| Author |
 Topic  |
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6408 Posts
Member since 21/07/2002 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
 Posted - 04/04/2015 : 17:58:20
|
Danas u 18:45 na HTV 3 Platinasta ljepotica (Platinum Blonde), r. Frank Capra, SAD, 1931.
Dobrodušni Stew Smith (Robert Williams) pošten je i skroman njujorški novinar kojem su pravila profesije i osobno dostojanstvo uvijek na prvom mjestu. Kad ga urednik Conroy (Edmund Breese) pošalje da istraži „vruću“ priču o preljubu u bogataškoj obitelji Schuyler na Long Islandu, beskrupulozni odvjetnik Grayson (Reginald Owen) Stewa odmah pokuša podmititi s 50 dolara da zataji podatak da je obitelj jednoj djevojci za otkup određenih ljubavnih pisama platila 10 tisuća dolara. Pisma je djevojci slao lakomisleni Michael Schuyler (Donald Dillaway), a Stew se, prethodno odbivši mito, već istog dana uspije domoći šest pisama. Kad mu sutradan opet bude ponuđeno mito od čak 5 tisuća dolara, ovaj put od strane atraktivne Michaelove sestre Ann (Jean Harlow), Stew i to odbije. Dok shvaća da ga Ann izuzetno privlači, Stew ne zna da je u njega tajno zaljubljena njegova romantična kolegica Gallagher (Loretta Young). A sve će se dodatno zakomplicirati kad se uskoro vjenča s Ann, te kad ga ona odluči uvesti u svoje društvo bogatih snobova.
Realizirana u vrijeme velike gospodarske krize početkom 30-ih godina prošlog stoljeća, vrlo solidna romantična komedija glasovitog Franka Capre, potpisnika antologijskog „Divnog života“, razmjerno je populističko ostvarenje u kojem se autor donekle površno, no svakako na prepoznatljiv duhovit i pronicljiv način bavi klasnim razlikama u američkom društvu. Scenarij priče o skromnom i siromašnom momku koji se nađe okružen bogatim praznoglavim snobovima najvećim je dijelom napisao Caprin stalni suradnik i oskarovac Robert Riskin („Dogodilo se jedne noći“, „Gospodin Deeds ide u grad“), a među suautorima su i ugledni Harry Chandlee („Narednik York“) i cijenjena Jo Swerling („Ponos Jenkija“). U glavnoj ulozi briljira Robert Williams, iznimno darovit glumac koji je nažalost iznenada preminuo samo mjesec dana nakon premijere, a njegove su partnerice slavne Jean Harlow („Državni neprijatelj“) i Loretta Young („Svećenikova žena“), za koje je dio kritike držao da su trebale zamijeniti uloge. A Frank Capra, koji je tvrdio da mu je čitavog života bilo bitno snimati filmove na koje bi bili ponosni njegovi roditelji, i ovim se ostvarenjem još jednom potvrdio kao duhoviti moralist i iznimno inteligentni umjetnik.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/04/2015 : 18:01:57
|
Večeras u 22:44 na HTV 3 Anatomija jednog umorstva (Anatomy of a Murder), r. Otto Preminger, SAD, 1959.
Ubrzo nakon što se jednog jutra vrati iz ribolova, odvjetnika Paula Bieglera (James Stewart) iz provincije Michigana posjeti privlačna Laura Manion (Lee Remick). Ona je supruga grubog i agresivnim ispadima sklonog pukovnika Freda Maniona (Ben Gazzara), čovjeka optuženog za ubojstvo lokalnog pipničara Barneya Quilla. Quill je navodno pretukao i silovao Manionovu suprugu Lauru (Lee Remick), privlačnu ženu sklonu izvanbračnim avanturama. Iako mu Manion nije nimalo simpatičan, Paul hitno treba neki veći slučaj da bi reanimirao svoju, ali i karijeru svog kolege alkoholičara Parnella McCarthyja (Arthur O´Connell). Postupno se zbližavajući s Laurom, Paul će početi otkrivati zanimljive detalje o čitavom slučaju, da bi se naposljetku u sudnici suočio s iskusnim i ambicioznim pomoćnikom državnog tužitelja Claudeom Dancerom (George C. Scott).
Godine 1960. nominirana za sedam Oscara, četiri Zlatna globusa i tri nagrade BAFTA, izvrsna sudska krimi-drama „Anatomija jednog umorstva“ tri puta za Oscara nominiranog Otta Premingera („Rijeka bez povratka“, „Čovjek sa zlatnom rukom“) izuzetno je uspjela adaptacija istoimenog romana kojeg je pod pseudonimom Robert Traver napisao sudac John D. Voelker. Riječ je o većim dijelom komornom, izvrsno režiranom, intrigantnom, odlično glumljenom i sjajno napisanom ostvarenju čiji je scenarist ugledni Wendell Mayes („Drvo za vješanje“, „Express pukovnika Ryana“). U suradnji s njim Preminger je kreirao jedan od prvih holivudskih filmova koji se eksplicitno bavi temama seksa i silovanja, koji sa zamjetnim cinizmom oslikava američki sudski sistem, te koji mnogi drže najboljom sudskom dramom svih vremena. U vrijeme premijere film je smatran prilično kontroverznim, dijelom zbog pionirskog bavljenja spomenutim temama seksa i silovanja, dijelom zbog na filmu dotad nikad izgovorenih riječi poput „kontracepcije“, a dijelom i zbog efektnog prikaza manipuliranja pravdom i sudskom procedurom. U glavnoj ulozi nastupa legendarni James Stewart („Divan život“, „Vrtoglavica“), a u zvjezdanoj postavi njegovi su partneri Lee Remick („Pretskazanje“), Ben Gazzara („Veliki Lebowski“) i George C. Scott („Patton“). Jednu od najboljih svojih ilustracija na špici je izradio znameniti Saul Bass („Psycho“, „Spartak“), a soundtrack potpisuje veliki Duke Ellington, koji se i pojavljuje u filmu.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/04/2015 : 18:10:13
|
Noćas u 01:19 na HTV 3 Iz prošlosti (Out of the Past), r. Jacques Tourneur, SAD, 1947.
Markantni Jeff Bailey (Robert Mitchum) živi u kalifornijskom gradiću Bridgeportu, gdje vođenjem benzinske postaje i vezom s mladom Ann Miller (Virginia Huston) pokušava pobjeći od svoje prošlosti. No ta će mu prošlost pokucati na vrata kad ga jednog dana posjeti grubi Joe Stefanos (Paul Valentine), jedan od ljudi opasnog gangstera Whita Sterlinga (Kirk Douglas) koji ga nakon nekoliko godina želi ponovo vidjeti. Prije odlaska na sastanak sa Sterlingom, Jeff odluči brižnoj Ann, kojoj se odvara i mjesni mladić Jim (Richard Webb), ispripovijedati određene detalje iz svog nekadašnjeg života. Njegovo pravo prezime je Markham, i nekad je živio u Los Angelesu gdje je radio krao privatni detektiv. Tada je upoznao i Sterlinga, koji ga je angažirao da pronađe njegovu odbjeglu djevojku Kathie Moffat (Jane Greer), vrlo privlačnu ali i prevrtljivu curu koja je Sterlinga ustrijelila i ukrala mu 40 tisuća dolara. Kathie ušavši u trag u Acapulcu, Jeff je dopustio da ga zavedu njezin šarm i priča kako ona nije ukrala Sterlingov novac, te se upustio u vezu s njom.
