forum.stripovi.com
forum.stripovi.com
Home | Profile | Register | Active Topics | Active Polls | Aukcije | Private Messages | Members | Search | FAQ
Username:
Password:
Save Password
Forgot your Password?

 All Forums
 Stripovi
 Stripovi
 Antologijske stvari
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Previous Page | Next Page
Author Previous Topic Topic Next Topic
Page: of 118

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 23/05/2021 : 18:14:39  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by stinky

Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to.



Pa baš taj element, ova je trudna, žene se isključuju (ali Corto je dovoljno brižan da se pobrine za njih, Rasputin bi ih brzinski odjebao ipak je kurvin sin) pokazuje da one ne odlaze svojim putem nego su preslabe da bi nastavile i tu je gotovo sa njima. Pratt je tu poprilično iznenađujuće u kanonima. Što se tiče zadnje scene Rasputina i Marijane to završava tako da on odrešito kaže da se nada da ih nikad više neće viditi ergo pun mu je kurac. Dosta okrutno i žestoko. Na kraju samo muškarci nastavljaju u pustolovinu, slabi se odstranjuju, teret su.
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 23/05/2021 : 18:16:28  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by stinky

quote:
Originally posted by Poncho

Ja to nisam čitao od faksa, al to smatram ponajboljim domaćim djelom ovog nekakvog modernog doba (80-te pa nadalje).



Imaš frišku stvar - Mladenka kostonoga. Ovih dana sam pročitao i to je odličan roman. Jes da je autor ženski petko i da piše sa pogrešne pozicije, ali je sadržaj romana prejak da bi on to zasrao svojim ženskopetkoziranjem. On je pokušao podrivati gusle i epiku sa ženskom problematikom, no ta je građa moćna i drži se itekako u romanu bez obzira na njegove namjere. Odlična stvar, nestvarno dobra, nestvarno da nešto tako dobro može izaći u današnje vrijeme i od takvog zbunjenog tipa.



Hmm uvijek sam skeptičan prema novim stvarima, ali treba dati priliku. Kažeš autora pojela tematika? Di ćeš na epski deseterac jado.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 23/05/2021 : 18:28:29  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Da, pogledaj kad ti se bude čitalo.
On se pokušao nešto igrati, pa doslovno gusla priču o vještici Gili sredinom 19. stoljeća u Zagori. Ima tu svega, Beča i Austrije, Turaka i Talijana, hajduka i vila. I sve bi pa ne bi on nešto ismijavao, pa ta Gila upravlja muškarcima, ženama i gorštacima, ona je maltene prosvjetiteljka u Zagori. A onda i u Beču vrti građane i malograđane. I kažem ti, jako je sve to dobro urađeno, deseteračka građa ali u naopakom ključu. No, kažem, ta je građa prejaka i na kraju se i velika strašna Gila iscrpljuje u majčinstvu, patrijarhalni moment ostaje glavni i to je to.
Go to Top of Page

Zoroasterixx
Advanced Member



Croatia
3459 Posts

Member since 17/02/2014

Posted - 23/05/2021 : 18:58:52  Show Profile Show Extended Profile  Send Zoroasterixx a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by stinky

Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to.



Pa baš taj element, ova je trudna, žene se isključuju (ali Corto je dovoljno brižan da se pobrine za njih, Rasputin bi ih brzinski odjebao ipak je kurvin sin) pokazuje da one ne odlaze svojim putem nego su preslabe da bi nastavile i tu je gotovo sa njima. Pratt je tu poprilično iznenađujuće u kanonima. Što se tiče zadnje scene Rasputina i Marijane to završava tako da on odrešito kaže da se nada da ih nikad više neće viditi ergo pun mu je kurac. Dosta okrutno i žestoko. Na kraju samo muškarci nastavljaju u pustolovinu, slabi se odstranjuju, teret su.



Zar nisu ti muškarci tamo zajedno s armenskom djevojčicom?
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 23/05/2021 : 19:08:28  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Zoroasterixx

quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by stinky

Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to.



Pa baš taj element, ova je trudna, žene se isključuju (ali Corto je dovoljno brižan da se pobrine za njih, Rasputin bi ih brzinski odjebao ipak je kurvin sin) pokazuje da one ne odlaze svojim putem nego su preslabe da bi nastavile i tu je gotovo sa njima. Pratt je tu poprilično iznenađujuće u kanonima. Što se tiče zadnje scene Rasputina i Marijane to završava tako da on odrešito kaže da se nada da ih nikad više neće viditi ergo pun mu je kurac. Dosta okrutno i žestoko. Na kraju samo muškarci nastavljaju u pustolovinu, slabi se odstranjuju, teret su.



Zar nisu ti muškarci tamo zajedno s armenskom djevojčicom?



I nju su otkačli.


Pročitah Tango... hmmm meni je to slabije od Samarkanda. Fali mi tu prikaz grada i jači noir element. Priča jest dobra al slabija i neživotnija malčice od Samarkanda. Pa i tanga je trebalo biti više definitivno.

Edited by - Poncho on 23/05/2021 19:09:00
Go to Top of Page

Zoroasterixx
Advanced Member



Croatia
3459 Posts

Member since 17/02/2014

Posted - 23/05/2021 : 19:09:36  Show Profile Show Extended Profile  Send Zoroasterixx a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by Zoroasterixx

quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by stinky

Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to.



