| Author |
 Topic  |
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
 Posted - 21/06/2015 : 10:46:46
|
Večeras u 23:59 na HTV 3 Zlatno doba (L´âge d´or), r. Luis Buñuel, Francuska, 1930.
Nakon dokumentarnog prikaza života škorpiona u uvodu filma, slijede prizori s dvojicom izgladnjelih meksičkih bandita na stjenovitoj obali. Dok traje svečanost postavljanja kamena temeljca za grad Rim, ceremoniju prekida mladi par (Gaston Modot i Lya Lys) koji pokušava voditi ljubav. Nakon što par bude razdvojen, mladić bijesno udara psa te nastavlja misliti na djevojku čiji otac markiz (Germaine Noizet) u svojoj raskošnoj vili organizira svečano primanje. I djevojci se čini da je sa svojevrsnog čarobnog ogledala promatra mladić za kojim čezne, sve dok ju u maštanju ne omete krava koju potjera s kreveta. Kad psovanjem stranaca i vikanjem na njih privuče pozornost čuvara, mladić ih smiri uvjeravanjem da je on član Društva dobre volje koji je na posebnom zadatku. Istovremeno, uzvanici na markizovoj zabavi ignoriraju dvojicu pijanih seljaka koji prolaze plesnom dvoranom, a pozornost će im privući tek hici iz puške kojom čuvar markizova posjeda ubije svog mladog sina. No to su samo neki od niza čudnih i bizarnih događaja kojima svjedočimo.
Impresivna satirična humorna doku-drama „Zlatno doba“ prvi je film kojeg je glasoviti španjolski scenarist i redatelj Luis Buñuel („Diskretni šarm buržoazije“, „Tristana“, „Taj mračni predmet želja“) samostalno režirao. U djelu realiziranom prema motivima romana „120 dana Sodome“ Marquisa de Sadea, u tematskom fokusu je sukob seksualnih želja i nagona te javnog morala s pravilima krutog i licemjernog društva više srednje klase koju je redatelj često ismijavao i kritizirao. Scenarij filma s Buñuelom supotpisuje legendarni Salvador Dali, znameniti slikar i redateljev prijatelj još iz zajedničkih studentskih dana u Madridu tijekom 20-ih godina prošlog stoljeća. Posrijedi je za vrijeme nastanka vrlo provokativno ostvarenje prožeto potencijalno uznemirujućim religijskim motivima i subverzivnim erotskim prizorima poput onog u kojem žena siše palac muškog kipa, zbog čega su pariške projekcije filma bile prekidane agresivnim ispadima, da bi nedugo nakon premijere bio povučen iz francuskih kina i zabranjen, te je do njegovog ponovnog prikazivanja prošlo čak 50 godina. Riječ je o nadrealnim i apsurdnim detaljima nabijenom djelu koje sjajno funkcionira na više razina, i kao snažna kritika bespogovornog prihvaćanja religijskih dogmi (zbog čega je Buñuel bio ekskomuniciran iz katoličke crkve), i kao kritika klasne podjele društva, i kao subverzivan pogled na ljubav i spolnost, na ljudsku toleranciju i na mnoštvo drugih stvari. Glumačku postavu predvode ugledni Francuz Gaston Modot („Velika miluzija“, „Djeca raja“) i kasnija holivudska zvijezda njemačkih korijena Lya Lys („Ispovijedi nacističkog špijuna“, „Povratak doktora X“), a dojmljivost cjeline pridonose i odlična fotografija Alberta Duvergera („Andaluzijski pas“, „Ulica bez imena“) te sjajna glazba Georgesa Van Parysa („Zlatne kacige“, „Demoni“) i samog Buñuela.
I ovaj je čitav film na YubiTou:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
 |
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 21/06/2015 : 15:12:49
|
| Danas se na terminu ˝spektakla˝ prikazuje film ˝Kursk˝ (tako su ga prvi put preveli kod nas), o navodnom presudnom iron/steel duelu na Istočnoj fronti. Te SSSR spektakle su prvi put na TV-u prikazali negdi 84 ili 85 isto nediljom, kao ratne filmove koje ne treba propustiti. Bili su prikazani ˝Bitka za Moskvu˝ i ˝Kursk˝, i naravno kao veliki ˝ljubitelj˝ sovjetskih filmova očekivao sam smeće (u luksuznom izdanju), i to san dobija. Njihova režija i (odvratni) domoljubni scenarij su me izmrcvarili, a kako filmovi traju više sati, to izmrcvarili naglašavan. Odmah san primjetija gomilu ruskih tenkova kako glume švabe, nakon toga pokušaj da se pokažu neki panzeri (ili ono šta sliči na njih), tako da su na SSSR tenkovima makli gornji dio i stavili nešto šta sliči njemačkim (naravno odvratno loše). U masovnom napadu na Moskvu su prikazali nešto što sliči na ˝Tiger I˝, koji tad nisu postojali, i sve to zasoljeno sa ˝ubij bože˝ scenarijem. Ovaj prvi film je bija prikazan u dva dijela prije nekoliko miseci, a evo sad i drugi (sada nazvan ˝Oslobođenje˝). U međuvremenu su prikazali Zadnji iz trilogije ˝Stalingrad˝, koji iako je zadnji i sa US-koprodukcijom isto napada pamet i strpljenje gledatelja. Iako je bilo jasno da su Sovjeti znali za nadolazeču ofenzivu (iz više izvora), scenarij je stavljen tako da su