| Author |
 Topic  |
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
 Posted - 06/06/2021 : 21:23:40
|
quote:
Originally posted by Dexters
quote:
Originally posted by GGG
Ma kakve uvrijede, znamo ko smo i šta smo.
Samo što smo mi tehničari malo ograničeni u toj plovidbi po nevidljivoj zbilji, pa si moramo tu i tamo potomognuti kakvom sondom, Da provjerimo azimut i to...
Sad sam se sjetio, ti si onaj tip što se u nekoliko navrata hvalio da je znanstvenik koji posjeduje doktorat, na ovom forumu, forumu drvosječa 
Uf, daleko o doktorata, samo chymist vulgaris domače sorte. Ali bilo je onomad neko nesretno prepičkavanje sa groficom Vargom, gdje je ona optužila nas iz aluminijske industrije za kriminalce i prevarante, ja onda nju za Duning-Kruger bleferku, pa smo onda imali pissing contest sa referencijama.
A baš prošli vikend sam srušio omanju trešmju i dva podivljala grma, pa valjda imam i nekakav minimum za drvosječu
Stinky je mi je jedan od interesantnijih i maštovitijih forumaša čije postove rado čitam, a ponekad se sa njim ulovim i u kakvu raspravu. Tu itamo se stvar previše raspojasa, pa moram (teška srca) gurnuti kakav klip među te njegove točkove. Valjda sam i njemu u neku ruku drag pa sam postao poster boy materialnog i materialističkog. |
Stara Huta za 36 minuta |
 |
|
|
Dexters
Senior Member
Croatia
1526 Posts
Member since 05/08/2018 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 07/06/2021 : 09:56:18
|
Pa naravno, GGG. Ti si maltene jedini bezvjernik koji ima ponešto šmeka i zato sam te inaugurirao u poster boya. Ne zamjeri to, i ono zadnji put, kao da te strefilo, a ne bih ja to. Ipak si ti meni drag.
Poncho,
nisu meni Etiopijske godine vrh. O ljudima-leopardima je napravio poludosadnu priču, varijacija Romea i Julije također je dosadna, dvostrukost Iraca mu je opsesija, pa se stalno bavi izdajnicima i junacima, a prva priča je još najbolja, iako nekako preobična, prejeftina. Ima dobar moment kada Škot digne barutanu u zrak i to je otprilike sve. Bolji je Zagor u Africi i otrovni štap Jojo, da ne govorim o Mister Nou, pored čije priče o Tuarezima i fosilima, Pratt djeluje kao pučkoškolac s ovim svojim prtljanjima. Pa Mau Mau... Pratt je inicirao afričke pustolovine, i to mu priznajemo, ali i Nolitta i Boselli su to uspješnije sastavili. |
Edited by - stinky on 07/06/2021 09:59:29 |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 07/06/2021 : 12:39:00
|
Dogodilo se nešto nevjerojatno. Helvetske priče su mi bolje nego sam očekivao. Eto, obratno: Etiopijske godine sam pamtio kao dobre i tu se pomalo razočarao, dok sam Helvećane pamtio kao bulažnjenje, ali mi je pasalo.
Ustvari, oba albuma dajem istu ocjenu, 6,5/10, ali smjerovi očekivanja su različiti.
U Helvetskim ima podosta bezvezarija i ezoterije u šalabajzerskom vidu, no, mene je frapirao sam početak. Corto i Steiner se voze u autu kroz krajolik. Pazi ti to; ništa posebno, stari auto, voze se, ali cesta je lijepa, zelena, stabla... Da sam samo prije godinu dana to čitao, vjerojatno me ne bi diralo, ali sada, kada sam prolazio takve puteve po Zagorju, kroz šumice i stabla, kroz cestice i zaseoke i oronule kurije, ta mi je paralela ekspresna. Corto je u Švicarskoj doživio mističnu pustolovinu, a ja sam neke takve, pa ipak drugačije ugođaje živio na liticama Belecgrada. O svemu tome bi se fino dalo pričati. I sad lagano guštam Helvetske priče na najboljim mjestima. Ona bleferska odbacujem, tu me nije potrefio Pratt, premda me bacio da se bavim mišlju da ponovim Hessea... ali i Jungera, Na mramornim liticama. Da, baš tu, Na mramornim liticama.
Jako je zanimljivo to kako je Pratt preskočio Jungera, iako je baš ovaj kortovski lik. Ali Jungerov anarhomilitantni izraz ne godi Prattu, valjda mu je previše pruski. Već sam kazao: otkud taj strah od Nijemaca? Od njemačkog. Evidentno je kroz strip Corto Maltese, može samo malo Remarquea i Hessea, valjda su oni mirotvorci. Prattova kultura je (prema GGG-ovskom preciznom sondiranju) uperena prema Francuzima, još tu Englezi i Ameri dolaze u obzir, njihovi pjesnici i poezija... a Nijemaca nema. Osim ovako srednji vijek, viteška kultura, koja je paneuropska. Dok sam ja naprotiv prvenstveno gutao njemačku filozofiju, tu sam ja doma, ne plaši me njihova dijalektika i misaona mistika, naprotiv!
Pratt se više hrani ezoterijom i on ide tek po površini: puno nabrajanja, puno trivijalne učenosti i zato traganja za alkemijskim ružama, pa i po svim stranama svijeta. Ali strah od Nijemaca se savlada kada savladaš njihove generatore filozofskog bulšita (koji plaše i GGG-a); jes da je taj njihov bulšit jako zajeban, formulacije kidaju pamet i svaki čas se može fasovati epilepsija, no, kad se jednom inicira u ta svetišta, onda nestaje strah. I mijenja se fizionomija svijeta, čovjek više nije baš tako lijep i divan i mileni i čudno mu je da Pratt bježi od Nijemaca ko vrag od tamjana.