Pa baš taj element, ova je trudna, žene se isključuju (ali Corto je dovoljno brižan da se pobrine za njih, Rasputin bi ih brzinski odjebao ipak je kurvin sin) pokazuje da one ne odlaze svojim putem nego su preslabe da bi nastavile i tu je gotovo sa njima. Pratt je tu poprilično iznenađujuće u kanonima. Što se tiče zadnje scene Rasputina i Marijane to završava tako da on odrešito kaže da se nada da ih nikad više neće viditi ergo pun mu je kurac. Dosta okrutno i žestoko. Na kraju samo muškarci nastavljaju u pustolovinu, slabi se odstranjuju, teret su.



Zar nisu ti muškarci tamo zajedno s armenskom djevojčicom?



I nju su otkačli.


Pročitah Tango... hmmm meni je to slabije od Samarkanda. Fali mi tu prikaz grada i jači noir element. Priča jest dobra al slabija i neživotnija malčice od Samarkanda. Pa i tanga je trebalo biti više definitivno.



Jesi čitao one Helvetske Priče i MU?
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 23/05/2021 : 19:12:36  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Zoroasterixx

quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by Zoroasterixx

quote:
Originally posted by Poncho

quote:
Originally posted by stinky

Ma ne spusti ju na kraju, nego završava tako da on kaže "Predajem se." Kažem ti, ostaje pat.
I na razini stripa ostaje pat, jer žene odu svojim putem, ovi svojim. Ima samo taj dobar element da je ona trudna, pa je to taj neki preostatak patrijarhalnog: onda tu Corto uskače, pokazuje neku brižnost, piše pismo preporuke i barem tako imamo neku nazoviepiku: muškarac zaštitnik natkriljuje djevu. Ali, sve je to preslabo, i ove, drske i samostalne, odlaze svojim putem. Sve su te Prattove žene samostalne sa velikm S. On to piše tako puzavo, još tamo od Indijanskog ljeta, nije to to.



Pa baš taj element, ova je trudna, žene se isključuju (ali Corto je dovoljno brižan da se pobrine za njih, Rasputin bi ih brzinski odjebao ipak je kurvin sin) pokazuje da one ne odlaze svojim putem nego su preslabe da bi nastavile i tu je gotovo sa njima. Pratt je tu poprilično iznenađujuće u kanonima. Što se tiče zadnje scene Rasputina i Marijane to završava tako da on odrešito kaže da se nada da ih nikad više neće viditi ergo pun mu je kurac. Dosta okrutno i žestoko. Na kraju samo muškarci nastavljaju u pustolovinu, slabi se odstranjuju, teret su.



Zar nisu ti muškarci tamo zajedno s armenskom djevojčicom?



I nju su otkačli.


Pročitah Tango... hmmm meni je to slabije od Samarkanda. Fali mi tu prikaz grada i jači noir element. Priča jest dobra al slabija i neživotnija malčice od Samarkanda. Pa i tanga je trebalo biti više definitivno.



Jesi čitao one Helvetske Priče i MU?



Čitao sam sve više puta, samo sad ponavljam. Išao sam uspoređivati Blueberrya i Corta, tako je krenulo. Sad se razvila rasprava i potiče ponavljanju nekih priča.
Go to Top of Page

Zoroasterixx
Advanced Member



Croatia
3459 Posts

Member since 17/02/2014

Posted - 23/05/2021 : 19:15:16  Show Profile Show Extended Profile  Send Zoroasterixx a Private Message  Reply with Quote
Ja sam nekad mislio da je Corto genijalan strip, a sada mi se čini kao da mu malo fali života, previše je u sanjarenju.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 23/05/2021 : 20:10:42  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
A tko je tebi, dosadni pripuzu, dao dozvolu da pišeš u mojem topicu?
Ti ne možeš ovdje pisati, jer si mi ušao na šit listu. Dosadno malo nesamostalno stvorenje, opet si dopuzao za mnom. To se više neće dogoditi, imaš čitav forum, otvori si svoje teme, pa pričaj ako si u stanju. Znači ovdje nećeš pisati ni dosađivati.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 24/05/2021 : 11:39:28  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Čitam Kelte. Ovo je, za sada, savršenstvo. 10/10. Jedan od najboljih stripova, ako posljednje dvije priče ne pokvare. U rangu najboljih Mister Noa i Zagora.

Pročitao 4 priče i o svakoj bi se moglo popričati. Prije sam mislio da je priča sa vilenjacima najbolja, ali izgleda da je bolja irska priča. U nju je dobar uvod film Ryan's Daughter, 1970.
Baš u Cortovo vrijeme, dvadesetih, često su se povlačile usporedbe Hrvatske i Irske. Jedan od boljih hrvatskih mislilaca, Šufflay, pisao je o tome, tekstovi o Sinn Feinu. Usput, Šufflay je pravi kortovski lik, kao sa stranica neke Cortove priče: učenjak širokog zahvata, sa sklonostima za duboko, mistično, iracionalno. S takvima bi Corto prijateljevao, samo šteta da Pratt nije znao za Šufflaya.