ovi bili zamislite iznenađeni, a nakon toga su se pribrali i junački tukli agresora. To je bilo očito za pranje mozga domaćin gledateljima jer su na ˝Zapadu˝ odavna prihvaćene povijesne činjenice da su znali i mjesecima se pripremali, i upravo su zbog toga izbjegli poraz koji bi se sigurno desio. Tog trečeg ljeta rata Zapad se plašio da su Sovjeti na ˝konopcima˝ (izraz iz svijeta boksa), i da će ih Švabe tuč i zatim sklopit sa njima separatni mir, pa će se ˝Zapadni Saveznici˝ morat sa njima tuč sami, za što su znali da ne može dobro završit. Potvrdu za to su imali u prva dva lita gdje su napadači pomeli Ruse di su god ovi stajali i iako (možda baš zato) su ovi bili višestruko brojniji i u ljudima i oklopu, da bi se zatim uz pomoč zime Rusi spašavali sloma. Njihovi višemilijunski gubici su se stvarno desili i to ne jer su ih ovi ubijali po konc-logorima, nego jer su ih tukli na battlefieldu svojom sposobnošću. U bitki za Moskvu Rusi su imali milijun mrtvih, a Njemci 30 000 (više-manje), i to je proglašeno velikom pobjedom Sovjeta. Do kraja rata se šablona ponavljala i kod Stalingrada pe sve do Berlina. Ali kako su Sovjeti imali svog ˝mesa˝ na bacanje nije ih bilo briga, jednostavno su u napad slali više ljudi/tehnike nego šta je protivnik ima municije u uvik bi tukli. Negdi krajem 80-ih se povlačilo po novinama pitanje koliko su ljudi izgubili (mrtvo) u zauzimanju Berlina, i naravno SSSR propaganda je da bi izbjegla priče o svojoj nesposobnosti su ˝opalili˝ brojku od 100 000. Naravno znajući kako ti rezoniraju bilo je jasno da je brojka tri puta veča (uvik su krili koliko puno imaju ljudi da ne ispadne da su dobili zbog brojke, naravno nije in upalilo jer se znala istina, također su krili i gubitke da se pokaže kako su ipak sposobni). A da se podsjetimo, gubici 6th Army kod Stalingrada su bili 35 000 (naravno bez zarobljavanja, koje je bilo 160 000). Tako da, uspoređujuči ove podatke, jasno van je kako je bilo režiserima ovih ˝remek-dijela˝, morali su krit nesposobnost svojih i zamagljivat ponižavajuče gubitke. Dakle na Zapadu su mislili da je ovo lito gotovo i počeli su obečavat sve i svašta Moskvi samo da se ne povuku iz rata (i to su ovi poslije itekako naplatili), razlog je bio taj što su na kraju zime Njemci pregazili Sovjete kod Harkova (što je uspaničilo Zapad). I svi su mislili da će sad (po idealnom vremenu Švabe ispeglat ove, a zimi se neće očekivat spas jer su Njemci sada i zimi nepobjedivi). Zato su dali Rusima sve obavještajne podatke i svu pomoč, koja je išla kroz Iran i Vladivostok sve do kraja rata, i zahvaljujuči tome došlo je do preokreta. U samoj operaciji napadači su jedva uspili skupit 900 000 ljudi, a Rusi 2 500 000 (uz naravno apsolutnu brojnost i u zraku, topovima...). Kako su znali smjer dolaska Rusi su lako zaustavili napadače, ali problem je nastao na južnom krilu gdje je bio II Waffen SS Corpus. Iz nepoznatog razloga dva Commandera na terenu su odlučili da ne idu prema planu, nego prema svojoj ideji, a da pri tom nisu (zamislite) obavijestili Berlin (tako da zapadna špijunaža to nije javila Moskvi). I naravno kad je napad krenuo pomeli su sve, i Rusi su bili pred slomom na jugu. Duel se desio kod nepoznatog sela Prohorovka gdje se +950 tenkova tuklo na 2 četvorna kilometra. Panzera je bilo oko 280 i suprotno popularnoj legendi Panthera (najbolji tenkovi rata) uopče nije bilo (oni uopče nisu učestvovali u operaciji, bilo ih je nešto isporučeno ali se uočila greška i povučeni su a novi nisu slani) a Tigera I je bilo samo 30-ak, ostalo su bili Rusi. Na kraju dana Rusi su izgubili (prema povijesnim podacima birokracije) oko 600 tenkova a Njemci 70, bila je to velika Ruska pobjeda. Sljedećeg dana panzeri nisu krenuli, simbolično rečeno ostali su bez pare i sa time je završila Njemačka inicijativa na Istoku. Svemu tome je pomogla i katastrofa na jugu Europe, invazija na Siciliju i skori pad Italije (to je bija preokret). U stvari od svih SSSR filmova samo sam jedan (prikazan na TV-u početkom 80-h) priznao kao odličan i čudilo me kako su ga ovi mogli snimit. Bija je na tragu Kubrikove ˝Odiseje˝, i nedavno je i on prikazan. Radnja se događa oko zone koje su ˝zarazili˝ UFO-i, i koju je vojska okružila, a hrabri pojedinci avanturisti plaćaju vodičima da ih ubace u tu zabranjenu zonu. |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 21/06/2015 : 17:50:25
|
Sinoć na Novoj TV je bio "Gas do daske 3".
Meni ok, sasvim solidna zabava za jedno veče, ali u svakom slučaju lošiji u odnosu na prva dva. Tucker i Chan su izvrstan komičarski dvojac, kao i uvijek uostalom.
