u vojsci ili nekoj jedinici prije,prilicno je fasciniran s tim stvarima.U maxi zagoru marinci se to dosta vidi (specijalne jedinice,disciplina,vojnicki ideali) tematika je slicna kao u dosta brojeva ledda.. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 08/01/2014 : 15:40:36
|
VEŽI JE JEBAH, PLAY IT SAM Bogart, Belmondo i Magua
Neke su izjave nekako nekad podignute na rang sentenci. Neke su sentence podignute na rang velikih ljubavnih priča. Zar je Burattini u Okrutnom Hawaku Do Posljednjeg Daha dao i sentencu i veliku ljubavnu priču? Ne, on je dao fusnotu. Ali krenimo redom…
Veži je, Yebah
Sve njih, sahranila je na koncu žena, pa ipak! Jedini je Hawak (da li okrutni??) kazao meritum: veži je, jebah. Bogart se zaljubio do ušiju i pričao o sviranju, Belmondo naposljetku došao da su žene dosadne uši, ali Hawak… Hawak je bio Magua i nije se zaljubio (premda ga to nije spasilo od žene), a Burattini je ovdje dao svoju najbolju repliku, urnebesnu, čega zapravo nikada neće biti svjestan – veži je, jebah!
Fusnota
Vratimo se sa ovog urnebesnog uvoda zagorologiji. Kako epizoda stoji među ostalima, može li tu izdržati? Može, ali isključivo kao B-side. Priča Okrutni Hawak ne donosi ništa bitno, dapače, ono već stoput viđeno: neki preostaci prošlog, minulog, zaostalog ponovo i ponovo ulaze u zagorovski svijet i remete ravnotežu koju je Zagor uspostavio. Jasno da tako ne može ostati i još jedno pleme, jedan društveni fosil, jedna izolirana grupa bit će privedena Povijesti, tj. bit će uvedena u Darkwood gdje su definirani zakoni (su)postojanja.
Međutim!
Burattini je ovdje sumanut, razigran, razdragan, opičen i pomaknut. Priča, koja kod drugih biva tek jedan detalj, jedna zabilješka u pustolovini (negativci zarobe naše prijatelje, dođe Zagor i oslobodi ih), ovdje je pak podignuta na rang same stvari!!! Jedan fragment, istrgnut iz 'veće priče' (recimo, putovanje sa djevojkama u Posljednjem Mohikancu) biva ovdje razvučen na dvije pune epizode, 96 + 96 stranica. Ovo ja zovem, u punom smislu, small-time priča; ovo je upravo sušta suprotnost Boselliju, pa i Nolitti, u kojih priče imaju veće značenje – jedan viši smisao: oni su pripovjedači 'velikih narativa'.
Burattini me svakako iznenadio, jedan fini u pleksus. Uradivši ovu, zaista fusnotu, da stvar bude zanimljivija – on je uspio! Ovaj 'mali' toninelijevski heavy metal Zagor uopće nije loš. Štoviše, lijepo klizi, tečno i pitko. Variranje teme (gorespomenute) je proboj u Bonelli, što je pak omogućeno modernim vremenima i Bosellijem koji je prvi fingirao ozbiljnost i tako mogao stvari tretirati brutalnije.
Umjesto standardnih zlata, viskija, oružja itsl., Burattini uvodi posljednji dragocjeni, tabu-resurs: žene. Zapravo, bilo je već u Bonelliju stripova o ženama (sjećam se nekog Mister Noa i trgovine Indijankama), a svejedno, epizoda opasno balansira na rubu korektnog, prihvatljivog za divne bonelijevske standarde. Baš zato jer je prvi plan bespoštedna makljaža do posljednjeg daha, ali podtekst… podtekst sa ženama, bijelim ženama i to razlučenim u tri kategorije da obuhvaćaju čitav rod: fuksa, šiparica i gospođa, poštena žena.
U taj kontekst upada Hawak i daje sentencu: veži je, jebah. Složili se ili ne, ipak morate cijeniti ovu sumanutu ingenioznost.
Hawak Magua
Hawak je pak priča za sebe. Burattini kaže okrutan, ali istovremeno častan i dostojanstven. Spretan, brz, hrabar, jak. Tretira žene, tretira i muškarce. Presuđuje nevinim mladićima, presuđuje i pokvarenim tipovima, jazbinama svih rđavih poroka. Hawak je Gospodar (ubija i siluje), a mi, mi građani koji to danas u našim građanskim kućama gledamo i čitamo, ne možemo a da ne osjećamo stanovito divljenje prema toj elementarnoj gospodskoj pojavi. Hawak je loš, Hawak je ubojica, Hawak muči, pa ipak…
«On (čovjek, op. PP) je po prirodi sirov, a ako takav ostane i poslije kulturnog razvitka, on je zao.»
