| Author |
 Topic  |
|
frano
Advanced Member
Croatia
7064 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
|
|
frano
Advanced Member
Croatia
7064 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13205 Posts
Member since 29/12/2001 |
 Posted - 20/02/2025 : 17:47:19
|
ovi Bednjančevi jesu. jer, oni su potlačeni, a tlače ih Španjolci, dotepenci. to je ta soc-realizam postavka.
u višim regijama svijesti, vrijedi da i kolonizatori i Indijanci, svaki je dobio po zasluzi. Meksiko je sinteza toga: Indijanaca i konkviste. tko se održi na tom oštrom zraku (a da ne cmizdri poput elvuda), taj je pravi Meksikanac. na žalost, to je taj ključni segment koji ti ne kužiš kod vesterna. imaš bolećivi slavenski pristup, pretjerana sentimentalnost, koja se preobrće u svoj negativ: mesijanski kompleks, velike ideje i mali narodi. ti bi s ruskim slavenskim mesijanizmom htio spasiti svijet, a stvar se završava ili u očaju i samoubojstvu ili u perverziji svega ljudskog i Božjeg, totalitarnoj mašini a la staljinizam.
vestern pročisti te iluzije i daje sve jasno: tko je, a tko nije.
čak je čitav Meksiko nešto neuspjelo, nešto u vječnom nastajanju i njihov san je transpecos. ali kaj da ti ja to pričam, kad tu dolaze spameri kalibra lwood.
čuj, lwood, ja te ovdje neću
mislim, neću te takvog, brbljavog dosadnjakovića bez supstance. eeeee, druga je stvar da se ti konačno sabereš, da prestaneš biti kod mame i tate na hrani, i dođeš mi ovdje ko muško. i muški govoriš. da znaš reći riječ-dvije o Bednjancu. ili nekoj temi. bez toga nejde, moj lwood. ne ovdje.
i moraš imati bar toliko samopoštovanja, da se makneš tamo gdje nisi na razini. nemreš dolaziti u moj topic, jer taj topic nije kaladont i ćaskanje, ono kaj ti jedino radiš. za to imaš čitavi forum. a ti baš ovdje, gdje dobro znaš da te ne podnosim takvog. a i sam tvrdiš da nećeš kod mene. pa ipak si u svom očaju prisiljen dolazi ovamo. to je krajnji poraz, potpuno nepoštivanje samoga sebe. dolaziti k svojemu neprijatelju, izložiti se rafalnoj paljbi.
stvarno je fenomenalno sve ovo gledati. kako ljudi padaju nisko i kako nemaju nikakav integritet. i još se varaju da ionako ništa nije važno. to što su slabići i šonje, nije važno. jeli bi i drek, samo da im pet minuta ne bude dosadno u životu.
na antologiji nisu takvi ljudi.
nisu preživači.
peškići.
pomiri se s time, elvudić. i dođi mi drukčiji. ili nemoj uopće. |
 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 05:59:33
|
quote:
Originally posted by frano
Tocno tako. Srežu te mladog za glavu :)
Stinky, jesu li meksikanci indijanci?
Glava više manje. Mexikanci su ti mestici. Evropsko indijanska mišanca. Ima jos i cistaka ali su to izolirane i marginalne skupine. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
NESVRSTANI
Advanced Member
Croatia
10516 Posts
Member since 08/02/2006 |
Posted - 21/02/2025 : 08:18:26
|
Meksikanci su bili napredan i moćan narod, ali avaj dođoše katolici.
Dođoše,pobiše, popališe, pokrstiše ognjem i mačem. |
Doli sve stranke!!!
Živili naši dušmani!!! |
|
|
|
Kruger
Advanced Member
Croatia
17244 Posts
Member since 25/10/2001 |
Posted - 21/02/2025 : 10:14:04
|
| Nesvrstani čemu taj plastični opis dođoše katolici i naprave to što kažeš. Kave veze ima što su katolici jer i ovi što su obitavali na tom prostora radili su isto to drugim suparničkim plemenima ako ne i gore. |
|
|
|
Macon
Senior Member
Slovenia
1648 Posts
Member since 18/03/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 10:39:50
|
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
Meksikanci su bili napredan i moćan narod, ali avaj dođoše katolici.
Dođoše,pobiše, popališe, pokrstiše ognjem i mačem.
