| Author |
 Topic  |
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6417 Posts
Member since 21/07/2002 |
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38181 Posts
Member since 26/10/2007 |
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6417 Posts
Member since 21/07/2002 |
 Posted - 26/03/2016 : 19:33:57
|
x
Genije zla: Belgijski kralj Leopold Drugi i njegova povijesna "filantropska" uloga u Kongu (I. dio)
Vladimir J.
Advance.hr
13. ožujka 2016.
Belgijski kralj Leopold Drugi upisan je u europskoj povijesti beščašća kao jedan od najokrutnijih tiranina, a za takvu njegovu reputaciju izravno su zaslužni dvojica britanskih novinara. Jedan koji je za njegov račun uspostavio surovi kolonijalni režim u Kongu – Henry Morton Stanley i drugi koji je otkrio svijetu strahote tog režima – Edmund Dene Morel.
Leopold Drugi sanjao je o svojim afričkim kolonijama, ali mlada država Belgija nije imala mornaricu, te nije mogla računati na stvaranje prekomorske imperije kakve su imale Nizozemska, Francuska ili Velika Britanija. 'Moramo imati koloniju', govorio je Leopold svojim najbližim podanicima. Zbog toga je Leopold pribjegao velikom lukavstvu i manipulaciji za kakvu svijet do tada nije znao. Njegov ključni čovjek bio je Stanley, nadareni pripovjedač skromnog podrijetla, istraživač i avanturist.
Leopold Drugi bio je inteligentan čovjek, može se reći da je bio genije zla, a do pojave Hitlera nije bilo sličnog primjera u modernoj europskoj povijesti. Prema tvrdnji Marka Twaina za sobom je ostavio između osam i 10 milijuna žrtava tijekom 23 godine upravljanja Kongom, koji je za to vrijeme bio njegova privatna kolonija.
Leopold je redovito čitao novine i pomno je pratio vijesti koje su stizale iz Afrike, te je tako 1872. iz 'Daily Telegrapha' saznao za podvig putopisca Stanleya koji je uspio u potrazi za nestalim britanskim misionarom i istraživačem Davidom Livingstoneom. Intervju koji je napravio s Livingstoneom donio mu je svjetsku novinarsku slavu, a rečenica: 'Gospodin Livingston, pretpostavljam' koju je izgovorio prilikom njihovog prvog susreta, citira se i danas.
Leopold je tada imao 37 godina. Od toga trenutka sve je podredio cilju da postane kolonijalni vladar. No, kako je znao da velike europske sile koje su nakon poraza Napoleona Bonaparte na Waterloou i osnovale Belgiju, nikada ne bi pristale da ova mala i nova država postane kolonijalna sila, njegov plan bio je da osvoji koloniju samo za sebe, a da u isto vrijeme pokuša uvjeriti javnost da je njegova afrička misija isključivo filantropska. Svi njegovi prethodni pokušaji da kupi za sebe i Belgiju koloniju bili su bezuspješni.
'Želim da otvorim civilizaciji jedini dio svijeta koji još nije otkriven, da prodrem u tamu koja vezuje čitavo čovječanstvo. Usudio bih se reći u pothvat dostojan križarskog pohoda ovog stoljeća progresa. Izgleda mi da je Belgija, kao centralna i neutralna država pogodna za to', rekao je Leopold otvarajući 1876. godine Zemljopisnu konferenciju u Bruxellesu na kojoj je okupio neke od tada najvećih moreplovaca, istraživača i znanstvenika Europe.
Za svoj projekt 'Međunarodna afrička asocijacija' koji je tom prilikom predstavio Leopold je pored ostalih, dobio financijsku potporu obitelji Rothschild, te graditelja Sueskog kanala Viscounta Ferdinanda.
Stanley je 1877. kao lutajući dopisnik 'New York Heralda' i britanskog 'Daily Telegrapha' uspio ono što stoljećima nikome nije pošlo za rukom – uploviti u rijeku Kongo, te otkriti njeno izvorište i neslućena bogatstva njenog priobalja.