Temeljena na romanu izvornog naslova „Build My Gallows High“ američkog pisca i scenarista Daniela Mainwaringa („Invazija tjelokradica“ i „Baby Face Nelson“ Dona Siegela), fascinantna noirovska triler-drama glasovitog Jacquesa Tourneura („Ljudi mačke“, „Hodala sam sa zombijem“, „Noć demona“) prema mnogima je najuspjeliji film noir svih vremena. Pored neopisivo sugestivne Tourneurove režije, ostvarenje na čijem su scenariju uz samog Mainwaringa nepotpisani surađivali veliki James M. Cain („Dvostruka obmana“, „Poštar uvijek zvoni dvaput“) i ugledni Frank Fenton („Rijeka bez povratka“, „Krila orlova“), odlikuju sjajno napisani i profilirani likovi, maestralni i često rafalno brzi dijalozi, dramaturški i narativno iznimno svrhovita uporaba flashbackova te sjajno kreirano i gotovo opipljivo ozračje. Tu su i impresivna i izuzetno atmosferična fotografija cijenjenog Nicholasa Musurace („Ljudi mačke“, „Sjećam se mame“), izvrsna glazba šest puta za Oscara nominiranog Roya Webba („Silom dadilja“, „Ozloglašena“, „Marty“), kao i iznimno raspoložene i sigurne glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi, koju su prethodno odbili John Garfield i Dick Powell, nastupa legendarni Robert Mitchum („Noć lovca“, „Rt straha“, „Ryanova kći“) kojem je ovo ujedno i prva glavna uloga u karijeri, a njegovi su partneri hvaljena Jane Greer („Zatočenik dvorca Zenda“, „Čovjek s tisuću lica“), slavni Kirk Douglas („Mladić s trubom“, „Spartak“) i nagrađivana Rhonda Fleming („Zavojite stube“, „Obračun kod OK Corrala“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/04/2015 : 20:05:58
|
Sutra u 08:10 na HTV 3 Njegova djevojka Petko (His Girl Friday), r. Howard Hawks, SAD, 1940.
Markantni Walter Burns (Cary Grant) izvršni je urednik čikaškog tabloida Morning Post, brbljav i slatkorječiv čovjek iza kojeg je propali brak s privlačnom i energičnom reporterkom Hildy Johnson (Rosalind Russell). Kad ga Hildy jednog dana posjeti u redakciji, Walter dozna da se ona sutra u New Yorku udaje za imućnog ali pomalo dosadnog agenta osiguravajućeg društva Brucea Baldwina (Ralph Bellamy), te da se zbog toga odlučila povući iz posla. Nakon što je pokuša zadržati ponudivši joj veću plaću, Walter počne Hildy nagovarati da kao svoju posljednju reportažu obradi slučaj priprostog Earla Williamsa (John Qualen), čovjeka koji je ubio tamnoputog policajca i koji će biti pogubljen da bi gradonačelnik na sljedećim izborima osigurao glasove crnačkog stanovništva. Isprva odbijajući Walterovu ponudu, Hildy se predomisli nakon što stigne vijest da je Williams pobjegao iz zatvora. A dok ona predano radi na reportaži, Walter će učiniti sve da spriječi njezinu udaju za Baldwina.
Antologijska romantična screwball komedija glasovitog Howarda Hawksa („Silom dadilja“, „Rio Bravo“, „Veliki san“), jednog od najznačajnijih redatelja iz razdoblja klasičnog Hollywooda kojemu je slavljenje odvažnih pustolova koji su Divlji zapad osvajali bez grižnje savjesti i filozofskih rasprava priskrbilo epitet „Hemingwaya američkog filma“ i 1975. godine donijelo počasnog Oscara za životno djelo, druga je i prema mnogima najuspjelija adaptacija sjajnog kazališnog komada „Naslovna stranica“ Charlesa MacArthura i znamenitog dramatičara i dvostrukog oskarovca Bena Hechta („Nepoznati iz Nord Expressa“, „Majmunska posla“). Scenarist Charles Lederer („Bio sam ratna nevjesta“, „Muškarci više vole plavuše“) i redatelj Hawks su izvorni lik reportera Hildyja pretvorili u ženu, te tako omogućili stvaranje iznimne screwball komedije, konkretno njene specifične inačice „komedije ponovnog vjenčanja“. Pored dinamične režije i ekonomične naracije, najvažnije odlike ovog remek-djela su brze i iznimno duhovite replike među slikovitim i izvrsno profiliranim likovima, postuliranje Hildy kao samosvjesne i etičnošću snažno obilježene osobe, umetanje metafilmskih detalja te lagane ali jasno zamjetne note subverzivnosti i relativizma, osobito u djelomičnom iznevjeravanju tadašnjih klišeja u holivudskom hepiendu. Cary Grant („Ozloglašena“, „Sjever-sjeverozapad“) je maestralan kao i obično, a njegovi su partneri darovita Rosalind Russell („Nevolje s anđelima“), dobitnica počasne humanitarne nagrade Jean Hersholt Američke filmske akademije, te markantni Ralph Bellamy („Strašna istina“, „Rosemaryna beba“), dobitnik počasnog Oscara za jedinstveno glumačko umijeće i doprinos glumačkoj profesiji.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Just_Charlie
Advanced Member
.jpg)
8577 Posts
Member since 07/01/2008 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 05/04/2015 : 11:12:58
|
Danas u 11:35 na HTV 3 Gospodin Smith ide u Washington (Mr. Smith Goes to Washington), r. Frank Capra, SAD, 1939.
Na vijest o smrti korumpiranog senatora i guvernera Wisconsina Samuela Foleya, nekad idealima vođen ali sad dvoličan stari senator Joseph Paine (Claude Rains) smjesta kontaktira šefa svoje stranke, ujedno i guvernera Huberta „Happyja“ Hoppera (Guy Kibbee). Nakon što on nazove medijskog magnata Jima Taylora (Edward Arnold), utjecajnog čovjeka koji želi da Foleyev nasljednik bude osoba koja će igrati po njegovim pravilima, na nagovor svoje djece Hopper za novog senatora imenuje vođu izviđača i lokalnog junaka Jeffersona Smitha (James Stewart). Smith je idealist i poštenjačina koji izuzetno cijeni Painea i često citira Thomasa Jeffersona i Abrahama Lincolna, no koji će se ubrzo razočarati u svijet visoke politike. Kao neiskusan momak kojem u snalaženju u politici pomaže tajnica Clarissa Sanders (Jean Arthur), Smith će smjesta privući pozornost medija i javnosti, ali i početi otkrivati korupciju i licemjerje senatora Painea i drugih političara.
