Author |
Topic |
igor 12
stripovi.com suradnik
4621 Posts
Member since 24/01/2013 |
Posted - 17/07/2015 : 10:07:44
|
quote: Originally posted by King Warrior
quote: Originally posted by DODSFERD
Nakon 2008. ponovo sam pročitao specijal Crna duša i moram priznati da mi je ostavio još bolji dojam nego u ono vrijeme. Debelo najbolja epizode iz te edicije prema kojoj neke druge ne zaslužuju ni da se potroši 2 lista papira na njih.
Da, baš sam nedavno napisao poduži komentar o ovoj priči: http://forum.stripovi.com/topic.asp?whichpage=733&TOPIC_ID=37611#1873777
odlična epizoda,mračnjak samo takav.i meni je tako bilo sa drugim čitanjem |
Vamos a la playa tralalalala |
|
|
nagor
Advanced Member
Croatia
12553 Posts
Member since 21/02/2012 |
Posted - 17/07/2015 : 11:29:53
|
http://www.stripovi.com/recenzije/zagor-zg-lu-152-154-tajna-sumerana/863/ Je li ovo najlošiji Boselli u redovnoj seriji? Pa je i nije. Ova priča je u suštini neki whodunnit krimić. Boselli se ovdje išao igrati »zločest je – nije zločest« sa Richterom. Bilo je tu par zgodnih diverzija i tek kad Zagor počne sumnjati onda nam je bilo jasno. Problem je što neka »diverzantska« rješenja nisu toliko uspješna ako ih se ide malo bolje analizirati. Da, ona izrežirana otmica ne drži vodu. Iz tog vidika, ovo je loš Boselli.
Iz vidika vizija i kontinuiteta u Zagorovu svijetu, ovo je možda i najbolji Boselli do sada. Čovjek je vjerojatno sanjao finale JA sage i Antartiku pri pisanju prvih kadrova ove priče (btw, super mi je bilo ono prisjećanje starih dogodovština u onoj kolibi u kišovitoj noći – nagrada za vjerne fanove). Ovo je samo prolog, uvod u kasnije vrhunske priče i zbog toga »Sumerani« dobivaju na težini. Plus su i ponovno pojavljivanje profesora Oldbonesa i Battertona, meni su super sjeli i ti alternativno-povijesni elementi… Cassarovi me ne smetaju ovdje, jer je priča gradska i sa puno govorancije, tako da se ne osjete previše.
Tu romantičnu arheologiju 19. stoljeća obožavam i stvarno mislim, da je to puno pogodak za jedan dobar storyline u Zagoru. »Tajna Sumerana« je ipak samo jedan uvod, mala pričica, koja je poslužila za predstavljanje velike ideje i kasnijih glavnih igrača - Richtera i Greena. Temelj za JA sagu.
|
|
|
adriano
Advanced Member
Croatia
4599 Posts
Member since 12/11/2009 |
|
going going
Advanced Member
Serbia
11872 Posts
Member since 24/04/2012 |
Posted - 17/07/2015 : 15:28:47
|
quote: Originally posted by nagor
Iz vidika vizija i kontinuiteta u Zagorovu svijetu, ovo je možda i najbolji Boselli do sada. Čovjek je vjerojatno sanjao finale JA sage i Antartiku pri pisanju prvih kadrova ove priče (btw, super mi je bilo ono prisjećanje starih dogodovština u onoj kolibi u kišovitoj noći – nagrada za vjerne fanove). Ovo je samo prolog, uvod u kasnije vrhunske priče i zbog toga »Sumerani« dobivaju na težini. Plus su i ponovno pojavljivanje profesora Oldbonesa i Battertona, meni su super sjeli i ti alternativno-povijesni elementi… Cassarovi me ne smetaju ovdje, jer je priča gradska i sa puno govorancije, tako da se ne osjete previše.
Slazem se. Prva sveska je i najbolja sveska cele ove price. Upoznajemo Dekstera Grina, Jamba, ponovo srecemo simpaticnog Bata Batertona i profesora Oldbounsa ima poveznice na Zagorova i Cikova putešestvija po Africi, spominje se Endru Kejn, spominje se Atlantida. Da je nastavljeno u tom tonu bila bi ovo vrhunska prica. Ali druga i treca sveska su to pokvarile.