Jesu bili. Vadili su živim ljudima srca i onda glave nabijali na kolce. Svake godine su to uradili tisučima. A onda su razbijali djecu u kamen, gulili kožu živima i još ponešto.
Španci su onda to vidjeli u živo i kosa jim je stajala u vis.
https://en.wikipedia.org/wiki/Tzompantli
Zamislimo, da je Nesvrstani u trečem redu od dole, peti od desne. |
www.maconcomics.com |
Edited by - Macon on 21/02/2025 10:42:16 |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 10:58:15
|
quote:
Originally posted by Macon
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
Meksikanci su bili napredan i moćan narod, ali avaj dođoše katolici.
Dođoše,pobiše, popališe, pokrstiše ognjem i mačem.
Jesu bili. Vadili su živim ljudima srca i onda glave nabijali na kolce. Svake godine su to uradili tisučima. A onda su razbijali djecu u kamen, gulili kožu živima i još ponešto.
Španci su onda to vidjeli u živo i kosa jim je stajala u vis.
https://en.wikipedia.org/wiki/Tzompantli
Zamislimo, da je Nesvrstani u trečem redu od dole, peti od desne.
Ako te zanima Španjolci su na Hispanioli iz zajebancije huškali pase da trgaju dicu.
A to vađenje srca su mogli svjedočit jedino par ratnih zarobljenika koji su imali ludu sriću da izbjegnu tu sudbinu pošto su Asteci uglavnom zbog tih žrtvovanja vatali žive ljude.
"Cvjetni ratovi " ti je inače pojam za to.
Tenochitlan je u to vrime bija jedan od najvećih gradova svita a vjerovatno je bija i najčistiji.
U svakom slučaju je bija čistiji od tadašnjih evropskih gradova.
I najvažnije astečko carstvo nikad nije obuhvaćalo čitav Mexico u današnjim granicama. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 11:01:38
|
Astečko carstvo je palo u borbi s tin da je nekoliko desetaka iljada pripadnika neprijateljskih plemena ratovlo zajedno sa Španjolcima protiv njega.
A možda ni onda ne bi palo da se nisu euroazijske bolesti rapidno brzo raširile povećavajući smrtnost na nezamislive brojke. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
Edited by - lwood on 21/02/2025 11:02:26 |
|
|
|
Macon
Senior Member
Slovenia
1648 Posts
Member since 18/03/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 11:11:10
|
Znam sve to. Španjolci su bili stvarno veliki "humanisti". Baš su pre par godina iskopali tzompantli ispod glavnog trga u Mexico cityju. Neko vrijeme je bila ideja, da su španjolski brojevi lubanja prenaduvani a sada je arheologija više tiho.
Asteki su se zatekli u spirali klanja kada su morali svaku godinu ubiti više ljudi, da ne "uvrijede Sunce" i tako nešto, sunce jim kalaisano. Inki su bili elegantniji, svaku godinu su bacili jednu djevu u Titicacu i basta. |
www.maconcomics.com |
Edited by - Macon on 21/02/2025 11:12:14 |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 11:40:17
|
Asteci su vrsili krvne zrtve da Sunce ne pristane izlazit.
To in je bila prirodna ravnoteza.
Al moja poanta je u tome da Mexico (danasnje granice) ne mos svest samo na Asteke. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 11:44:19
|
Sta se tice klanja i izivljavanja jednom me puklo da proucavan sranja sta su radili ustase,cetnici,partizani i ostale vojske u ovijeh krajevih u 2.sv.ratu.
Za ove ovde Asteci su pickin dim viruj mi. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
Macon
Senior Member
Slovenia
1648 Posts
Member since 18/03/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 19:05:23
|
quote:
Originally posted by lwood
Asteci su vrsili krvne zrtve da Sunce ne pristane izlazit.
To in je bila prirodna ravnoteza.
Al moja poanta je u tome da Mexico (danasnje granice) ne mos svest samo na Asteke.
Trojni savjez je bio iz Azteka, Tepaneka i Acolhua (gradovi Tenochtitlan, Tlacopan i Texcoco). Pročitaj o Tezozomocu i nasljedniku debilu Maxtli. Pročitaj o Nezahualcoyotlu. O "Napoleonu Amerike" Ahuitzotlu (aj, kako bi bilo zgodno, da bi on vladao azteškom carstvu kada se izkrcao Cortez). Lijevo od Azteka su bili Taraski koji su više puta namlatili Azteke. Kod Vera Cruza Totonaki. Desno Tlaxcalteki koji su najviše pomogli Španjolcima. Još desno i dole prema Gvatemali Mixteki i Zapoteki, koje su Azteki dosta pokorili.