Godine 1940. od 11 nominacija za Oscara nagrađena onim za najbolji scenarij, pri čemu su je brojem osvojenih akademijinih statua nadvisila također antologijska ostvarenja „Zameo ih vjetar“ i „Čarobnjak iz Oza“, sjajna politička humorna drama „Gospodin Smith ide u Washington“ prema mnogima je najuspjelije djelo glasovitog Franka Capre („Upoznajte Johna Doea“, „Divan život“). Temeljeno na neobjavljenoj priči „The Gentleman from Montana“ Lewisa R. Fostera, ovo remek-djelo esencijalni je kaprijanski film u smislu autorova čestog afirmiranja idealizma običnog „malog“ čovjeka, dobrodušnog i plemenitog pojedinca koji svojim djelovanjem može i uspijeva promijeniti svijet. Riječ je i o središnjem dijelu redateljeve trilogije koju čine naslovi „Gospodin Deeds ide u grad“ i „Upoznajte Johna Doea“, a u kojima je Capra screwball-komediju iznimno vješto nadogradio socijalnim i političko-ideološkim motivima. Razigrana režija, dinamična naracija i montaža, mjestimice naglašen simbolizam, spretna uporaba dokumentarnih snimaka, izuzetno efektno oslikavanje junakovih intimnih stanja i dvojbi te odlični glumački nastupi samo su neke od vrlina ovog djela. Zbog tematiziranja korupcije u Washingtonu film je u vrijeme premijere proglašavan kontroverznim, no ostvario je vrlo visoku gledanost, a upravo zahvaljujući njemu James Stewart je postao velika filmska zvijezda.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
Edited by - Johnny Difool on 05/04/2015 11:19:50 |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 05/04/2015 : 11:19:10
|
Večeras u 23:50 na HTV 3 Robinson Crusoe, r. Luis Buñuel, Meksiko, 1954.
Markantni Robinson Crusoe (Daniel O´Herlihy) mladi je engleski aristokrat i pomorac koji 1659. godine zbog kupnje robova plovi u Afriku. Nakon što jedrenjak iznenada doživi havariju, Crusoe se uspije spasiti te dospije na napušteni tropski otok pred obalom Južne Amerike. Suočen s nepoznatim i neprijateljskim okruženjem, Crusoe počne shvaćati da se po prvi put u životu mora sam i bez pomoći slugu snaći za hranu i zaklon, te da se mora osloniti isključivo na vlastitu snagu i um. Jedini koji mu pomažu u borbi protiv samoće i gubljenja razuma su brodski pas Rex i mačak Sam, no kad i oni nakon nekoliko godina uginu Crusoe će se mučen halucinacijama i seksualnim frustracijama naći na rubu ludila. A onda će jednog dana neočekivano susresti divljeg i isprva agresivnog domoroca (Jaime Fernández) s kojim će se naposljetku sprijateljiti te mu dati ime Petko. No kroz suživot s Petkom, kojeg će polako početi odgajati i civilizirati, Crusoe će se suočiti i s vlastitim predrasudama, osobito s kolonijalnim duhom i rasizmom opterećenim svjetonazorom.
Godine 1955. nominirana za Oscara za najbolju glavnu mušku ulogu, te za nagradu BAFTA u kategoriji najboljeg filma, izvrsna pustolovna drama „Robinson Crusoe“ glasovitog Luisa Buñuela („Andaluzijski pas“, „Viridiana“, „Taj mračni predmet želja“, „Diskretni šarm buržoazije“) izuzetno je uspjela adaptacija znamenitog romana engleskog pisca i novinara Daniela Defoea. Premijerno objavljen 1719. godine, Defoeov je roman izmišljeno autobiografsko djelo naslovnog lika, brodolomca koji je 28 godina proživio na udaljenom tropskom otoku na kojem je doživio mnoštvo pustolovina. Defoeovo je djelo po svemu sudeći bilo nadahnuto istinitim događajima, odnosno doživljajima škotskog brodolomca Alexandera Selkirka koji je duže od četiri godine proživio na otoku Más a Tierra u Tihom oceanu pred obalom Čilea, otoku kojem su čileanske vlasti 1966. godine naziv promijenile u Robinson Crusoe. Ovaj Buñuelov film jedino je ostvarenje iz njegove meksičke faze financirano američkim novcem, ujedno i njegov prvi film u boji te jedini uopće na engleskom jeziku. Defoeov klasični roman u scenarij je zajedno s Buñuelom pretočio Hugo Butler („Lassie se vraća kući“, „Južnjak“ Jeana Renoira), a posrijedi je za samog redatelja razmjerno konvencionalna, ali sugestivna, atmosferična i odlično režirana priča o čovjeku osuđenom na 28-godišnju izolaciju i velikim dijelom samoću, koji tijekom tog razdoblja doživljava velike psihičke i duhovne promjene. Premda se najvećim dijelom vjerno drži Defoeova literarnog predloška, Buñuel ipak u nekoliko navrata cjelinu obogaćuje za njega tipičnim nadrealnim prizorima kakvi su oni protagonistovih snova o njegovu ocu i odnosu prema religiji u kontekstu gubljenja vjere i sumnji u samog sebe. U naslovnoj ulozi nastupa zasluženo za Oscara nominirani Daniel O´Herlihy („Kritična točka“, „Posljednji zvjezdani borac“, „RoboCop“), a njegov je partner daroviti meksički glumac Jaime Fernández („Zlatni metak“), koji je s Buñuelom prethodno surađivao u psihološkoj melodrami „Grubijan“.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
|
|
xilrion
Advanced Member
.jpg)
Croatia
3024 Posts
Member since 16/12/2010 |
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 13/04/2015 : 20:20:26
|
| Film ˝Željezni križ˝ sam gledao u kinu krajem 70-ih, i film je dosta nesretno izabran za snimanje u to doba. Naši saveznici Rusi (u filmu) su nam bili tada neprijatelji (hladni rat), a neprijatelji Nijemci su nam tada bili prijatelji i uz ostale, da ih ne nabrajamo, davatelji kredita. Film je bio, to smo naravno znali, financijska propast i negdje u to vrijeme je veliki Sam Packinpah prestao biti veliki režiser i čak je prestao na momente funkcionirati kao normalan čovjek. Ipak trebalo bi pogledati ovaj film (snimljen je čini mi se u Bosni, na JNA poligonima). |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 14/04/2015 : 17:56:59
|
quote:
Originally posted by xilrion
najbolji mušketiri ikad, film je genijalan. i ostali djelovi.