A i ovo je lektira za keltske priče. Tomičić je također kortovski duh, često u ekstazi. Za sadašnji naš album, bilo bi dobro pročitati ovo:

Edited by - stinky on 24/05/2021 18:32:29
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 24/05/2021 : 17:48:08  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
U Keltima dolazi do izražaja Prattova spososbnost da od toliko raznorodnih elemenata i referenci sklopi pitku priču. Doduše Kelti koje ja imam imaju 4 priče, prve dvije koje se odnose na bojište oko Soče su kod mene odvojene (mada spadaju u Kelte?).

Ja najbolje pamtim onu baš irsku priču, koja je klasik priče o ircima i njihovoj zemlji i borbi te onu bajkovitu u kojoj se odbija njemačka invazija. Te jedine i jesu baš keltske, irci i druidi.

Baš ta priča o ircima pokazuje da nije Corto baš tako nezainteresiran lik koji "toliko čezne, a opet nikad ništa konkretno ne napravi" (kako reče kolega). Tu je jasno stao uz pokret za nezavisnost i slobodu. Osim toga zar nije u onoj ratnoj priči na Soči dočepao se blaga, pa ne stoji ona da traži blago a moli Boga da ga ne nađe.

Pratt je savršeno dočarao Irsku, to užasno vrijeme koje goni da sjediš u pubu uz perfektnu irsku glazbu i ispijaš pivo i viski (irski jasno, štogod zlobnici govorili da on trostrukom destilacijom gubi karakter).

Filmska podloga za ovaj ciklus je puno toga irskog (od Michaela Collinsa preko Vjetra koji povija ječam i U ime oca do Fordova klasika "Kako je bila zelena moja dolina" ) do 1.svj rata (onaj 1917. je solidan mada rat najbolje opisuju Kubrick u Stazama slave i (pazite ovo) Crna Guja u zadnjoj sezoni ).

Hemingway je literarno najbolje pokrio front na Soči, bar sa savezničke strane, ovu drugu nažalost nitko nije pošteno ispratio, mada se tu stara monarhija najslavnije držala. I moj je pradjed dao svoj skromni obol na Soči, sve preživio pa podlegao Tuberkulozi ili Španjolskoj gripi.

Glazbeno bilo šta irsko, to je tako široko polje di se uvik nešto novo može otkriti.

Tomičića slabo poznajem, znam samo za putopis po Humskoj zemlji, to sam čita ko dite, dio je i po mom kraju.
Go to Top of Page

pcoro
Senior Member

Croatia
2221 Posts

Member since 17/01/2006

Posted - 24/05/2021 : 18:41:19  Show Profile Show Extended Profile  Send pcoro a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Poncho



Baš ta priča o ircima pokazuje da nije Corto baš tako nezainteresiran lik koji "toliko čezne, a opet nikad ništa konkretno ne napravi" (kako reče kolega). Tu je jasno stao uz pokret za nezavisnost i slobodu. Osim toga zar nije u onoj ratnoj priči na Soči dočepao se blaga, pa ne stoji ona da traži blago a moli Boga da ga ne nađe.





To sam čitao davno pa se ne sjećam dobro. Sjećam se da su mi Keltske priče bile dobre, a najslabije su bile baš te Sočanske. Korto je u tim starijim pričama bio aktivniji da bi se kasnije, poslije Sibira promijenio karakter serijala.

Da se vratim na Zlatnu kuću Samarkanda - tu se dijelom slažem sa Stinkijem, a dijelom sa tobom. One Stinkijeve crtice bi sve potpisao, ali, opet - svidio mi se strip, nije loše pokazao taj dio Azije i to doba. Opet, ostaje žal za propuštenom prilikom jer je to razdoblje u tom dijelu svijeta meni skoro nepoznato i tu je bilo potencijala i za puno više. Ali, dobro je i ovako. Vidim se kako ga ponovno čitam, to je dobar znak.

Što se žena tiče u ZKS tiče, bezveze je da su obe ružne i nadrkane, ali fora kako Raspućin i Marijana ne mogu, a da se ne pokače Tako im i treba, jer su oboje ružni i zli

Tango - tu se slažem s Pončom, a šokiran sam Stinkyjevom visokom ocjenom. Težak strip, puno gušći nego Samarkand, a traljavo nacrtan. Mislim da je malo što tu uspjelo. Gubio sam se sa svim tim likovima i zapletima, non stop sam se vraćao nazad da se prisjetim tko je sad ovaj, tko je sad onaj. Kroki crtež nije nimalo pomagao. Možda, kad bi puno bolje poznavao Buenos Aires i to razdoblje.. ne sviđa mi se kako se priča izgubi u moru događaja i likova, ne sviđa mi se to grčevito čitanje na koje me prisiljava, da ne mogu utonuti u strip nego se non stop moram podsjećati, podsjećati, podsjećati, trčati za stripom umjesto da me on nosi.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 24/05/2021 : 18:45:55  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Poncho

Baš ta priča o ircima pokazuje da nije Corto baš tako nezainteresiran lik koji "toliko čezne, a opet nikad ništa konkretno ne napravi" (kako reče kolega). Tu je jasno stao uz pokret za nezavisnost i slobodu. Osim toga zar nije u onoj ratnoj priči na Soči dočepao se blaga, pa ne stoji ona da traži blago a moli Boga da ga ne nađe.