@MSBlueberry
Tekst ti je jako težak za čitanje, podijeli na manje odlomke da ti bude preglednije. |
"Nothing lasts forever." |
|
|
|
DODSFERD
Advanced Member
Pitcairn Island
29953 Posts
Member since 14/03/2014 |
Posted - 22/06/2015 : 14:21:29
|
Trenutno na novoj ide neki domaći film ili serija (nemam pojma jer pogledam TV samo na poslu) gdje je bila scena gdje tip i ženska vrše pospremanje u stanu i svađaju se čije stvari su suvišne; njezini časopisi ili njegovi stripovi. Čak mu je i zgužvala jedno teško nabavljivo izdanje, mislim da je bila neka stripoteka u pitanju.
Samo se potvrdilo ono što je opće poznato; da žene ne znaju cijeniti vrijedne stvari.  |
Sinaitakala Tu'imatamoana 'i Fanakavakilangi Fakafanua |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
.jpg)
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 22/06/2015 : 16:37:01
|
quote:
Originally posted by MSBlueberry
Danas se na terminu ˝spektakla˝ prikazuje film ˝Kursk˝ (tako su ga prvi put preveli kod nas), o navodnom presudnom iron/steel duelu na Istočnoj fronti. Te SSSR spektakle su prvi put na TV-u prikazali negdi 84 ili 85 isto nediljom, kao ratne filmove koje ne treba propustiti. Bili su prikazani ˝Bitka za Moskvu˝ i ˝Kursk˝, i naravno kao veliki ˝ljubitelj˝ sovjetskih filmova očekivao sam smeće (u luksuznom izdanju), i to san dobija. Njihova režija i (odvratni) domoljubni scenarij su me izmrcvarili, a kako filmovi traju više sati, to izmrcvarili naglašavan. Odmah san primjetija gomilu ruskih tenkova kako glume švabe, nakon toga pokušaj da se pokažu neki panzeri (ili ono šta sliči na njih), tako da su na SSSR tenkovima makli gornji dio i stavili nešto šta sliči njemačkim (naravno odvratno loše). U masovnom napadu na Moskvu su prikazali nešto što sliči na ˝Tiger I˝, koji tad nisu postojali, i sve to zasoljeno sa ˝ubij bože˝ scenarijem. Ovaj prvi film je bija prikazan u dva dijela prije nekoliko miseci, a evo sad i drugi (sada nazvan ˝Oslobođenje˝). U međuvremenu su prikazali Zadnji iz trilogije ˝Stalingrad˝, koji iako je zadnji i sa US-koprodukcijom isto napada pamet i strpljenje gledatelja. Iako je bilo jasno da su Sovjeti znali za nadolazeču ofenzivu (iz više izvora), scenarij je stavljen tako da su ovi bili zamislite iznenađeni, a nakon toga su se pribrali i junački tukli agresora. To je bilo očito za pranje mozga domaćin gledateljima jer su na ˝Zapadu˝ odavna prihvaćene povijesne činjenice da su znali i mjesecima se pripremali, i upravo su zbog toga izbjegli poraz koji bi se sigurno desio. Tog trečeg ljeta rata Zapad se plašio da su Sovjeti na ˝konopcima˝ (izraz iz svijeta boksa), i da će ih Švabe tuč i zatim sklopit sa njima separatni mir, pa će se ˝Zapadni Saveznici˝ morat sa njima tuč sami, za što su znali da ne može dobro završit. Potvrdu za to su imali u prva dva lita gdje su napadači pomeli Ruse di su god ovi stajali i iako (možda baš zato) su ovi bili višestruko brojniji i u ljudima i oklopu, da bi se zatim uz pomoč zime Rusi spašavali sloma. Njihovi višemilijunski gubici su se stvarno desili i to ne jer su ih ovi ubijali po konc-logorima, nego jer su ih tukli na battlefieldu svojom sposobnošću. U bitki za Moskvu Rusi su imali milijun mrtvih, a Njemci 30 000 (više-manje), i to je proglašeno velikom pobjedom Sovjeta. Do kraja rata se šablona ponavljala i kod Stalingrada pe sve do Berlina. Ali kako su Sovjeti imali svog ˝mesa˝ na bacanje nije ih bilo briga, jednostavno su u napad slali više ljudi/tehnike nego šta je protivnik ima municije u uvik bi tukli. Negdi krajem 80-ih se povlačilo po novinama pitanje koliko su ljudi izgubili (mrtvo) u zauzimanju Berlina, i naravno SSSR propaganda je da bi izbjegla priče o svojoj nesposobnosti su ˝opalili˝ brojku od 100 000. Naravno znajući kako ti rezoniraju bilo je jasno da je brojka tri puta veča (uvik su krili koliko puno imaju ljudi da ne ispadne da su dobili zbog brojke, naravno nije in upalilo jer se znala istina, također su krili i gubitke da se pokaže kako su ipak sposobni). A da se podsjetimo, gubici 6th Army kod Stalingrada su bili 35 000 (naravno bez zarobljavanja, koje je bilo 160 000). Tako da, uspoređujuči ove podatke, jasno van je kako je bilo režiserima ovih ˝remek-dijela˝, morali su krit nesposobnost svojih i zamagljivat ponižavajuče gubitke. Dakle na Zapadu su mislili da je ovo lito gotovo i počeli su obečavat sve i svašta Moskvi samo da se ne povuku iz rata (i to su ovi poslije itekako naplatili), razlog je bio taj što su na kraju zime Njemci pregazili Sovjete kod Harkova (što je uspaničilo Zapad). I svi su mislili da će sad (po idealnom vremenu Švabe ispeglat