Osobno ga ne bi baš nazvao genijalnim, ali svakako smatram da jest najbolja; al opet, kao da neka od još nekih ostalih snimljenih verzija ovoj može parirati. Možda Gene Kelly verzija, ostale ni blizu. |
"Nothing lasts forever." |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 14/04/2015 : 20:19:51
|
Malo prije počelo na HTV 3, reprizira se sutra u 14:59, Drvo života (The Tree of Life), r. Terrence Malick, SAD, 2011.
Tijekom druge polovine 70-ih godina Terrence Malick je na temelju sjajnih filmova Pustara i Božanstveni dani uživao ugled jednog od najdarovitijih i najvažnijih svjetskih filmaša, osebujnog pjesnika i filozofa filma naglašeno sklonog meditativnosti i metafizičnosti, koji je ujedno i beskompromisan te nevjerojatno pedantan umjetnik za ostvarenje svojih autorskih vizija i htijenja spreman i na najradikalnije korake. Dok je njegov za 350 tisuća dolara realiziran dugometražni redateljski prvijenac Pustara iz 1973. godine, provokativna i dijelom na istinitim događajima temeljena priča o mladom paru koji u bijegu od policije počini niz ubojstava, dočekan hvalospjevima i proglašavan najuspjelijim debijem još od znamenitog Wellesova Građanina Kanea, Božanstveni dani ponudili su impresivnu pastoralnu priču o ljubavnom trokutu i zločinu u kojoj se na maestralan način isprepleću moralistička pitanja, socijalni motivi i emocionalni naboj usporediv s onim u grčkoj tragediji. I već kada se činilo da Malicku, slavljenom od kritike ali ne baš prihvaćenom od publike koja i nije hrlila na njegove filmove, pripada mjesto u Panteonu sedme umjetnosti ravnopravno onima Orsona Wellesa i Stanleya Kubricka, također osebujnih i pojednostavnjeno rečeno ekscentričnih filmaša, ovaj je umjetnik 1978. napravio nešto posve neočekivano te se u potpunosti povukao iz svijeta filma. Doslovce nestao, jer punu 21 godinu od Malicka nije bilo ni traga ni glasa, zbog čega ga se ponekad uspoređivalo i s kultnim književnikom J. D. Salingerom koji već desetljećima živi skriven od javnosti.
A onda se 1998. godine Malick vratio u velikom stilu adaptacijom romana Tanka crvena linija Jamesa Jonesa, neopisivo sugestivnom te ugođajem i vizualno fascinantnom, ali i donekle pretencioznom poemom o ratu i ljudskosti koja od 7 nominacija za Oscara nije potvrdila niti jednu, te se zadovoljila berlinskim Zlatnim medvjedom i nizom drugih manje zvučnih nagrada. Kao redatelj koji snima malo ali polako i temeljito, slično spomenutom Stanleyu Kubricku, Malick je 2005. realizirao povijesnu dramu Novi svijet, znanu obradu priče o kapetanu Smithu i Indijanki Pocahontas predočenu iz iskošenog Malickova motrišta. Premda se u cjelini radilo o očekivano emotivnom, poetičnom i vizualno briljantnom ostvarenju, u dobroj su mjeri do izražaja došle i Malickova grandomanija, pompoznost i preuzetnost, zbog čega se film povremeno ozbiljno poigravao strpljenjem gledatelja. Takve osobine obilježavaju i egzistencijalnu dramu Drvo života, peti dugometražni filma u 42-godišnjoj Malickovoj redateljskoj karijeri. Smještena u Waco u Teksasu tijekom 1950-ih godina, u grad u kojem je Malick odrastao zbog čega dio kritike u filmu detektira i autobiografske detalje, priča prati članove obitelji O´Brian koji bivaju traumatizirani tragičnom smrću jednog od trojice sinova. Preostalu dvojicu odgajaju krhka, eterična i submisivna majka (fantastična Jessica Chastain) i strogi i nasilnim ispadima sklon otac (izvrsni Brad Pitt), a stariji sin Jack (Sean Penn) kao odrasla, prošlošću progonjena i moguće dijelom disfunkcionalna osoba prisjeća se djetinjstva te kreće u duhovnu odiseju na kraju koje će u nekovrsnom zagrobnom svijetu susresti svoje nnajmilije, ali i samoga sebe.
Nemali broj filmofila i kritičara Terrencea Malicka smatra najvećim živućim američkim redateljem, umjetnikom čiji su filmovi zapravo celuloidni mitovi koncipirani kao varijacije biblijskih motiva o rajskom vrtu, iskonskom grijehu i izgonu iz raja. Malick malo pozornosti poklanja dramaturgiji i naraciji u klasičnom smislu, a mnogo više montaži dugih meditativnih sekvenci s ljudima koji lutaju napuklim svijetom kojeg presudno definiraju opreke okrutnosti i ljepote, ljubavi i mržnje, života i smrti. Protagonisti Malickovih filmova inicijalno su nevini, usporedivi s Adamom i Evom u raju, no njihovu nevinost i rajsko okruženje uništavaju odbjegle ubojice u Pustari, ratna zvjerstva u Tankoj crvenoj liniji, došljaci i konkvistadori u Novom svijetu ili pak tragična pogibija jednog od braće (ne doznajemo kojeg) i suočavanje s tamnim naličjem i psihopatologijom agresivnog oca tijekom djetinjstva u Drvu života. Tu je zametak iskonskog grijeha koji rezultira gubitkom nevinosti i ubrzanim raspadom svijeta i njegove idile, pri čemu je otac kao simbol agresivnog i opresivnog životnog načela u sukobu s majkom koja simbolizira milost i dobrotu. U takvom se kontekstu Zlatnom palmom ovjenčano Drvo života može smatrati Malickovom Odisejom u svemiru 2001. godine, s tom razlikom što film ipak ne posjeduje metafizičku dubinu, fascinantnu sugestivnost i vizionarski zamah Kubrickova remek-djela. Svakako, Malick je i ovdje pjesnik koji gledatelje hipnotizira erupcijom konkretnih i apstraktnih slika, začudnih subjektivnih kadrova, zvukova, melodija i osjećaja (intimnih retrospekcija i gotovo fizički opipljive tjeskobe), koji transcendira stvarnost i u pokušaju lovljenja neuhvatljivog te celuloidnog dočaravanja intime i duše uspijeva prijeći granice filma kao medija.