Kantova definicija je precizna, ne ostavlja mjesta sumnji. Darkwood je ono «poslije», kulturni razvitak, Zagor je djelovao i razvio; nema više Prirode u Darkwoodu, ima Zakona, ima Kolibe (u središtu) iz koje Zagor poduzima, ne misaone šetnje, nego misaone podvige. Dva bijela trapera iz priče, s njima nemamo problema: oni su ostali robovi niskih strasti i nakon razvitka = oni su zli i mi ih otpisujemo savršeno lako.
Ali Hawak… Hawak je Indijanac i sin Indijanaca i želi živjeti po Zakonima Predaka, želi biti fosil, izoliran od Svijeta (a ipak vrši razmjenu sa svijetom??) i on je sirov. Sirov usred kulturnog razvitka, koji mu se nameće sa više instance, od Zagora. I on je, prema definiciji, zao, a ipak…
Um kaže da, srce ne i da, srce je podijeljeno. Mi suvremeni nesuvremeni na neku čudnu foru poštujemo Hawaka…
… jer on kaže meritum o ženama, makar su mu došle glave: veži je, jebah.
A Zagor… Zagor je i ovdje bio na visini, bio je ponosan, stijena i mjera i odgovorio Sclaviju na Uspomene Nevidljivog… Zagor nije pičić poput Dylana Doga i on zna kako se tretira Bree Daniels.
Veži je, jebah.
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 07/07/2014 : 14:34:47
|
BITAK U BRAZILU… A NE STONE-HILLU
Kada je počelo svjetsko prvenstvo, a bitak se preselio u Brazil, uželih se Mister Noa. Godinama nisam čitao simpatičnog pilota, šest, sedam, možda osam… Pa, dosta je bilo!!
U Manausu gradu, sravnismo Kamerun i to bijaše sve od nas… ali ne od Manausa. Daščare, straćare, sumnjive uličice i lokali, probisvijeti i dangube, pa ipak pulsira život. Pjeva se, pleše, igra, zveči, buči, huči, ne smeta kiša, ne smeta sunce. Možda nema bolje epizode da se doživi taj poletni Manaus od - Rio Negro.
Živi Manaus
Kiša – Rio Negro – Sjene u noći – Hram Maja, proteže se na 338 stranica. Premda veći dio obuhvaća suprotni pol, prirodu, izuzetno simpatični, pa i brojem stranica solidni uvod, daje nam pravi izraz toga grada izraslog u srcu džungle. Na doticaju dvaju svjetova, ljudskog i onog zastrašnog, praiskonskog, Manaus živi u svojim barovima i krčmama, gdje predodžba žene dovodi atmosferu do usijanja. Tada grad, koji je otrgnuo svijet od džungle, i sam postaje džungla. A da se ne potone u to klupko, valja sudjelovati na distanci: motriti ono daleko, tako da si blizu. Mister No, pustivši da bude vođen glazbom među ruljom u lokalu, i što je ne manje važno, glazbom čovjeka koga je prepoznao (i zadobio) kao prijatelja, čini upravo to – iskušava ono najudaljenije, bitak, koji se nekako pojavljuje 'ovdje', u Brazilu u Manausu u Adolfovom baru u glazbi Dane Wintera.
Džungla je tamo, daleko, a blizu; rulja je blizu, pa ipak daleko. Grad je blizu, tu, pustolovina daleko, negdje. I sve te blizine i daljine drži Mister No, jer tako je pisao Der Meister: Nolitta!
Nolitta radi najbolje junake, koji nas koji nismo otupjeli (u užitku ili dosadi) oduševljavaju, koji krijepe dušu. Zagor, Mister No… samobitkujući. Zbilja je pouzdano ondje, gdje se još može veseliti sprovođenju pravde Duha Sa Sjekirom i pilotovim putovanjima.
Iako uvijek ima Zagora u Mister Nou, nisam ovdje htio pričati tako uopćeno. Tek kao uvod u konkretnu epizodu, u taj baš naš (po)hvaljeni Rio Negro. Nolitta ga piše 1976. godine, pet godina prije Indiane Jonesa i šest godina prije Martina Mysterea. Pomalo je anticipirao ove čuvene istraživače misterija: i njegova tema su drevne civilizacije i alternativna povijest. Međutim, te je godine (1976.) uradio istu temu na Zagoru - riječ je o čuvenom čarobnjaku Kandraxu. Čarobnjak Kandrax i Rio Negro jesu dvije varijante teme, svaka gotovo savršena u svom 'svijetu', u svijetu Zagora i svijetu Mister Noa.