Čitao sam te historije, sada nisam ništa provjeravao. |
www.maconcomics.com |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 19:46:37
|
Vrtis se u krug. I dalje pricamo o dilu Mexica. Doduse najpoznatijem al i dalje samo dilu.
Evo ti mali pregled razvoja civilizicija u Mexicu i srednjoj Americi
[url=https://postimages.org/] [/url] |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 21/02/2025 : 19:51:56
|
Najbitnija stvar kod evropske kolonizacije i osvajanja je bila ta sta su uvezene bolesti na koje indijanci nisu bili imuni. Procjene o smrtnosti su ogromne. Cak i preko 90 % od nekih bolesti. A isle su slijedom.
Da su se Španjolci pokupili nakon iskrcavanja u Veracruzu i otisli nazad nista ne bi sprijecilo katastrofu.
|
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
NESVRSTANI
Advanced Member
Croatia
10516 Posts
Member since 08/02/2006 |
Posted - 22/02/2025 : 04:28:03
|
quote:
Originally posted by Kruger
Nesvrstani čemu taj plastični opis dođoše katolici i naprave to što kažeš. Kave veze ima što su katolici jer i ovi što su obitavali na tom prostora radili su isto to drugim suparničkim plemenima ako ne i gore.
Ma vidi ti našeg Krugera kako svjetli suncem obasjan, ponosito sred Balkana, na predziđu kršćanstva.
Čemu plastičan upis?
Pa da nataknen(ili upiknem kako kažu pederi i zagorci) nekoga.
Pretpostavljan da su kad su pobili plemena to napravili iz usluge. Koji kurac će se ljudi mučit i tamanit stoljćima ili tisućljećima? Riješit će to Španjolci. Potamanit će svih za male pare. Za onoliko koliko se skupi od milodara da ne bacaju državu u trošak. |
Doli sve stranke!!!
Živili naši dušmani!!! |
Edited by - NESVRSTANI on 22/02/2025 04:28:34 |
|
|
|
frano
Advanced Member
Croatia
7064 Posts
Member since 25/05/2003 |
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 22/02/2025 : 07:34:55
|
quote:
Originally posted by NESVRSTANI
quote:
Originally posted by Kruger
Nesvrstani čemu taj plastični opis dođoše katolici i naprave to što kažeš. Kave veze ima što su katolici jer i ovi što su obitavali na tom prostora radili su isto to drugim suparničkim plemenima ako ne i gore.
Ma vidi ti našeg Krugera kako svjetli suncem obasjan, ponosito sred Balkana, na predziđu kršćanstva.
Čemu plastičan upis?
Pa da nataknen(ili upiknem kako kažu pederi i zagorci) nekoga.
Pretpostavljan da su kad su pobili plemena to napravili iz usluge. Koji kurac će se ljudi mučit i tamanit stoljćima ili tisućljećima? Riješit će to Španjolci. Potamanit će svih za male pare. Za onoliko koliko se skupi od milodara da ne bacaju državu u trošak.
Mos mislit koje predziđe.
Španjolci su bar nešto napravili u povijesti .
Ne cvile ka neki za nepročitanim pismima. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
paro
stripovi.com suradnik
Croatia
8599 Posts
Member since 30/03/2005 |
Posted - 22/02/2025 : 10:56:08
|
quote:
Originally posted by lwood
Najbitnija stvar kod evropske kolonizacije i osvajanja je bila ta sta su uvezene bolesti na koje indijanci nisu bili imuni. Procjene o smrtnosti su ogromne. Cak i preko 90 % od nekih bolesti. A isle su slijedom.
Da su se Španjolci pokupili nakon iskrcavanja u Veracruzu i otisli nazad nista ne bi sprijecilo katastrofu.
OVO!!! 👆 |
There he goes. One of God's own prototypes. A high-powered mutant of some kind never even considered for mass production. Too weird to live, and too rare to die.
|
|
|
|
paro
stripovi.com suradnik
Croatia
8599 Posts
Member since 30/03/2005 |
Posted - 22/02/2025 : 11:22:34
|
quote:
Originally posted by lwood
Ako te zanima Španjolci su na Hispanioli iz zajebancije huškali pase da trgaju dicu.
Bartolomeo de las Casas?