Ali svakako je za pohvalu Bosselijevo vizionarstvo i stalno nadogradjivanje prica i sirenje mitologije.
|
|
|
bjelolasica
stripovi.com suradnik
Croatia
5106 Posts
Member since 30/08/2009 |
Posted - 17/07/2015 : 22:23:56
|
Priča je extra. Koja kombinacija horrora, drame i prstohvata komedije. Chico i Bat uvijek malo snize napetost prije nego je neki drugi element opet podigne. Onaj dio sa sumerskim bogovima je bio dobro osmišljen. POšto u Zagoru imamo stalno mješanje fantastike i stvarnosti ja sam tada mislio da je Herr Profa već dobio neke nadnaravne moći |
Don’t beat me massa!Please don’t beat me massa!Don’t beat this tired old body! No, no! http://www.youtube.com/watch?v=H8D93Awa434 |
|
|
hamzik
Junior Member
Sweden
406 Posts
Member since 27/04/2012 |
Posted - 17/07/2015 : 22:47:20
|
Dnevnik citanja - Krilati osvetnik 62%
Prica prilicno zanimljivo pocinje i negdje do polovine ima stvarno odlicnu i zlokobnu atmosferu, najvise zahvaljujici Ferrijevim crtezom. Ali sa pojavom Ben Stevensa sve ode niz brdo. Kada on krene pepricavati sve se pretvori u cistu glupost i nevjerovatnu slucajnost. Citav njegov povratak ovisi o tome da ga je spasio covjek koji moze dati dar leta ljudima prosto sa presadivanjem orlovih krila na njihova leda. Koja sreca da se on naso bas u tim brdima.
Ovo nije da je samo glup scenarij nego i uzasno lijeno rijesenje sa Nolittine strane. Nolitta ovdje potrosi vise od pola sveske gdje Ben Stevens detaljno objasnjava Zagoru sve sto bi jedan bolji scenario trebao uklopiti u samu pricu. Radnja potpuno stane da bi Nolitta dao objasnjenje kompletne uvodne misterije i jednostavno sve samo namjestio za posljednju borbu. Znaci, kako sada stoji Krilati osvetnik jednostavno nema sredine. Samo misteriozan pocetak, ubitacno prepricavanje i nakon toga forsiran kraj.
Pad kvaliteta nakon finog pocetka vidi se nazalost i na crtezu koji je u zadnjoj sveski Ferri ocigledno zbrzo. Jos i prima pomoc od (najvjerovatnije katastrofalnog Bignottija) koji je docrtavo pozadinu. Krilati osvetnik je poletio prema suncu ali nakon stabilnog pocetnog leta srusio se i slomio na stijene.
http://www.stripovi.com/recenzije/zagor-zg-lex-174-176-krilati-osvetnik/1083/ |
Edited by - hamzik on 18/07/2015 11:09:29 |
|
|
hamzik
Junior Member
Sweden
406 Posts
Member since 27/04/2012 |
Posted - 18/07/2015 : 11:05:58
|
Dnevnik citanja - Horde Zla 42%
Prvo moram reci da sam tek sada, u mojoj 30 godini, prvi put ovo procito. Znaci nema tu ni truna nostalgije koja moze spasiti ovu katastrofu. Jer nazalost, Horde zla je upravo katastrofa i daleko najgori Zagor koji sam dosad procito.
Ja sam svjestan kultnog statusa ove price. I sjecam se da sam ko klinac cuo za nju. A siguran sam da bi me donekle uzbudila da sam je cito kad mi je bilo 7-8 godina. Kao sto je uzbudila vas sto dajete visoke ocjene. Jer za razliku i od onih najvise naivnih Zagora iz ovog perioda, ovo je stvarno iskljucivo za malu djecu. Horde zla je jednostavna i infantilna bajka. Naivna, traljava kopija Gospodara prstenova bez i truna ambicije za velicanstvo. Sclavi je ovo napiso dok je popio fildan kafe, drugog objasnjenja nema. O tome svjedoci i upadljivo los scenario. Sve je toliko zbrzano da covjek ne stigne ni reagovati na jednu glupost prije nego sto je druga zamjeni. Mozda je uostalom tako i bolje. Jer kad bi previse razmisljo o onom gusteru sto cuva uspavanog carobnjaka, o velicini trolovih nosova, o oblaku sna, o odjeci Panka ili o Zagorovoj smrti od ruke onog gospodara kapuljaca mislim da bi se i meni lubanja zapalila.