Kelti su 'otkrili' Ameriku i podigli svetište; Maje su prodrli u džunglu i sagradili hram – platforma da se Nolitta razmaše u dvije priče, naoko daleke, no bitno blizu. Naša dva junaka su pozicija sa koje se valja odnositi prema odavno prošlom svijetu, ali i svijetu koji otkriva taj 'mrtvi' svijet. Nisu to ni profesor, ni poglavica, nije ni svećenik, najmanje pljačkaši i druidi. Mister No i Zagor, oni (su)djeluju ispravno. Kod prvog, u priči Rio Negro, naglašenija je pozicija junaka, dok kod Zagora biva jasno rečeno kako je prošli, stari svijet zlo i ne da se pomladiti (pa ni 'oživjeti' kroz čarobnjake). Tako se priče nadopunjuju: Maje su –sada!!, danas kada živimo naš svijet- loši jednako kao Kelti, a Zagor promatra mrtvi svijet sa distancom; blizu je, istražuje, ne smetnuvši s uma da se bitak preselio (u Brazil;).
Evo kakvo mjesto: lubanje ostavljaju dojam, ali nema duha – samo mrtvi bitak
Mister No ukazuje profesoru da fenomene treba tretirati smireno
Zagor susreće arhineprijatelja i porazi ga, sam, jer njegova se ekipa ne može suprotstaviti nečem tako moćnom. Nolitta gradi jezovitu, prijeteću i zastrašnu atmosferu i čitava priča se zapravo iscrpljuje u tome: podići nešto strašno-a-moćno, nešto što nadilazi ljudske snage i prijatelji podliježu toj sili. Samo Zagor može izdržati provalu i uzdizanje 'mrtvog svijeta' te ga pospremiti na mjesto koje mu pripada. I to je primjereno. S druge strane, ne bi bitno uspjelo da je Mister No sreo nekog majanskog Kandraxa u piramidi. Ostalo bi na razini pukog efekta, a istovremeno bi poništilo čitavu dotadašnju (iz)gradnju, koja je ovdje onaj noseći dio. Nolitta to znalački razumije, pa radi dva maestralna scenarija. U Kandraxu nema težišta na istraživanju, na putovanju, na neizvjesnosti otkrića; tu pouzdano znamo da postoje keltski tragovi, jamči pismo. Civilizirani čovjek je svjedočio postojanju ruševina i o tome sastavio pismo. Profesor dolazi pozvan, nema razloga sumnjati, zna da ga čekaju megaliti i dolmiti. Zbog toga nema smisla praviti misteriju oko samog putovanja. Oni otkapaju, dok Mister Noovi otkrivaju. Neizvjesnost putovanja, ekspedicija u džunglu i naposljetku potvrda hipoteze – to je kulminacija priče Rio Negro. Otuda dio sa pljačkašima, prema nekim komentarima dio sa navodnom «rupom u scenariju» (iznenadna pojava), nije uopće presudan niti narušava maestralnost čitave priče. Naprotiv, tu Nolitta pojačava akciju (neizostavni moment svake prave pustolovine), pa 'pljačkaši' savršeno obavljaju svoju presudnu funkciju. Istovremeno mu omogućuju da zadrži određenu dvosmislenost, da do kraja provuče aureolu mističnosti koju gradi oko piramide: Fusiwe (i zbunjeni čitatelj) neka si misli je li se obistinilo proročanstvo Maja.