Uglavnom,
Helvetske priče su me inspirirale da odem ponovo dići de Rougemonta, Ljubav i zapad. Eto, to je Prattu više po volji, romansko sunčanije mišljenje. Ljubav i zapad ću prvom prilikom uzeti, to i Ponchov Stakleni grad, koji će me odvesti na druge meridijane i druge ljude, nadam se pravom guslanju i velebitskim inicijacijama. |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 07/06/2021 : 14:18:50
|
Helvetske priče su meni najdraži Corto, možda ispadaju i toliko bolje nakon tvrđeg realizma Sibira i Tanga. Meni najbolji momenat je taj kako Pratt sa Helvečanima okreče čurak naopako, dok Corto svejedno ostaje taj napola distanciran protagonist, sa istim zajebantskim pristupom do svih tih mitova i alegorija, kao što ga je imao do političkih, vojnih i drugih podhvata u prijašnjim epizodama. Što je još važnije Pratt je Helvečane ograničio na kratko i slatko, za razliku od bučkuriša koji je Mu (iako sam ga pročitao bar dva puta, uz najbolju volju se ne mogu sjetiti nekog koherentnog djela priče).
A dobro je primječeno i to o Prattu i Njemcima. Pratt je svoje priče postavljao u područja,koja je poznavao vlastitim iskustvom (Italija, Afrika Južna Amerika) ili koja su ga zanimala, pa je odnos (i poznavanje) gradio na sekundarnim izvorima (Sjeverna Amerika i Azija). Njemce je stalno pomalo zaobilazio, ili su ti uglavnom u popratnim i stereotipnim ulogama (ali treba je reči i da je cjeli Corto zapravo sagrađen na sterotipnim likovima). Nekako sumnjam, da su se mu Njemci zamjerili u tim mladim, formativnim godinama, pa je to onda još utvrdio u ratnim stripovima koje je crtao za Engleze. Tek nakon selidbe u Švicarsku, u toj Švicarskoj pronalazi nešto više i drugačije od te njemačke kulture ali i tu ostaje rezerviran, te dalje i dublje od Švicarske i srednjeg vjeka ne zalazi, i nakon toga se opet okreče bližim i poznatijim temama, a Njemci se vračaju svojim ulogama.
Možda bi za kakvu sljedču antologijsku stvar bilo zanimljivo pronači nešto o i sa Nijemcima, makar u Zagoru ill DD-u, i da nije nešto stereotipno, ili je u stripu to njihov limit?
|
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 07/06/2021 : 17:45:04
|
quote:
Originally posted by stinky
Poncho,
nisu meni Etiopijske godine vrh. O ljudima-leopardima je napravio poludosadnu priču, varijacija Romea i Julije također je dosadna, dvostrukost Iraca mu je opsesija, pa se stalno bavi izdajnicima i junacima, a prva priča je još najbolja, iako nekako preobična, prejeftina. Ima dobar moment kada Škot digne barutanu u zrak i to je otprilike sve. Bolji je Zagor u Africi i otrovni štap Jojo, da ne govorim o Mister Nou, pored čije priče o Tuarezima i fosilima, Pratt djeluje kao pučkoškolac s ovim svojim prtljanjima. Pa Mau Mau... Pratt je inicirao afričke pustolovine, i to mu priznajemo, ali i Nolitta i Boselli su to uspješnije sastavili.
Jako me čudi da nisi prepoznao elemente junačke epske narodne poezije u Etiopljanima, baš je tu ima ponajviše. Apropo odnosa sa nijemcima baš u ljudima leopardima Pratt pokazuje da nisu oni samo stereotipni negativci (a tu je i Balada o slanom moru, no ona tek ima doći na red analize). Romeo i julija jesu najslabija točka ciklusa, prije svega jer je potencijal neiskorišten, otmica djevojke, rat dva svijeta, pa to je klasik nad klasicima, od grka pa nadalje.
Ne bih rekao da Pratt vidi svugdje dvostrukost iraca, primjetno je da je na njihovoj strani. Bavi se pitanjima junaštva i Corta uzdiže kao junaka koji radi časni potez i riskira glavu. Ako je Corto mnogima sumnjiv tip u takvim on pričama pokazuje da te optužbe ne stoje.
Prva priča je prava ratna, akcijski komandos spektakl. Škoti jurišaju na turke u slavu 42. pukovnije. Sve začinjeno poezijom, pa može li bolje? |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 07/06/2021 : 21:00:03
|
I nije to samo priča o arapima, več priča o Jemenu. Samo tu je Pratt dnevnopolitičkim pojednostavljanjem usrao motku pa je potpuneo nepotrebno u priču ugurao "princa Sauda, potomka šerifa iz Meke".
Šerifi iz Meke su bili Hašemitska dinastija, a i ljuti neprijatelj kuče Saud, znači ili je jedno ili je drugo. Princ Saud, rođen 1902, je povjestna ličnost ali se u to vrijeme nije maknuo iz Nedžda (dio SA prema Kuvajtu). A ni Saudijci ni Hašemiti nisu imali ništa sa Jemenom. Priča se mogla ili postaviti geografski bliže Saudijcima, ili, ako je baš trebalo uvesti lokalnog junaka Kusha, napraviti nešto bliže povjestnim činjenicama, recimo da bi bio zatoćen buduči imam Ahmad ili kakav šejk iz engleskog djela Jemena...
Pratt je tu išao na kuhinjsku verziju Arabiju - ...malo Meke, malo Sauda, malo pustinje,... za koga je, dobro je |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 07/06/2021 : 21:15:28
|
quote:
Originally posted by Poncho
Apropo odnosa sa nijemcima baš u ljudima leopardima Pratt pokazuje da nisu oni samo stereotipni negativci
Pa ne znam baš, ta mu je priča dobro poslužila da pokaže koliki su Nijemci fanatici i zlikovci. Ovaj disciplinirano sluša naredbe nadređenog i radi nemoguće zadatke, a on ga lijepo smakne, profesorski. Čelično-hladna njemačka preciznost u izvođenju zadataka, još jedan bod koji Pratt zakucava protiv Nijemaca.
GGG kaže "Nekako sumnjam, da su se mu Njemci zamjerili u tim mladim, formativnim godinama, pa je to onda još utvrdio u ratnim stripovima koje je crtao za Engleze." Mislim da to nije ključno, premda se sada ne sjećam one njegove biografije, što se tamo može iščitati.
