Činjenica je da na forumu gramatika i pravopis ustupaju mjesto prenošenju same biti poruke. No, kad se to događa na topicu gdje je bit rasprave sama gramatika odnosno pravopis tada se radi o običnom trolanju i privlačenju pažnje. Dakle, u ovom slučaju elementarno nepoznavanje gramatike i pravopisa u kombinaciji s trolanjem može se staviti u zajednički nazivnik – krugerizam.
Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina, zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austro-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to, vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi, pa su počeli koristiti izraz "Bog", koji nema nikakve veze s pozdravom "Bok". Spominjanje Boga u Zagrebu se koristilo kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "Zbogom" kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Javlja se i verzija "Bog daj" koja isto nema veze s "Bok".
iz ovog što si napisao ispada kako je pozdrav zbogom nastao u zagrebu, a to nije točno. u nekim “ provincijama “ se pozdrav zbogom davno koristio. dakle svakome se dogodi pogreška, pa pošto ti voliš kod drugih isticati možebitne pogreške, treba i tebe upozoravati.
Zagreb je bio dugo godina grad pod Austrijom i Austro-Ugarskom. Tu su bile austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i utjecaj austrijske verzije njemačkog jezika. Građanski trgovci se obraćaju mušterijama arhaičnim austrijskim pozdravom: "Mein Buecken," što je iskvarena verzija austrijskog njemačkog, koja se u Zagrebu čitala kao "Majn bokn " ili Moj naklon. S vremenom, paralelno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava, tako da se pojavljuje i skraćena verzija: "Bokn" ili Naklon, a u susretu i skidanjem šešira. Od tog skraćenog " Bokn " nastao je tipično zagrebački pozdrav "BOK", s kratkim o ili ponekad dvostrukim o. Obje su se verzije mogle čuti kod trgovaca još '50 godina ( kao i obraćanje mladićima sa npr: "Mladi gospon" ). Utjecajem pridošlica sa raznih strana pozdrav "Moj naklon" polako se gubi i gube se građanska obilježja samog grada usred burnog miješanja stanovništva. Pozdrav i odzdrav "Bok" ne postoji u Rijeci, Splitu, pa niti u Osijeku. Tamo su neki drugi utjecaji bili dominantniji, pa je tamo "ciao", "adio" i sl. Pridošlice u Zagreb, pogotovo u zadnjih 20 godina, zatekli su pozdrav BOK. Kako često dolaze iz drugih provincijskih kultura, veza s arhaičnim austro-njemačkim pozdravom kod njih nije postojala. Uz to, vremena su bila da se ističe hrvatstvo i pripadnost jednoj crkvi, pa su počeli koristiti izraz "Bog", koji nema nikakve veze s pozdravom "Bok". Spominjanje Boga u Zagrebu se koristilo kao odzdrav na rastanku u obliku "s Bogom", kasnije "Zbogom" kojim želimo nekome da ga na putu Bog čuva. Javlja se i verzija "Bog daj" koja isto nema veze s "Bok". A iz razloga straha, da se ne spočitava vezanost za srpski jezik, izbjegava se hrvatski pozdrav i odzdrav "ZDRAVO" jer je to kao "srpski"?! A nije! Jer i najljepša hrvatska molitva počinje sa "ZDRAVO..."
iz ovog što si napisao ispada kako je pozdrav zbogom nastao u zagrebu, a to nije točno. u nekim “ provincijama “ se pozdrav zbogom davno koristio. dakle svakome se dogodi pogreška, pa pošto ti voliš kod drugih isticati možebitne pogreške, treba i tebe upozoravati.
Ajde zbogom Krugi!
Koristi se termin i kod nas.
Anything is possible dec d uej Be the Change You Want to See
iz ovog što si napisao ispada kako je pozdrav zbogom nastao u zagrebu, a to nije točno. u nekim “ provincijama “ se pozdrav zbogom davno koristio. dakle svakome se dogodi pogreška, pa pošto ti voliš kod drugih isticati možebitne pogreške, treba i tebe upozoravati.
Where other men blindly follow the truth, remember - nothing is true. Where other men are limited by morality or law, remember - everything is permitted. We work in the dark to serve the light. We are assassins! Nothing is true, everything is permitted.
Where other men blindly follow the truth, remember - nothing is true. Where other men are limited by morality or law, remember - everything is permitted. We work in the dark to serve the light. We are assassins! Nothing is true, everything is permitted.
Hoće,hoće...šnjita je deblja šnita, samo ju prerežeš na pola ...inače, svjestan sam toga da ja živim u kraju u kojem ima jako puno,ako ne i najviše iskrivljenih ili sklepanih riječi u Hrvatskoj (do Slovenije ima manje od 30km, a do Bosne 50-tak,pa možda i to ima utjecaja),no svoju djecu ću se truditi učiti samo književni hrvatski jezik, jedino jebiga, za "Kaj" je prekasno jer je on uobičajen u mom kraju kao i što je uobičajena takoreć autohtona riječ "Kadi?" (iliti "gdje?")...
Ajde jedna zanimljivost...književni "što" je među Zagrebčanima(da kažem Purgerima) "kaj", pa je tako i u mom kraju 60-tak km dalje od Zagreba. Pitanje glasi: Na koliko kilometara od Zagreba možete prvi puta čuti "ća" u govoru kompletnog lokalnog stanovništva?
...i još bi nešto priupitao...čitao sam nedavno Ken Parkera u izdanju Libellus/Fibra i tu negdje oko brojeva 15,16 ili 17 (znam da se radi o epizodi sa malom Pat) sam naletio na izraz "gvalja u grlu" za koji sam čuo prvi put u životu (uobičajeno je reći "knedla u grlu" ili "kost u grlu"), pa bi me zanimalo koje je značenje te riječi "gvalja" ako netko zna???
Ispod ovaca je objasnjenje rijeci "feta" - tj. na Njemackom je "scheibe". Dalmatinci kazu, kao sto si lijepo objasnio, feta, a purgeri nesto glume, kao sa frend bum ti snita.
Šnita ili šnjita kruha se upotrebljava u ZG i okolici, to je ziher A prvi ČA se čuje valjda tam negdje posle Delnica
Jok...prvi ČA ide već prije Ogulina...(na 90km od ZG) mjestašce se zove Tounj ...na poslu se susrećem s mnogim ljudima iz Tounja,pa me je fasciniralo to kako se na "kontinentu" govori ČA. ...inače, meni je taj ča kao kajkavcu mnogo simpatičniji od što (ili šta)...