Nije fer reci da je vrijeme pregazilo Horde zla jel to predlaze da je ova prica bar nekad bila dobra. A u to prosto nevjerujem. Visoke ocjene samo svjedoce o losem ukusu klinaca i silnoj nostalgiji. Istinitog kvaliteta ovdje nema. Mozda se izgubio u nekoj drugoj bajkovitoj dimenziji. U mom svijetu ovo je sranje.
http://www.stripovi.com/recenzije/zagor-zg-zs-639-641-horde-zla/135/ |
Edited by - hamzik on 18/07/2015 11:07:32 |
|
|
DODSFERD
Advanced Member
Pitcairn Island
29953 Posts
Member since 14/03/2014 |
Posted - 18/07/2015 : 12:41:40
|
Ni ja ne razumijem visoke ocjene za tu priču, a mislim da si čak i ti dao malo više nego je trebalo. Ovo je nešto najgore što je Sclavi ikada napisao. |
Sinaitakala Tu'imatamoana 'i Fanakavakilangi Fakafanua |
|
|
hamzik
Junior Member
Sweden
406 Posts
Member since 27/04/2012 |
Posted - 18/07/2015 : 13:43:20
|
quote: Originally posted by DODSFERD
Ni ja ne razumijem visoke ocjene za tu priču, a mislim da si čak i ti dao malo više nego je trebalo.
Moju ocjenu su digle sestice za crtez i naslovnice. Prica i scenario dobili trice, i to samo zbog donekle zabavnog i atmosfericnog uvoda. |
Edited by - hamzik on 18/07/2015 13:44:23 |
|
|
IGMAN2
Senior Member
2426 Posts
Member since 08/05/2003 |
Posted - 18/07/2015 : 13:49:46
|
Hamzik, nikako ne mogu reći da nisi u pravu. Ovo je jedna od onih epizoda o kojoj, nakon što je pročitaš, uzdahneš i odeš raditi nešto pametnije, ili staneš razmišljajući o potencijalu priče i žalu za tako površnom i šablonski odrađenoj priči.
Prvi dio mi je dobar i zabavan, a onda, do kraja, slijedi serija groznih klišeja. Jedan za drugim u nizu, i to površno odrađenih. Šteta, jer ako je i ovakva kakva je, postala kultna, kakva bi tek bila da je napravljena s imalo truda. Kada bi danas izašla ovakva epizoda, fanovske horde zla bi se slile prema SBEu. Ovo je definitivno priča koja bi se trebala ponoviti, tj. napisati i nacrtati ispočetka- jedan dobar i ozbiljniji remake cijele stvari.
Slična situacija mi je bila i s onom podzemnom- Troglava aždaja. I ona i Horde zla su mi bile odlične kao djetetu, ali danas... U stvari, to pokazuje koja je Bonelliju bila ciljana publika za Zagora.
Nije da ne volim fantastiku, ponekad i nađem u tom žanru vrlo zabavnih stvari, ali ne čini mi se da je to žanr koji ima puno toga za ponuditi. Pratim sad Dragonera, pa me autori možda i razuvjere :)
Kada smo već kod fantasy, u Princa vilenjaka, za razliku od Hordi zla, je vidljivo uloženo više truda. Mada je i taj specijal bio prekratak za prikazati cijeli jedan novi svijet, i nije mi bio loš. Ako ništa drugo, to mi je najbolje nacrtani Zagor svih vremena. Na žalost, niti Ludensov, niti Četvrtkov tisak nisu dorasli takvom crtežu. Sav taj trud i sav raskoš Torricellievog crteža vidljiv je jedino u izvanredno napravljenom piratskom izdanju Princ elfova. A kad nam pirati prave kvakitetnije stripove od onih koji imaju prava na njih i dobiju sken originalnih strana... |
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19768 Posts
Member since 23/10/2011 |
|
Elderane84
Advanced Member
Bosnia and Herzegovina
3247 Posts
Member since 30/10/2008 |
Posted - 21/07/2015 : 16:36:29
|
quote: Originally posted by IGMAN2
Nije da ne volim fantastiku, ponekad i nađem u tom žanru vrlo zabavnih stvari, ali ne čini mi se da je to žanr koji ima puno toga za ponuditi.
Uh... Moram da izrazim duboko neslaganje sa tobom. Sticem utisak da tvoj susret sa fantastikom postoji iskljucivo na polju Boneli stripova, a to nikako nije dovoljno za ljepljenje etiketa cijelom zanru. |
|
|
velka031
Advanced Member
Croatia
17036 Posts
Member since 18/03/2010 |
Posted - 22/07/2015 : 14:30:31
|
Horde zla, ipak jedan jako simpa strip, a kada je nastaao (toga se ne sjećam najbolje) vjerujem da je bio prava revolucija. |
|
|
markotamara
Senior Member
Croatia
2783 Posts
Member since 26/05/2013 |
Posted - 22/07/2015 : 14:42:33
|
quote: Originally posted by velka031
Horde zla, ipak jedan jako simpa strip, a kada je nastaao (toga se ne sjećam najbolje) vjerujem da je bio prava revolucija.