Čak i ako ima tih osobnih trenutaka, mi moramo to zahvatiti u većim gabaritima. Jer ostaje činjenica da su Nijemci u stripovima zlikovci. Barem u ovima koje mi čitamo. A te pišu Talijani ili Francuzi (ja ne čitam američke stripove, pa ne znam kako je tamo).
Ima jedna interesantna stvar, da sam jedne godine na Interliberu našao knjigu Ogledi o narodima na bagatelnoj rasprodaji za 1 kn. Da, jednu kunu sam dao. A knjiga je dobra, našega Hrvoja Lorkovića. Ovaj je emigrirao, djelovao u hr emigraciji, i između ostalog, živio u Njemačkoj. On je dao interesantna zapažanja o Nijemcima, koja baš dobro pogađaju ovo što nas muči: kako to da Pratt izbjegava Nijemce?
Lorkovićeva teza je "Nije stoga germanstvo ono koje Nijemce čini neprobavljivima za Romane, nego volja, doživljena kao preuzetnost da Nijemac bude Rimljanin, gdje drugi vjeruju kako taj naslov zaslužuju više od njega."
(...) "Nijemci, najopasniji protivnici i konačno pobjednici nad Rimom, bili su se proglasili Rimljanima a da to zapravo nisu postali."
(...) "Ono što je Nijemce naročito ogadilo ostalim narodima nije bilo napuštanje rimskih vrlina, nego naprotiv fanatično aktiviranje davno usvojenih rimskih vrlina sustavnosti i stege kojom su uništavali protivnike, vrlina koje su zahtijevale da se svaki glas savjesti i svaki poriv humanosti smatra nacionalnom izdajom."
Lorkovićeva teza je smiona i ona lijepo opisuje baš ovo što radi i Pratt: u osnovi, Pratt ima taj talijanski rafinirani prezreli dekadentni podjebantski odnos prema Nijemcima, koji pate od suviška "fanatičnog aktiviranja davno usvojenih rimskih vrlina sustavnosti i stege", što je Lorković zanimljivo opisao na primjeru Luthera: "Sve Lutherovo nastojanje da svlada katoličku lex artis, ostalo je uzaludno, a njegova čvrsta volja da si prisvoji sakralnost, doživjela je slom čim je kao hodočasnik u Rimu na vlastitoj koži doživio da Rim nije mjesto duhovnih vježbi nego urbano središte s dugom tradicijom gradskog života. Peklo ga je što se tu površina ne poklapa s unutarnjim doživljajima, da se moralna obvezatnost ne uzima previše ozbiljno (Banco di Santo Spirito i mafija nisu ni danas nepremostivo odijeljeni)."
Nijemci su, u vizuri Romana ovaj refleks kulturne inferiornosti, i hoće biti veći Rimljani od Rimljana.
Ali da sad ne ulazim u čitavu analizu Lorkovićevih razmatranja, za nas je važno to da Nijemci a) nemaju stripove (čak uopćeno, nemaju pop-kulturu, masovnu kulturu, nego Karla Maya ili Scorpionse koji moraju raditi skok u nenjemačku kulturu; a i tamo gdje imaju pop, opet je to neki sumnjivi visokobaždareni pop kao Rammstein itsl.)
b) stripove rade Talijani i Francuzi i 'osvećuju' se Nijemcima što su ovi preuzeli rimsku sustavnost i stegu
te c) zato ih zezaju, ali ujedno i sami pate od refleksa inferiornosti, jer ne mogu a da ne priznaju njemačku volju i opasne uspone.
Pratt je, znači, bez obzira na osobnu biografiju, određen ovim romanskim refleksom i zato kod njega nema Nijemaca (premda baš ovi imaju pjesnike, filozofe, pisce, glazbenike, ukratko, superiornu kulturu - ali nemaju masovnu, jer se moraju praviti veći Rimljani od...)
Pratt od Nijemaca stavlja vojnike, i eto Hessea i srednjovjekovne mističare. Ali je Pratt previše scherzo, previše neobavezan, to je baš to što kaže Lorković: kad je Luther došao u Rim, talijanski Borgie su se usrali od smijeha kada je ovaj tražio duhovne vježbe, kao kad mladi dečko iz provincije pastirske čistoće dođe u skaradna i razvratna legla.
A u pozadini svega je borba za rimsko nasljeđe, tko je bolji Rimljanin, mislim da je to dobra Lorkovićeva teza. Te se borbe vode na razne načine: Nijemci (barem toga vremena) voljom i disciplinom, ukočeno, a ovi drugi na razne druge načine. Prema mojoj davnoj tezi, Talijani kao top-pop narod.
|
Edited by - stinky on 07/06/2021 21:26:35 |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 08/06/2021 : 15:18:27
|
| Istina je što piše stinky da njemci nemaju stripova a ni veličini i važnosti primjerenu popkulturu. Pitanje je, zašto je to tako - strip je u svojim počecima (Max und Moritz) bio zastupan u njemačkoj kulturi. Iako su se ilustracija i karikatura održali, do šireg prihvačanja stripa u tim formativnim godinama nije došlo. Možda su razlozi politički - u Francuskoj su strip kao upotrebljiv medij prigrabile tako ljevica i desica, dok su u Njemačkoj na obije strane bili neki dosadni, tmurni i opterečeni ljudi, koji za te stvari i baš i nisu marili, a možda je razlog prozaičniji - u Njemačkoj industrijskoj hiperprodukciji i pedantnosti uvijek je falilo crtača, pa je svakome bar približno sposobnom bilio isplatljivije (i društveno prihvatljivije), crtati npr glavu cilindra DB601 motora iz dvije perspektive i u 3 kopije, nego nekakvo politički sporno natezanje životinjskih likova. |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 08/06/2021 : 21:51:49
|
Nijemci su imali 19.st i početak 20.st. i onda su izgorili u vlastitim ambicijama. Ako su romani puni kompleksa inferiornosti spram nijemaca isto su tako nijemci iskompleksirani spram anglosaksonaca. Nakon kraha u 2 svjetska rata njemačka na teritoriju pop kulture skoro pa ne egzistira.