Mister No na lijepi način govori Fusiweu da je zbunjola
Ako smo stigli do Fusiwea, te točke koja naoko djeluje kao ispravna pozicija, s kojom se identificira naivni čitatelj, «život neiskvaren civilizacijom», «u skladu sa prirodom», «duhovno ispunjen» i bla bla, Nolitta je ipak puno dublji. Fusiwe je možda i neposredno sretan u svojoj fiksiranosti u dubokoj džungli, ali 'za nas' on je eskapist, jednako kao svećenik-misionar (čiji lik Nolitta ipak preferira pred znanstvenikom). Slijepo slijedi mrtvi zakon i obožava piramidu, umjesto da je obuhvati skroz i izdigne se iznad nje. Izdići se iznad piramide, nije međutim staviti se u poziciju profesora Mac Leoda, profesora Warrena, jer se oni «koristeći intelekt kao organ teorijsko-znanstvene spoznaje, temeljene na metodi po uzoru na matematičko-znanstvenu konstrukciju i hvatajući svijet u čisto intrumentalno-pragmatičko-kalkulatorskom obliku», ustvari nalaze u «vacuumu ljudskoga i smislenoga», te kao takvi počesto završavaju u čistom iracionalizmu (ovaj završetak nije vidljiv u našim pričama, iako je predobro poznat u mnogim drugima kada znastvenik biva apsorbiran objektom svoga izučavanja te postaje – ludi znanstvenik). Mogli bismo reći da naše profesore od kolapsa spašavaju oni za koje smo već rekli da drže pravu poziciju: Mister No, Zagor. Ne obožavanje (fali daljina), ne ni puko znanstveno proučavanje (fali blizina), već doživljavanje svijeta, megalita, piramide, sa uvažavanjem i udivljenjem ne gubeći iz vida da je bitak otuda istekao, te da je u krajnjoj instanci sve to hrpa starog kamenja za koju nije presudna šteta da se sruši sa stilom.
Mister No podjebava profesora dok se piramida mrvi u prah; u prvom planu je ipak živi bitak, tj. ženska guzica
Na kraju, valja još jednom ponoviti: naši su junaci vladali situacijom, doživjeli prave pustolovine, pa ipak nisu ostali mesmerizirani Stone-Hillom ni džunglom ni piramidom. Krasna su to mjesta, ostavljaju dojam, no Mister No i Zagor znaju da je bitak drugdje: u blagovanju objeda u društvu prijatelja ili na plesu u Manausu.
Živi bili
|
|
|
nagor
Advanced Member
Croatia
12553 Posts
Member since 21/02/2012 |
|
pcoro
Senior Member
Croatia
2274 Posts
Member since 17/01/2006 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 15:27:40
|
Strip kojim sam oduševljen godine 2014-te. Strip koji u sebi sadrži 15 godina iskustva ovdašnje strip-scene. Strip kojega se do sada voljelo, a od sada će se štovati. Strip koji je bolji od svega što je 98% vas pročitalo (i što će pročitati). Strip kojemu nema premca i pored kojega Inkal... Maus... ma i Poručnik Blueberry izgleda smiješan.
Nitko nikada nije ovako pisao o jednom stripu. Nitko nikada nije ovako razumio jedan strip. Nitko nikada nije ovako čitao jedan strip. Nitko nikada ... neće razumjeti ... ono što će ovdje pročitati.
Traktat o baš ovom stripu sadrži:
25 stranica u wordu 21 sliku 39 citata sijaset spominjanja Fibre bezbroj puta Zagora Nolitte Žuneca-Heideggera-Jüngera tretiranje Sclavija Homera naprstak Johnnyja Difoola 11 x markos 5 x mcn razaranje matrixa neznanog junaka šumu Cipru bitak i vrijeme usporedbu dvije Zagorove smrti Pijanog Patka kao polazište koje se nadilazi migove pjesnike Talesa koji pada u bunar lice smrti
i
žilicu koja crpi iz plodnog tla.
...
A sada se otisnimo u avanturu. U nastavcima. Krećemo lagano & zabavno... No, ne dajte se prevariti: stvari koje slijede su urnebesnije. Pa ipak ozbiljne. Zato teške... a ipak tako jasne, sabrane i jednostavne.
|
|
|
King Warrior
stripovi.com suradnik
22315 Posts
Member since 10/11/2007 |
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 15:35:34
|
IME VJEČNE MAGIJE JE BITAK
Hellingen-Zraka smrti-Užas sa šestoga planeta-Vječna magija
2014. Razotkrivanje mita: Demoni ludila. Borbe između ljudi i izvanzemaljaca traju već desetak godina. Sa mnogo žrtava i velikih treskova. Stripovi.com (scom) osnovan je 2001. Ispočetka se činilo da je u pitanju baza ljudi. Zatim su izvanzemaljci počeli preuzimati. Kako je njihov ideolog jednom ustvrdio: «mrtvi su pobijedili». Nisu.
Premda su izvanzemaljci godine 2006. utemeljili svemirsku postaju «Fibra» odakle poduzimaju invazije, ljudi se nisu slomili, već su uzvratili. Godine 2011. osnivaju akademiju «Sjekira» i počinju rušiti rafinirane mentalne programatore izvanzemaljaca. Borbe su prešle u odlučnu fazu…
1980. Nolitta piše oproštaj sa Zagorom, priču imenovanu Vječna magija. Izvanzemaljci su se zabrinuli… i egzaltirali: bili su otkriveni, dovučeni na svjetlo iz svemirskog mraka, ali je priča zvučala nevjerojatno da su neki posumnjali u starog majstora – nije li došlo do zamora, kolapsa čak??