kad sam ga prvi put ima u zs nije ima naslovnu i zagonetka mi je bila naslovnica pa sam nacrta sam naslovnicu tada mi je ta epizoda bila vrhunska(nije ni danas nista pretjerno manje) |
GALLIENO FERRI
|
Edited by - markotamara on 22/07/2015 14:43:27 |
|
|
DODSFERD
Advanced Member
Pitcairn Island
29953 Posts
Member since 14/03/2014 |
Posted - 22/07/2015 : 15:48:52
|
quote: Originally posted by markotamara
quote: Originally posted by velka031
Horde zla, ipak jedan jako simpa strip, a kada je nastaao (toga se ne sjećam najbolje) vjerujem da je bio prava revolucija.
kad sam ga prvi put ima u zs nije ima naslovnu i zagonetka mi je bila naslovnica pa sam nacrta sam naslovnicu
Da li si pokušavao kopirati neku od Ferrija ili onako iz glave. |
Sinaitakala Tu'imatamoana 'i Fanakavakilangi Fakafanua |
|
|
markotamara
Senior Member
Croatia
2783 Posts
Member since 26/05/2013 |
|
velka031
Advanced Member
Croatia
17036 Posts
Member since 18/03/2010 |
Posted - 22/07/2015 : 17:29:10
|
quote: Originally posted by markotamara
quote: Originally posted by velka031
Horde zla, ipak jedan jako simpa strip, a kada je nastaao (toga se ne sjećam najbolje) vjerujem da je bio prava revolucija.
kad sam ga prvi put ima u zs nije ima naslovnu i zagonetka mi je bila naslovnica pa sam nacrta sam naslovnicu tada mi je ta epizoda bila vrhunska(nije ni danas nista pretjerno manje)
Ni moj nije imao naslovnicu |
|
|
mesar
Junior Member
392 Posts
Member since 27/04/2015 |
|
IGMAN2
Senior Member
2426 Posts
Member since 08/05/2003 |
Posted - 22/07/2015 : 20:55:59
|
quote: Originally posted by Elderane84
quote: Originally posted by IGMAN2
Nije da ne volim fantastiku, ponekad i nađem u tom žanru vrlo zabavnih stvari, ali ne čini mi se da je to žanr koji ima puno toga za ponuditi.
Uh... Moram da izrazim duboko neslaganje sa tobom. Sticem utisak da tvoj susret sa fantastikom postoji iskljucivo na polju Boneli stripova, a to nikako nije dovoljno za ljepljenje etiketa cijelom zanru.
Koliko duboko, Elderane84? Ne možeš samo reći duboko, jako, veliko... moraš malo i baždariti mjerni instrument. Možda malo nešto napisati u obranu omiljenog ti žanra. Izraziti duboko neslaganje je malo...-malo, bez obzira koliko ti je duboko.
I što ti to ne valja kod Bonellijevog fantasya? Meni je baš Gea i ono što sam do sada pročitao od Dragonera, bilo baš dobro; I ako bi sudio o Fantasyu po SBE, žanr bi dobio dobre ocjene.
A i utisak te dobrano vara, jer SF i Fantasy filmovi i književnost su žanrovi na kojima sam odrastao. Neki drugi, dugo vremena, ma baš i nisu pretjerano zanimali. Osim toga, to 'moje' mišljenje i nije baš moje. Ako si imalo pratio Fantazy, morao si negdje i naletjeti na neki tekst o njemu. Često si mogao u tim osvrtima ili kritikama naći na (uz par navedenih izuzetaka koji odskaću od te teze) izraze poput 'ćorsokak' i 'slijepo crijevo' i gomile tema djela koje su samo varijacija Tolkina ili povijesni srednjevjekovni žanr s dodanim pokojim zrcem fantasy začina.
Isto se govorilo i o horor žanru. 'Ništa novo, bezidejno i sve je već viđeno...' Uprkos tome i horror i fantasy žive i dalje :)
Stoga, nemoj se baš toliko duboko ne slagat sa mnom, jer mi se čini da i nismo na suprotnim stranama
|
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 22/07/2015 : 22:24:57
|
quote: Nije da ne volim fantastiku, ponekad i nađem u tom žanru vrlo zabavnih stvari, ali ne čini mi se da je to žanr koji ima puno toga za ponuditi.