Helvećani su meni uvijek djelovali kao priča koja je trebala biti zadnja i oproštaj od serijala. Corto odlazi, pustolovina je gotova, priči je kraj. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 09/06/2021 : 09:53:51
|
Helvetske priče jesu koncipirane kao završetak. Susret sa Smrću, Corto se nalazi pred sudom itd.
Ipak je malo nevjerojatno da bi to mogao biti "najdraži Corto", i to baš kaže GGG. Čudno, čudnovato. Sada je vrijeme da se izjasniš, GGG: kako to da je tebe ovako nešto kupilo?
Meni imaju dobra mjesta i slaba mjesta. U osnovi, ta priča je blef i kod mene ne prolazi traganje za alkemijskim ružama i takva blatantna ezoterija.
Lijep je početak i taj skok da se u 'običnom' prepoznaje nevidljiva zbilja. Švicarska, stabla, jesen, oronula kuća, krajolik. I tu se može živjeti transcendencija, uopće ne mora putovanje u egzotične krajeve: ne trebaju džungle Bornea ni Samarkand. To je Pratt dobro istaknuo, kada Corto tobože ne vjeruje u švicarsku maštu.
Međutim, sama priča je žbonjg. Jedna zezancija, koja meni nije duhovita. Čini se da GGG voli takve pošalice. Ja ne. To je humor skeptika, humor na izdisaju. Namješten je i potreban je napor da se ta zgrada podigne, da se stavi trubadurske ljubavi i pravila viteškog svijeta zajedno sa King Kongom. To je nešto umjetno, loše stilizirano, tarantinovsko. Nema puno smisla, osim kao doskočica. Ustvari se negira viteški mit tako da se stavlja u isti red sa holivudskim mitom, jer se tako oba stavljaju u istu ravan. Sve je to popularna zabava.
Ali time čitava priča gubi obvezatnost, gubi i smisao. Čemu onda traganje, ustvari sva ona traganja, i ona po džunglama i ona po Samarkandu i ova po ezoteriji?
Zato ja ne prihvaćam Pratta do kraja, jer on je je u samome sebi neodređen. A biti neodređen, birati između više mogućnosti, znači biti - neslobodan. On ne vjeruje do kraja, a opet nešto vjeruje, nekako bi. Traži na sve strane i ne nalazi. Sve mu se preokreće, gradi ovu priču kao potragu za Gralom, a zapravo je okvir susret cionista. Potraga za Gralom je komična, burleska, a cionisti su gurnuti u zapećak, ali ne i ismijani. Oko cionista je diskretno ozbiljan, oko Grala kićeno pretjeran.
Nešto mi u Prattu ne štima do kraja.
Ima lijepe trenutke, ali ima i jeftine nebuloze, pogotovo kada se odluči praviti pametnjaković. Ovdje ima partija sa sudom i zakonom. Tu se Pratt nije proslavio, ali to o zakonu možda kasnije. Da vidimo što GGG i Poncho znaju reći o zakonu i filozofiji zakona.
|
Edited by - stinky on 09/06/2021 09:56:29 |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 09/06/2021 : 10:35:00
|
heh Stinky ja sam pravnik
A Prattu sam već presudio, ne mogu to helvećani poremtiti, to je samo jedna otegotna okolnost, olakotne pak pretežu. |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 09/06/2021 : 14:36:06
|
Bar za mene jedan od zabavnijh stripova (to o pošalicam je stinky pogodio)
Ali priča oko Corta i Helvečana je kod možda malo duža: Prvi puta sam se sa Cortom susreo u ranim tinejdžerskim godinama, preko Politikinog zabavnika, kad su mi primarni stripovski interesi bili Bonelli, eks almanah, biser strip i slično, - em mi ništa nije bilo jasno, em je bilo čudno nacrtano, nešto se čitalo ali više u pomanjkanju drugog. Kasnije mi je stvar več postala interesantnija, naročito te duže epizode (Sibir & Samarkand), ali zbog fragmentiranosti Stripoteka, ostalo na nivou nečeg potencialno zanimljivog i ništa više. U srednjoj školi se strip nekako povlači pred drugim interesima, propada Jugoslavija te strip izdavaštvo i tržište. Stripu se vračam tamo negdje sredinom 90-ih, i tu se poklapa nekoliko stvari - na slovenskom izlaze Etiopci i Zeleni kontinent, preko preprodavača kompletiram Samarkand u Stripotekama, a u blagopočivšoj knjižari Kazina postupno dokupujem ostale epizode u amričkom NBM izdanjima, te kao zadnjeg piratsko izdanje Tanga. Godine su več dovoljne za Corta cjeniti i razumjeti, pa tako proočitam ja tu moju krnju seriju nekoliko puta, i dobijem nekakvu predstavu i osječaj šta Corto je i šta nije.
Za Helvečane i Mu znam, ali ih na vidiku nema, a niti ih pretjerano tražim. I prođe tome osam godina, kad nađem stripove.com, otvore se neke nove mogučnosti i jedni od prvih stripova koje kupim preko aukcija su piratska izdanja Helvečana i Mu. Godina mi je več 30, pročitalo se u međuvremenu mnogo toga, i stripova i knjiga. I tako ti Helveča pogađaju puno toga. Kao što sam več rekao, jedan je taj aspekt Corta sanjara, koji se pomalo gubi u predhodnim realističkim epopejama, pa onda doleti jedna takva epizoda kao mokra krpa u glavu.
A i ako gledano taj strip samostalno, meni je fascinatno kako je Pratt u istom dahu sa poštovanjem dao naklon toj europskoj tradiciji magičnog i hermetičkog (kao i "svojoj" Švicarskoj) a sa druge strane je sve skupa demistificirao i prizemljio.Optimalno je i dozirano - nešto je rečeno, puno više namignuto, a poveznica ima svakojakih. Svakome prema ukusu i kapacitetima, bez smaranja i na silu. Čak su i argumenti protiv ovog stripa interesantniji od pohvala za kakav drugi strip. |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 09/06/2021 : 19:16:18
|
Znao sam da je tebi ovo zabavno. Meni nije na tom mjestu dobar, naprotiv. Ali ima neke druge momente koji mogu proći. Samo što mu ja ne mogu dati više od 6,5/10, jer kod mene nema vrludanja: mora biti razrađeno ono što se hoće reći. Ti čak dobro kažeš da je namignuto; zato ja i kažem da je priča bleferska.