Kasnije više, trenutno nemam vremena opširno.

Koje ti Kelte imaš? Ja imam neke srpske, imaju 6 priča. Usput, pročitao sam sve i zadnja priča je nešto slabija, ali ajde, dajem Keltima 10/10.

Sad samo kratko da ti odgovorim. Nije Corto ovdje toliko uz Irce i njihovu borbu, već ti je to slično kao u Tangu: on je uz prijatelja. Njegov prijatelj je irski borac, pa se tako Corto uplete u tu priču Irci vs Englezi. On njima šverca oružje, tako, neki više poslovni odnos. Na žalost, Corto nema ideale te vrste, možda eventualno možemo reći da staje na stranu onih koji se bore na svom tlu, ima neke labave osjećaje za slobodu. Ali, u načelu, kod njega nema nacionalnih ideala, on je posrani kozmopolit. Taj dio mu ne cijenim, ali dobra je njegova strana što je uz prijatelje, što je vjeran. Te ideale drži. To je i ova irska priča.

Ratna pak priča je savršena tvrdokuhana, sa vojnicima bogartovskog tipa, bez ideala. To je još jedna kozmopolitska, samo je dobra, jer se ovdje udružuju bogartovci bez granica: u Cortovoj savršenoj režiji, usklade se Škoti, Austrijanci, Englezi, Francuzi, Crnogorci, tko sve ne, grčki tajkun i pobere blago usred rata. Podloga za tu priču je vjerojatno Hemingwayova literatura, i film Kelly's Heroes, 1970.

Ima još puno, ali moram ići.
Sa njemačke strane, tu ti je klasična literatura Remarque, Na zapadu ništa novo itd. itd.

Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 24/05/2021 : 19:04:29  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
Eh Kellyevi heroji, da ta makljaža s blagom je u tom tonu, izvanredan film.

Corto jest primarno uz prijatelje, ali je i uz slobodu, evo ponovio sam... Čak daje savjet irskim borcima kako da učinkovito napadaju engleska oklopna kola, to ne bi radio da je tu samo zbog prijatelja. Ipak ima neke ideale. Ovaj moj Corto ima 4 priče, al jos dvije su u drugom albumu al nađoh na internetu da spadaju u kelte i cine tih 6.

Ne znam zašto al Remarque mi nikad nije sjeo, nesto mi tu nije pasalo.

Pcoro-da Prattov je stil eruditski, traži puno od čitatelja da bi se ovaj upustio, no stvar je izvedbe. 99% njih bi se na tom spotaklo, Pratt ipak uspijeva sa svim tim referencama i motivima. To je odlika majstora najviše klase. Vidiš da u keltima ima i onog što si generalno istakao kao nedostatke. Ima i konkretnosti (ta Corto u zrak digne hrpu engleza) ima i blaga. To međuratno razdoblje je iznimno zanimljivo, steta šta u Bonelliju nije bilo snage da se pokrije, moguće i zbog osjetljivosti talijanske priče tog doba.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 24/05/2021 : 20:55:01  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by pcoro

Tango - tu se slažem s Pončom, a šokiran sam Stinkyjevom visokom ocjenom. Težak strip, puno gušći nego Samarkand, a traljavo nacrtan. Mislim da je malo što tu uspjelo. Gubio sam se sa svim tim likovima i zapletima, non stop sam se vraćao nazad da se prisjetim tko je sad ovaj, tko je sad onaj. Kroki crtež nije nimalo pomagao. Možda, kad bi puno bolje poznavao Buenos Aires i to razdoblje.. ne sviđa mi se kako se priča izgubi u moru događaja i likova, ne sviđa mi se to grčevito čitanje na koje me prisiljava, da ne mogu utonuti u strip nego se non stop moram podsjećati, podsjećati, podsjećati, trčati za stripom umjesto da me on nosi.



Dečki, nemate pojma:)
Tango je savršeno ispričan. Ja sam čak prije mislio da si ti neki cerebralniji tip, pcoro, kad tamo, ti više voliš jednostavnije. Nemam pojma, možda sam se ja počudovištio uslijed sve te literature kojom sam se kljukao, ali meni je Tango išao ko pekmez. Istina je da je to gust scenarij, ali je sve jako precizno i nema stajanja u mjestu. Sama priča je ispričana bez greške. Ne znam, pogledaj, čitaj više puta da pohvataš. Puno bolja priča od Samarkanda i meni je pogođeniji omjer društveno-političkog konteksta i same stripovske priče. Na mala vrata je provučen Butch Cassidy i čitava ta outlaw tema. Meni je ovo valjda prisnije, jer sam enormno pratio vestern u svim varijantama, a ovdje ti je to odrađeno odlično: pokazano je kako bivši odmetnici postaju tajkuni. Prava vestern tema, aktualna u svim vremenima, i u Hrvatskoj također, domovinski rat i tko je jamio jamio je. Pogotovo su rubovi svijeta zahvalni za te teme; šteta je da u Samarkandu to izostaje, ali je, eto, u Argentini, Patagoniji, Boliviji itd. Pratt dotakao tu pravu temu. Hrvatska, Bosna, to su također dobra područja za Granicu, ali da sad ne širimo.