Ovde ću se i ja duboko ne slagati sa tobom, IGMANE2, po pitanju poslednje fraze. Fantasy, poput horrora ili SF-a, je žanr širokog opsega. Šireg nego, verujem, svi ostali. Samo što, opet poput svih ostalih,više zavisi od opsega mašte svojih pisaca nego od samog sebe. Ima on svega za ponuditi, ali treba malo i prokopati
|
DNEVNIK CITANJA: Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
32401 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 22/07/2015 : 23:41:37
|
quote: Originally posted by hamzik
Dnevnik citanja - Horde Zla 42%
Prvo moram reci da sam tek sada, u mojoj 30 godini, prvi put ovo procito. Znaci nema tu ni truna nostalgije koja moze spasiti ovu katastrofu. Jer nazalost, Horde zla je upravo katastrofa i daleko najgori Zagor koji sam dosad procito.
Ja sam svjestan kultnog statusa ove price. I sjecam se da sam ko klinac cuo za nju. A siguran sam da bi me donekle uzbudila da sam je cito kad mi je bilo 7-8 godina. Kao sto je uzbudila vas sto dajete visoke ocjene. Jer za razliku i od onih najvise naivnih Zagora iz ovog perioda, ovo je stvarno iskljucivo za malu djecu. Horde zla je jednostavna i infantilna bajka. Naivna, traljava kopija Gospodara prstenova bez i truna ambicije za velicanstvo. Sclavi je ovo napiso dok je popio fildan kafe, drugog objasnjenja nema. O tome svjedoci i upadljivo los scenario. Sve je toliko zbrzano da covjek ne stigne ni reagovati na jednu glupost prije nego sto je druga zamjeni. Mozda je uostalom tako i bolje. Jer kad bi previse razmisljo o onom gusteru sto cuva uspavanog carobnjaka, o velicini trolovih nosova, o oblaku sna, o odjeci Panka ili o Zagorovoj smrti od ruke onog gospodara kapuljaca mislim da bi se i meni lubanja zapalila.
Nije fer reci da je vrijeme pregazilo Horde zla jel to predlaze da je ova prica bar nekad bila dobra. A u to prosto nevjerujem. Visoke ocjene samo svjedoce o losem ukusu klinaca i silnoj nostalgiji. Istinitog kvaliteta ovdje nema. Mozda se izgubio u nekoj drugoj bajkovitoj dimenziji. U mom svijetu ovo je sranje.
http://www.stripovi.com/recenzije/zagor-zg-zs-639-641-horde-zla/135/
Potpis.
(Ovo je, ja mislim, jedna od najlosijih Zagorovih epizoda. Tako sam i ocjenio). |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
|
|
IGMAN2
Senior Member
2426 Posts
Member since 08/05/2003 |
Posted - 23/07/2015 : 01:04:58
|
quote: Originally posted by PijaniPatak
quote: Nije da ne volim fantastiku, ponekad i nađem u tom žanru vrlo zabavnih stvari, ali ne čini mi se da je to žanr koji ima puno toga za ponuditi.
Ovde ću se i ja duboko ne slagati sa tobom, IGMANE2, po pitanju poslednje fraze. Fantasy, poput horrora ili SF-a, je žanr širokog opsega. Šireg nego, verujem, svi ostali. Samo što, opet poput svih ostalih,više zavisi od opsega mašte svojih pisaca nego od samog sebe. Ima on svega za ponuditi, ali treba malo i prokopati
A, super, opet općenit odgovor.
OK, možda Fantasy i ima što za ponuditi... ali, da li i nudi... Kako što kažeš- žanr koji nudi više nego svi ostali žanrovi, ali... to ipak zavisi od autora i njegove mašte', -dakle, što? Žanr je super, ali nije on kriv ako autora nema ili su nemaštoviti?
Moja baba ima na raspolaganju da ispeće tisuće vrsta kolača, ali uvijek pravi 2-3 vrste... Dakle, nije problem u kolačima, već u mojoj babi. Rješenje- promjeniti kuharicu...ali možda kolači i nisu kod mene toliko popularni- tko će plaćati novog kuhara, trošit na njegove experimente s novim smjerom pravljenja kolača, koji možda i neće uspijeti... pustimo mi stoga moju babu s te 2-3 vrste i dalje...
I što onda imamo- koja vam je asocijacija na fantasy? Srednjovjekovni štih, ratnik s mačem, zmaj, čarobnjaci i magija, vile, par patuljaka i užasno, nezaustavljivo preteće zlo. Više-manje... Je li toliki problem ako kažem da mi takva mješavina nije dovoljna, pogotovo ako se radi o žanru koji je, kako kažeš,'šireg opsega nego svi ostali'. Za tako postavljeni žanr sasvim mi je dovoljan i Konan. Ima li fantasy još nešto za ponuditi?