1988. Sclavi staje na čelo izvanzemaljaca. Izvanzemaljci su se oduvijek naslanjali na tehnologiju i slijedili princip «znanja». Usavršili su tehniku komuniciranja instaliravši mentalne programatore na strateška mjesta. Izvanzemaljci su toliko sofisticirani da bez problema mogu ući u Zagora. Sclavi može pisati Demona ludila i «razotkrivati» Zagora samim ljudima. Zagorovcima.
2014. Bitke traju desetak godina i prelaze u odlučnu fazu. Sclavijev mentalni programator Demon ludila pustoši među ljudima. A onda bljesak.
Čovjek je ispalio strijelu u podmuklu spravu i ova se silno zatresla. Čitava izvanzemaljska tehnologija, skupa sa svemirskom postajom «Fibra», dovedena je u pitanje. Jesu li ljudi opasno načeli izvanzemaljce???
...
Tisuću devetsto osamdeseta. Prije nego će ostaviti testament, Nolitta je 15 godina duboko promišljao… Zagora. Ova je slika plod toga teškog rada:
Ali krenimo ispočetka.
Neke su žene pratile vojnike
«Svemirska braća», «Teror šeste planete» kako je bila poznata Nolittina posljednja priča Vječna magija, uživala je kultni status otpočetka. Iz onih davnih 'naših' dana. Zagor protiv svemiraca, leteći tanjuri, svjetlosni snop koji paralizira i Hellingen luđi nego ikad. Što ćeš više od priče. Tridesetak godina poslije, stigle su ozbiljne analize.
U jednoj takvoj (PPatka, op. moja) dobro je primijećen nesvakidašnji početak. Umjesto Chicovih ludorija imamo vojničke pošalice, dok Zagor kao da odustaje od 'zadatka':
«U uvodu, umesto vesele Cikove dogodovštine imamo isfrustriranog Zagora, povratnika iz hiljadu bitaka, kako bije sve dužno i nedužno. Stari lav Nolitta još jednom izvlaci iz cilindra, misticnog sveta snivanja, belog zeca - momenat realnosti iznjedren iz sveta magije. Heroj kojeg citamo decenijama, divimo se njegovoj snazi kako mišica tako i volje, je opet krv, meso, koža, blato, neuredna brada... covek podložan stresu, struna violine koja izdajnicki puca kad je predugo zategnuta. Osim ciste bahatosti na ulazu u utvrdenje, imamo i dokaz umora.»
Da, «stari lav Nolitta» izvlači asa, no stvar je bitno drugačija nego je ovdje mišljeno. Zagor nije isfrustriran, umoran i na rubu živaca, već nam je dano što on JEST.
Neki su vojnici dobacivali Zagoru i Chicu, budalasto, blesavo, 'dovodili u pitanje'. Ismijavanje od strane onih koji ni po čemu nisu bolji, štoviše, koji su u svemu inferiorniji… Nije li ovo analogna situacija donedavnoj strip-sceni??! Neki čudni ljudi čudnih imena dobacuju iskosa i raznih čudnih položaja deplasirane upadice, koje čovjeku moraju nalikovati bulažnjenju. Evo jednog eksponenta:
«Dobro se sjećam s koliko se oduševljenja među ljubiteljima stripa u bivšoj Jugoslaviji početkom osamdesetih godina raspravljalo o Kozmičkim putnicima što ih je objavljivala Stripoteka. Sofisticiranijeg domaćeg čitatelja (jer u nas je već postojala podjela na publiku usmjerenu kvalitetnom francuskom stripu i onu najbanalniju koja je gutala trećerazredne industrijski odštancane talijanske naslove)…»
Naravno da je Zagor na ovo zaplotnjačko dobacivanje morao reagirati.
Vojnici su ostali ne manje začuđeni, nego čitava bajna strip-scena. Strahovit tresak «pocepao je vazduh na kiseonik i vodonik»… «nasta muk na stripovskom nebu oko pola sata».
Zagor zna kako se objašnjava te je objasnio dobacivateljima suštinu:
«Moj prijatelj i ja imali smo puno posla…»
Da, ljudi, koji su ljudi jer su pravi prijatelji i jer imaju puno posla. Čovjek ima posla, ozbiljnog posla i najmanje ima tolerancije za glupavo smijuljenje sa strane. Dok se slabi, lijeni i zavidni izležavaju u umjerenim poljima, čovjek ozbiljno nastoji i stvara svijet. Nema vremena za svakodnevno brbljanje i naklapanje. Stoga je Zagorov potez istinski čovjekov potez, upravo kao što je ovaj tekst istinski čovjekov tekst.