Zbog jakih vodenih struja rijeka Kongo bila je do tada nepristupačna za brodove pod zastavama europskih imperija, a Stanley je imao sreću da bude na brodu pod američkom zastavom koji je uspio uploviti iz Atlantika u rijeku i otisnuti se stotinama kilometara uzvodno.
Sudbonosni susret Stanleya i Leopolda odigrao se 1878. godine u kraljevskom dvorcu u Laekenu kraj Bruxellesa. Na tom sastanku belgijski kralj ponudio mu je astronomski petogodišnji ugovor za istraživanje sliva rijeke Kongo, koji se prostire na teritoriju većem od Indije. Leopold je preuzeo troškove Stanleyevog putovanja i svoje ulaganje opravdao filantropskim razlozima. 'Samo su znanstvena istraživanja predviđena', objasnio je Leopold javnosti.
Za ovu misiju registrirao je 'Međunarodnu asocijaciju Konga', čiji je naziv sličio ranije osnovanoj filantropskoj 'Međunarodnoj afričkoj asocijaciji', čime je uspio zbuniti javnost ostavljajući dojam da je riječ o jednoj te istoj organizaciji. Zastava njegove nove asocijacije bila je zlatna zvijezda na plavoj pozadini, što je trebalo simbolizirati tračak nade u afričkoj tami.
Ako je ovo njegovo lukavstvo bilo dovoljno da se zavara šira javnost, Leopold je znao da mu to neće proći kod Francuza, Britanaca, Nijemaca i ostalih europskih sila, pa je potražio zaštitu SAD-a. Dobio ju je od tadašnjeg američkog predsjednika Chestera A. Arthura zahvaljujući znalačkom posredovanju američkog veleposlanika u Bruxellesu Henry Shelton Sanforda, koji mu je ranije pomogao da angažira Stanleya, za što je bio bogato nagrađen.
Leopold je od Arthura tražio da SAD tretiraju plavu zastavu sa zlatnom zvijezdom kao prijateljsku, koja se zahvaljujući Stanleyu već vijorila na 17 stanica i sedam teritorija 'uključenih u civilizacijski posao asocijacije kojim je obuhvaćeno nekoliko milijuna ljudi'. Sanford je uvjerio Arthura u Leopoldove altruističke namjere i dobar tretman lokalnog stanovništva Konga, te je američki predsjednik naredio časnicima svoje vojske da na kopnu i na moru priznaju ovu zastavu koja će ubuduće predstavljati Slobodnu Državu Kongo (Congo Free State).
Leopold je uspio osigurati potporu Francuske, koja se nije osjećala ugroženom od malene susjedne zemlje, te Portugala, ali najteži zadatak je bio privoljeti odveć sumnjičavog njemačkog kancelara Otto Von Bismarcka. No zahvaljujući američkom priznanju i bilateralnim ugovorima o slobodnoj trgovini koje je sklopio na Berlinskom kongresu, Leopold je uspio dobiti i njegov pristanak, te otvoriti sebi put ka toliko željenom cilju. Rezolucijom belgijskog parlamenta kralj je 1885. dobio pravo na osobno upravljanje Slobodnom Državom Kongo.
Svega nekoliko mjeseci nakon Berlinskog kongresa Leopold Drugi bio je pozvan na britanski sud zbog afere s maloljetnim prostitutkama koje su mu podvodili na jahtu kojom je plovio kanalom La Manche. Premda je uspio izbjeći sudski proces, ova epizoda ostavila je traga na njegov brak s kraljicom Marie Henriette. Ostalo je zabilježeno da je kraljica zaplakala tijekom ručka u pariškom restoranu rekavši mužu: 'Leopolde, uništit ćeš nas s tim tvojim Kongom'.
Prema Leopoldovoj ideji, kraljevski par često je ručao u skromnim restoranima Pariza i Bruxellesa, čime je on želio uvjeriti javnost da je skroman čovjek koji pazi na troškove. Istodobno bogato je plaćao Stanleya da bi ga zadržao za sebe i da se ovaj ne bi okrenuo Britancima.