U određenoj mjeri Drvo života, uz koje je Malick priložio i posebne upute za prikazivanje, usporedivo je i s Fontanom života Darrena Aronofskyja, naglašeno pretencioznim djelom s kojim dijeli težnju za stvaranjem sveobuhvatne slike bivstvovanja, beskrajni vremenski raspon prikazanih zbivanja te mitologizaciju prirode i ljudske egzistencije. Spomenuta pretencioznost koja povremeno otklizava u banalnost ponajviše se očituje u 20-ak minuta dugoj sekvenci nastanka univerzuma – od velikog praska preko dinosaura do Jackova (čovjekova) rođenja – zbog čega i Drvo života gledateljsko strpljenje dijelom stavlja na kušnju, pa je primjerice tijekom projekcije kojoj je nazočio potpisani kritičar mlađa publika mahom izlazila iz dvorane. Ipak, posrijedi je maestralno režirano, iznimno sugestivno, emotivno, poetično i atmosferično, opčinjavajućom fotografijom Emanuela Lubetzkyja (I tvoju mamu također, Djeca čovječanstva) snimljeno djelo čije su ravnopravno gradivno tkivo prepoznatljivi klasični akordi Bacha, Mahlera itd. kao i dojmljiva glazba Alexandrea Desplata (Kraljica, Kraljev govor). Zbog svega navedenog kao i činjenice da djetinjstvo na filmu nikad nije izgledalo ljepše, Drvo života je film koji manama unatoč ambiciozniji filmofili ne smiju propustiti.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
going going
Advanced Member
Serbia
11867 Posts
Member since 24/04/2012 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/04/2015 : 11:01:29
|
Ide upravo sad, ali reprizira se večeras u 23:50 na HTV 3 Njegov tip žene (His Kind of Woman), r. John Farrow, SAD, 1951.
Losandželeski kockar Dan Milner (Robert Mitchum) pošten je momak koji svakako pamti i bolje dane. Ne samo što ga karta već duže vrijeme ne ide, nego je i kladioničarima dužan veliku sumu novca. Nakon što zbog toga od njih dobije ozbiljne batine, Dan primi ponudu koju je uistinu teško odbiti. Želi li zaraditi 50 tisuća dolara, sve što mora učiniti je da na godinu dana napusti Ameriku, te da to vrijeme provede u luksuznom meksičkom ljetovalištu Morro´s Lodge. No Dan ne zna da je riječ o namještaljci zahvaljujući kojoj deportirani mafijaški šef Nick Ferraro (Raymond Burr) želi preuzeti njegov identitet i ilegalno se iz Italije vratiti u Ameriku. Stigavši u Meksiko, Dan upozna zanosnu pjevačicu Lenore Brent (Jane Russell) koja se predstavlja kao bogata nasljednica, no koja zapravo čeka narcisoidnog i afektiranju sklonog glumca Marka Cardigana (Vincent Price). Lenore vjeruje da bi joj Cardigan mogao pružiti ugodan život, no ne zna da on još uvijek nije zarveden od supruge Helen (Marjorie Reynolds) koja će uskoro stići.
Realiziran u okrilju producentske tvrtke RKO i u izvršnoj produkciji glasovitog Howarda Hughesa, ležeran, šarmantan i vrlo zabavan noirovski humorni krimić pouzdanog redatelja Johna Farrowa („Veliki sat“, „Hondo“) žanrovske odrednice film noira na zanimljiv i prilično spretan način obogaćuje elementima komedije i melodrame. Inteligentno sročen scenarij Franka Fentona („Rijeka bez povratka“ Otta Premingera) i Jacka Leonarda („Uski prolaz“) nastao je prema neobjavljenoj priči „Star Sapphie“ Geralda Draysona, a na njemu su nepotpisani surađivali i oskarovac Richard Fleischer („Zeleno sunce“, „Conan razarač“) i sam Howard Hughes. Slikoviti i efektno profilirani likovi, pored antijunaka i gubitnika Dana Milnera u interpretaciji markantnog Roberta Mitchuma („Noć lovca“, „Rt straha“) osobito onaj Marka Cardigana u sjajnoj izvedbi legendarnog Vincenta Pricea („Maska crvene smrti“, „Edward Škaroruki“), živopisni i pomaknuti dijalozi u kojima se u neobičnim situacijama citira i Shakespeare, vješto umetanje humornih i melodramskih dionica, vrline su dramaturški pomalo neurednog i pričom ne uvijek sasvim logičnog filma. Zahvaljujući možda i neželjenom povremenom parodijskom ugođaju, ali i vještoj režiji Johna Farrowa i nastupu atraktivne Jane Russell („Priča iz Las Vegasa“, „Sin bljedolikog“), ovo je djelo steklo kultni status. Fotografiju potpisuje ugledni Harry J. Wilde („Muškarci više vole plavuše“), a glazbu oskarovac Leigh Harline („Pinocchio“, „Ponos Jenkija“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/04/2015 : 20:13:33
|
Večeras u 20:05 na RTL-u, reprizira se sutra u 14:20, Noć u muzeju 2 (Night at the Museum: Battle of the Smithsonian), r. Shawn Levy, SAD / Kanada, 2009.
Nastavak hita temeljenog na popularnoj slikovnici Milana Trenca, središnji od dosad tri nastavka serijala koja redateljski potpisuje Shawn Levy («Popust na količinu»), donosi nove zgode bivšeg muzejskog čuvara Larryja Daleya (Ben Stiller). Samohrani otac dječaka Nickyja (Jake Cherry), Larry je sad uspješan poslovni čovjek kojem nedostaje stari život i društvo noću živih muzejskih eksponata. Nakon što predsjednik Roosewelt (Robin Williams) i ostali budu prebačeni u washingtonski muzej Smithsonian, Larry će se u pratnji odvažne pilotkinje Amelie Earhart (Amy Adams) jedne noći sukobiti s opakim faraonom Kahmunrahom (Rami Malek), gangsterom Alom Caponeom (Jon Bernthal), Ivanom Groznim (Christopher Guest) i drugim povijesnim negativcima.
Dinamična i atraktivno dizajnirana cjelina obiluje uspjelim specijalnim efektima i sadrži nekoliko duhovitih povijesnih referenci i komentara, no to su nažalost i sve vrline filma. Gomilanje povijesnih ličnosti i često konfuznih akcijskih scena ubrzo postaje zamorno, komični potencijal je nedovoljno razrađen, likovi su površni i gdjekad iritantni a nedostaje i suvisliji zaplet. Ukratko, ovo nije "Noć..." za pamćenje.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 18/04/2015 : 20:19:06
|
Večeras u 21:oo na Novoj Tv, reprizira se sutra navečer u 23:05, Salt, r. Phillip Noyce, SAD, 2010.