Naravno da ima, ali ne izgleda mi baš puno. I opet kažem, nemam ništa protiv fantastike, pogotovo kad nađem nekog takvog autora koji se i potrudi da u tom žanru ponudi i nešto drukčije- npr pretprošle godine sam ponovio Zelaznyeve- od 9 Prinčeva, do Dvori kaosa. Prošle godine Pratchettove par knjiga Discworlda. Izvrsno djela, izvrsnih autora, izvrsne mašte.
Ima, Patak, fantasy svega za ponuditi, ali nije da treba malo, već puno prokopati... pa ako što nađeš. |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
Posted - 23/07/2015 : 20:41:26
|
OK, bre, priznajem, dao sam preuopšten odgovor. Veruj mi da mi je i on stajao "načet" nekih satak vremena, jer sam bio prekinut za vreme pisanja. Imao sam reći konkretno, ali se usput zagubilo. Bitno je da smo se razumeli
Ajde jednom i da na ovom topicu odemo malo off-topic. Dugo vremena nismo ovde nespominjali Zagora.
tvoj prvi pasus: nisam rekao da ih nema, nego da ih ima, ali smo na ovim prostorima u tom žanru "osuđeni" na Zagora (ipak da spomenem), Dragonera, uopšteno SBE fantastične priče i po koju zalutalu grafičku novelu te zbog toga moramo da se bakćemo po ebayu i sličnim sajtovima da bi samo došli do njih, a o informisanju o njihvom postojanju da i ne govorim. Hvala bogu, pa je ovaj forum krcat takvim geekovima, te za mnoge stvari ne moramo tražiti predaleko.
drugi pasus preskačem. Kupi babi knjigu recepata
treći pasus: asocijacija na fantasy? U osnovi, upravo to šta si rekao. Na stranu Tolkienova mitologija na koju možemo, zbog obima žanra koji zahvata (a zahvata bukvalno sve), da gledamo kao svojevrsni manifest fantasyja, polaznu poredbenu tačku, jer je opšte prihvaćena i voljena od strane publike. Slične verzije nećemo spominjati jer su u odnosu na LOTR stvarno blede (mislim na književnost). Ali tu i tamo naletim na odlična, originalna i neponovljiva, dela gde pisac stvori kompleksne likove, ponekad apsurdne za taj tip priče, i smesti ih u svet čiste fantastike. Da ne pičim sada do police i izredam dela, sada se mogu setiti sa guštom samo Kingove "Mračne kule". Kauboj u dalekom futurističkom i post-apokaliptičnom svetu ("svet je krenuo dalje") u kojem se nalazi sve i svašta. Sjajno delo!
U stripu? Kod Zagora (HA! On-topic! Š-buuum!) bih izdvojio "Princa vilenjaka". "Crni gospodar" je zgodan i primamljiv, ali Donatelli mi ga je srozao do besvesti. Dao je čova sve od sebe, ali on stvarno nije na visini. Da je to crtao Torricelli, mislim da bi bila sasvim druga pesma, i sasvim manje očigledna naiva (hebeš fanzasy strip sa lošim crtežom bljaaaah). Od ostalih, van svake diskusije kvaliteta iz fantasy žanra je Vertigov Sandman. Tu su onda Thorgal, Beowulf (brzinsko web-čitanje grafičke novele iz 2000 i neke godine), Conan (kod kojeg sam pročitao lep broj odličnih priča koje nude nešto daleko više od obične koljaže zmajeva i ostalih karakonđula, ili sapunice sa onom njegovom ženskom ćijeg se imena trenutno ne mogu setiti. BTW Marvelov Konan mi je žestoki bljak). Sa fantasyjem sam otprilike tek počeo, ali, evo, imam nekoliko svesaka na listi čekanja, a za koje sam sve same hvale i preporuke načuo po mreži:
"Grimm Fairy Tales" (serijal sa dark verzijama Grimovih bajki), "Fables" serijal Billa Willinghama, "Sagu" Briana Vaughana, Gaimanov "The books of magic", "Homecoming" od Mercy Thompson, DC-jev "Demon Knights" mi izgleda prilično primamljivo, "Sojourn" i "Elias the cursed". Pogledam, pa ćemo videti.
|
DNEVNIK CITANJA: Etika junaštva i deklišeizirani koreni u “Zagor prica...”