Nolitta ne samo da je dao bit Zagora, on je još jednom povukao majstorsku paralelu ekspozicije i glavne priče. Čovjek ne ostaje pasivan ni rezigniran na plitke zajebancije i dobacivanje onih lošijih. Čitava ova priča je gotovo programatski tekst – ljudi se moraju suprotstaviti izvanzemaljcima.
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 13/10/2014 : 16:16:55
|
Zanimljivo gledište u kontekstu borbe. Mada bih ja najorije istaknuo da je Zagor nadrastao i da je bilo vrijeme da Nollita ode.
Mada je scenaristički zbrkana, priča je idejno odlično postavljena-ipak je to Nollita. Možemo reći da je za kraj napisao manifest Zagorologije. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 16:21:53
|
idejno da, ali i scenarij je - nema greške. evo točno tim riječima opisujem scenarij u tekstu: nema greške. naravno, neću se doslovno baviti scenarijem, ali ćeš shvatiti iz konteksta zašto je scenarij sjajan;) |
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 13/10/2014 : 16:35:49
|
Popratit ću sa zanimanjem, mada se oko same ivedbe nećemo složiti. Ali ideja, bit priče jest odlična, to stoji.
Kako dalje? Što sa raspletom ove priče? Razbijeni tempo u zadnjoj trećini? |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 16:45:26
|
sve ide sjajno. a zadnja trećina mega-rastura.
nastavljamo dalje, ovaj nastavak posvećujem Ponchu. dalje jedan nastavak na dan, to je taman. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 16:51:47
|
Izvanzemaljci ne razumiju ni Sein ni Zeit
Osamdesete je aktivnost izvanzemaljaca na strip-sceni već dobranog intenziteta. Naravno, odavno su infiltrirani u sve pore ljudskog. Strip je tada još uvijek marginalna sfera, no velikom majstoru nije promakla ova pojačana aktivnost. Po tome su majstori – majstori. Moebiusi i Debijusi bivaju sve glasniji, a u «Jugoslaviji (paradigmatska izvanzemaljska tvorevina, op. moja) se raspravlja o Kozmičkim putnicima».
Nolitti ove činjenice nisu mogle promaći. Kako je uvijek mislio BITNO, odlučio je reći kako stvari stoje. Takorekuć, utemeljiti školu. Gotovo 35 godina njegovo je životno djelo ostalo ne-do-kraja-jasno, tamno. Ljudi jesu na predrefleksivnoj razini 'osjećali' kultnost' epizode, ali nisu razumjeli što je sve unutra. A unutra je bila ultra-ontologija ovoga našega svijeta: Čekić Protiv Izvanzemaljaca.
Izvanzemaljci, tzv. «sofisticiraniji domaći čitatelji» raspravljaju o «Kozmičkim putnicima» dok dobacuju ljudima da su gutalačko-banalni… Svašta. Dakako, «sofisticirani» su istovremeno beznadežno jednodimenzionalni: ne razumiju Bitak, ne razumiju ni Vrijeme.
Kako izvanzemaljci shvaćaju Bitak, a kako Vrijeme? Poslušajmo u dijalogu između dvojice:
MCN: Prvo jedno mehko: kako ljubitelj Mister Noa postane ljubitelj Larceneta i zašto svaki ljubitelj Mister Noa ne postane ljubitelj Larceneta?
MARKOS: Kako? Odraste. :) A sudeći po tome kako je broj "misternoovaca" i dalje značajno veći od broja "larcenetovaca", vjerojatno ključ odgovora na drugi dio pitanja leži u tome što je dobar dio današnjih "misternoovaca" praktički na rubu krize srednjih godina i jednostavno ne želi odrasti. Dapače, vjerojatno im je strip samo svojevrsni vremenski stroj kojim se vraćaju u sretno djetinjstvo i tako bar na trenutak pobjegnu od stvarnosti i problema s kojim se svakodnevno suočavaju ...
Zaista trivijalno i plitko i mi se jedva na silu toga dotičemo. Ipak valja zahvatiti u korijenu.