ove, a zimi se neće očekivat spas jer su Njemci sada i zimi nepobjedivi). Zato su dali Rusima sve obavještajne podatke i svu pomoč, koja je išla kroz Iran i Vladivostok sve do kraja rata, i zahvaljujuči tome došlo je do preokreta. U samoj operaciji napadači su jedva uspili skupit 900 000 ljudi, a Rusi 2 500 000 (uz naravno apsolutnu brojnost i u zraku, topovima...). Kako su znali smjer dolaska Rusi su lako zaustavili napadače, ali problem je nastao na južnom krilu gdje je bio II Waffen SS Corpus. Iz nepoznatog razloga dva Commandera na terenu su odlučili da ne idu prema planu, nego prema svojoj ideji, a da pri tom nisu (zamislite) obavijestili Berlin (tako da zapadna špijunaža to nije javila Moskvi). I naravno kad je napad krenuo pomeli su sve, i Rusi su bili pred slomom na jugu. Duel se desio kod nepoznatog sela Prohorovka gdje se +950 tenkova tuklo na 2 četvorna kilometra. Panzera je bilo oko 280 i suprotno popularnoj legendi Panthera (najbolji tenkovi rata) uopče nije bilo (oni uopče nisu učestvovali u operaciji, bilo ih je nešto isporučeno ali se uočila greška i povučeni su a novi nisu slani) a Tigera I je bilo samo 30-ak, ostalo su bili Rusi. Na kraju dana Rusi su izgubili (prema povijesnim podacima birokracije) oko 600 tenkova a Njemci 70, bila je to velika Ruska pobjeda. Sljedećeg dana panzeri nisu krenuli, simbolično rečeno ostali su bez pare i sa time je završila Njemačka inicijativa na Istoku. Svemu tome je pomogla i katastrofa na jugu Europe, invazija na Siciliju i skori pad Italije (to je bija preokret). U stvari od svih SSSR filmova samo sam jedan (prikazan na TV-u početkom 80-h) priznao kao odličan i čudilo me kako su ga ovi mogli snimit. Bija je na tragu Kubrikove ˝Odiseje˝, i nedavno je i on prikazan. Radnja se događa oko zone koje su ˝zarazili˝ UFO-i, i koju je vojska okružila, a hrabri pojedinci avanturisti plaćaju vodičima da ih ubace u tu zabranjenu zonu.
Oslobođenje je serija od 5 filmova - od Kurska - pa do pada Berlina i ako se zanemari propagandizam zapravo su sasvim ok - najzanimljiviji djelovi su kvazi dokumentarni susreti na vrhu - bilo kod nijemaca bilo kod zapadnih saveznika - a vodeće ličnosti su relativno dobro pogođene - pogotovo Hitler i Staljin čak i Žukov - največim dijelom serija je snimana u tadašnjoj istočnoj njemačkoj i nije se žalilo novaca - razarana su prava mjesta...ko što je bulajić rušio pravi most - mislim da tako nešto neće više nitko ni pokušat napraviti - što se tiće kvazi tigra isti su korišteni i u Kelijevim Herojima i u Neretvi i dorađeniji u Ryanu - osim filma Fury gdje je pravi Tigar na momente korišten - to mi je ok jer tigrova nema više pogotovo dvojke - ali s malo mašte ono zdepasto nadgrađe vas ipak podsjeti na original
|
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 22/06/2015 : 17:35:48
|
Danas u 18:25 na HTV 3 Biti ili ne biti (To Be Or Not To Be), r. Ernst Lubitsch, SAD, 1942.
Dok pred kraj 30-ih godina prošlog stoljeća Hitlerova Njemačka okupira susjedne europske zemlje, građani Varšave odbijaju povjerovati da im rat kuca na vrata. U održavanju privida normalnog života pomaže im i najpopularnije gradsko kazalište koje vode neuspjeli i narcisoidni glumac Joseph Tura (Jack Benny) i njegova otmjena supruga Maria (Carole Lombard). Nakon što im gradske vlasti zabrane izvođenje duhovitog igrokaza s Hitlerom, Tura željan dokazivanja na pozornici kao zamjenu odluči izvesti nekoliko scena iz Shakespearova „Hamleta“. Dakako, pompozni Hamlet je on sam, a predstavu iz kazališta gleda i mladi poljski časnik, poručnik zrakoplovstva Stanislav Sobinski (Robert Stack). Kad Sobinski ustane i krene prema izlazu iz teatra, upravo u trenucima dok Joseph izgovara znameniti Hamletov monolog „Biti ili ne biti“, to izuzetno uznemiri i razočara ambicioznog glumca. Ali Joseph ne zna da je Sobinski ludo zaljubljen u Mariu, te da njegov nastup koristi za udvaranje glumici. No Maria snažno voli supruga, a flert s naočitim mladim časnikom ju samo zabavlja. Ipak, kad Njemačka uskoro okupira Poljsku, te kad njihovo kazalište bude zatvoreno a u raskošan stan obitelji Tura useli pukovnik Ehrhardt (Sig Ruman) s pobočnikom Schultzom (Henry Victor), Marijino poznanstvo sa Sobinskim bit će od velike koristi. Naime, kao pripadnik britanskog ratnog zrakoplovstva Sobinski dozna da je cijenjeni član pokreta otpora profesor Siletsky (Stanley Ridges) zapravo izdajnik koji se na prijevaru domogao popisa varšavskih ilegalaca i članova pokreta otpora. Žele li doskočiti nacistima i profesoru Siletskom ukrasti popis, Joseph i Maria morat će biti vrlo domišljati i spretni glumci.