Tango su ti intelektualniji Riječni pirati, makar je Nolittina izvedba još bolja, jer ima bolju koncentraciju na outlawe, prave desperado prepade brodova i općenito ludu atmosferu petparačkog krimi romana sa tajanstvenim šefom koji iza maske drži u pokornosti očajne propalitete... i onda kad su u čamcu stavi masku na glavu i cereka se Mister Nou u lice, ma to je vrh scena, to se danas više tako ne radi, nema te abnormalno naivne izravnosti. Pratt se ne usudi raditi kultove tog kalibra.

Tango nema te adute, ali ima mahnito vođenje radnje, namjerno, jer to je tango, to je ludilo i strast i ubojstvo i dinamika. Na toj razini je Pratt uspio; fali prave poetike tanga, nešto još žešće, nešto nestvarno, iracionalno, zanos, da si otrgnem glavu kad čitam. Zato nije savršeno.
Ali prijateljstvo, to je opet ono pravo i Corto će uraditi ono što mora, potražiti malu i zbrinuti... usred pokvarenih svodnika, ciničnih službenika, psihotičnih pajkana na rubu, bivših desperadosa koji su se lansirali u argentinski krem de la krem i uz pomoć poznanstava, sitnih propalica koji igraju biljar i velikih faca koji su ušli u legendu. Vrh priča.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 24/05/2021 : 21:16:05  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by Poncho

Corto jest primarno uz prijatelje, ali je i uz slobodu, evo ponovio sam... Čak daje savjet irskim borcima kako da učinkovito napadaju engleska oklopna kola, to ne bi radio da je tu samo zbog prijatelja. Ipak ima neke ideale.



Da. Ti ideali su vezani uz prijateljstvo, ovih drugih baš i nema.
Općenito se novci (blago) i sloboda potiru. Tu se Pratt ne može odlučiti, to su ti te potrage i lov za blagom, ali to nije onaj glavni cilj. Između novca i slobode.
U irskoj priči je naglasak na prijateljstvu i toj vezanosti Corta, a irska borba za slobodu je drugi plan (za njega). O tome ti pričam, o naglascima. Corto im da rješenje za oklopna kola, ali s neke distance. Nije on unutra, to je njemu sve tako, ofrlje.
Ali je ta priča vrh, jer, ma kako je Pratt pomalo seronja po tim pitanjima, građa je jaka, pa i njega pojede. Ipak je impresivna irska borba, da ne govorim kako ona vuče paralele na hrvatsku. Imaš to sve u putopisu koji sam stavio, San o Irskoj. Sve je tu u službi irske borbe, i vjetar i bardovi pjevači i pjesma žene, to je irsko biće protiv engleskih seronja. Zato je ta priča jaka, jača i od Pratta.
Pazi, on je čak pokušao određenu subverziju, jer je inscenirao obrate, pa nacionalni junak je zapravo izdajnik, a onaj koga preziru je heroj koji se žrtvuje potiho, bez da to itko zna. To je ono strašno, i u tome je subverzija, jer na određeni način Pratt pokazuje uzaludnost i besmislenost: sve se izokreće i kao da se govori "čemu?". S pozicije O'Sullivana to izgleda strašno, krajnja napuštenost i makar on daje junačku izjavu "šteta što ne mogu dati još jedan život", Pratt je ovo napravio kao neku strašnu varijaciju Propovjednika: sve je ispraznost, prolaznost, očaj, sve se mrvi, ništa nema vrijednost, strašna pustoš.

Ali oni koji znaju cijeniti prave stvari, koji su upućeni u slične borbe, mi, pravi hrvatski nacionalisti, mi cijenimo ovakve O'Sullivene, te žrtve i borbe do krajnjih granica, do pucanja po rubovima. Zato meni Prattovo postavljanje pitanja ("čemu?") ne igra, njegova refleksija je na tom mjestu slaba, a jača je sama ta građa, sami ti Irci koji bacaju bombe sa udicama na oklopnjake s mrežama.
Go to Top of Page

pcoro
Senior Member

Croatia
2221 Posts

Member since 17/01/2006

Posted - 24/05/2021 : 22:42:02  Show Profile Show Extended Profile  Send pcoro a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by stinky

Dečki, nemate pojma:)
Tango je savršeno ispričan. Ja sam čak prije mislio da si ti neki cerebralniji tip, pcoro, kad tamo, ti više voliš jednostavnije. Nemam pojma, možda sam se ja počudovištio uslijed sve te literature kojom sam se kljukao, ali meni je Tango išao ko pekmez. Istina je da je to gust scenarij, ali je sve jako precizno i nema stajanja u mjestu. Sama priča je ispričana bez greške. Ne znam, pogledaj, čitaj više puta da pohvataš.



Ja i pričam o drugom čitanju, na prvo nisam skužio NIŠTA

Prve priče, zaključno sa Sibirom, znači i Kelti i sve to, sve je to lako pohvatljivo, par likova, par imena. Već je Samarkand teži, puno je tu imena, a Tango je kažin, tu ima radnje za tri stripa.