Nolitta je 1980-te znao i predvidio dijalog izvanzemaljaca 2010-te godine. Je li moguće? Jest. Ljudi su bitno višedimenzionalni, pa imaju drugačije iskustvo svijeta, a svakako drugačije shvaćanje vremena od izvanzemaljaca koji ostaju 'prekratki', debelo limitirani u fundamentalnim kategorijama svijet, bitak, vrijeme… Izvanzemaljci ostaju vulgarno «metafizički» i «znanstveni» u poimanju vremena, eno nam gore crno na bijelo. Ravnocrtno, nivelirano, beskonačno vrijeme.
Nolitta, koji ima «grčko iskustvo svijeta» i raspolaže vremenom kao blizinom i daljinom, može na očigled zabezeknutih izvanzemaljaca prokazati njihov mentalni programator formuliran kao nalog «postani larcenetovac!» i to 30 godina prije nego su ga ovi uspjeli formulirati!!
Vratimo se programatskom dijalogu izvanzemaljaca. Izvanzemaljac MCN postavlja tendenciozno pitanje, pitanje koje je odgovor: postulira se jedan «razvoj» strip-subjekta. Izvanzemaljac MARKOS amenuje tezu i «pojašnjava». Što on tvrdi? Da postoje strip-subjekti, da postoji polazna točka («misternoovac»), da postoji (ciljna točka («larcenetovac»), da postoji vrijeme i da u tom vremenu ima ili treba biti jedan razvoj («odrastanje»). Nećemo ulaziti u buncanje izvanzemaljca MARKOSa u svim pojedinostima, nego ćemo ukazati na loše, jednodimenzionalno, shvaćanje vremena, jer vrijeme jest jedan od najtežih problema svijeta.
Izvanzemaljac MARKOS govori kako postoji «odrastanje»: jedno kretanje 'od' nečega, i to shvaćeno kao ireverzibilan proces (da bi se «vratilo» potreban je «vremenski stroj»); bolje rečeno, ovo kretanje je odrješenje, tj. u 'idealnom slučaju' koji zaziva izvanzemaljac MARKOS ovo kretanje je odrješenje od «misternoa» eda bi se postalo «larcenetovcem». Jasno, odmah je vidljivo da su i polazna i ciljna točka proizvoljno uzete, jer u niveliranom, beskonačnom vremenu nema nijedan razlog zaustavljanja u točki «larcenetovac». Crta vremena ide dalje, preciznije beskonačno i «larcenetovac» onda… što?? Ostaje «larcenetovac» ili postaje nešto drugo? Ili ostaje, pa je 'zaštopan u razvoju' (kojeg se postulira!) ili non-stop postaje… 'nešto', a to može biti što mu drago. Nalog «budi larcenetovac» je jedan egzistencijalni ćorsokak, budući, kada se ozbiljno uzme i promisli do kraja, ostaje jedna nemogućnost realizacije iliti «loša beskonačnost». To je pokušaj izvanzemaljca da bude Heroj, da bude 'beskonačan'… a vidimo da je potpuni fijasko. Ne, čovjek prepoznaje beskonačno u konačnome, recimo u Zagoru i shvativši to postaje – Čovjek. Heroj. Dakle, čovjek ima polaznu točku (on sam je ta točka) i ova je ujedno ciljna, ali ne stajanjem-u-mjestu već hrabrim odlučnim ulaženjem u vrtloženje Bitka. Čovjek iskušava varljiva preobrtanja Bitka približavanjem i razdaljavanjem. Upravo ovo radi Zagor u epizodi Vječna magija.
|
|
|
Zoroasterixx
Advanced Member
Croatia
3463 Posts
Member since 17/02/2014 |
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 13/10/2014 : 17:06:33
|
Hmmm... Zagor vs luksuzni stripovi. Ako sam tvrdio da su demoni Zagor vs Sclavi u kojem Zagor pobjeđuje samog scenarista zašto se ne bih slagao i sa ovakvim gledištem. Narodni strip kontra snobizma. Kiosk kontra striparnica. Bit ni osporavao nisam.
Strip je bio jak dok je bio općenarodna stvar sad je spao na nekakvu subkulturu. I to nije pobjeda "izvanzemaljaca" to je poraz. I njihov i poraz stripa. |
|
|
Zoroasterixx
Advanced Member
Croatia
3463 Posts
Member since 17/02/2014 |
Posted - 13/10/2014 : 17:10:53
|
quote: Originally posted by Poncho
Hmmm... Zagor vs luksuzni stripovi. Ako sam tvrdio da su demoni Zagor vs Sclavi u kojem Zagor pobjeđuje samog scenarista zašto se ne bih slagao i sa ovakvim gledištem. Narodni strip kontra snobizma. Kiosk kontra striparnica. Bit ni osporavao nisam.