Ovo je dobro za ljude koji nisu vični pravom, njemačkom prodiranju u stvari. Ovdje lagano, opušteno, Corto sve uspijeva, nema nikakve frke, nema straha ni drhtanja. S jedne strane je to okej, s druge nije. Tu se i vidi ta razlika o kojoj smo pričali, taj Prattov otklon od oštre njemačke filozofije.
Pazi, ovo je priča o ultimativnom smislu, o alkemijskim ružama i dohvaćanju Grala ----------- a da tog smisla uopće i nema, ništa se niti ne postavlja niti se objašnjava. Corto jednostavno uspijeva, njemu je to lako kao vodu piti -> i to je dobro. Ali to je ta jedna strana.
Ima i druga strana, a to je kada se daje razrada, kada se stvarno i razvija što je to smisao? što je to Gral? što treba raditi? što treba znati? čemu se nadati? To je obvezatniji način, to je Schelling, Hegel, Kant.
Ja volim jedno i drugo; ovaj drugi je ipak duhovno superiorniji, premda ni prvi nije bezveze. Samo što za taj prvi način, kada jednostavno MOŽEŠ, kada ti je dano, za to također treba puno znanja i shvaćanja. A ovdje to sve izostaje, previše je zezanja, previše blefa.
Nisam siguran ni koliko je sam Pratt ozbiljno shvatio to što pokušava reći. Iako je, na kraju, ispalo dobro, ispalo je i bolje nego on sam zna. Možemo analizirati to na primjeru suda koji Corto mora proći. Ja sad više nemam hrvatsko izdanje, imam doma ono srpsko o kojemu ti pričaš. Prijevod je tu brljav; iako sam i u hrvatskom izdanju primijetio konfuznost tog dijela, oko zakona. Je li do prijevoda ili do Pratta, mislim da je ovo drugo u pitanju. Da Pratt nema jasno mišljenje o toj stvari, nego nešto nabada. Poncho je pravnik, ali pusti ti to;) Ovdje treba filozofije prava i filozofije slobode, da se fino izanalizira ta stvar.
Pa ja puštam vas da počnete, jer znam da će vam to praviti poteškoće;))
A da pomognem, evo početne postavke: za što je Corto optužen? zbog čega se njemu sudi?
Pa da počnemo... |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 09/06/2021 : 22:23:14
|
Morao sam ponoviti helvećane...
Zbog čega mu se sudi?
Sudi mu se jer odbija umrijeti, otići u vječnost. Cijela igrarija oko Grala je vezana za Prattov oproštaj od serijala i njegovo nedoumice oko toga. Izgleda da Pratt ne zna što s Cortom i da li je to kraj serijala. Odražava se nesigurnost oko nastavka izlaženja.
Zanimljivo je da Corto ne priznaje autoritet đavla i to mu dosta prkosno govori. Jesu li izdavačke kuće Sotona s obzirom da je Corto Pratt?
Pratt je osim pitanja vječnosti i odlaska s ovog svijeta upleo pitanje slobode koja je postavljena kao argument oslobođenja u ovom procesu. Tu se Pratt zapleo, ipak nije pravnik i ne razumije se u isto pa ne znam zašto se u to petljao. Tu mi je filozofirao uprazno jer se uhvatio tematike koju ne zna.
Nije mi jasno zašto je u paklenoj poroti Ivana Orleanska, to mi je nekako neuspješna i kisela šala. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 10/06/2021 : 09:42:24
|
quote:
Originally posted by Poncho
Zanimljivo je da Corto ne priznaje autoritet đavla
E bravo, to si dobro primijetio.
Ali vidi sad ovo.
To je također točka u kojoj se vidi ono što pokušavam reći: Pratt je neodređen, venecijanski šaljivdžija, lakrdijaš, život je karneval moment, znatiželja i dvosmislenost, a otuda slijedi element naklapanja.
Čvrsti, određeni, potpuno slobodni čovjek ne priznaje vražji autoritet i - nema dalje. Nema više igranja, nema natezanja; određeni slobodni čovjek to odreže i - gotovo.
Corto kaže Vragu da ga ne priznaje, ali prihvaća čitavu lakrdiju, prihvaća da mu se sudi, jednostavno: on ostaje u igri, te tako posredno priznaje vražje smicalice, sudove, daje mu određenu važnost. Corto iz znatiželje ostaje u demonskoj igri - to je problematičan moment.
Ti kažeš da se Pratt zapetljao u pravo, ali mislim da to nije bitno ovdje. Tu je on išao filozofirati, a ne davati pravne poduke. Samo što je neodređen, zato i nejasan, nema jasno mišljenje. Sve skupa izgleda kao da je Pratt čitao njemačke spekulacije o filozofiji prava, ništa nije mogao razumjeti, pa radi ono jedino što zna: zeza se. Taj refleks "izvrnimo sve na šalu" prolazi kod ljudi (eto, čak kod takvih koji znaju samo za brojke, mjerne jedinice, preciznost, kao GGG). Ja pak mislim da nije baš tako velebno i da je veće postignuće kada čovjek dospije do toga da bude određen. Jasan. Traganje za smislom je traganje za slobodom, a sve je opet postajanje jasnijim i određenijim; to je sve u vezi, i onaj tko više zna, taj je i slobodniji, ali upravo suprotno od onoga što misle polutani: time je on vezaniji, određeniji, ravna crta-cilj... a ne ovo kako to doživljava Pratt, pa sve neke pošalice, pa izokretanja, dvosmislenost i zezanje. Ovu dijalektiku u kojoj sloboda postaje određenost, a (uvjetno rečeno) ravna crta sloboda, to je ono najteže za shvatiti, i stvarno, rijetki to razumiju. Ostali, ili ne razumiju ništa, ili su polutani, pa biraju komotna rješenja: zezanje, dvosmislenost. Pratt je tu, on nema određenost.