O uništenju Indija? |
There he goes. One of God's own prototypes. A high-powered mutant of some kind never even considered for mass production. Too weird to live, and too rare to die.
|
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13205 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/02/2025 : 13:08:32
|
OD TIBOONGE DO YABBE PREKO FIRECREEKA
Diogen: čovjek-pas, filozof, ništarija.
Kasnije ću se s tobom obračunati, glede tvoje nesigurnosti u svjedočenju vesterna. Sada par riječi o filmovima koje smo gledali.
Tako malo treba da nestasali čovjek nikad ne dosegne Sydney. Jedno sitno skretanje s pravca, kada kreneš pravom linijom iz Tiboonge, i nađeš se u Yabbi. Pero Orlić svih šest hitaca ispalio je na Pariz, ali John Grant nije uspio otpucati Yabbu iz svoje glave.
Wake in Fright može se gledati kao nastavak Firecreeka. Kolega taj i taj će razumjeti kada kažem da je onaj i onaj dobro uočio grad polumrtvaca, odnosno prepoznao je čuvene Sclavijeve zone sumraka, u kojima župnik makinalno propovijeda o snazi vjere koja pobjeđuje smrt ----- dok se istovremeno on, i stanovnici, i čitav gradić, doslovno mrvi u prah. I u Firecreeku župnik propovijeda ex cathedra, dok mu par ordinarnih bitangi puca pokraj konja, ovaj se propne i župnik se ruši na prašnjavu ulicu, čime je ovaj film podvučen da više nismo u klasičnoj strukturi autoriteta. James Stewart kao pelivanski predstavnik zakona, sa značkom Sheraf, ne garantira više snagu, ni sigurnost, a od autoritarnog rančera Ryana u Danu odmetnika, dijeli ga svemir. Ryan se nameće i gradiću, i banditima, no James Stewart bježi biti babica. U međuvremenu, ovi će odraditi paklene karmine, objesiti Arthura i kako reče Henry Fonda, neće se žuriti zamesti trag i pobjeći. Nemaju od koga bježati, jer tu: sve sam peder.
Da, napokon će Stewart reagirati, ali to nije uvjerljivo. Ne vodi on tu igru, nego je baš u pitanju reakcija. Banditi su se nametnuli i pritisnuli ga do krajnjih granica; više nije imao kud. Dugi je prigovorio kako je Dan odmetnika nedorečen. Tamo, gdje je sve jasno i čisto poput onog iskonskog snijega, gdje je sve završeno, a ovdje upravo suprotno: niti je niti može biti završeno. Stewartova žena nije rodila, i tu je zapelo, kao što je čitav taj gradić mesmerizirana zona sumraka: nitko tu ništa nije riješio, ni dobio, a pogled Henryja Fonde kada ga upuca usidjelica koju je šarmirao, valja protegnuti na čitav gradić, koji tako iznenađeno i razočarano gleda, dok se ne sledi u tihom užasu.
Wake in Fright je krajnje razvijanje teze, kada zona sumraka otpusti sve kočnice. U toj travestiji ništa nije nemoguće. Nakon što je župnik pao s konja, mogući su svi scenariji; pa i da Arthur diplomira književnost. U svijetu bez kočnica, i bez krštenog župnika i šerifa, retardi doslovno završavaju studije (taj i taj je, jelte, nama blizak primjer).
Ali ne pomaže. Bio studij književnosti ili ne, Arthuri ostaju kilavi. Slabići, ne znaju što hoće, submisivni kako Ministarstvu obrazovanja tako lokalnim pajserima. I naravno, čovjeku-psu, ništariji koja filozofira među ološem, zadovoljivši se ovom ulogom antipape.
Otvaranje filma, ne radi se tu da je Grant nekakav operetni diktator, nego suprotno! Potpuna kiflica, koji ni u svom životu ne igra glavnu ulogu, svezani rob Ministarstva obrazovanja, kako reče, nema ni toliko herca da završi besmisleni, otupljujući školski sat u australskoj divljini s one strane beskraja. Čovjek od integriteta bi u takvoj situaciji držao satove 20 minuta, i uzeo si odmore od pola sata, a zadnji dan nastave bi već putovao k curi i jeo joj ikru.
Ali ne. Ova moderna verzija Arthura drhti i znoji se, prati kazaljku u sekundu i onda poslušno završava sat, baš kako ga je Ministarstvo dresiralo.