Glavnu ulogu u akcijskom trileru Australca Phillipa Noycea ("Opasno more", "Patriotske igre", "Svetac"), pouzdanog i najčešće prosječnog redatelja kojem se gdjekad zna zalomiti i uistinu vrlo solidno ostvarenje poput adaptacije romana "Mirni Amerikanac" Grahama Greenea ili intrigantne politički intonirane drame "Rabbit Proof Fence", isprva je trebao tumačiti Tom Cruise. Međutim, zbog preklapanja termina snimanja s njegovim filmom "Noć i dan", kao i činjenice da lik vrhunske CIA-ine agentice Evelyn Salt previše podsjeća na Ethana Hunta iz Cruiseova serijala "Nemoguća misija", slavni i kontroverzni glumac naposljetku je odustao od projekta. To je spremno iskoristila Angelina Jolie, još uvijek najpopularnija ženska glumačka zvijezda današnjice koja je s guštom utjelovila špijunku prisiljenu na bijeg i dokazivanje vlastite nedužnosti. Kad prebjegli ruski špijun Orlov (Daniel Olbritzky) tijekom saslušavanja Evelyn otkrije da je ona "spavačica" odnosno prikrivena agentica bivšeg Sovjetskog saveza koja je prije više desetljeća tajno ubačena u Ameriku, te koja će već sljedećeg dana izvršiti atentat na također bivšeg ruskog predsjednika, Salt odluči pobjeći i na bilo koji način dokazati svoju nevinost. U tome će dobiti potporu svog šefa Teda Wintera (Liev Schreiber), ali ne i naklonost njegovog sumnjičavog kolege Peabodyja (Chiwetel Ejiofor). No sve možda i nije onakvo kakvim se čini, a i neki ljudi kriju velike tajne i iznenađenja.
Vrline ovog unatoč svim zamjerkama sasvim pristojnog i dovoljno zabavnog filma leže u žestokim, atraktivnim, uzbudljivim i vrlo dobro režiranim akcijskim sekvencama, u dinamičnoj priči i ekonomičnoj naraciji u kojoj gotovo da nema ni trenutka praznog hoda, u trivijalnom no zgodnom eksploatiranju posthladnoratovske tematike i "urbane legende" o postojanju "spavača", tajnih sovjetskih špijuna svojedobno ubačenih u Ameriku, te ponajprije u okretnoj i raspoloženoj oskarovki Angelini Jolie. Ona stoički i vrlo sigurno na leđima nosi nelogičnu, neuvjerljivu i dramaturški krhku dramsku konstrukciju koja obiluje rupama i proizvoljnostima, te u kojoj ne vrijede ni zakoni fizike. Angelina tako skakuće po krovovima vlakova i automobila nižući sudar za sudarom, strojnicom tamani desetke protivnika a u trenucima predaha u otvorima liftova bez pol muke i ikakve ogrebotine skače s kata na kat, uz tek poneki "Uh!" i "Oh!". Unatoč tome, kao i činjenici da će imalo iskusniji gledatelji lako predvidjeti svaki preokret i "nevjerojatno" otkriće, "Salt" ipak nudi stotinjak minuta sasvim solidne zabave s Angie u ulozi svojevrsne ženske inačice Jasona Bournea.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 19/04/2015 : 16:01:50
|
Večeras u 22:58 na HTV 3 Zločinački život Archibalda de la Cruza (Ensayo de un crimen), r. Luis Buñuel, Meksiko, 1955.
Markantni keramičar Archibaldo de la Cruz (Ernesto Alonso) otmjeni je pripadnik meksičke više srednje klase, cijenjeni ali i mentalno nestabilan čovjek još od djetinjstva opsjednut izvršenjem savršenog zločina. Dok o tome pripovijeda policijskom inspektoru (Carlos Riquelme), Archibaldo se prisjeća kada je kao petogodišnjak u Mexico Cityju svjedočio pogibiji mlade i lijepe guvernante (Leonor Llausás), djevojke koja je poginula od zalutalog metka čuvajući ga tijekom tadašnjih uličnih nereda i revolucije. Prizor njenog mrtvog tijela snažno se urezao u Archibaldovo sjećanje, baš kao i glazbena kutija s balerinom koju mu je poklonila majka (Eva Calvo), a koja je prema njenim riječima na čudesan način mogla uništiti sve njegove neprijatelje. Dok je sam čin smrti od tada počeo povezivati sa seksualnim uzbuđenjem, Archibaldo je zaključio da je djevojčina smrt bila rezultat djelovanja glazbene kutije koja ga je oslobodila guvernantina nadzora. Kad je kao odrastao muškarac jednog dana u izlogu trgovine ugledao onu istu glazbenu kutiju, Archibaldo ju je smjesta kupio. Također je njen pronalazak odmah protumačio kao znak da smjesta prione ostvarenju svog cilja, odnosno izvršenju savršenog zločina. No kad god bi odabrao potencijalnu žrtvu, od medicinske sestre Trinidad (Chabela Durán) do prevrtljivog modela Lavinije (Miroslava Stern), Archibald bi se u posljednji trenutak zbog nečega prepao, zbunio i pobjegao.
Godine 1956. ovjenčana prestižnom meksičkom filmskom nagradom Silver Ariel za najbolju fotografiju, izvrsna crnohumorna psihološka krimi-komedija glasovitog Luisa Buñuela („Andaluzijski pas“, „Viridiana“, „Fantom slobode“) iznimno je uspjela adaptacija istoimenog romana uglednog meksičkog dramatičara i pisca Rodolfa Usiglija. Riječ je o posljednjem i prema mnogima najuspjelijem ostvarenju iz Buñuelove meksičke faze, u kojem se redatelj još jednom na superioran način predstavlja kao inteligentan i promišljen umjetnik vješt u propitkivanju društvenih konvencija, u kritici dogmi i licemjerja te u provociranju javnog morala. Posrijedi je izvrsno režirano i dojmljivo atmosferično djelo u fokusu kojeg su psihološke mijene naslovnog lika vođenog nagonom za ubijanjem, koji je zbog različitih okolnosti taj nagon prisiljen obuzdavati i potiskivati. U tom se smislu ovaj film nadovezuje na dvije godine ranije realiziran redateljev naslov „On“, te na njegove filmove „Uznesena“ i „Grubijan“. Imponiraju i naglašen te prilično impresivan socijalni-ironičan kontekst, izvrsna fotografija također Buñuelova čestog suradnika Agustína Jimenéza („Ponor strasti“, „Grubijan“), efektna glazba nagrađivanog Jorgea Péreza („Serenada u Acapulcu“, „Zabranjena ljubav“), te izuzetno raspoložene glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa izvrsni Ernesto Alonso (Buñuelovi „Zaboravljeni“), a njegove su partnerice Rita Macedo (redateljev film „Nazarín“) i Ariadna Welter (također Buñuelova „Tajna jedne žene“).
Film u 9 dijelova s engleskim podnaslovima je na YouTubeu, ovdje su prva dva dijela:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47184 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6408 Posts
Member since 21/07/2002 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47184 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 23/04/2015 : 22:57:43
|
| socijalna drama,radnici,sindikati i slično |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala kojeg financira stari i koji sa skoro 50 godina nema ni žene ni posla.Pa naravno da je ljut na sve, a narocito na one koji su uspješni.