|
Edited by - PijaniPatak on 23/07/2015 20:44:20 |
|
|
Willer
stripovi.com suradnik
1300 Posts
Member since 10/08/2003 |
Posted - 24/07/2015 : 11:42:00
|
Svoje dojmove nakon jučerašnjega (prvog) čitanja „Žezla Tin-Hinan“ pokušat ću prenijeti kroz opis jednog od aspekata ovoga djela, koji nije nužno ključan, i naravno, nije nužno točan. Kako god bilo, smatram da je ovom epizodom Boselli definitivno nadmašio samoga sebe! Obje u stripu suprotstavljene strane dobrih i zlih imaju svoje i magijske i znanstvene predstavnike. Ciljevi obiju skupina vezani su i uz dvoje otetih koji opet predstavljaju po jednu od ove druge dvije, naizgled sporedne opcije. Cain i Tuarezi (magija) udruženi su s agentima organizacije „Drugdje“ (znanost). Bore se protiv savezništva kušitskoga para Moridian-Yetizad (magija) i profesora Richtera (znanost). Ovi drugi, oteli su tuarešku princezu Maradu (magija) i engleskog arheologa Greena (znanost), koje prvi nastoje osloboditi. Kako znaju i umiju, u ostvarenju svojih dobrih odnosno loših ciljeva, predstavnici i jednih i drugih (i trećih) služe se i magijom i znanošću, kojima se istovremeno nastoje oduprijeti kada iste primjenjuju protivnici.
Već ovakav shematski opis daje naslutiti kako se relativno neovisno o osnovnome sukobu Dobra i Zla, odvija i onaj Magije i Znanosti, koji će uzrokovati tihu netrpeljivost i iskaze prijezira među saveznicima u oba tabora te unutrašnje dvojbe pojedinaca. Ovdje se prisjećamo i starijeg odnosa tehnologije i magije u „Svemirskoj braći“ kojeg je primijetio Pijani Patak, a kasnije još razrađivao stinky.
Možemo se prisjetiti i kako smo minimalnu prevlast znanstveno(-fantastično)g aspekta, makar kroz tragove, vidjeli u početcima Atlantidske sage, u vrhunskoj „Sedam gradova Cibole“ i solidnoj „Tajni Jednoroga“, kao i u mlakoj trodijelnoj sagi o Richteru. Magije smo se pak, pogotovo one zle, nakon „Morske strave“ nagledali u njenim djelomičmnim produžetcima, prvim dvjema epizodama Afričke odiseje, u kojima negromantske ambicije dosežu vrhunac. Unatoč njihovu završnom porazu i u „Povratku Caina“ i u „Carstvu Songhaya“, kroz obje nam epizode pojava kušitskih negromanata i njihovih mrtvih slugu izaziva jezu, i htjeli-nehtjeli, strahopoštovanje.
No, ako „Morsku stravu“ (a dijelom i njene afričke nastavke), sukladno navedenom shvatimo i kao trijumf jedne magije suprotstavljene drugoj, pobjedu dobre Cainove nasuprot zloj Krakenovoj i kušitskoj, „Žezlo Tin-Hinan“ suočava nas s krajnje frapantnim porazima i jedne i druge. Znanost je sada uzvratila udarac, ostavivši ne samo poraženim nego u dobroj mjeri i poniženim i jedan i drugi pol svoje suprotnosti.
„Žezlo Tin-Hinan“ počelo je u punom smislu riječi onoga trenutka u kojem se Cain u sjećanjima vraća u Kush, na mjesto s kojega je prvi put izbavio Maradu. Što ga tamo dočekuje? Ništa od impresivnoga zastrašujućeg sjaja kojeg je zatekao prvi put. Tek nekolicina gubavaca u ruiniranom hramu, poluraspadnuti Kušiti koji otužno udaraju u bubnjeve. S mnogo bolne čežnje za dalekim vremenima crnom magijom zadobijene moći, više negoli stvarnim novim pokušajima za povratom iste.
Dojam koji ta scena izaziva višestruko je učinkovit. S jedne strane, prikazuje krajnju bijedu do koje su došli Cainovi arhineprijatelji, kojima guba još više negoli tijelo razara i samu uspomenu na moć pred kojim smo nekoć strepili prateći okršaje Zagora i njegovih prijatelja s Krakenom ili živim mrtvacima. Ima li većeg poraza od onoga u kojem negdašnji siledžija najednom izgubi osobno dostojanstvo, i čija nekad zastrašujuća pojava sada izaziva sažaljenje i milosrđe?