I tako unedogled: ne bi pivo, ali ipak... ne bi u lov, ali onda... ne bi se kladio, no... Nezavršen ni u jednom pravcu, sav u pukim mentalnim negacijama Yabbe koja ga okružuje, naravno da će ova depotencirana čokoladna bananica završiti kao u pjesmi: mi ne idemo nikud i ne radimo ništa. mi smo jedna velika hipnotisana gomila. Odjeci i prijelomi te yabbanske hipnotizirane gomile, protežu se i na scom, pogotovo je prisutnost vidljiva među našim manje sretnim kolegama koji ne vole vestern.
James Stewart je pak postao pajkan Jock, a Henry Fonda... eeeee, to ti neću reći, jer te još uvijek poštujem (vidjet ćemo kako ćeš se držati kad te tretiram baterijom testova na neovestern) i ne želim ti staviti žalac... od kojega ćeš se oporavljati danima.
Wake in Fright? Destruktivni neovestern otpuštanja kočnica u svijetu u kojemu su župnici popadali s konja. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13205 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/02/2025 : 13:13:18
|
NEOVESTERN - NAČELNI UVOD
Sasvim je poznata stvar što postoje ljudi koji a) jesu zajedljivi b) cendraju c) tvrdoglave se. Sve to kao takvo postoji u svijetu. S time se računa... a onda bez obzira na prigovore iz različitih oružja, ide se naprijed.
Ti i ti,
svakako možeš ostati na svome, a da se u svijetu neovesterna ništa ne promijeni. Ako čovjek ne prihvaća osvajanja rubnih područja, nema nikakvih problema. Može si i laskati da stoji u masama, i svi oni znaju za akcijski, ili krimi film, i imaju posložene sheme. Neće nedostajati ni onih, koji će razvijati virtuoznu sofistiku ne bi li lupili šakom o stol i pokazali ovima koji nešto pokušavaju. To je sve u redu; pritom izmiče da se ne kreće nikamo.
Neovestern je pionirsko područje; tek ga se osvaja i uspostavlja. Recimo, u filmskoj enciklopediji, nema takve odrednice. Nije ni spomenut pojam. Iako je tu bio najbolji od najboljih, Peterlić, tako nešto on - tada - nije čuo. Premda su postojali filmovi tipa Lonely are the Brave, The Misfits i slično.
Kako je popularnost standardnog vesterna jenjavala, ipak su se množili filmovi koji sadrže i vestern elemente i vestern imaginarij, pa i tipične ikone žanra: kauboj, šešir, konj, šerif...
Ovi filmovi su sve te elemente stavljali u moderno okružje: kauboj među autima, šerif ima voki-toki, otvoreni pejzaž, a dimi se iz tvornice.
Neki među nama, ŽELE upravo ovakve filmove. Ti filmovi nisu standardni vesterni, na koje je prosječni gledatelj navikao... ali imaju elemente koji pripadaju i koje, uostalom, takav traži. Takve filmove zovemo onda - neovestern.
Sad, budući da je to pionirsko područje, istovremeno rubno područje (jer se miješaju i stapaju razni žanrovi) nepoznanice i nedoumice, ne samo da su moguće, nego su - neizbježne. Da bi se te nejasnoće otklonile, potrebno je razviti metodiku. I metodiku razvijaš sam -> jer još nitko nije razvio takvu da bi bila općevažeća. Nema kanona neovesterna.
Metodiku razvija onaj koji a) prvenstveno ima volju da uhvati i definira neovestern, zatim b) gleda te i takve filmove: traži ih, ciljano. Dakle, on ih mora nanišaniti i onda, sve više fiksirati. Onaj koji ne gleda takve filmove, ma iz kojeg razloga (ne zanima ga, ne vidi smisao, dosta mu je odrednica krimi, akcijski, drama itd.) ujedno ne može imati ni metodiku niti može, zapravo, al pari razgovarati. Može davati primjedbe, pitati, interesirati se... i onda može odmahnuti rukom i otići svojim putem. Ili može prihvatiti, bez fige u džepu, čak dati obol, doprinositi, razvijati, unaprijediti.
Evo, dakle, prvo ovaj načelni uvod u neovestern. Ako sad ima volje za PRAVOM diskusijom, hajmo razviti temu. Posebno mi je Wotan okej, i odmah je pohvatao misli koje lebde u zraku, odnosno, ako sad uzmemo da sam ja nekakav inicijator tog kontroverznog pojma "neovestern", Wotan je dobro razumio neizrečeno i uključio se na zreli način.