Jbga Lwoode nisam ti ja kriv kaj nisi uspio u životu |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 25/04/2015 : 13:44:24
|
Išlo je jutros, ali reprizira se noćas u 00:40 na HTV 3 Reket (The Racket), r. John Cromwell, uz nepotpisanu suradnju Mela Ferrera, Taya Garnetta, Nicholasa Raya i Shermana Todda, SAD, 1951.
Grubi Nick Scanlon (Robert Ryan) staromodni je i bezobzirni gangsterski šef iz jednog grada na američkom srednjem zapadu, koji je upravo sklopio savez sa zloglasnim gangsterskim sindikatom koji djeluje u čitavoj državi. Scanlon svoje ciljeve ostvaruje podmićivanjem, nasiljem i ubojstvima, a zadatak mu je osigurati da na položaj suca bude izabran korumpirani okružni tužitelj Mortimer X. Welsh (Ray Collins). Premda ni Scanlonovi šefovi nisu zadovoljni njegovim načinom rada, vjeruju da on u suradnji s pragmatičnim Welshom i nepoštenim policijskim narednikom Turkom (William Conrad) može najbolje osigurati ostvarenje njihovih ciljeva. No Scanlonu i njegovim ljudima odlučno će se suprotstaviti pošteni policijski kapetan Thomas McQuigg (Robert Mitchum) i idealima vođeni mladi policajac Bob Johnson (William Talman), spreman na kocku staviti i vlastiti život. Važnu će ulogu u svemu odigrati i atraktivna Irene Hayes (Lizabeth Scott), pjevačica u noćnom klubu koju će ugroziti Scanlonovo djelovanje.
Atraktivna i zabavna noirovska krimi-drama redatelja Johna Cromwella („Zatočenik dvorca Zende“, „Stvoreni jedno za drugo“, „Otkad si otišao“) druga je adaptacija hvaljenog kazališnog komada uglednog američkog pisca, scenarista i dramatičara Williama Wistera Hainesa, među ostalim autora scenarija za filmove „Crna legija“ Archieja Mayoa i „Krila orlova“ Johna Forda. Ekranizaciju Hainesova komada prvi je put kao nijemi film producirao legendarni Howard R. Hughes davne 1928. godine, a noviju verziju kao producent potpisuje nekad vrlo utjecajni Edmund Grainger („Cimarron“, „Pijesak Iwo Jime“). Posrijedi je zapletom razmjerno konvencionalno, dramaturški ne sasvim uredno i izvedbom u određenoj mjeri rutinsko, ali dosta energično režirano, dinamično, dojmljivom crno-bijelom fotografijom Georgea R. Diskanta („Uski prolaz“) snimljeno te vrlo raspoloženo glumljeno djelo koje nose izvrsne glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa markantni Robert Mitchum („Iz prošlosti“, „Noć lovca“, „Ryanova kći“), a pored pouzdanog Roberta Ryana („Namještaljka“, „Divlja horda“, „Dvanaest žigosanih“) njegovi su partneri odlična Lizabeth Scott („Čudna ljubav Marthe Ivers“, „Prekasno za suze“), znani William Talman („Perry Mason“) i ugledni Ray Collins („Građanin Kane“, „Najbolje godine naših života“, „Dodir zla“). U vrijeme premijere filmu se prigovaralo zbog navodnog zagovora grubih policijskih metoda djelovanja i policijskih ubojstava iz osvete, što su ipak pretjerane opaske.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 26/04/2015 : 10:55:27
|
Večeras u 23:18 na HTV 3 Gran Casino, r. Luis Buñuel, Meksiko, 1947.
Naftom bogat i naftnim poljima prekriven Meksički zaljev početkom 20. stoljeća. Uspjevši pobjeći iz zatvora u okrugu Tampico, šarmantni i odvažni Gerardo Ramírez (Jorge Negrete) s nešto starijim i plahim Demetriem Garcíom (Julio Villarreal) odluči posao potražiti na jednom od naftnih polja. Momci su u zatvor dospjeli jer je nezaustavljivi zavodnik Gerardo napao supruga jedne od svojih ljubavnica, no u osnovi su pošteni i dobrodušni ljudi. Nakon što im posao ponudi skromni Argentinac José Enrique Irigoyen (Francisco Jambrina), vlasnik triju naftnih bušotina, dečki doznaju da njihovog novog šefa i njegovu tvrtku National u poslu ometaju pohlepni vlasnik casina Fabio (José Baviera) i njegov ne osobito bistri izbacivač Rayado (Alfonso Bedoya). Naime, Fabio i Rayado su nasilnici koji fizičkim prijetnjama zastrašuju Joséove radnike i onemogućavaju zapošljavanje novih ljudi, te ga time prisiljavaju da svoju malu tvrtku proda velikoj korporaciji bezobzirnog Van Eckermana (Charles Rooner). Nakon što José uskoro nestane prilikom posjeta Fabiovu Gran Casinu, gdje se družio s pjevačicom Cameliom (Meche Barba), Gerardo i Demetrio krenu u potragu za šefom. U tome će im pomoći i Joséova sestra, također pjevačica Mercedes (Libertad Lamarque).
Zabavan, dinamičan, ležeran i za samog redatelja iznenađujuće konvencionalan mjuzikl „Gran Casino“, prvi je film koji je legendarni španjolski filmaš Luis Buñuel („Andaluzijski pas“, „Viridiana“, „Diskretni šarm buržoazije“) realizirao tijekom svog 10-godišnjeg azila u Meksiku, gdje je dospio bježeći od građanskog rata u domovini, a nakon što ga je slavni Salvador Dalí u New Yorku denuncirao kao komunista. Riječ je o vrlo šarmantnom ali i dobrano srednjostrujaškom djelu čiji je zaplet tipičan za onodobne B-mjuzikle s elementima vesterna, filmu u stvaranje kojeg glasoviti redatelj nije uložio previše kreativne energije, no u koje je ipak uspio ubaciti neke od svojih omiljenih tema poput iskorištavanja slabih i siromašnih od strane bogatih i beskrupuloznih. Likovi su jasno podijeljeni na dobre i loše, Buñuelova je režija sigurna i nerijetko sugestivna, crno-bijela fotografija Jacka Drapera („Tarzan i sirene“) atmosferična je i dojmljiva, glazba nagrađivanog Manuela Esperóna efektno prati zbivanja, a populistički usmjerenu cjelinu nose raspoloženi nastupi postave predvođene onodobnom velikom meksičkom pjevačkom i glumačkom zvijezdom Jorgeom Negreteom, čija je partnerica tada također vrlo popularna Libertad Lamarque.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 02/05/2015 : 16:31:40
|
Išlo jutros, reprizira se noćas u 00:35 na HTV 1 Rawhide, r. Henry Hathaway, SAD, 1951.