Godine 1943. nominirana za Oscara za najbolju glazbu, fascinantna satirična ratna komedija velikog Ernsta Lubitscha („Nevolje u raju“, „Ninočka“, „Trgovina iza ugla“) impresivna je te i danas podjednako kao i u vrijeme nastanka zabavna antinacistička satira koja se smatra jednom od najuspjelijih filmskih farsi svih vremena. Riječ je o svježem, poticajnom, dinamičnom, maestralno režiranom, izuzetno inteligentno napisanom, sjajno glumljenom i začudno modernom ostvarenju koje je u vrijeme premijere dočekano kritikama zbog po nekima neprimjerenog humornog tretiranja nacističke okupacije Poljske. Takvi su prigovori bili posve neumjesni jer je neukus uistinu posljednja primjedba koja bi se mogla uputiti prema mnogima Lubitschevu najboljem filmu. Dobitnik Počasne nagrade američke Akademije filmskih umjetnosti i znanosti koji je tri puta bio nominiran za Oscara, Ernst Lubitsch je bio majstor sofisticirane komedije, ironije, burleske, screwball-komedije, iskričavog humora i briljantnih dijaloga koji se u svojim djelima na energičan, svjež i vrlo inventivan način bavio temama odnosa među spolovima i klasama. Sve navedene osobine njegovog autorskog senzibiliteta i redateljskog rukopisa na najbolji su mogući način vidljive i u ovom filmu, koji se odlikuje vrlo spretnim poigravanjem burleskom, vodviljem, apsurdom i zamjenama identiteta. Uz suradnju scenarista Edwina Justusa Mayera („Ponoć“, „Pirat“), Lubitsch satiru vješto križa s dokumentarnim prizorima, tako oponašajući onodobne filmske novosti, te se neopisivo spretno poigrava komedijom situacije i karaktera, kao i temama odnosa stvarnosti i fikcije te odnosa među spolovima. Njegov režijski postupak obilježava majstorska izmjena planova i kontraplanova, a cjelinu nose iznimno raspoloženi glumački nastupi predvođeni slavnom Carole Lombard („Ništa sveto“, „Moj čovjek Godfrey“), čiji su ravnopravni partneri Jack Benny („Melodije Broadwaya 1936.“) i nagrađivani Robert Stack („Zapisano na vjetru“, serija „Nedodirljivi“). Dojmljivu fotografiju potpisuje pet puta za Oscara nominirani Rudolph Maté („Strani dopisnik“, „Ponos Jenkija“), a glazbu također višekratno za Oscara nominirani Lubitschev čest suradnik Werner R. Heymann („Taj nesigurni osjećaj“, „Trgovina iza ugla“).
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 22/06/2015 : 19:11:10
|
I meni. Svaka čast Leanu, ali kod Lubitscha se i pri 50. gledanju smijem jednako luđački kao i pri prvom, a ne pamtim da mi se to događa s još nekim filmom. Jednostavno genijalno, svježe i poticajno i danas kao i nekad, malo je reći da stari poput vrhunskog vina.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19746 Posts
Member since 23/10/2011 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 22/06/2015 : 20:45:56
|
Nažalost, u slijedećih nekoliko dana ga nema na programu, ali uletjet će opet prije ili kasnije.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19746 Posts
Member since 23/10/2011 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 22/06/2015 : 22:41:29
|
Reprizira se sutra u 10:15 na HTV 3. HTV navodno preko ljeta priprema ciklus antifašističkih filmova, pa bi se moglo dogoditi da opet uleti, osim ako ovo nije jedino planirano prikazivanje.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19746 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 22/06/2015 : 22:50:23
|
quote:
Originally posted by Johnny Difool
Reprizira se sutra u 10:15 na HTV 3. HTV navodno preko ljeta priprema ciklus antifašističkih filmova, pa bi se moglo dogoditi da opet uleti, osim ako ovo nije jedino planirano prikazivanje.
Hvala.