Konkretni filmovi koje pitaš: Wind River je neovestern 1 kroz 1; to je toliko očito na prvu, vizuelno, intelektualno, estetski, kako hoćeš. Nije stvar da se čovjek troši na hipotetske situacije: moglo bi funkcionirati u bilo kojoj manjinskoj zajednici ----- ali to je sporedno, bitno je da je napravljeno BAŠ u rezervatu, da su BAŠ Indijanci. Dalje možemo u sklopu razvijanja teme.
Out of the Furnace je granični slučaj. Težak slučaj. Prije 5 godina ga ni sam nisam stavljao u neovesterne. Sada da. Wotan ti je naveo dobre razloge. Svaki takav film, koji ima postavku da jedan (heroj) djeluje na svoju ruku, izvan državnog aparata, odnosno, ne koristi sustav da ostvari pravdu = imaš već dobru osnovu da ga staviš u neovestern. Ovo gore "svaki takav film" hoće reći da često se moraš ispomagati ustanovljavanjem više elemenata, znači, moraš prepoznati i utvrditi prisutnost vestern imaginarija: primjerice šešir, kauboj, konj, najčešće otvoreni pejzaži. Kod graničnih slučajeva, ova množina utvrđenih elemenata je ključna. Out of the Furnace zadovoljava kriterij "više elemenata".
I kod gimnastike odbijaju desetinke boda; nestručnjak ne vidi ta odstupanja. To ti je paralela na neovestern: čovjek koji sad prvi puta čuje za tako nešto nečuveno, nema iskustva i dakako, nema metodiku da bi prepoznavao filmove koji mogu ići unutra. Kao i u svemu, treba se upustiti u istraživanje, slušati i učiti od prethodnika, pa se probijati na tom putu i postajati znalac za neovestern. |
|
|
|
stinky
stripovi.com suradnik
Croatia
13205 Posts
Member since 29/12/2001 |
Posted - 22/02/2025 : 13:16:05
|
DAY OF THE OUTLAW
Dan odmetnika mi nije ništa izgubio. Ostaje perfektna desetka 10/10.
Andre De Toth savršeno precizno vodi radnju od prvog kadra do zadnjeg. Moćno snježno otvaranje, koje uopće nije naivno kada se stavi kontrapunkt završne scene kada Robert Ryan ulazi u gostionicu i imamo panoramu sigurne, tople kuće iz koje se dimi. Ryan je na početku čvrst i nepokolebljiv, i negostoljubiv kao taj snijeg koji izolira gradić, ali na završetku filma je jedan drugi, i njegov prostor postaje prisna, topla kuća i dimnjak.
Gotovo da uopće nema praznog hoda, i svaka dionica filma se razvija tečno i ima neke svoje kulminacije. Recimo, u prvih par minuta, postavljeno je o čemu će se tu raditi. Za one koji prate vestern i znaju njegove postavke, Andre De Tothu nije trebalo ni 2-3 minute da jasno postavi ideju: vrijeme rančera prolazi, dolaze farmeri. Njihov dijalog je perfektan, a rančerov strah ima točno i moćno ime: bodljikava žica! Međutim, na velikoj skali, era bodljikave žice ne da se zaustaviti i gotovo s nebesa odzvanja glasno - progres.
Ryanu je sve to naprasno bačeno u lice. Tu je drugi ključan dijalog, naoko nevažan, za razliku od onog trećeg, sa ženom koju voli i koja njega voli. Drugi, neprimjetni dijalog, sa vlasnikom dućana, u kojemu se saznaje da a) trgovac dobro posluje s farmerima ("police su pune robe, vidim") b) nekad je dobro poslovao s Ryanom. Trgovina uvijek slijedi progres i trgovcu nije problem prešaltati se, ukrcati se na vlak. Ryanu sve to teško pada i on shvaća da gubi kontrolu. Progres ga nije mazio i on će za sve okriviti farmere: Ryan prezire ove tenderfoote, koji dolaze u njegov kraj i - istiskuju njega.
Ali u toj njegovoj jednadžbi, odmah imamo jednu veličinu koja se ne uklapa: ovi mlitavi tenderfooti imaju bolje žene! Ryan će po inerciji u stilu patrijarha htjeti riješiti jednadžbu, no treći ključan dijalog u sobi daje do znanja da će on teško riješiti tu kvadraturu kruga. Kasnije će, u finišu filma, sam priznati ovu poteškoću ("pogledao sam u zrcalo i vidio sam ono što mi se ne sviđa").