Stanley je za to vrijeme vrijedno radio kako bi naveo lokalne poglavice da potpišu da upravljanje svojih zemalja dragovoljno prepuštaju Leopoldu – kralju nad kraljevima. Ako ih ne bi uspio podmititi služio se svakojakim prijevarama da bi iznudio njihov potpis.
Jedan od trikova Stanley je izvodio uz pomoć električne baterije skrivene ispod odijela i povezane s dugmetom na rukavu, tako što je poglavice udarao strujom u vrat dok se grlio s njima, sugerirajući im nadnaravne moći bijelog čovjeka. Imao je i pištolj skriven u đonu od cipele, kojim bi pred njima ubio ovcu, što je također ostavljalo snažan dojam superiornosti nakon čega su poglavice potpisivali ono što je od njih tražio.
Stanley je pisao svome poslodavcu da je neposlušne lokalne Afrikance najbolje okovati u željezo, jer je to sramotna kazna koja slama duh. Za one koji su stvarno bili neposlušni određivano je bičevanje, te smrtna kazna. Tih prvih godina eksploatacije Konga, Stanley je podizao vojne logore uz rijeku, dok je Leopold uvjeravao europsku javnost da tamo gradi bolnice i škole. Stanley je bez sumnje bio okrutan čovjek izopačenog uma, o čemu svjedoči i podatak da je vlastitom psu odsjekao rep, skuhao ga i dao mu ga da pojede.
Narod Konga na zapadu zemlje daleko od rijeke, stoljećima ranije već je iskusio kolonijalnu upravu. Portugalci su 1491. došli u Mbanza Kongo odakle su narednih desetljeća odvodili robove, uglavnom na rad u rudnike u Brazilu, po 50.000 ljudi godišnje. Iz 1526. godine datira prvo pismo nekog afričkog vladara poslano u Europu, a napisao ga je Nzinga Mbemba Affonso, svom gospodaru – portugalskom kralju Joaou Trećem.
'Najviši i najjači prinče i kralju, brate moj. Svakoga dana trgovci kidnapiraju naše ljude, djecu ove zemlje, sinove naše gospode i vazala, čak i naše rođake. Korupcija i izopačenost tako su rašireni da je naša zemlja opustošena, a stanovništvo desetkovano. Mi trebamo u kraljevini samo svećenike i učitelje, a ne trgovce, osim za vino i brašno. To je naša želja, da ova kraljevina ne bude za trgovinu i promet robova', pisao je Affonso.
'Kažeš mi da ne želiš trgovinu robljem u tvojoj oblasti, jer to desetkuje tvoju zemlju. Portugalci koji su tamo govore mi suprotno, kažu mi kako je Kongo ogroman, a populacija mnogobrojna, te izgleda kako ga nijedan rob nije napustio', odgovorio mu je Joao Treći.
Tri i pol stoljeća kasnije, u Kongu se odigravala nova velika drama za koju se u ostatku svijeta nije znalo. Bijeli trgovci kaučukom i bjelokosti otimali su žene, uzimajući ih za konkubine, bičevali su djecu, a muškarce su često ubijali i iz zabave, vježbajući preciznost gađanja iz pušaka. Svi bijelci bili su uvijek obučeni u bijelo, a strah i trepet za lokalno stanovništvo predstavljali su časnici Leopoldove vojske Force Publique.
Brodovi krcati bjelokosti i kaučukom, pristizali su danonoćno u Belgiju, kralj Leopold se enormno bogatio, dok je javno tvrdio da je profit posljednje što ga zanima od Konga, te da je njegova misija tamo samo filantropska. Dok se belgijski kralj zaklinjao u humanizam, njegovi vojnici (uglavnom crnci iz drugih afričkih kolonija) bi u selu koje ne bi uspjelo sakupiti točno određenu količinu kaučuka stanovnicima odsijecali desnu šaku, kao i za svaku drugu krađu.