Posebno mi je manjkavo to što Korto pomaže prijateljici ali ne vidi se ni prijateljica ni kćer u stripu. Ja želim da mi se pokažu stvari, a ne pamfletizam, ne volim kad se pola radnje prepriča. Ali mogao bi i ponoviti, zašto ne, zaintrigirala me ova rasprava
Go to Top of Page

Zoroasterixx
Advanced Member



Croatia
3459 Posts

Member since 17/02/2014

Posted - 24/05/2021 : 22:48:41  Show Profile Show Extended Profile  Send Zoroasterixx a Private Message  Reply with Quote
quote:
Originally posted by pcoro

quote:
Originally posted by stinky

Dečki, nemate pojma:)
Tango je savršeno ispričan. Ja sam čak prije mislio da si ti neki cerebralniji tip, pcoro, kad tamo, ti više voliš jednostavnije. Nemam pojma, možda sam se ja počudovištio uslijed sve te literature kojom sam se kljukao, ali meni je Tango išao ko pekmez. Istina je da je to gust scenarij, ali je sve jako precizno i nema stajanja u mjestu. Sama priča je ispričana bez greške. Ne znam, pogledaj, čitaj više puta da pohvataš.



Ja i pričam o drugom čitanju, na prvo nisam skužio NIŠTA

Prve priče, zaključno sa Sibirom, znači i Kelti i sve to, sve je to lako pohvatljivo, par likova, par imena. Već je Samarkand teži, puno je tu imena, a Tango je kažin, tu ima radnje za tri stripa.

Posebno mi je manjkavo to što Korto pomaže prijateljici ali ne vidi se ni prijateljica ni kćer u stripu. Ja želim da mi se pokažu stvari, a ne pamfletizam, ne volim kad se pola radnje prepriča. Ali mogao bi i ponoviti, zašto ne, zaintrigirala me ova rasprava



Jesi ti Čitao Mu i Helveciju?
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 25/05/2021 : 08:18:47  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Ma ne, ovako neće ići.
O Keltima, o svakoj pojedinoj priči mogu pričati danima, ali ne dolazi u obzir da mi na topic dolaze ništarije i spameri. Da ima imalo samopoštovanja, ovaj bi se maknuo kada sam javno dao do znanja da ga držim ništarijom i spamerom. Ali taj bogec i dalje puza ovuda, dolazi na temu koju sam ja stvorio, koju ja vodim, koje nema bez mene. Je li uopće moguće da je netko toliki nikogović i da se toliko ponizuje??!!
Bah, uglavnom, na temi koju sam ja stvorio postoje i određeni zahtjevi: tu ne može dolaziti svatko, imam ih ohoho koje ne želim ovdje vidjeti. Ionako imate čitav forum, svatko si može otvoriti temu i ćaskati ili se okušati u raspravama stripova itd.
I uglavnom su svi to tako i shvatili, ne dolaze mi dosađivati oni koje ne podnosim; samo ova usporena individua nikako da shvati, nikako da bar jednom bude samostalan i čovjek. Vidi: ne možeš ovdje pisati, ne možeš ovdje postavljati svoja blesava pitanja, ja te ovdje ne želim i to je to. Nema dalje, tako stvari stoje i svi ćemo se morati s tim pomiriti. Ne možeš se ubacivati u razgovor koji vodim s ljudima. To ne ide, i ti ćeš doći do toga na teži način.
Jer, ako će mi ovdje dolaziti spameri, onda prekidam svaki razgovor i odoh se ja baviti svojim stvarima.
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 25/05/2021 : 20:43:22  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
San jednog zimskog jutra je najepskija Cortova priča, bez obzira na tehničku kratkoću priča iz keltskog ciklusa. Ovo je priča koju bi ispričao neki bard svojstven irskoj ali i općenito keltskoj kulturi. Jedan veliki sukob pretvoren je u epsku priču u kojoj se obračunavaju dvije mitologije, keltska i germanska. Priča ima i operni wagnerijanski karakter, nibelunzi i zmajevi jurišaju na vile i druide. I opet Corto baš nije tako nezainteresirani lik, čvrsto odabire stranu (mada u 1.svj ratu teško možemo govoriti o dobroj i zloj strani to je "poetika" 2.svj. rata), stranu odakle mu je ipak otac kao kelt iz Cornwalla.
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 26/05/2021 : 08:20:03  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Kažem, nekada sam mislio da je to najbolja priča, ali sada znam da je irska bolja. Snu zimskog jutra dajem 9 ili 9,5/10.
Također, ja sam nju drugačije zapamtio: baš tu priču sam nosio kao da se tu radi o borbi mita protiv tehnike, tradicije protiv progresa. Ali sada vidim da ona nije baš tako intonirana, već da se radi o sukobu dviju mitologija. I meni je to lošije rješenje. Jer, nije jasno zašto bi engleska ili keltska bila dobra, a njemačka loša.

I ako sad analiziramo, doći ćemo do Prattovog problematičnog momenta, koji sam naznačio u Samarkandu: previše politikanstva. Pazi, priča i dalje ostaje odlična, ali savršenstvo kvari taj moment gdje je politika pojela mitologiju. Jer, jedini razlog koji se može iščitati u prilog keltskoj mitologiji je taj da su oni za Engleze, dok su valkire za Nijemce, sve shvaćeno na geopolitičkoj razini.