Kasniji uzastopni porazi najprije Moridianove a potom i Yetizadove magije, pretrpljeni sramotni udarci ponosu ovoga drugog kroz Richterovo „imbecilu“ ili Zagorovo „kornjačo“ (ako je Ludensov prijevod točan), kao i bespomoćni solilokviji kojima Yetizad i sam priznaje ograničenja crne magije, već su praktički bili predodređeni spomenutim događajem s mjesta kojega ćemo zauvijek pamtiti po prologu „Morskoj stravi“.
No, za čovjeka koji je do takvoga (zasluženog) stanja Kušite doveo, već se također baš u tom trenutku daje naslutiti kako mu protiv novih neprijatelja staro oružje neće biti dovoljno. Cainova je karizma, vrlo efektno i ništa manje okrutno, ozbiljno dovedena u pitanje. A ovoga puta ne možemo, kao u slučaju „Cainova povratka“, okriviti samo decentralizaciju glavnih likova. Engleskoga religijskog fanatika najprije Zagor odvraća od pokušaja da na Bogu prašine primijeni isti recept kojeg je s uspjehom primijenio na Krakenu. Potom se, postupno, zahuktava unutrašnji sukob savezničkih snaga među dobrima, najprije kao došaptavanje, a onda i kao verbalni obračun Lamberta i Caina. I na koncu, Cainu ostaje naivno lajanje na Mjesec kako su projektili s atlantidskog topa nepoštena borba, a onda i suočavanje s nemoći njegova mača naspram novoga vodeno-letećeg čudovišta, poprilično, međutim, različitog od Krakena.
Trajna čežnja za preminulom suprugom koju više nikada neće imati, u „Morskoj stravi“ od Caina je učinila još većega Heroja u očima čitatelja, čiji je habitus božanskog osvetnika i pobjednika nemoguć bez istovremenih bolnih poraza i gubitaka na privatnom planu. Potpuno suprotno tome, posljednja scena „Žezla“ prikazuje zagrljeni par koji, kao u sretnim ljubavnim pričama, promatra izlazak/zalazak Sunca. Par koji čini, s jedne strane, negdašnji ljuti osvetnik koji je maloprije izravno pokazao borbene slabosti, dok sada ništa manje izravno pokazuje nježniju stranu. S druge strane, tuareška princeza koja nije pokazala snagu volje kakva se od prosječne princeze očekuje, ali koja se, izgleda, bez teškoća miri s gubitkom temeljnog simbola željene vladarske moći.
Onaj zatočenik koji se uspješnije odupro kušitskoj magiji, nije bio princ koji se uzdao u moć dobre magije, već arheolog koji se uzdao u moć – znanosti. Njegov završni twist, potpuno je opozitan Bosellijev zaključni odgovor na trenutak u kojem agenti „Drugdje“, Roberts i Lambert, odbijaju napustiti prijatelje u nevolji (pa ovaj drugi tada čak i proklinje znanost).
Ovdje se, međutim, ne radi samo o neprestanoj komunikaciji mnoštva komplementarnih rukavaca priče kakvu često vidimo u Bosellijevim epizodama. Možda najdojmljivije dosad s obzirom na toliko upečatljiv kontrast, sada vidimo i maštovit dijalektički odnos ključnih aspekata onih epizoda koje se danas opravdano smatraju Zagorovim klasicima novijeg doba.
„Žezlo Tin Hinan“ tako funkcionira i kao snažan odgovor znanosti (znanstvene fantastike) na snagu magije (horora), iz čega dalje razmišljamo o žanrovskim postavkama ovoga serijala u cjelini, ali što je još važnije – o odrazu navedenog na postavke Zagorova univerzuma. Nije li indijanska magija svojedobno zaustavila akronijansku znanost i hoće li možda Richter, pod uvjetom da nije poginuo, uspjeti u onome u čemu nije jedan Hellingen? Zar ovakvim trijumfom Znanosti u odnosu na Magiju nije već učinio jedan važan korak naprijed?
Za daljnju razradu toga kompleksnog pitanja najvažnije bi nam ipak bilo vidjeti što na taj dijalektički odnos u „Žezlu“ kaže sam Zagor.
Vidjeli bismo da kaže svašta, baš baš svašta... Svakako treba pročitati osnovne crte u odlomku Patkove recenzije naslovljenom San jedne nacije(?) i pravo lice civilizacije. Što se daljnje analize navedenog pitanja tiče, već sam napisao gomilu teksta, pa neka ovo zasad bude dosta, ako nije već puno i previše haha... |
|
|
PijaniPatak
stripovi.com suradnik
Germany
10035 Posts
Member since 20/02/2010 |
|
Topic |
|
|
|