Odsječena šaka je bila dokaz bijelim časnicima da su vojnici proveli kaznene mjere, jer iz praktičnih razloga nije bilo izvodljivo dokazati da su pobili neposlušno selo. Ova jeziva kazna do te mjere je uzela maha, da je u Force Publique ustanovljena vojnička dužnost – čuvar odsječenih šaka. Te okrutne kazne izazivale bi povremene pobune lokalnih seljaka, koje bi vojska brutalno gušila u krvi.
Da bi pojačao dojam u narodu kako se tamo krasno postupa s domorodcima, Leopold je dao u Bruxellesu izgraditi repliku sela koje je naselio pigmejima. Selo je naravno imalo svećenika, liječnika i učitelja, te su građani mogli biti ponosni na svojeg kralja koji je civilizirao divlja afrička plemena.
Zbog toga rijetke glasine koje su stizale iz Konga o pravim uvjetima života koji tamo vladaju nisu imale efekta. Leopold je uspješno manipulirao javnim mnijenjem i za svaki slučaj naložio svojim ljudima u Kongu da svu poštu pregledaju prije slanja, tako da je praktički spriječio dotok informacija. Jedini pouzdan način da se sazna nešto o tome što se zbivalo u Kongu, bilo je preko belgijskih trgovaca i časnika koji bi se vraćali u zemlju, ali nije ih bilo mnogo koji bi preuzeli na sebe rizik od nelojalnosti kralju.
Bilo im je bolje uživati u Belle Epoqueu, nego izgubiti imetak i glavu zbog nekih tamo neciviliziranih afričkih plemena. Za one koji bi ipak nešto pokušali reći, govorilo se da su poludjeli. Poneki glasovi o tome što se događa u Kongu stizali su od protestantskih misionara, ali njihove riječi nisu imale veliku težinu u katoličkoj Belgiji. Lako je bilo uvjeriti Belgijance da protestantski misionari rade u interesu nizozemskih trgovaca bjelokosti ili nekoga poput njih.
Kada su se u Europi pojavile prve fotografije osakaćenih Afrikanaca bez desne šake, belgijski list 'La Tribune Congolaise' pisao je da je riječ o nesretnim pojedincima oboljelim od karcinoma ruku, kojima su šake kirurški amputirane da bi ih se spasilo.
Tipičan bijeli časnik ili radnik koji je išao u Kongo bio je mlad neoženjen čovjek u potrazi za poslom. Kada je 1890. stigao u Kongo, Konrad Korzeniowski imao je 33 godine, bio je u velikim dugovima i imao je za sobom pokušaj samoubojstva. Vjerovao je da je Leopoldova misija u Kongu civilizacijska, te da će tamo zaraditi prijeko potrebni novac upravljajući brodom kojim je prevožen materijal za izgradnju željeznice. Ovaj mladi čovjek uskoro će se razočarati i steći tegobno iskustvo, te će preležati malariju i dizenteriju. 'Ni traga od radosti i svjetlosti, samo smrt na gradilištu. Horor, horor', zapisat će on u svojem dnevniku, po kojem će 1899. napisati roman 'Srce tame'. Bio je to Joseph Conrad.
Edmund Dene Morel bio je tijekom 1897. i 1898. zaposlen u liverpoolskoj brodskoj kompaniji 'Elder Demster' koja je obavljala sav promet između Belgije i Slobodne Države Kongo. Njegov posao bio je da vodi knjige prometa zbog čega je često putovao preko kanala u belgijsku luku Antwerpen, gdje su pristajali brodovi na povratku iz Konga.
Morel, tada u svojim dvadesetim godinama, primijetio je da brodovi iz Konga pristižu krcati dragocjenim tovarom, dok u suprotnom smjeru isplovljavaju natovareni oružjem i vojnicima. Kakva li je to robna razmjena, pitao se mladi službenik. Morel je pažljivim uvidom u knjige ubrzo otkrio da se te statistike ne slažu s podacima koji su iznošeni u javnost. Uspoređujući brojeve, Morel je bio šokiran svojim otkrićem i naslućujući veliku prijevaru zapitao se – u čije se džepove slijevala milijunska razlika?