Na tom je mjestu Pratt sam sebi skočio u usta, jer ima negdje mjesto gdje kaže da ga ovakav rat ne zanima, eventualno može doći u obzir oslobodilački. Pa ipak je on kroz čitav serijal na poziciji Engleza, saveznika, a protiv Nijemaca. Sve neki kozmopolitizam, pa rat je glupost, pogotovo takav rat gdje se ne zna čemu i tko je u pravu, ali istovremeno se polazi od standardne podjele: Englezi dobri, Nijemci loši.

A meni ovo nikako ne ulazi u glavu. Otkada sam mladić, ne pristajem na takve igre. U ovoj konkretnoj priči, ja uopće nisam za Engleze, dapače, baš bi mi bilo drago da su Nijemci torpedirali te purane. Na makroplanu, nemam pojma, ne mogu ni sagledati tko je kriv a tko prav; jesu li Nijemci loši, nemam pojma. Isto tako ne mogu reći za Engleze, da su oni dobri. Svakako znam da su Englezi ispali pičke na kraju 2. sv. rata.

Ovaj "strah od Nijemaca" je, dakle, meni nepoznanica. Ne poznajem ni francusko ni englesko biće, ne znam otkuda to izvire i što je tu posrijedi. Ali da Pratt slijedi tu liniju, baš je San zimskog jutra egzemplar. Znači tu se ide toliko daleko da se front postavlja na pitanje folklora, mitologije, kulture općenito. Čak mi izgleda da Pratt nije ni prišao udubljeno, on je napravio tu priču ni ne promislivši zadnje konzekvence. A ove ide tako daleko da se kaže, ne da će politički pobijediti Nijemci, nego će doći njemačka kultura i istisnuti englesku, istisnuti "našu" (engleska se ovdje automatizmom uzima kao "naša"). Zato Corto paktira sa najjačim engleskim adutima sa Merlinom na čelu i pobjeđuju Nijemce. Ovo meni nije jasno, kažem. Iako je sasvim legitimno da se tako predstavljaju stvari i da se rade takve priče - samo što one odudaraju od Prattove deklaratorne pozicije multi kulti. Zato ja ne vjerujem ni jednom multi kulti narativu, sve je to laž, maskirana u deklamacije.

Zatim, tu je još jedan Prattov nedostatak. Za tipa koji se gradi pomalo sanjarom, mistikom, romantičarom, previše je opterećen političkim, odnosno - običnim, svakodnevnim, sitnoburžujskim.
Jer, za njega, uz političku pobjedu dolazi i kulturološka. Kao da je to determinirano tako. A zapravo je prije obratno: politika slijedi mitologiju, primarna je ta mitološka dimenzija, duhovna. A onda za tim slijedi ostalo. Podleći na političkom planu nije tako strašno, ako ostaje duh, ako ostaje ono tvrdo, neiskorjenjivo, iskonsko. Dinarsko. To jebe Tomaševića i ostale sitnoburžuje, čak i samog Škoru, Bujanca itd.
Ne gubi onaj tko vojno podlegne, nego onaj tko podlegne u duhu. Samo to je pravi poraz.
Zato, iako je ova priča na prvu mitološka i sanjarska, ona je nekako diskreditirana tim fundiranjem na političko, na rat Engleza i Nijemaca.

Već u samom albumu ima Pratt primjere koji ga demantiraju u ovoj formuli "političko-vojna pobjeda = duhovno-kulturna pobjeda", a da toga nije svjestan na ovoj razini analize. Irska priča, sa pjesmom, vjetrom, kitovim kostima, stijenama i morem pokazuje pravi, istinski duhovni otpor u nepovoljnijim okolnostima. Englezi su tu imali stoljeća političke pobjede, a opet su ispušili i podlegli; Hrvatska je isti takav primjer. Dakle, Prattova formula je pogrešna, zato ja kažem da je obratno. Samo što ta metanoja, to oslobađanje svijesti ne ide u glavu "svjetovnjacima", sekularnim ćiftinskim tipovima, ma kako bili maskirani, progresivno ili vulgarno.

Prattova izvedba, doduše, potvrđuje ovo što govorim, ali - nenamjerno! Iz same priče se ne vidi ovakva razrada, nego baš suprotni naglasak: obična banalna vojno-politička pobjeda je stavljena na primarno mjesto.



Edited by - stinky on 26/05/2021 08:22:47
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 26/05/2021 : 09:12:29  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Kelti su zanimljivo napravljeni, jer je to priča o prvom svjetskom ratu, samo bez velikog narativa. Prattu se fućka za rat i daje određene minijature kroz koje onda promatramo veliki rat. Samo što, kažem, za mene on nije dosljedan, jer ipak ipak ipak ispod te tobožnje neovisnosti i slobode ostaje ona najbanalnija baza: dobri Englezi (saveznici), loši Nijemci. Tu granicu on nije prešao, ma kako hinio.