Vratimo se na sudski proces koji Pratt stavlja u strip. On, doduše, pravi distinkcije i stavlja
a) zakon
b) moral
c) vlast
d) prava
e) slobodu
, no sve je ovo zbrčkano i zapetljano, odnosno, nije se proslavio u filozofiranju. Njemu je samo do zezanja, tj. sve je to bleferski: nešto se namigne, pa tko može nek shvati ovako ili onako. To su dijelovi u kojima je on slab, nije njegov forte, premda je ova epizoda ništa drugo nego palamuđenje - ona jedino i jest ili bi trebala biti podignuta na filozofiranju. Vidim da ima ljudi kojima je dosta samo to da se bacaju replike, da se šali, da se radi nekakva komika. Pa dobro, i toga treba biti. Ipak meni ovakva priča mora biti razrađenija, mora biti fundirana i jasnija po pitanju smisla ---- ako već to potežeš i o tome pričaš.
O zakonu, moralu, slobodi etc. sljedeći put, kada napokon čujemo GGG-a po tim pitanjima, i kada ti staviš svoja daljnja zapažanja. Jer, ova priča traži nadopunu, budući da je Pratt nije mogao dati u jasnoći. On je učinio što je mogao, i kako je znao: malo namigivanja, puno blefa, i naprstak općerasprostranjene francuske šablone o ljudskim pravima. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 10/06/2021 : 10:44:37
|
Kad kažem da se Pratt zapetljao u pravo, ne mislim na tehnikalije nego na višoj razini pravne misli a to je već sfera filozofije. Pratt filozofira o zakonu, slobodi, vječnosti, odnosu individualca i zajednice (tu danu kao ekipa iz pakla znakovito). Al se zapetljao jer nema fundamentalna znanja iz teorije prava i države, nije nikad čitao Kelsena i jasno da je tu na nesigurnim nogama kao nevješt klizač na ledu.
U duhu mog shvaćanja ove priče, kao one koja je trebala biti zadnja, ja tu vidim Prattovo propitivanje a usput i dozu zajebancije sa izdavačima. Ako usput svemu daš patinu filozofiranja i halucinogenog dobiješ duboku priču, bar duboku za prosječnog čitatelja koji neće ulaziti u neke dubine priče i traženje smisla.
Zato Corto iz zezancije i znatiželje pristaje na sud onog čiji autoritet ne prizanje, jer se Pratt pita što dalje sa serijalom ima li nastavka ili je to to.
Moramo uzeti i element odnosa stvarnosti i mašte. Odumire svijet pustolovine, nema mjesta za Corta. On prelazi u vječnost ali nagoni ga vode da ostane u realnosti. Opet imamo propitivanje, što je još jedan sloj priče. Ostati u realnosti ili odlazak s ovog svijeta, usko povezano s ovim prvim slojem priče i nedoumicama oko nastavka serijala. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 10/06/2021 : 12:01:51
|
quote:
Originally posted by Poncho
Moramo uzeti i element odnosa stvarnosti i mašte. Odumire svijet pustolovine, nema mjesta za Corta.
Ima mjesta!
To je ono što sam odgovorio GGG-u; uobičajeno je čitanje (koje sam i sam stavio 10 godina prije u onaj tekst o Cortu) da u doba tehnokracije nema mjesta za Corta. Ali baš je ova priča prigovor takvom jednoznačnom čitanju, jer tu se traži smisao ni više ni manje nego u Švicarskoj. Zemlji čokolade i banaka, ali također - zemlji alkemijskih ruža, krajolika, Alpi, jezera, viteštva...
Vidi što Corto kaže: "Svijet je postojan zahvaljujući tajnama. U sjeni nekog hrama ili prividno izgubljeni u gomili, neznanci snagom svojih čini uspostavljaju red u kozmosu."
Dakle, on zna za nevidljivu zbilju.
Međutim, nastavak je opet problematičan, odnosno, ponovo izbija Prattova neodređenost: "Nemam ja više vremena za razna ezoterična istraživanja ni za kamen mudrosti ni za teološka razmatranja koja su podsticala moju radoznalost još u ranoj mladosti."
Znači, on zna da izuzetni duhovni činovi održavaju kozmos, ali kao da je došlo do odustajanja: nema više vremena za daljnje prodiranje, za više shvaćanje svega toga. Zadovoljava se onime što je otkrio kao mladić. A to nije dovoljno, jer tek muževna zrelost savladava i daje puninu. Ovo je općenito nedostatak i u empirijskom svijetu, jer ljudi odustaju, prepuštaju se komociji i zadovoljavaju se uzletima mladosti, kada su tek dodirnuli ono bolje.
Zato ne bih išao na ona tumačenja da se ovdje Pratt poigrava sa izdavačima, jer, u osnovi, to ne znači ništa bitno. To je slično onome kada smo analizirali Sclavijeve brojeve i slična poigravanja. To sam radio tada, u mladosti, i to je gubljenje mladosti u irelevantnome.
Ja sam za to da se uzme baš konkretno, korijenski, da se uhvati baš za to što on sam uvađa, o zakonu i pravu i slobodi. Jer to je realni sadržaj, sadržaj koji je objektivan i ima smisla; a njegove igrice s izdavačima nemaju viši smisao, to je za one koji su fanovski određeni stripovima Corto, Prattovim djelom i slično. Meni ne znači puno hoće li on nastaviti pisati albume ili će prestati; jedno i drugo je u redu, to je manje važna stvar i ne govori ništa bitno o ljudskom duhu i nevidljivoj zbilji.
Zato ćemo razmotriti što on to govori o zakonu i slobodi. Tu ćemo mi njega nanišaniti eda bi ga se dopunilo (jer je to neophodno, budući da je njegova priča po tom pitanju ostala skroz zbrkana) i da bi ga se razjasnilo (ipak je bolje kada bi se Helvetske priče mogle čitati na smislen način, nego da se ostane samo na dosjetkama i pošalicama i sumnjivoj komici). |
|
|
|
ordell
Senior Member
Slovenia
1898 Posts
Member since 20/08/2006 |
Posted - 10/06/2021 : 13:08:26
|
"Nemam ja više vremena za razna ezoterična istraživanja ni za kamen mudrosti ni za teološka razmatranja koja su podsticala moju radoznalost još u ranoj mladosti."