Mogao bi ga sutra onda pogledati. |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 23/06/2015 : 14:16:38
|
Dear Rommel,
Itekako ima i ˝Tigera I˝ i ˝Tigera II˝. Naime kao višegodišnji pretplatnik i kupac raznih časopisa (od auto tema: ˝Motorsport˝, ˝Autosprint˝, ˝F1 Racing˝..., i vojnih : ˝Civil War Times˝, ˝Comand˝, ˝Military History˝, ˝Aviation History˝, ˝World War II˝), i knjiga koje san nabavljao iz US i Britanije zadnjih 18 godina pomalo san ušao u tu temu ˝Reenactora˝ i kolekcionara vojne opreme (od oružja do robe). I svatio san da u svijetu svake godine uvik neki entuziasti ili profi sakupljači kreču u izgradnju nekog modela iz potpunog otpada ili određenog dijela materijala koji je preživio. Tako san iz ˝Aviation History˝ prije koju godinu saznao da je poletio ˝Supermarine Spitfire MkI˝ koji je oboren iznad Francuske obale za vrijeme osvajanja Francuske. Naravno švabama nije trebao jer su več zarobili jedan koji je prodan francuzima (u bazi u New Orleansu) i odveli su ga na testiranje i sasvim normalno zaključili da taj avion i nije nešto posebno (i bili su u pravu). I taj koji je pao na plažu je pomalo zaboravljen i ˝živa˝ pješčana obala ga je progutala, pa je potpuno ispao iz memorije. Ali iznenada priroda je odlučila da se opet umiješa i počela ga je izbacivat, nakon nekih nevremena. Ozbiljni kolekcionari su počeli pravit planove da ga izvuku i restauriraju prema originalnim specifikacijama i bojama, ali naravno sakupljači suvenira su bili brži i potpuno su ga oderali. Najgluplji su bili jedni koji su upotrebili Bager da ga izvuku iz pijeska i naravno potpuno su ga skršili, jer je dio Supermarinea još bio ˝zabetoniran˝ u pijesak. Onda su naravno svi koji su to gledali skočili i počeli krast djelove (oplata, municija, mašinke...), ukratko sve je bilo gotovo. Tek tad su došli ozbiljni zaljubljenici u taj ˝svijet˝, skupili sve šta se moglo, negdi uskladištili i čekali bolje-kraj recesije-vrime. I dočekali su ga. Lipo su bez žurbe počeli gradit avion, negdi sa potpuno novin djelovima (postoje manje firme koje su se za to specijalizirale), negdi da bi se sačuvala ˝duša˝ aviona sa starim. I taj broj je (sa kolažom slika) popratio njegov prvi oficijalni let u starom ruhu (našli su podatke kakve je oznake i crteže imao na sebi). Prateči tih svih godina taj ˝svijet˝ proizvodnje stare opreme, od stare Grčke pa do srednjevjekovnih vitezova, od American Civil War pa do WWII, svatija san kako cili taj svijet entuzijasta funkcionira. Naravno najvažniji je novac da određena ˝družina˝ dođe do onog što žele, a novca nikad dosta pa neki, sasvin razumljivo, idu kraćim puten. U slučaju tenkova izaberu šasiju (nije važno jeli od Warsavskog Pakta ili NATO-a, svi su in prodavali), maknu gornji dio koliko treba i onda počnu nadogradnju. Tako san moga lako pogodit koji SSSR model je poslužio za, spomenute od tebe, ˝Kelly Heroes˝ (snimane u Istri). I to je bilo u redu, momci su se trudili i prihvatio san to kao ozbiljan rad (to šta je sovjetski tenk nema veze). Problem je kad neko uzme tenk recimo 6 metara dug a donji postroj Tigera je bio recimo 7.5 metara i tu nastaje nesrazmjer koji nažalost često vidin na TV-u (i smeta mi). Ali postoje i ozbiljni ljubitelji koji imaju i vremena i NOVCA, i tu nastaju potpuno originalni modeli (u ovom slučaju govorim o Tigeru II), koji su rađeni prema originalnim nacrtima. Zašto takve modele ne viđamo u filmu, pa radi love naravno, jer bi njihovo -iznajmi i osiguraj- koštalo previše. Tako je i u ˝Ryanu˝ viđena vanjska ljuštura, kao stvarni Tiger, ali teška vjerovatno oko 30-ak tona dok je original 55 tona. Ovo kod Rusa me smetalo jer su oni imali sigurno zarobljenih/oštećenih modela najviše, ali nisu se potrudili da ih zadrže, nego su se sitili na kraju ˝amo ča stavit na naše njihov gornji dio˝. |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 23/06/2015 : 14:35:37
|
My dear Blueberry,
naravno da se sve može napraviti ako imaš dovoljno novaca, ali istini za volju nitko ne bi mogao iznajmiti par komada originala da se upotrijebe u masovnoj sceni - jedino ako baš želiš ultra skupi projekat - što bi bilo besmisleno, zapravo, završio bi kao Bulajić u Neretvi da ubaciš sve tenkove koje imaš kao njemačke Panzere - ja na to gledam drugačije tenk glumi tigra i to mi je ok - zapravo mi je bilo ok i u filmu Battle of the Bulge - što je vjerojatno najgrozomorniji primjer - jer Tigra i to II glumi Patton - ali je otprilike bio realno prikazan odnos snaga između Pattona i Chaffeea - takav je otprilike bio odnos Tigera II i savezničkih Shermana - s druge strane to me ni najmanje (kao ni more drugih gluposti) - nije smetalo da uživam u filmu kojeg smatram baš izvrsnim |
Edited by - rommel on 23/06/2015 14:38:31 |
|
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 23/06/2015 : 19:09:57
|
Dear rommel,
Tvoj zaključak je uredu, sve je točno, a ja san možda previše cjepidlaka (tražin dlaku smutnje svagdi). Naravno da se može uživat u filmu sa dobrin facama sjajnoj režiji i (ili) scenariju, ali ja uvik pomislin ˝još da su i to napravili...˝. Biče da san previše u godinama.
Pozdrav |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 23/06/2015 : 21:51:14
|
| Dear Blueberry -zapravo sam i ja tako tražio dlaku u jaju - a onda sam baš s Bulgeom shvatio da sam napravio izuzetak jer mi se film jako sviđa - bez obzira na Tigrove koji to nisu, bez obzira što bitka po iznimno oštroj zimi završava na vrelini sunca saharskog pjeska, e da...a kad sam napravio izuzetak pretvorio sam ga u pravilo...elem sve je to manje bitno - osvoboždenije mi je jako dobro - ima super detalja - recimo pad Mussolinija i Gran Sasso i tome slično |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 27/06/2015 : 20:50:27
|
da li obično ubojstvo može privući pažnju u doba rata - kad ginu mase - pa makar bilo surovo i makar počinitelj bio general...ta oni šalju u smrt tisuće i više...Noć Generala film iznimno riijetko prikazivan zaslužuje svaku preporuku - ne samo zbog glumaca (i Plummera kao Rommela) već i stoga što je to još jedan ratni roman Hansa Helmutha Kirsta (serijal 8/15) i što se radi o iznimnom filmu s genijalnim twistom negdje along the way - kroz kojih 150 minuta ...