U vrijeme kada je Morel počeo otkrivati magnitudu ove prijevare, većina ljudi u Europi ništa nisu znali o Leopoldovom mehanizmu eksploatacije, jer su novinari koji su pisali o Kongu uglavnom kopirali Stanleyeve hvalospjeve belgijskom kralju. No, Morel je odlučio da ne šuti i iskoristio je svoju insajdersku poziciju da prikupi što više egzaktnih dokaza za svoju sumnju.
Kada je o svojim otkrićima obavijestio svojeg šefa, ovaj je razgovarao s Leopoldom koji mu je, kako je tvrdio, objasnio da je potrebno vrijeme da se uvede red i obećao da će se razmjere trgovine Belgije i Konga postepeno uravnotežiti. Šef je pokušao umiriti Morela i ponudio mu je veću plaću i promociju u kompaniji. Morel je to odbio nastavljajući raditi isti posao i odmah primijetio da su u Belgiji najednom postali hladni prema njemu. Odlučio je da se potpuno posveti istraživanju, te je 1901. dao otkaz u 'Elder Demster' kompaniji.
S 28 pokrenuo je tjednu publikaciju 'West African Mail' i privukao interes britanske javnosti. 'Sada nema nazad', pisao je Morel iznoseći u svojim novinama sasvim precizne i konkretne podatke s puno detalja. Veliki utjecaj na Morela imao je pisac Mary Kingsley koji je pisao putopise iz zapadne Afrike. Budući da je Leopold zabranio put u Kongo 'neprijateljskim novinarima', Morel nije mogao osobno posjetiti njegovu koloniju, pa se morao oslanjati na malobrojna 'disidentska pisma' koja je otuda dobivao.
Njegov važan izvor bila su pisma švedskih, britanskih i američkih misionara, jer cenzori u Kongu nisu imali dozvolu da čitaju njihovu poštu. Kada je prikupio određeni broj svjedočanstava i podataka, Morel je sa svojim saznanjima o okrutnom postupanju prema narodu Konga upoznao britanski parlament. U britanskom Domu predstavnika 1903. otvoren je 'slučaj Kongo' i usvojena rezolucija u kojoj je navedeno da se lokalni živalj mora humano tretirati. Leopold je tada prvi puta bio uzdrman.
Odgovarajući na pitanja britanskih parlamentaraca, Leopold ih je pokušao uvjeriti da afrička klima loše utječe na njegove ljude, te se vjerojatno zbog toga mijenja njihovo ponašanje. On osobno nikada nije bio u Kongu, što je koristio kao ključni argument da zapravo ni sam ne zna što se točno tamo događa.
izvor(i): “King Leopold's Ghost” by Adam Hochschild | www.bouncing-balls.com | onlinebooks.library.upenn.edu | encyclopedia.1914-1918-online.net | www.britannica.com | www.telegraph.co.uk | www.hartford-hwp.com |
 |
|
|
izivko
Advanced Member
.jpg)
Germany
13109 Posts
Member since 25/07/2003 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 26/03/2016 : 19:48:17
|
| i ovo je više za topic o 1. svj.ratu di smo se dotakli podjele Afrike |
You stared at the abyss, you'll never rest in peace |
|
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
33173 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 26/03/2016 : 19:52:45
|
quote:
Originally posted by VALTER
Zaista, tko uopće čita ove dugačke, nepregledne kopi-pejstove!? Katastrofa.
U tebe je krace!  (vidi gore) |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
|
|
|
izivko
Advanced Member
Germany
13109 Posts
Member since 25/07/2003 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 26/03/2016 : 19:54:53
|
quote:
Originally posted by Tutta
quote:
Originally posted by VALTER
Zaista, tko uopće čita ove dugačke, nepregledne kopi-pejstove!? Katastrofa.