Meni se čini da Corto odnosno Pratt luta od jednog do drugog "stanja". Na prvu izgleda kao da su te ideje, stanja diametralno suprotna ali su u stvari i jedno i drugo promašivanje.
On traži nešto što ni sam ne zna, jer sve je tu, gral, smrt, vječnost, vrag vitezi i gorile. Malo se šali a malo je i ozbiljan (dovodi u pitanje smrt/vječni život). Ali je ipak previše neozbiljan da bi se recimo barem malo približio Sokratu kad je tražio mudrost.
Pratt dolazi do saznanja da ne može shvatiti, a to ne može jer ni sam ne zna šta točno treba tražiti. Zato on obilazi svijet i uz svu ludu pustolovinu, borbe, zlato nije našao odgovor (mir) zato prelazi u 2.stanje, u pasivnost i pomirenje sa svijetom. Umorio se, srce je ostarilo. Ali to pomirenje nije onaj pravi istinski mir nego odustajanje. |
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 10/06/2021 : 13:09:29
|
| Problem je što Pratt o zakonu i pravu i slobodi i nije rekao Bog zna što. To su samo ukrasi u njegovoj priči, to je problematični dio. |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 10/06/2021 : 20:28:35
|
Corto je alter ego Huga Pratta i sa te strane je treba gledati na Helvečane. Hugo Prat se nakon burnog života, putovanja, žena... "parkirao" u tamo nekoj Švicarskoj, pa je i Cortova pustolovina postavljena na taj način. Corto se iz onog pansiona zapravo ni ne miče, putuje još samo u snovima (kao i sam Pratt).
Cjeli taj strip isuđenje je sa jedne strane pokušaj bar nekakvog zaključnog računa, ako ne i zaključka, ali se Pratt još nije usudio, da završi serial, pa je ponešto još pustio otvoreno. Da li namjerno ili ne, ovakav završetak pustolovina bi bio skoro idealan - jer svim avanturistima, špijunima i sličnom soju, ideal je, da ako prežive, završe kao vlasnici hotela ili kafiča u Švicarskoj.
U samom suđenju ne treba tražiti neki duboki smisao, ni Pratt ni Corto nisu puno davali na zakon, red i slične stvari. U ovom stripu cjelo suđenje je zapravo igrokaz, namigivanje, čak i palamuđenje, kao što stinky tvrdi. Ali opet, namiguje se i palamudi puno toga - več nam je svima jasno, da se Corto svojim moralom i svobodom, sudu (kojem god) ne podređuje, jer je taj po defoltu ograničen, a na drugoj streni ga i unutar tih zakona i pravila uspješno zagovara Klingsor. Još jednom, to suđenje je više šala i zajebancija, ali negdje ispod je ta nit da se nekad in negdje mora i Corto zagovarati, kakogod moralno utemejene su bile sve njegove odluke. A Klingsor, koji je nekakav vanjski neutralni promatrač, mu i sa te distince daje potvrdu, u prvom redu pred samim sobom. |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
ordell
Senior Member
Slovenia
1898 Posts
Member since 20/08/2006 |
Posted - 11/06/2021 : 09:13:58
|
Pravo, zakon, red.. to je samo maska tog suđenja. Nije to onaj obični sud iako se palamudi kako treba poštivati zakon itd.
Njemu se sudi na "božjem" sudu, samo što ulogu Boga preuzima satan. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13107 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 11/06/2021 : 09:56:29
|
quote:
Originally posted by ordell
Pratt dolazi do saznanja da ne može shvatiti, a to ne može jer ni sam ne zna šta točno treba tražiti. Zato on obilazi svijet i uz svu ludu pustolovinu, borbe, zlato nije našao odgovor (mir) zato prelazi u 2.stanje, u pasivnost i pomirenje sa svijetom. Umorio se, srce je ostarilo. Ali to pomirenje nije onaj pravi istinski mir nego odustajanje.
Lijepo. Recimo da i ja tako vidim Pratta.
GGG kaže
quote:
da se Corto svojim moralom i svobodom, sudu (kojem god) ne podređuje
To je dobro, to je ono što ustvari volimo kod tog stripa. U tome je forte, a da to ljudi koji to čitaju možda ni ne shvaćaju sasvim.
E sad, ima tu jedna stvar o kojoj se može popričati. Ovako bih ja to rekao: ni sam Pratt ne zna ovo razložiti. Ali (i ovdje se može saznati nešto o duhu i svijetu) nije to ni presudno, bitno je (za nas, za čitatelje) da je to dano, da je to tako stavljeno i da djeluje (čitatelju se sviđa, nešto ga privlači, makar ne mora znati ni on razložiti).
Da u stripu Corto ima dosta slobode, da je tu potvrđena autonomija ljudskog duha, i to od svega (čak od Boga), to je njegov forte. (o ovoj autonomiji, i o Bogu, to bi bio razgovor za mene i ordella; nećemo sada o toj temi, iako je to povezano sa onime što je dobro rekao ordell, i ova autonomija nije samo tako, nego i ona ima svoje mjesto u Velikom Poretku i čovjekov je zadatak to pravilno shvatiti --- a ne bilo kako, što Pratt ne zna)
Posredno ćemo se toga dotaknuti, tako da pričamo baš o Helvećanima i kako je Pratt stavio (nadrobio) o zakonu i slobodi.
Da on ne zna što i kako, vidi se iz toga kako je uradio i ovaj strip: Corto sve uspijeva, bez da je uradio nešto posebno, zapravo on nije uložio trud u smislu kako to današnji, obični, tobože znanstveni čovjek shvaća. Corto nije 'stručnjak' u tom smislu i nema specifična znanja, uopće nije obuhvaćen cjelovitom kurikularnom reformom i stručnim usavršavanjem. Ovo zvuči kao šala, i ja se malo zezam, ali važno je razumjeti baš to što govorim. To da Corto nema ova kurikularno-reformska znanja ne sprječava ga da ima viši tip znanja. Baš na tome se i bazira cijeli taj serijal, a možda je u jednostavnosti i naivnosti izraženo kroz završni govor Grala: "Ser Corto mi se približio sa takvom prijatnom jednostavnošću, bez one arogancije, onog pretvaranja i pompezne usiljene napuhanosti..."