Strip je bio jak dok je bio općenarodna stvar sad je spao na nekakvu subkulturu. I to nije pobjeda "izvanzemaljaca" to je poraz. I njihov i poraz stripa.
Ako ćemo pravo strip ("narodni" i "elitni") su potisnuli drugi oblici zabave kao TV, kompjutorske igre, itd. Inače se nimalo ne slažem s tom podjelom na strip za mase i strip za intelektualce. Dobro je rekao Đukanović, ne postoji ili-ili, već i-i. |
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 13/10/2014 : 17:18:54
|
Jasno da ne postoji strip za intelektualce, to je strip za snobove. Oni si ga tako mogu zvati da im lakše bude.
TV je svenarodna stvar a ne subkultura. Zato i jest uspješna i na krraju popkultura. Nekad je to i strip bio. |
|
|
Zoroasterixx
Advanced Member
Croatia
3463 Posts
Member since 17/02/2014 |
Posted - 13/10/2014 : 17:23:36
|
quote: Originally posted by Poncho
Jasno da ne postoji strip za intelektualce, to je strip za snobove. Oni si ga tako mogu zvati da im lakše bude.
TV je svenarodna stvar a ne subkultura. Zato i jest uspješna i na krraju popkultura. Nekad je to i strip bio.
Stinkyeva teza da su Akronijani iz stripa tzv. art stripovi u stvarnom životu ne drži vodu jer niti su ti stripovi pokušali potisnuti Zagora, niti su u tome uspjeli. I Zagora i "Akronijane" potisnuli su drugi elementi pop kulture, skuplje cijene stripova, i činjenica da ih mladi uglavnom ne čitaju. Zagor više nije dio pop kulture u mjeri u kojoj je to možda nekad bio, ali drugi stripovi nisu time postali popularniji. Zagor je i danas najpopularniji strip na ovim prostorima. |
Edited by - Zoroasterixx on 13/10/2014 17:26:22 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 13/10/2014 : 17:30:22
|
quote: Originally posted by Zoroasterixx jer niti su ti stripovi pokušali potisnuti Zagora, niti su u tome uspjeli.
polovično točno
naime, nisu uspjeli, ali - jesu pokušali. kroz tekst ti stavljam citate, izvanzemaljske citate koji nisu ništa drugo nego - pokušaj (rušenja Zagora).
uostalom, i sam Nolitta je upravo tako napisao: Akkronijanci su došli, pokušali i - izgubili.
ergo, teza je sjajna i drži vodu.
ali, što se dalje događa, morat ćeš se strpjeti do sutra. |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13122 Posts
Member since 29/12/2001 |
|
Zoroasterixx
Advanced Member
Croatia
3463 Posts
Member since 17/02/2014 |
Posted - 13/10/2014 : 17:35:09
|
quote: Originally posted by stinky
quote: Originally posted by Zoroasterixx jer niti su ti stripovi pokušali potisnuti Zagora, niti su u tome uspjeli.
polovično točno
naime, nisu uspjeli, ali - jesu pokušali. kroz tekst ti stavljam citate, izvanzemaljske citate koji nisu ništa drugo nego - pokušaj (rušenja Zagora).
uostalom, i sam Nolitta je upravo tako napisao: Akkronijanci su došli, pokušali i - izgubili.
ergo, teza je sjajna i drži vodu.
ali, što se dalje događa, morat ćeš se strpjeti do sutra.
Akronijani u stripu jesu pokušali, a koji je to npr. strip pokušao oboriti Zagora s trona? Ovdje možemo spomenuti jedino Dylana Doga jer je on doista (iako ga ne volim) sigurno odmah iza Zagora po popularnosti na ovim prostorima. |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 14/10/2014 : 00:06:30
|
quote: Zagor nije isfrustriran, umoran i na rubu živaca, već nam je dano što on JEST.
Svakako. Konstatacija koja nije bez baze. Ali kada otvoriš strip, vidiš nešto nesvakidašnje: vidiš Zagora pod utiskom bitke koju je upravo vodio, slomljenog, demoralisanog (?) za razliku od stotina i stotina drugih "početaka", upravo Nolittinih, gde je isti kao osvežen, lišen prethodnog gorkog iskustva. Ako bismo ga videli "shebanog" to bi bilo negde na polovini stripa, ili pred kraj, nikada na početku.
Pitanje koje bih ja postavio u ovom slučaju nije "je li?" jer mi je nekako očigledno, nego samo jedno "Zašto je Nolitta to uradio?" |
DNEVNIK CITANJA: Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
Topic |
|
|
|