U tebe je krace! (vidi gore)
 |
You stared at the abyss, you'll never rest in peace |
|
|
|
Poli
Advanced Member
Slovenia
38181 Posts
Member since 26/10/2007 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 26/03/2016 : 20:02:44
|
| Nešta se Iračani kurče da su izbili na granicu sa Sirijon,prisikli rutu isilu,svašta nešto. |
You stared at the abyss, you'll never rest in peace |
|
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6417 Posts
Member since 21/07/2002 |
Posted - 26/03/2016 : 20:04:19
|
quote:
Originally posted by Tutta
quote:
Originally posted by VALTER
Zaista, tko uopće čita ove dugačke, nepregledne kopi-pejstove!? Katastrofa.
U tebe je krace! (vidi gore)
Moj post je pravi biser u odnosu na Slovenčeve, kojima prečesto razbija zanimljive rasprave. |
|
|
|
izivko
Advanced Member
Germany
13109 Posts
Member since 25/07/2003 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47575 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
Tutta
Advanced Member
Germany
33173 Posts
Member since 19/02/2010 |
Posted - 26/03/2016 : 20:22:05
|
quote:
Originally posted by izivko
Kakvi.
Njegovi su zanimljivi, kratko i jasno plus par karta ako to netko prati
Potpis. |
+IN HOC SIGNO VINCES+
|
|
|
|
izivko
Advanced Member
Germany
13109 Posts
Member since 25/07/2003 |
Posted - 26/03/2016 : 20:34:48
|
quote:
Originally posted by Tutta
quote:
Originally posted by VALTER
Zaista, tko uopće čita ove dugačke, nepregledne kopi-pejstove!? Katastrofa.
U tebe je krace! (vidi gore)
Ali kod njega nisu kopi-pejstvoi. Sve iz glave |
Have mercy |
|
|
|
VALTER
Advanced Member
Croatia
6417 Posts
Member since 21/07/2002 |
Posted - 26/03/2016 : 20:40:26
|
Ja napiso pošteno izvor i autora, i datum objave.
Advance.hr je nešto najbolje što se dogodilo hrvatskom novinarstvu.
Tekst o Kongu je sjajan, ovo je samo prvi dio. Slažem se, nije prilagođen internetu, gdje se traži kratkoća, što često podrazumijeva plitkost i manipulaciju.Ne brinite, neću vas uznemiravati s preostala dva.
|
|
|
|
Dranki
Senior Member
2549 Posts
Member since 03/06/2007 |
Posted - 26/03/2016 : 23:54:17
|
Par desetina Jemenita protestovali danas na godišnjici pokretanja zračnih napada na Jemen:
 |
I am tormented with an everlasting itch for things remote.
I love to sail forbidden seas, and land on barbarous coasts. |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19907 Posts
Member since 23/10/2011 |
|
|
Dranki
Senior Member
2549 Posts
Member since 03/06/2007 |
Posted - 27/03/2016 : 00:36:31
|
| I Aljaska. |
I am tormented with an everlasting itch for things remote.
I love to sail forbidden seas, and land on barbarous coasts. |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19907 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 27/03/2016 : 09:56:40
|
Dobro, Aljaska ne nosi mnogo delegata.
Ali postotci kojima Bernie dobiva zadnja četiri izbora bude nadu.
Slijede (nakon rezultata na Havajima) Wiscnosin i Wyoming, pa onda vidjeti što se može napraviti u New Yorku.
|
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
|
|
|
Dranki
Senior Member
2549 Posts
Member since 03/06/2007 |
Posted - 27/03/2016 : 10:00:04
|
| Eksperti spekulišu da je ona ptičica postigla veći efekat u njegovoj kampanji nego svi milioni :D |
I am tormented with an everlasting itch for things remote.
I love to sail forbidden seas, and land on barbarous coasts. |
|
|
|
tinton
stripovi.com suradnik
United Kingdom
19907 Posts
Member since 23/10/2011 |
Posted - 27/03/2016 : 10:14:52
|
Evo, došli i Havaji. Isto preko 70%.
Odlično! |
Dajte nam Banija Libre;može i mekokoricen (ali u boji obavezno)!
|
Edited by - tinton on 27/03/2016 10:15:34 |
|
|
|
Topic |
|
|
|
prvi poraz osovine zla?
Topic Locked