I dok bi sama ova standardna postavka bila dosta za jedan ozbiljan film (micanje stočara, zemljoradnik rising), Dan odmetnika nudi zanimljiv obrat. Film ne optira za rančere, ali ne predaje olako štafetu ni farmerima. Ne, ovdje imamo lijepu izvedbu: spašavanje rančera Ryana.
Da bi to postigao, film uvodi trećeg: bandu desperadosa.
Ulazak bande na scenu je perfekcija, jer se radi o jednoj od kulminacija. Dok se Ryan spremao za obračun s farmerima, boca se polagano kotrljala. Kotrljanje boce je antologijska scena, i makar znaš da se mora nešto dogoditi, sve je jako lijepo i precizno. Boca je pala, ali pucnjave nije bilo. Scenu su zauzeli desperadosi.
Masivna pojava Burla Ivesa odmah nadomješta antologijsku scenu s kotrljanjem boce i ritam se uopće ne gubi. Svi desperadosi su dobri, i čitava ta banda je nema greške. Kao posljednji ulazi na scenu Gene, i odmah je dano da on jest i nije banda.
I da sad ne prepričavam dalje, već smo dosta rekli. Scena plesa je majstorski režirana i također spada u antologijske. No, tu je opet perfektan tajming, i kad je stvar postajala napeta, kad su se strasti dovele do ključanja, ulazak Ryana na scenu u klimaksu, istoga trena presječe i uspostavlja ravnotežu. Kao da su svi odjednom prešli u normalnu temperaturu i stavljeni pred gotov čin.
I onda kad misliš da se ritam, pa ni dosegnuta razina ne može održati, prelazimo u perkrasan vanjski ambijent. On je s jedne strane neljudski, ali svejedno - prekrasan. Desperado koji se smrzne sa sačmaricom, i tako dalje i tako dalje, sve to može u antologiju.
Snijeg je ovdje skroz pogođen. To nije onaj dražesni, sam-u-kući snijeg, nego snijeg kao element, diluvijalni snijeg koji svjedoči o divljoj i strašnoj okolini. I tu se krije simbolika, jer Ryan ovdje nije maknut, rančera se ne otpremi, nego rančer biva podignut oktavu više i on ostaje junak. Bez obzira što farmeri dolaze, i što farmeri prave promet s trgovcima i time izgrađuju grad, ovaj pretpotopni snijeg govori da oni još nisu dorasli da budu sami. Da budu sami predvodnici. Ne, tu je vraćena loptica Ryanu, koji je prvi pripitomio ovaj kraj, i koji će to činiti dalje. Ne više kao patrijarh, nego će pronaći modus vivendi s farmerima, trgovcima i bodljikavom žicom. Snijeg okolo prijeti, ali topla sigurna kuća je sad Ryanu prisna okolina i to je prostor kojemu će odsada pripadati. |
|
|
|
lwood
Advanced Member
Colombia
47454 Posts
Member since 09/12/2005 |
Posted - 22/02/2025 : 17:00:28
|
quote:
Originally posted by paro
quote:
Originally posted by lwood
Ako te zanima Španjolci su na Hispanioli iz zajebancije huškali pase da trgaju dicu.
Bartolomeo de las Casas?
O uništenju Indija?
Još je Columbo opisiva događaj kad je plovia obalom Hispaniole pa in agresivni domoroci nisu dali da se iskrcaju da su pustili jednog pasa sa broda koji je napravia nered na plaži među indijancima grizući i napadajući sve šta se miče.
Normalno ekipa je u kaosu utekla .
(tu ima i neka njegova izjava (navodno) da jedan pas vridi 10 španjolskih vojnika)
A Casas je u svom djelcu opisiva pokolj nekog sela s čoporon tih pasa koji su rastrgali sve šta su mogli.
Mislin da je procjenjiva da je prosječni pas rastrga oko 100 indijanaca u manje od ure vrimena.
Problem je kod svih beštija kad se navuku na ljudsko meso da ne mogu bez njega.
Upiši pojam Becerrillo u tražilicu. |
depresivni iskompleksirani primitivac i nadrkana budala |
|
|
|
Topic |
|
|
|
Antologijske stvari