Corto uspijeva zbog toga što on jest. On to jest, znači -> ima to, raspolaže, odnosno, ovo je određena moć, moć da se može. To je njemu dano, tako se kaže, tj. nije naknadno moguće sasvim istražiti do posljednjeg ostatka (metodama kojih je zagovornik GGG).
Pratt radi strip upravo tako, ali nije sasvim svjestan, odnosno, može se reći da on 'osjeća' da stvari tako stoje, ali mu nije prozirno i zadovoljava se onim što je "istraživao u mladosti". Zato dolazi do raznih zbrkanosti, kao recimo u ovoj epizodi, gdje je on s glavne strane uradio
1. da Corto uspijeva (prelazi sve prepreke, uvijek ima dosjetku, rješenje, i na kraju svi akteri svjedoče za njega, kažem, bez da je uradio išta posebno. ili drugim riječima, bez da je razložio svoje postupke i rješenja)
2. ali u pokušaju kakve-takve eksplikacije, Pratt se vrti u mjestu i on ne zna drugo nego se pozvati na opća mjesta, pozvati se na Deklaraciju o ljudskim pravima.
Da su način na koji Corto uspijeva i Deklaracija o ljudskim pravima suprotnosti, to možda čitateljima nije jasno, štoviše, teško je vjerojatno vidjeti vezu i odnose toga dvoga. Ipak je tako.
Priča bi sad trebala ići nadugačko i naširoko, okolo izokolo, u što se mi nećemo upuštati (jer je to istinska cjeloživotna "reforma", odnosno proces metanoje i umiranje starog čovjeka; na to se treba odvažiti i tu se ne da preokrenuti oštrica mača samo tako, kako je to učinio Corto pa prošao po tupoj strani).
Za naše potrebe, možemo reći da je prema Deklaraciji o ljudskim pravima nepošteno to što je Corto uspio tako kako je uspio. Jer taj način govori da on nije "jednak", nije zamjenjiv i nema apstraktna prava već činjenička, realna: ima moć da uspije i drugi ne samo da to prepoznaju već i svjedoče i daju superlative "jedna simpatična osoba", "plemeniti gospodin", "veliki prijatelj" itd.
Pratt na jedan način ovo razumije, i radi strip upravo tako, a na drugi način nema povjerenja, nema odlučnost i određenost i da bi se dodvorio svijetu, poziva se na "javne slobode", "ljudska prava", "Deklaraciju"...
Zbog ove neodređenosti, dio sa zakonom, pravima i slobodom, koji bi trebao biti kulminacija i nosivi stup čitave te zgrade, gdje se Pratt odvažio otvoreno filozofirati, totalno je konfuzan i Pratt zapravo ne može ništa smisleno reći. Gotovo u svakoj toj misli on ruši to što govori, to će pokazati analiza tih izjava. A kako rekoh na početku ovog posta, to što on ne zna razložiti, čak što uopće i ne zna što hoće, ne sprječava da rezultat bude dobar, bolji nego što on zna. Jer, ponovimo, Corto je uspio, akteri su svjedočili za njega, potvrđena je njegova izuzetnost i tu se mi nalazimo tisuću stopa iznad Deklaracije i ljudskih prava. Samo sitan čovjek ne može ovo priznati ("za sobara nema heroja") i takav će svim sitnim otrovnim srcem nastojati sve iznivelirati, kako bi se mogao ugodno osjećati u carstvu osrednjosti.
Kako je ovo teška materija, pričat ćemo dalje nakon predaha (i vaših zapažanja, nakon ovakvog jednog kobnog obrata)
|
|
|
|
Poncho
stripovi.com suradnik
Croatia
3464 Posts
Member since 31/08/2007 |
Posted - 11/06/2021 : 11:15:59
|
Pratt je konfuzan jer ne zna što s Cortom. Pustolovina je gotova, odlazi se u zasluženu mirovinu, u vječnost. Na kraju Corto uspijeva na đavolskom sudu i vraća se Svijet. Pa opet eliksir je popijen, vječnost je dosegnuta, kraj je otvoren Corto i jest i nije otišao u vječnost. Pratt tu nije jasan i do kraja određen jer je i sam u nedoumicama.
Corto dobija svojevrsno odrešenje ali dali dobija i sam Pratt? U ovoj priči bi dobio da je mogao stvari postaviti jasnije. |
|
|
|
GGG
Senior Member
Slovenia
2533 Posts
Member since 08/11/2003 |
Posted - 11/06/2021 : 12:11:40
|
| Mislim da je "problem" ovog stripa taj što ni sam Pratt nije znao što bi napravio, da li je to kraj, povlačenje, zaključak...On još uvjek stoji iza Corta ali sluti, da je sa "starim" Cortom gotovo, nema više lova za blagom, fatalnih žene te pucanja i pjevanja bez posljedica. Pratt pokušava taj pokušaj završetka (oko kojeg, imam utisak, se i sam kroz cjeli strip dvoji) upakirati u to famozno suđenje, ali tu se je nekako zafarbao u kut, jer je kroz cjeli serial Corto raznorazna pravila i zakone zaobilazio i zbjegavao, te se vodio u prvom redu svojim uvjerenjima i moralom (sad, da li iznad ili mimo pravila i zakona, drugo je pitanje). Tako je i to suđenje nekako maskirano namigivanjem i zajebancijom. A i osjeti se, da se samo suđenje nija baš organski ugrađeno u priču - početak je dosta zbrzan, suđenje onda još nekak izgleda, dok se sve zaključi po principu: "Corto je krasan i super, ali več je pola tri, da mi to privedemo kraju...". U ovom stripu je Pratt puno toga zagrizao, ali malo prožvakao, za razliku od Mu-a, gdje je žvakao ko lud, ali na prazna usta. |
Stara Huta za 36 minuta |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