Markantni Tom Owens (Tyrone Power) pomoćnik je sredovječnog Sama Todda (Edgar Buchanan), upravitelja udaljene postaje za poštanske kočije. Kad jednom od takvih kočija doputuje i privlačna Vinnie Holt (Susan Hayward), Tom otkrije da je ona senzibilna žena ali i majka djetešca o kojem brižno skrbi. U međuvremenu, iz zatvora su pobjegla četvorica razbojnika predvođena okrutnim Rafeom Zimmermanom (Hugh Marlowe), a nakon bijega su krenuli upravo prema Toddovoj postaji. Doznavši za ubojice u bijegu, Tom predloži Vinnie da se zbog sigurnosti sebe i djeteta zadrži na postaji do slijedećeg dana. Ubrzo potom razbojnici stignu i ubiju Todda, a Toma i Vinnie odluče poštedjeti zbog pogrešnog zaključka da su oni oboje djetetovi roditelji. Zimmerman i ostali čekaju dolazak kočije s pošiljkom zlata koju namjeravaju opljačkati, a vjeruju da bi im Tom, Vinnie i dijete mogli poslužiti kao taoci. Sve će se dodatno zakomplicirati kad se Zimmerman sa svojim psihotičnim ortakom Tevisom (Jack Elam) sukobi oko sudbine Toma i Vinnie.
Izuzetno uspio vestern pouzdanog Henryja Hathawaya („Kuća u 92. ulici“, „Poljubac smrti“, „Niagara“, „Sinovi Katie Elder“, „Nevada Smith“), cijenjenog filmaša koji je za režiju pustolovne drame „Život bengalskog kopljanika“ 1936. godine nominiran za Oscara, prepravak je sjajne krimi-melodrame „Ne dajmo im milosti“ Georgea Marshalla iz 1935. godine. Izvorni scenarij Kubeca Glasmona i Henryja Lehrmana preradio je glasoviti oskarovac Dudley Nichols („Potkazivač“, „Silom dadilja“, „Poštanska kočija“), no u njegovom je rukopisu primjetan određeni zamor, koji u kombinaciji s mjestimice banalnim dijalozima ostavlja dojam da se scenarist nije sasvim snašao te da bi priču radije usmjerio pravcem trilera. Svakako, riječ je o energično i sugestivno režiranom, atmosferičnom i uzbudljivom ostvarenju koje pored mahom dojmljivo kreiranog suspensea i impresivne fotografije također oskarovca Miltona R. Krasnera („Sve o Evi“, „Sedam godina vjernosti“) odlikuju i izvrsne glumačke interpretacije. U glavnoj ulozi nastupa popularni Tyrone Power („Znak Zorroa“, „Svjedok optužbe“), a njegovi su partneri atraktivna oskarovka Susan Hayward („Snjegovi Kilimanjara“, „Želim živjeti“), naočiti Hugh Marlowe („Sve o Evi“, „Dan kada se Zemlja zaustavila“), iskusni Edgar Buchanan („Shane“, „Sudac Roy Bean“) i uvijek odlični Jack Elam („Bilo jednom na Divljem zapadu“, „Utrka Cannonball“), svojedobno kultni sporedni glumac u našim krajevima zvan Ćoro.
Na YouTubeu je čitav film:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 02/05/2015 : 16:42:32
|
Išlo jutros, ali reprizira se noćas u 00:42 na HTV 3 Gdje živi opasnost (Where Danger Lives), r. John Farrow, SAD, 1950.
Markantni Jeff Cameron (Robert Mitchum) prezaposleni je liječnik iz San Francisca koji jedne noći, dok dežura na svom radnom mjestu u bolnici, preuzme slučaj mlade Margo Lannington (Faith Domergue), djevojke koja je bezuspješno pokušala počiniti samoubojstvo. Dok postupno otkriva detalje o njenom identitetu, Jeff postaje svjestan da mu se Margo prilično sviđa. Iako ga njegova dobrodušna djevojka Julie (Maureen O´Sullivan), ujedno i bolničarka u istoj bolnici, upozori da je Margo udana za utjecajnog starijeg milijunaša Fredericka Lanningtona (Claude Rains), Jeff ipak odluči s njom izići u grad. Kad mu Margo kaže da je Frederick zapravo njezin otac, te da ona odlazi na put u Nassau, Jeff pod utjecajem alkohola skupi hrabrost za susret s njenim navodnim ocem, te otkrije da mu je ona lagala. Dok bijesan napušta njihovu kuću, Jeff začuje Margoin vrisak te se smjesta vrati i, povjerovavši njenim riječima da joj je Frederick istrgnuo naušnicu, upusti u fizički obračun s njim. Sve završi time da Margo jastukom uguši Fredericka te odgovornost za ubojstvo koje proglasi nesretnim slučajem pokuša svaliti na njega. Nakon što na njen nagovor pristane ne zvati policiju, Jeff odluči zajedno s Margo krenuti u bijeg prema meksičkoj granici.
Intrigantan, uzbudljiv i efektno stiliziran noirovski triler redatelja Johna Farrowa („Veliki sat“, „Noć ima tisuću lica“, „Njegov tip žene“), za koji je scenarij prema priči Lea Rostena („Mračni ugao“ Henryja Hathawaya) napisao Hitchcockov česti suradnik Charles Bennett („39 stepenica“, „Strani dopisnik“, „Čovjek koji je previše znao“), još je jedan projekt realiziran u okrilju producentske tvrtke RKO i pod paskom glasovitog Howarda Hughesa. Njegov je utjecaj bio toliki da je glavnu žensku ulogu dobila ne osobito darovita Faith Domergue („Dvoboj na Silver Creeku“, „Kult kobre“), Hughesova tadašnja djevojka koja je u ovom filmu ostvarila prvu važniju ulogu. Riječ je o filmu koji odlično funkcionira kao zanimljiva karakterna studija o postojanom muškarcu koji biva zaslijepljen strašću i požudom, zbog čega se njegov život zamalo potpuno raspada. Posrijedi je i povremeno odveć melodramatično ostvarenje koje pored sigurne režije, dojmljive ugođajnosti, izvrsne crno-bijele fotografije uglednog Nicholasa Musurace („Ljudi mačke“, „Iz prošlosti“) te impresivne glazbe sedam puta za Oscara nominiranog Roya Webba („Silom dadilja“, „Ozloglašena“, „Marty“) odlikuju i raspoložene interpretacije muškog dijela glumačke postave. U glavnoj ulozi nastupa uvijek izvrsni Robert Mitchum („Noć lovca“, „Rt straha“, „Ryanova kći“), a njegovi su partneri sjajni karakterni glumac Claude Rains („Gospodin Smith ide u Washington“, „Casablanca“, „Lawrence od Arabije“) i cijenjena Maureen O´Sullivan („Mršavko“, „Tarzan i njegova družica“, „Hannah i njezine sestre“).
I ovaj je čitav film na YouTubeu:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Danas na TV-u