NIGHT OF THE GENERALS HRT 2 22:30 |
|
|
|
MSBlueberry
Senior Member
1692 Posts
Member since 18/02/2013 |
Posted - 27/06/2015 : 20:51:05
|
| Večeras u 22.30 je ˝Noč Generala˝. Ko želi gledat stari klasik sa kraja 60-ih, snimljen po starin regulama, i pun Britanskih i ˝njihovih˝ glumaca, obavezno pogledat. Film san prije 30-ak godina pogleda dva puta, nije uopće loš, i naravno film je pun ˝šminkeraja˝ tih godina ali...gledati! Jedna mala zanimljivost, u vrlo popularnom časopisu ˝Studio˝ san početkom 80-ih pročitao da je glavni šminker ovog filma istodobno, na traženje Romy Schneider, morao svaki dan ˝letjeti˝ sa ovog na njen set filma. Ona je tada glumila u ˝Trostruko varanje˝, prikazanom i kod nas par puta u zadnjih par miseci na raznim programima, o stvarnom špijunu Eddie Chapmanu koji je radeći za Njemačku obavještajnu službu pomagao Britaniji (o tome san prvi put pročita u ˝Politikinom Zabavniku˝ sredinom 70-ih), u filmu ga glumi Christopher Plummer. Šminker je zbilja bio u strahu jer je znao da je Romy ˝premazana svim mastima˝, kad ga je uspila dobit kao svog osobnog šminkera iako je bija pod ugovorom sa drugim studiom za drugi film. Dok su se oba filma snimala u okolici Parisa, sve je bilo u redu, ali kad su se setovi počeli udaljavati nastao je pakao za jadnog čovika, i doslovno je mora bižat sa seta jednog filma na set drugog (jer su ga oba režisera želila zadržat za duže vrime). A taksista koji ga je vozio je mislija da je poludija, jer su na oba mista glumci šetali u Nazi uniformama. |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 29/06/2015 : 21:03:32
|
Večeras u 22:56 na HTV 1 Barquero, r. Gordon Douglas, SAD, 1970.
Markantni Travis (Lee Van Cleef) miran je i pomalo grub čovjek koji kao splavar na Rio Grandeu svakodnevno prelazi granicu Amerike i Meksika. Njegov jednoličan život u skromnom pograničnom naselju uz djevojku Nolu (Marie Gomez) jednog će dana poremetiti dolazak skupine razbojnika predvođenih podlim i nemilosrdnim Jakeom Remyjem (Warren Oates). Remy i njegovi ljudi, među kojima su i prijetvorni Marquette (Kerwin Mathews) i grubi Sawyer (Armando Silvestre), upravo su poharali i spalili obližnji gradić te pobili sve mještane, i sad žele da ih Travis s bogatim plijenom opljačkanog srebra prebaci preko granice na sigurno. Nakon što Travis odlučno odbije njihov zahtjev, Remy, Marquette i Sawyer ga zatoče te ucijene životima Nole i drugih malobrojnih mještana njegova naselja. Kad splavaru u pomoć priskoči prijatelj „Planina“ Phil (Forrest Tucker), koji ga oslobodi, Travis i Remy će sa suprotnih obala rijeke započeti igru mačke i miša.
Realiziran pod utjecajem poetike špageti-vesterna i nazivan „najtalijanskijim od svih američkih vesterna“, atraktivan, uzbudljiv ali i vrlo nasilan vestern pouzdanog redatelja Gordona Douglasa („Crna strijela“, „Cura u cementu“, „Nevada Smith“) film je jednostavnog zapleta koji vrlo spretno koristi opća mjesta žanra i kojeg nosi autoritativan nastup markantnog Leeja Van Cleefa. Prvi se put na filmu pojavivši kao epizodist u vestern-klasiku „Točno u podne“ Freda Zinnemanna, Van Cleef je karijeru nastavio graditi većim i manjim ulogama u televizijskim i niskobudžetnim kino-vesternima, kao i sporednim i epizodnim ulogama u kultnim naslovima „Obračun kod OK Corrala“ Johna Sturgesa, „Limena zvijezda“ Anthonyja Manna „Čovjek koji je ubio Liberty Valancea“ Johna Forda. A onda je uslijedila rola pukovnika Douglasa Mortimera u kultnom špageti-vesternu „Za dolar više“, središnjem dijelu glasovite „dolarske trilogije“ Sergija Leonea koji je za Van Cleefa rekao da „svojim pogledom progorijeva rupe na filmskom platnu“. Ponovna suradnja s Leoneom u zaključnom dijelu trilogije naslova „Dobar, loš, zao“ zacementirao je Van Cleefov ugled kod ljubitelja špageti-vesterna i filmofila općenito, te je do kraja karijere nizao uloge u špageti vesternima poput serijala o Sabati i filmova „Smrt jaše na konju“ Giulija Petronija, „Dan gnjeva“ Tonina Valeriija i „Veliki obračun“ Giancarla Santija. Zbog narušena zdravlja Van Cleef nije mogao nastupiti u ulozi negativca u Bondovoj pustolovini „Dah smrti“, a često je duhovito govorio da je „to što ima škiljav pogled najbolja stvar koja mu se dogodila u životu“. U današnjem filmu, čiji psihotični negativac Jake Remy prilično podsjeća na ulogu El India koju je u „Za dolar više“ tumačio Gian Maria Volonté, Van Cleefov tumači svojevrsnog antijunaka, a njegovi su partneri ugledni Warren Oates („U vrelini noći“, „Divlja horda“) i Forrest Tucker („Chisum“).