Rat njega okupira kroz priče špijunaže, izdajstva, znači, muljaže, spletke, arkansko. Pravi Talijan, Borgia, prezreli, truli Venecijanac. Od 6 priča, 4 su špijunske: Anđeo sa istočnog prozora, Koncert u O'Molu za harfu i nitroglicerin (ovdje je i špijunaža i izdaja i izokretanje), San zimskog jutra i Burleska između Zudikota i Bre-dina. Jedna je tvrdokuhana, cinična, nema nikakvih patriotskih ideala i ona je tako i nazvana: Pod zastavom novca. I jedna je personalizirana, makar u jednom čudnom ključu; istovremeno se i slavi Crveni barun i ironizira.

Znači, sve skupa govori da je rat lakrdija, muljanje; a opet se ostaje u građanskim okvirima "ovi su dobri, Nijemci su loši". Pa što se ne ide do kraja, neovisno o bilo čemu? Tu se ne može zamjerati? Može se igrati, zezati, ali kad se dođe do granice, onda se povuče ručna. Pa što Pratt nije napravio priču gdje su Englezi seronje, đubrad, gdje ih Nijemci tamane i još ismijavaju? Mislim da bi to bilo okej za serijal Corto Maltese. Ah, sve je to sitno. Ipak sve ostaje u proračunatom, u kalkulantskom.

Pustimo sad to.
Ovakve ocjene dajem:
Anđeo sa istočnog prozora 10/10
Pod zastavom novca 10/10
Koncert u O'Molu za harfu i nitroglicerin 10/10
San zimskog jutra 9,5/10
Vinogorja noći i ruže pikardije 8/10
Burleska između Zudikota i Bre-dina 6/10

Sve skupa dajem Keltima desetku, makar je u drugom dijelu pad, i to okomit.
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 26/05/2021 : 19:29:04  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote


Ovako su britanci u viteškom stilu ispratili crvenog baruna. 1. svj.rat je imao još nečega viteškog romantičarskog u sebi. Britanci su najvećeg asa Velikog rata poštovali, priredili su mu herojski pogreb i dostojno su ga pokopali uz počasni plotun. Takvo što je odavno izumrlo.

Priču s barunom ne bih okarakterizirao kao opreku dobri britanci i zli nijemci, ta barun je praktički glavni lik te priče. Osim toga tu je i alegorija sa Goeringom koji je na kraju posredno nasljedio baruna. Odlaze vitezovi vrijedni i neprijateljskog poštovanja a dolaze zločinci i hulje. Ali moglo se tu i više dati, recimo ubaciti scenu s pokapanjem baruna.

Ne sviđa se ni meni kada se paradigma 2.svj. rata prebacuje na 1. svj. rat, to naprosto ne stoji. Zato je važan "Koncert u O'Molu za harfu i nitroglicerin" koji nam pokazuje i drugu stranu engleza kao ugnjetavača i di se Corto odlučno bori protiv njih. Ta priča je definitivno najbolji dio ovog ciklusa.

Edited by - Poncho on 26/05/2021 19:29:57
Go to Top of Page

stinky
stripovi.com suradnik

Croatia
13107 Posts

Member since 29/12/2001

Posted - 26/05/2021 : 20:34:44  Show Profile Show Extended Profile  Visit stinky's Homepage  Send stinky a Private Message  Reply with Quote
Ma ta priča s Crvenim barunom je klošarska. Dao sam gore 8, a zapravo, kad pogledam, sedmica je predarežljiva. Nije ta priča nešto. Više kao neka dosjetka, nema nikakvu jačinu.

Teško je uopće reći da je to posveta barunu, jer ga prikazuje kao neku tetkicu. Pojma nemam zašto je ubacio te frojdovske gluposti, te ovaj zove mamicu, jebote, ko neki najgrđi Sclavi.
S druge strane, tu su Australijanci pijandure, i sve je to inscenirano kao neka lovačka priča: kada pije, onda je nepogrešiv iz puške i obara avione, maltene kao kod Bulajića, mislim da je to u Velikom transportu.

Ta priča nije otvoreno protunjemačka, ali opet je evidentno da je Corto na savezničkoj strani; nikad nije kod Nijemaca, recimo, nego uvijek na suprotnoj strani, uvijek se mota oko Engleza itd.

Uglavnom, s Crvenim barunom počinje strmoglavi pad Kelta, jer zadnja priča je još dosadnija.
Go to Top of Page

Poncho
stripovi.com suradnik



Croatia
3464 Posts

Member since 31/08/2007

Posted - 26/05/2021 : 20:53:39  Show Profile Show Extended Profile  Send Poncho a Private Message  Reply with Quote
Corto teško kao britanski državljanin može bit kod nijemaca. Doduše u baladi o slanom moru se šuruje i šverca sa nijemcima.

Priča s barunom je definitivno mogla bit bolja, ima se tu materijala. Problem je i kratkoća priči, to ne leži nekom pokušaju veće priče. Posebno je ova zadnja priča tanka, a i teško nešto može biti nadahnuto s rotšildima.
Go to Top of Page
Page: of 118 Previous Topic Topic Next Topic  
Previous Page | Next Page
 New Topic New Poll New Poll
 Reply to Topic
Jump To:
forum.stripovi.com © 2000-2002 Snitz Communications Go To Top Of Page
This page was generated in 0.34 seconds. Snitz Forums 2000