Čitav film je na YouTubeu:
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 03/07/2015 : 00:48:17
|
U nedjelju će na Novoj TV u 21:45 bit "Superman se vraća" (ne znam jel to naš službeni prijevod).
Uglavnom, onaj kaj je režirao Bryan Singer, a glumi dosad najveći miscasting u povijesti ovog junaka. |
"Nothing lasts forever." |
|
|
|
rommel
stripovi.com suradnik
Croatia
7436 Posts
Member since 26/11/2001 |
Posted - 03/07/2015 : 07:52:00
|
| Subota će biti izuzetno jak filmski dan - prvo HRT 3 i noir WHIRPOOL pa opet HRT 3 i GAVRAS - SECTION SPECIALE a na večer kraljevski - THE MAN WHO WOULD BE KING |
|
|
|
Johnny Difool
Advanced Member
Croatia
13988 Posts
Member since 21/02/2010 |
Posted - 04/07/2015 : 00:10:40
|
I još nešto meni jako drago: u nedjelju popodne na RTL-u odličnim filmom Žandar iz Saint-Tropeza Jeana Giraulta započinje ciklus komedija Louisa de Funèsa. Prema trenutnim najavama, trebali bi ići barem filmovi o žandarima (Žandar protiv Marsovaca, Žandar u New Yorku, Žandar se ženi, Žandar na praznicima, Žandar i žandarke) u kojima je de Funès odličan kao šašavi Ludovic Cruchot, a nadam se da bi mogla upasti i Velika avantura, da se nakon dugo vremena opet nasmijem do suza.
|
Ja necu imati s kim ostati mlad ako svi ostarite,
i ta ce mi mladost teško pasti... |
|
|
|
Darth Ivan
Advanced Member
Croatia
7978 Posts
Member since 21/03/2010 |
Posted - 08/07/2015 : 04:09:23
|
quote:
Originally posted by Darth Ivan
U nedjelju će na Novoj TV u 21:45 bit "Superman se vraća" (ne znam jel to naš službeni prijevod).
Uglavnom, onaj kaj je režirao Bryan Singer, a glumi dosad najveći miscasting u povijesti ovog junaka.
Pogledah dotično čudo u nedjelju.
Ajoj.
Ne sjećam se kad sam zadnji puta u životu pogledao dosadniji film od ovoga.
Pravo da kažem, nakon gledanja sam se zapitao kako je nekome uopće uspjelo utrpati toliku količinu ničega u film od dva i pol sata.
Načelno, prvih sat vremena je ovo: svojevrsno buljenje u Supermana kako leti ispred green screen efekta, dijalozi Clarka Kenta i Lois Lane (razvijanje neke pseudo - veze od koje na kraju nema ništa), i Supermanovo spašavanje sugrađana kad su u nevolji. Ostatak se svodi na Luthorovo blebetanje konstantno o njegovom majstorskom planu o uništernju svijeta, bla bla bla.
Ponavljaj.
Ostatak filma je borba Supermana i Luthora, koja se također ne svodi ni na što.
Dakle, što valja u filmu?
Specijalni efekti. Naravno, dobri specijalni efekti nisu zamjena za (barem donekle) zanimljivu radnju i atmosferu - aspekte kojih u ovom filmu nema. Tako kroz preko 50% filma gledaš Supermana kako leti po Metropolisu, ili spašava sugrađane (u sceni od 5 minuta) od avionske nesreće. Zijev.
Glumci su u redu. Barem donekle. Vidjet ćete zašto "donekle". Routh mi se, da budem iskren, čak i dopao u odnosu na zadnji puta kada sam gledao film. Kao Superman je i imao nešto te herojske karizme, i bolje ga je odradio nego Clarka Kenta. Bosworth kao Lois Lane je isto otprilike tu negdje, i njihove scene, u glumačkom smislu, ok funkcioniraju.
Međutim, Spacey kao Luthor me razočarao. Da ne shvatite krivo, smatram da je on sasvim ok za ovakvu ulogu, kao što je i Hackman bio; međutim, nekako mi je sve to bilo na silu. Generalno, kao negativac nije nimalo opasan i nije ništa drugo nego "generic bad guy" koji samo želi razorit svijet. Motivacija mu je totalno glupa, razorit naš svijet i napravit novi kontinent - od kristala!!  Mislim, naravno, jasno mi je da se radi o strip negativcu i da se od njega nije mogla očekivati ne znam kakva motivacija. Štoviše, ako se ne varam, to isto je htio napravit i Hackmanov Luthor, ali naravno, razlika je što je Hackman barem bio uvjerljiv. U slučaju Spaceya sam u svakoj njegovoj sceni u kojoj glumi imao dojam kao da gledam negativca koji je ispao iz subotnjeg crtića.
Minusi su sve ostalo. Koji, možete sami zaključit s obzirom na sve prethodno što sam napisao. Ponavljam još jednom, šteta je što scenaristi nisu bili u stanju smisliti koherentniju i zanimnljivu radnju, stvoriti atmosferu i omogućiti neki smisleni razvoj likova. Mislim, oprostite, Supermanovo konstantno ponavljanje rečenica poput "laku noć, Lois" i "Uvijek ću biti tu" za mene nije razvijanje likova. Umjesto da su uložili najviše truda na CGI efekte, bilo bi bolje da su napisali kvalitetniji scenarij.
U konačnici, neiskorišten potencijal. |
"Nothing lasts forever." |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Danas na TV-u
